15.2.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 62/148 |
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Nova europska agenda za kulturu
(COM(2018) 267 final)
(2019/C 62/25)
Izvjestitelj: |
Antonello PEZZINI |
Zahtjev za savjetovanje: |
Europska komisija, 18.6.2018. |
Pravni temelj: |
članak 167. UFEU-a |
|
|
Nadležna stručna skupina: |
Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo |
Datum usvajanja u Stručnoj skupini: |
26.9.2018. |
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju: |
17.10.2018. |
Plenarno zasjedanje br.: |
538 |
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani): |
182/1/0 |
1. Zaključci i preporuke
1.1. |
EGSO je uvjeren da je Europa kulturna zajednica utemeljena na zajedničkim vrijednostima i da je socijalno tržišno gospodarstvo obilježje europskog načina života koji uključuje gospodarsku slobodu, socijalna prava i načela poštovanja čovjeka. |
1.2. |
EGSO smatra da je ključno jačati i razvijati kulturnu dimenziju Unije na temelju zajedničkih vrijednosti utvrđenih u Ugovorima, s obzirom na to da je riječ o ključnom čimbeniku u postupku integracije i temelju europskog kulturnog identiteta kojim se omogućuje izgradnja uključivog, pluralističkog, povezanog i konkurentnog društva. |
1.2.1. |
EGSO smatra da samo jačanje osjećaja pripadnosti Europi i zajednički kulturni identitet mogu ojačati izgradnju Europe i njezinu kulturnu i jezičnu raznolikost. |
1.2.2. |
Materijalna i nematerijalna kulturna baština Europe, prema stajalištu EGSO-a, predstavlja poveznicu među europskim narodima, snažnu vezu s identitetom i dragocjeni strateški resurs socijalne kohezije. |
1.3. |
EGSO smatra da je upravo zbog aktualne političke krize i krize identiteta u Europi (1) iznimno važno kulturi vratiti središnju ulogu u prenošenju identiteta, kako bi se ostvarile zajedničke vrijednosti utvrđene u Ugovorima. |
1.4. |
Iako pozdravlja inicijativu o postavljanju kulture u središte agende, EGSO poziva da ponovno pokretanje agende bude prilika za promišljanje o viziji novog europskog preporoda s ciljem stvaranja europskog kulturnog prostora (2) temeljenog na brojnim zajedničkim vrijednostima, kao što su solidarnost, povjerenje i zajednička odgovornost. |
1.5. |
EGSO smatra da se nova europska agenda za kulturu treba temeljiti na zajedničkoj strateškoj viziji kojom se u razvoju europskog kulturnog prostora utvrđuju:
|
1.6. |
Kad je riječ o kulturnoj ponudi, nužno je da osobe kojima su mjere namijenjene o tome imaju jasnu predodžbu, dostupnu putem novih višejezičnih sredstava komunikacije kako bi europski kulturni prostor uistinu pripadao svima. |
1.7. |
Kad je riječ o kulturnoj potražnji, Odbor smatra da je neophodno izravno djelovanje prema korisnicima kulture u cilju povećanja njihovog sudjelovanja u razvoju europskog identiteta u pogledu vrijednosti, s pomoću inicijativa kao što je Erasmus kulturnog građanstva te izradom Europske povelje o kulturi usmjerene na građane Europe. |
1.8. |
EGSO čvrsto vjeruje da može imati proaktivnu ulogu u strukturiranom dijalogu o kulturi u cilