Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o posebnim odredbama za cilj Europska teritorijalna suradnja (Interreg) uz potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja”

(COM(2018) 374 final – 2018/0199 (COD))

(2018/C 440/19)

Izvjestitelj:

Henri MALOSSE

Zahtjev za mišljenje:	Europski parlament, 11.6.2018. Vijeće Europske unije, 19.6.2018.
Pravni temelj:	članci 178. i 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležno povjerenstvo:	Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	7.9.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	19.9.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	537
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	196/2/5

1. Zaključci i preporuke

1.1

Europska teritorijalna suradnja (ETS) jedinstveni je instrument kohezijske politike i predstavlja jedan od rijetkih okvira u kojima se nacionalni, regionalni i lokalni subjekti iz različitih država članica sustavno potiču na provedbu zajedničkih mjera i razmjenu praksi i strategija djelovanja. Može se reći da se u upravo u tome nalazi dio europskog duha. Usprkos brojnim slučajevima dodane vrijednosti i ulaganjima koja su nositelji rasta u do sada ostvarenim projektima, rezultati ex post ocjena ukazuju na brojne nedostatke. Novim Prijedlogom uredbe treba ih se uzeti u obzir na više razina djelovanja:

1.1.1

Pojednostavljenje postupaka – EGSO poziva na „šok pojednostavljenja” u vezi s veličinom projekata. Suradnja se prije svega odnosi na lokalno djelovanje. Stoga treba unijeti potrebna pojednostavljenja u obrasce i metode ocjenjivanja projekata te primjenjivati paušalne postupke kao glavni element novog planiranja.

1.1.2

Financijski okvir – Kohezijska politika glavni je element potpore strategiji Europa 2021.–2027. kojoj prioritetno treba pružati tehničku i proračunsku podršku. EGSO upozorava na odobravanje manje količine proračunskih sredstava, čime bi se dovela u pitanje učinkovitost, vidljivost i poznatost tog programa djelovanja. Stoga poziva Europski parlament da iznese prijedlog za povećanje sredstava za plaćanje za kohezijsku politiku, osobito za Europsku teritorijalnu suradnju.

1.1.3

Dodatnost – EGSO izražava zabrinutost zbog novih pravila zbog kojih bi se najviša stopa financiranja EU-a mogla smanjiti s 85 % na 70 %. Poziva da se 85 % financiranja zadrži za male projekte, najranjivije regije i mjere civilnog društva. EGSO također podupire opsežnije sudjelovanje privatnog sektora i upotrebu europskog financijskog inženjeringa fonda InvestEUfund kada je riječ o mjerama za proizvodni sektor.

1.1.4

Integracija financijskih instrumenata – EGSO poziva Komisiju da uvede pravu strategiju za usklađivanje i integraciju svojih različitih financijskih instrumenata dostupnih u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. Poziva Komisiju da što prije predstavi komunikaciju u tu svrhu. Europska teritorijalna suradnja mora biti povlašteni okvir za provedbu tog nužno potrebnog usklađivanja.

1.1.5

Za istinsko partnerstvo s civilnim društvom – Komisija mora uvesti obavezu uključivanja socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u postupak savjetovanja, kao i u provedbu mjera jer se najbolji rezultati projekata ostvaruju uz sudjelovanje civilnog društva. EGSO preporučuje da se svako operativno tijelo obveže na predstavljanje plana za partnerstvo radi uključivanja civilnog društva mehanizmom za upozoravanje.

1.1.6

Održavanje i razvoj tematske koncentracije. Zaključak o razvoju prema tematskoj koncentraciji prioriteta djelovanja i ulaganja EGSO je pozitivno ocijenio, ali treba pojasniti način na koji valja:

—	uzeti u obzir osobitosti područja iz članka 174. UFEU-a (otoci, planinska područja, ruralna područja, aglomeracije itd.), uvažavajući potrebu za koncentracijom, jamstvom vidljivosti i učinkovitosti kako bi se spriječilo raspršivanje;

—	staviti naglasak na sva pitanja povezana s održivim razvojem i klimatskom politikom;

—	staviti Europu uistinu nadohvat građana putem lokalnog djelovanja.

1.1.7

Pomorsko dobro i otočna područja – Budući da je pomorsko dobro jedino okruženje otočnih područja, EGSO zagovara da ta područja mogu i dalje predstavljati projekte u okviru prekogranične i teritorijalne suradnje. Po potrebi bi trebalo oblikovati novi prioritet za otočna područja i dodijeliti mu određena proračunska sredstva.

1.1.8

Makroregionalne strategije – EGSO smatra da razvoj makroregionalnih strategija treba proširiti na nova područja (Sredozemlje, Balkan, Karpati itd.) i za njih osigurati bolju integraciju novih europskih financijskih instrumenata.

1.1.9

Suradnja sa susjednim zemljama – EGSO pozdravlja uvođenje jedinstvenog provedbenog okvira sa susjednim/trećim zemljama. Također ističe važnost pristupa prema kojem se istodobno aktiviraju sredstva ETS-a i vanjskih europskih fondova. EGSO poziva Komisiju da osigura da se u tom okviru teritorijalni programi suradnje omoguće regijama zemalja iz susjedstva, čak i ako ne graniče sa zemljama EU-a, kako bi se spriječili prekidi u predmetnim zemljama.

1.1.10

Inovacije – EGSO podupire prijedlog o tome da se prioritet osigura za samostalan proračun i postupke koji nedržavnim akterima omogućuju izravan pristup. Međutim, EGSO ističe da se inovacijama mora obuhvatiti i socijalna i društvena razina.

1.1.11

Digitalna komponenta europske teritorijalne suradnje – Jedan od najvećih izazova za dionike europske teritorijalne suradnje jest ostati povezan. Treba predvidjeti sredstva i inicijative kako bi se smanjila digitalna rascjepkanost između područja kao i između gradskih i ruralnih dijelova regija: razvoj razmjene iskustva, smanjivanje digitalne rascjepkanosti, s jedne strane između regija i s druge strane između gradskih i ruralnih područja.

1.1.11.1

Zbog toga EGSO preporučuje da se za razdoblje 2021.-2027. u sve programe ETS-a uvede aspekt digitalne transformacije i zahtjevi za povećanje kompetencija.

1.1.12

Uvažavanje mladih – Uvažavanje mladih u Europi temeljna je sastavnica. EGSO predlaže primjenu metoda programa Erasmus+ za razmjene mladih: studenata, naučnika, nezaposlenih osoba, osoba s poteškoćama, kako bi teritorijalna suradnja posebnim programima mobilnosti, strukovnim osposobljavanjem i učenjem jezika obuhvatila mlade. EGSO predlaže da se prekograničnim i transnacionalnim programima suradnje obuhvate posebne linije prijedloga i djelovanja za mlade i čiji su nositelji mladi.

1.1.13

Mjere za najranjivije skupine stanovništva i uvažavanje horizontalnih kriterija – EGSO naglašava važnost uvođenja jasnih pravila o razinama obveze koje se trebaju poštovati uz uvažavanje horizontalnih načela Zajednice i određivanja najnižeg praga u tom pogledu (10 % pomoći za djelovanje).

1.1.14

Civilna zaštita i suzbijanje velikih rizika – EGSO poziva Komisiju da planira uvođenje te dimenzije kao okosnice teritorijalne suradnje i da je poveže s novim fondom „Obrana i civilna zaštita” koji je Komisija predložila za VFO za razdoblje 2021. – 2027.

1.1.15

Oglašavanje – S obzirom na važnost programa koji se podupiru u ETS-u, EGSO će podržati svaku inicijativu kojom se povećava vidljivost kako bi se ojačao duh europskog građanstva i kako bi se podigla svijest o konkretnim mjerama provedenima uz potporu EU-a. Osobito preporučuje uspostavljanje informativnih centara u regijama korisnicama programa suradnje, koji bi se po mogućnosti trebali uspostaviti u organizacijama civilnog društva.

2. Uvod

2.1 Teritorijalna i granična suradnja, europski duh

2.1.1

U središtu izgradnje zajedničkog europskog prostora Europska teritorijalna suradnja (ETS) (Interreg), sa svim svojim prekograničnim, transnacionalnim, međuregionalnim elementima i otvorenošću prema susjednim zemljama, predstavlja temelj europske integracije: doprinosi tome da se granice ne pretvore u prepreke, zbližava Europljane, pomaže u rješavanju zajedničkih problema, olakšava razmjenu zamisli i prednosti te potiče strateške inicijative sa zajedničkim ciljevima.

2.1.2

Članci 174. i 24. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) čine pravni okvir za odobravanje provedbe politike gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije čiji su ciljevi smanjenje razlika između regionalnih razina razvoja, a time i poboljšanje europske teritorijalne suradnje.

2.1.2.1

Članak 174. glasi: „Među dotičnim regijama posebna se pozornost poklanja ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otoci, pogranične i planinske regije”. EGSO smatra da taj članak uvelike opravdava što ETS pruža osobitu pozornost tim regijama i poziva Komisiju i države članice da to osiguraju.

2.1.3

Kao prioritetni cilj kohezijske politike, ETS (Interreg) je okvir u kojem javni i privatni, regionalni i lokalni subjekti u državama članicama vode zajedničke inicijative, razmjenjuju dobre prakse, izgrađuju politike razvoja na unutarnjoj i vanjskoj razini Europe. Međutim, unatoč brojnim slučajevima i primjerima dodane vrijednosti i ulaganja koji su nositelji rasta u do sada ostvarenim projektima, neke manjkavosti povezane s nedostacima u utvrđivanju opsega različitih programa imaju određene posljedice i treba ih ispitati u odnosu na nove perspektive za razdoblje 2021. – 2027.

2.1.4

Rezultati ex post ocjena ukazuju na nekoliko elemenata:

—	nedostatnost funkcionalne definicije regija u odnosu na članak 174. UFEU-a;

—	velike teškoće u određivanju i provedbi ujednačene strategije djelovanja zbog odabira pristupa odozdo prema gore u određivanju projekata koje treba poduprijeti;

—

gotovo nepostojeća sinergija između programâ Interreg i ostalih programa Zajednice koji bi mogli ojačati njihove učinke na razvoj, kao što su osobito Erasmus+, Obzor 2020., Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), Connect-Europe, COSME, i općenito premali utjecaj tih mjera i njihove vidljivosti za civilno društvo i za sve kategorije građana, a osobito žene, mlade, obitelji, osobe s invaliditetom i starije osobe.

2.1.5

Neki od tih aspekata uzimaju se u obzir u novom Prijedlogu uredbe, koji osnažuje postupke za smanjenje regionalnih prioriteta u svim europskim regijama, uključujući i najudaljenije, razvija nove makroregionalne strategije i tematske koncentracije, naglašava inicijative za inovacije kao i brojne druge inicijative koje se stoga, podvrgavaju analizama i za koje se iznose posebne primjedbe. Međutim, više važnih točaka prijedloga Komisije treba poboljšati i pojasniti.

3. Glavne teme za preporuke EGSO-a upućene Komisiji

3.1

Pojednostavljenje postupaka – Usmjerenost na šok pojednostavljenja – Komisija predlaže značajan skup posebnih odredbi za pojednostavljenje pravila za pozicioniranje i vođenje programa za sve predmetne razine: korisnike, države članice, upravljačka tijela, treće zemlje sudionice i Komisiju. EGSO može samo prihvatiti takav pristup. Međutim, riječ je o inicijativi koja se predstavlja prilikom svakog novog programskog razdoblja. Komisija nije išla dovoljno daleko u tom postupku.

3.1.1

Kada je riječ o pojednostavljenju i paušalu, Uredbom se uvodi paušalna obrada određenih troškova kao ključni element za buduće programsko razdoblje i ide još dalje s određenim promjenjivim stavkama kao što su troškovi osoblja (za svaki projekt do 200 000 Eura: paušal i bez potrebe za podnošenjem računa). Komisija time priznaje da je na administrativnoj razini potrebno pojednostavljenje i naglašava da je potreban opći konsenzus.

3.1.2

Suradnja se prije svega odnosi na lokalno djelovanje. Stoga je potreban program koji je otvoreniji prema civilnom društvu uz korjenito pojednostavljenje postupaka i uvođenje malih informativnih jedinica i jedinica za pomoć.

3.1.3

EGSO želi da se traži dosljednost u vezi s opsegom projekata kako bi se u obrasce i metode ocjenjivanja projekata unijela potrebna pojednostavljenja i kako bi se provodili barem paušalni postupci za administrativne i upravljačke aktivnosti. „Šok pojednostavljenja” potreban je kako bi se nositeljima projekata omogućilo da se usredotoče na rezultate mjera, a ne na administrativne aktivnosti koje uzimaju mnogo vremena.

3.1.4

Naime, kao što to želi Komisija, treba ići do kraja s logikom ocjenjivanja projekata prema „rezultatima” i subjekte osloboditi obaveze da neprestano moraju podnositi izvješća o aktivnostima (trenutno svakih šest mjeseci).

3.2

Financijski okvir – Komisija smatra da kohezijska politika i njezin izraz u ETS-u moraju ostati glavna stavka financijskog paketa. EGSO podržava taj stav. Odobravanjem manje količine proračunskih sredstava dovela bi se u pitanje učinkovitost, vidljivost i sadašnja poznatost tog programa djelovanja. Trenutno je prihvaćena opcija prema kojoj se održava stabilan proračun u odnosu na posljednje razdoblje, i to u kontekstu smanjivanja proračuna Europske unije za 10 %. Ta bi situacija trebala omogućiti jednako održavanje potpora programima Interreg, što je najmanji zahtjev, ali EGSO poziva Europski parlament da predloži znatno povećanje jer politički utjecaj i utjecaj na stanovništvo tih mjera može biti vrlo velik, pod uvjetom da im se dodijele znatna sredstva.

3.2.1

U novoj uredbi o europskoj teritorijalnoj suradnji stopa sufinanciranja pada na 70 % (u odnosu na sadašnjih 85 %). Prema Komisiji, uslijed te promjene trebalo bi doći do jačanja financijskog sudjelovanja država i poboljšanja uvjeta dobivanja projekata. EGSO je zabrinut da ta mjera, takozvana mjera dodatnosti, ne obeshrabri privatne dionike i manje povlaštene regije da u tome sudjeluju. Stoga poziva na to da se zadrži stopa od 85 % za najranjivije regije u smislu članka 174. UFEU-a. Osim toga, koncentracija intervencija Europe uvijek jamči njihovu veću vidljivost.

3.2.2

Nova pravila za „male projekte” – Nova uredba daje jasnu definiciju, nove mjere i pojednostavljena pravila: ponovnu definiciju tehničke pomoći, ukidanje zahtjeva za godišnja izvješća, paušalni pristup za brojne elemente izdataka i uvjete za brže pokretanje za sljedeće razdoblje. EGSO smatra da te inicijative idu u dobrom smjeru.

3.2.3

Kada je riječ o administrativnim opterećenjima za „male projekte”, EGSO također pozitivno ocjenjuje mogućnost uvođenja prekogranične institucije koja upravlja cijelom administracijom za sve „male projekte”, kao dodatak paušalu.

3.2.4

EGSO cijeni nastojanje Komisije da u najvećoj mjeri poveća sudjelovanje privatnih dionika u programima teritorijalne suradnje. EGSO podupire taj stav i predlaže utvrđivanje najnižeg praga za sudjelovanje nedržavnih aktera (osim regionalnih vlasti), kao što su privatna poduzeća, socijalni partneri, udruge i udruženja, tijela socijalne i solidarne ekonomije te strukovne organizacije.

3.3

Partnerstvo s civilnim društvom – EGSO podsjeća da je partnerstvo bitan element kada se uzimaju u obzir horizontalna načela. Osobito ga treba primijeniti s civilnim društvom, socijalnim partnerima, lokalnim tijelima vlasti i tijelima za socijalnu uključenost. U tom kontekstu uključenost civilnog društva u nadzorne odbore predviđena je uredbom. Na mjestima gdje se pružaju informacije o provedbi i rezultatima programa predviđeno je dodati informacije o neuspjesima i projektima koji ne izvješćuju o njihovu sudjelovanju.

3.3.1

Treba utvrditi da nakon što se lokalna tijela imenuju, sklona su zanemariti sve ostalo.

3.3.2

Sudjelovanje dionika civilnog društva ne smije se ograničiti na postupak savjetovanja. Važno je uključiti ih u provedbu mjera i povjeriti im odgovornosti u tom pogledu, uključujući odabirom organizacija civilnog društva kao upravljačkih tijela.

3.3.3

EGSO predlaže da za svaki program ETS-a upravljačko tijelo predloži plan partnerstva kojim će dokazati sudjelovanje civilnog društva u svakoj fazi pripreme, provedbe i ocjenjivanja mjera. Taj plan mora sadržavati mehanizam za upozoravanje koji uvodi kako bi se dionici civilnog društva mogli obratiti predmetnom tijelu u slučaju kada se ne poštuje načelo partnerstva.

3.4

Nova dodjela natječaja za teritorijalnu suradnju – Nova uredba ETS/Interreg opisuje budući program djelovanja na pet dijelova suradnje: prekogranična, transnacionalna, međuregionalna, pomorska, uz sudjelovanje najudaljenijih regija i međuregionalna ulaganja u inovacije. Taj je pristup ujednačen čak i ako činjenica da se iz prekogranične suradnje povlači suradnja koja obuhvaća pomorsko dobro izaziva propitkivanje i mnogo zabrinutosti među subjektima iz predmetnih regija. Komisija se opravdava objašnjenjem da mogu postojati, osobito u okviru pomorske suradnje, preklapanja između više prekograničnih programa i obvezuje se utvrditi zajednički pristup za programe u pomorskim područjima, uključujući bilateralnu suradnju, koja će imati najvažniji utjecaj.

3.5

Pitanje pomorskog dobra i slučaj otočnih područja – EGSO smatra da se takvo stajalište o pomorskoj dimenziji može shvatiti kada je riječ o kopnenim područjima, ali nije opravdano kada je riječ o otočnim područjima koja po definiciji imaju samo pomorske granice. EGSO je često tražio od Komisije da posebnu pozornost posveti pitanju otoka koji su izloženi očitim strukturnim nedostacima priznatima u članku 174. UFEU-a. EGSO stoga predlaže da se mjere europske suradnje između otoka uvrste u prekograničnu suradnju i/ili da se od njih napravi šesta kategorija s posebnim proračunskim sredstvima, osobito u korist skupine otoka koji pripadaju istom morskom bazenu, kako bi se potaknula razmjena iskustava.

3.6

Posebna usmjerenost na inovacije – Za razvoj projekata na cijelom europskom području predlaže se nova posebna linija koja se temelji na pozivima na podnošenje prijedloga kako bi se išlo dalje od obične razmjene dobrih praksi i kako bi se krenulo prema potpunim mehanizmima istraživanja i djelovanja (11 % proračuna Interreg). EGSO odobrava taj pristup pod uvjetom da obuhvaća i društvene i socijalne inovacije za koje teritorijalna suradnja može imati veliki utjecaj kod predmetnih skupina stanovništva i da omogućuje izravno sudjelovanje nedržavnih aktera (znanstvenika, poduzeća, civilnog društva).

3.7

Usmjerenost na najudaljenije regije – Komisija predlaže usvajanje novih mjera kako bi se tim regijama, zbog njihova posebnog položaja, omogućila suradnja s obzirom na komunikaciju Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a” (1). Riječ je o dijelu suradnje za najudaljenije regije, odnosno njihovoj međusobnoj suradnji i suradnji sa susjedima (stavka 3,2 proračuna Interreg). Ta jasno utvrđena odredba zanimljiva je, ali trebalo bi omogućiti da se sredstva EU-a za treće zemlje koje su susjedne najudaljenijim regijama (osobito Europski razvojni fond, ERF) mogu lako aktivirati za provedbu tih mjera, što sada nije slučaj. EGSO poziva da usklađeno zajedničko djelovanje Interreg-a i ERF-a bude uređeno i planirano.

3.8

Suradnja s trećim zemljama – EGSO pozitivnim ocjenjuje što će od sada u neuravnoteženom međunarodnom kontekstu biti uspostavljen jednak okvir za mjere u kojima sudjeluju susjedne zemlje izvan Europske unije. Kada je riječ o zemljama iz susjedstva, postojeću mogućnost za regije koje ne graniče s tim zemljama da sudjeluju u transnacionalnim mjerama suradnje trebalo bi bolje iskoristiti kako bi se istaknule razlike unutar tih zemalja koje pogoduju graničnim regijama EU-a.

4. Novi načini razmišljanja

4.1

Razvoj tematske koncentracije – EGSO preporučuje da se programi usmjere na mjere povezane s prioritetima Europske unije utvrđenima nacrtom VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. (inovacije, istraživanje, zelenija Europa – energija, kružno gospodarstvo itd., povezana Europa – prijevoz, poljoprivreda itd., socijalnija Europa – ESF, EFRR, obrazovanje, zdravlje itd., lokalnija Europa kroz strategije razvoja na lokalnoj razini), ne zaboravljajući posebne ciljeve najavljene u Uredbi u području socijalnih pitanja, obrazovanja i zdravstvene skrbi. Posebna pozornost mora se tako posvetiti strategijama lokalnog razvoja koje povezuju sve dionike civilnog društva.

4.1.1

U okviru tematske koncentracije ključno je da pitanja održivog razvoja i klimatske politike, kružnog gospodarstva i obnovljivih izvora energije budu u središtu svih rasprava, kao i da se izričito uzimaju u obzir.

4.2

Makroregionalne strategije – Makroregionalne strategije (Baltičko more, Dunav, Alpski luk, Jadransko i Jonsko more) također se smatraju uspjesima. ETS predstavlja posebnu vrijednost zbog svoje mogućnosti stvaranja potrebnih uvjeta za primjenu makroregionalnih strategija razvoja koje se temelje na:

—	postojanju visokog stupnja prekograničnih međudjelovanja;

—	usklađenosti između financiranja i strateških prioriteta djelovanja.

4.2.1

Ti će mehanizmi omogućiti jačanje programa suradnje, osobito transnacionalne i pomorske. U okviru makroregionalne suradnje za Sredozemlje (zapadno i istočno) moglo bi se provesti korisno ispitivanje u vezi sa strategijama za pomorski bazen koje se provode u okviru pomorskih mjera EU-a kao i makroregionalna suradnja koja se odnosi na planinske lance na jugu Europe (Karpati i Balkan) koji se u oba slučaja protežu na treće zemlje.

4.3

Digitalna komponenta europske teritorijalne suradnje – Jedan od najvećih izazova za europsku teritorijalnu suradnju jest da ostane povezana. Treba predvidjeti sredstva i inicijative za smanjivanje digitalne rascjepkanosti između područja kao i između gradskih i ruralnih dijelova regija. Digitalni razvoj obuhvaća više izazova:

4.3.1

Tehnički i gospodarski izazov za razvoj područja. Digitalne tehnologije nositelji su velikih mogućnosti razvoja područja u okviru novih industrijskih promjena, suradničkog društva, pojavljivanja novih oblika suradnje na radu, novih mehanizama vrednovanja lokalnih resursa.

4.3.2

Velik društveni izazov koji sudjeluje u razvoju kompetencija stanovništva i područja. Razvoj ulaganja u kompetencije i napredna primjena te onemogućavanje stvaranja digitalne društvene rascjepkanosti. Digitalni razvoj stvara nove oblike diskriminacija, koje prije svega proizlaze iz mogućnosti pristupa opremi za siromašno stanovništvo zbog životnog standarda, kulturnih aspekata povezanih s razinom obrazovanja i dobi.

4.3.3

Treba uzeti u obzir da je „digitalni” aspekt istodobno u mogućnosti omogućiti pristup pravima, ali i predstavljati dodatni čimbenik isključenja za određene kategorije javnosti. Zbog same ove tvrdnje EGSO poziva Komisiju da u mjerama ETS-a uzme u obzir usklađeni pedagoški pristup s dionicima određenog područja.

4.3.4

Osim toga, EGSO predlaže da se velik dio inovativnih mjera posveti digitalnom sektoru uz pozive na podnošenje posebnih prijedloga koji obuhvaćaju razmjenu iskustava i teritorijalnu suradnju u tim područjima, pri čemu prednost treba dati uključivanju najsiromašnijih i oslabljenih skupina stanovništva. Važna je za područja u okviru novih industrijskih promjena suradničkog društva, pojavljivanja novih oblika suradnje na radu, novih mehanizama vrednovanja lokalnih resursa. Komisija je predstavila nacrt proračuna za razdoblje 2021. – 2027. Je li njime u dovoljnoj mjeri obuhvaćen taj digitalni aspekt? Ako nije, tada taj nacrt nije prikladan.

4.3.5

Digitalni sektor i umjetna inteligencija – Komisija mora raspolagati digitalnim alatima i umjetnom inteligencijom za provedbu i ocjenjivanje budućih programa (big data, nove tehnologije i ulaganja fondova).

4.3.6

Prema samoj Komisiji, ocjena utjecaja mjera i programa EU-a ukazuje na „stanje duha”. Rezultati nekog projekta ponekad su manje važni od načina na koji su ostvareni i teško je pronaći pokazatelje (ne samo kvantitativne već i kvalitativne) da bi se to ocijenilo.

4.3.7

EGSO potiče Komisiju na istraživanje najboljih pokazatelja za ocjenjivanje neposrednih rezultata i utjecaja programa i projekata.

4.4

Uvažavanje mladih – Uvažavanje mladih u Europi temeljna je sastavnica. EGSO predlaže primjenu metoda programa Erasmus+ za razmjene mladih – srednjoškolaca, studenata, naučnika, nezaposlenih osoba, osoba s poteškoćama, kako bi teritorijalna suradnja posebnim programima mobilnosti, osobito radi strukovnog osposobljavanja i učenja jezika, obuhvatila mlade. Promišljanje EGSO-a odnosi se na više nekontradiktornih mogućnosti kako bi pojam područja za mlade dobio smisao.

4.4.1

EGSO predlaže da se postotak iznosa ETS-a preusmjeri na mjere koje provode mladi i za mlade. Istodobno, u okviru budućeg programa Erasmus+ nakon 2021., Komisija bi mogla odabrati mogućnost da dio programa Erasmus+ posveti inicijativama namijenjenima određenim područjima.

4.4.2

S druge strane, 10 % jednog ili više dijelova Interrega trebalo bi namijeniti mobilnosti kao što je Erasmus, a jednak postotak trebalo bi namijeniti omotnici za projekte koji se vode u okviru programa Erasmus+, a koji se organiziraju na području Europe. Prednost bi se mogla dati regijama koje se počinju stvarno oblikovati, kao što je na primjer sredozemna makroregija, i/ili na eksperimentalnoj razini, regijama čije je osnivanje i razvoj u tijeku, kao što je na primjer makroregija istočnog Sredozemlja.

4.4.3

Stoga u prekogranične i transnacionalne programe suradnje treba uvesti jedan ili nekoliko aspekata posebnih prijedloga i djelovanja za mlade i koje provode mladi. Ti bi aspekti trebali omogućiti i poduprijeti prijelaz s obične kulturne razmjene na vrednovanje mjera koje se odnose i na druge kategorije osim onih koje su tradicionalno korisnici programa Erasmus+: kretanja mladih i stvaranje udruženja za borbu protiv isključivanja i socijalnih nejednakosti za integraciju najranjivijih osoba (invaliditet), mjere za klimu, inicijative za doprinos prihvatu izbjeglica ili bilo koje drugo pitanje u području obrazovanja i solidarnosti.

4.5

Mjere za najranjivije skupine stanovništva i uvažavanje horizontalnih kriterija – Kada je riječ o tome da se u obzir uzimaju ranjive kategorije stanovništva na svim razinama osmišljavanja i provedbe programa suradnje, a osobito pri odabiru projekata, stajalište Komisije jasno je u pogledu obaveze da se poštuju horizontalna načela Zajednice.

4.5.1

Kada je o tome riječ, još se uvijek postavlja pitanje propisa u okviru ETS-a, kojima nisu utvrđene kvote. EGSO predlaže određivanje najnižeg praga za graničnu suradnju (10 %).

4.6

Civilna zaštita i suzbijanje velikih rizika. Ova je sastavnica, kao dio novog Europskog fonda za obranu i civilnu zaštitu, koji je Komisija predložila za VFO za razdoblje 2021. – 2027., središnji element koji utječe na teritorijalnu suradnju. Time se misli, na primjer, na sprečavanje i suzbijanje šumskih požara na Sredozemlju ili na poplave u najsjevernijim regijama. Tu je riječ o pitanju u okviru kojeg je suradnja izvan nacionalnih granica činjenica i koje izravno utječe na život građana.

4.6.1

EGSO stoga preporučuje da se posebna pozornost u okviru ETS-a posveti mogućnosti suradnje između više fondova i da se tijelima zaduženima za programe daju jasne preporuke kako bi se podigla njihova razina svijesti o izazovima i mogućnostima koje ta pitanja predstavljaju za njihova područja. Mogli bi se objaviti pozivi na podnošenje prijedloga po tom pitanju kako bi se stvorilo natjecanje među regijama.

4.7

Integracija različitih europskih instrumenata: EGSO smatra da ovim prijedlogom nisu u dovoljnoj mjeri obuhvaćene mogućnosti sinergija između ETS-a i drugih postojećih ili budućih financijskih instrumenata EU-a, osobito u pogledu razmjene mladih, digitalnih mreža i programa, istraživanja i razvoja, ulaganja, civilne zaštite i suzbijanja velikih rizika. Poziva Komisiju da ispravi taj nedostatak.

4.7.1

ETS predstavlja prikladan okvir za osiguravanje komplementarnosti europskih instrumenata na temelju potreba na terenu:

—	ulaganja malih i srednjih poduzeća ako se uspiju učinkovito kombinirati intervencije Interrega s intervencijama novog fonda InvestEuFund koji predlaže Komisija u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.;

—	mreže (infrastrukture, digitalni sektor, energija) s programom „Connect Europe Facility”;

—	vanjske mjere (ERF, politika susjedstva);

—	fondovi za civilnu zaštitu;

—	Erasmus +;

—	Obzor Europa (sadašnji Obzor 2020.);

—	LIFE (Okoliš i klimatska politika);

—	Europski socijalni fond;

….

4.7.2

Prijedlozi Komisija o tom pitanju nejasni su. EGSO poziva Komisiju da u okviru prijedloga o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. predstavi komunikaciju o integraciji svojih financijskih instrumenata.

4.8

Oglašavanje – Interreg predstavlja jedno od glavnih sredstava za jačanje duha europskog građanstva. Da bi mjere EU-a postale poznate, treba pojačati njihovu vidljivost. Komisija mora davati jednostavne objave i promidžbene poruke o upotrebi i postignućima programa Interreg. To je potrebno kako bi građani postali svjesni konkretnih mjera provedenih uz potporu EU-a. S obzirom na važnost ove teme, EGSO predlaže uspostavljanje informativnih centara i centara za graničnu ili teritorijalnu suradnju čiji bi to bio zadatak, koji bi se po mogućnosti trebali uspostaviti u organizacijama civilnog društva.

Bruxelles, 19. rujna 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1) COM(2017) 623 final.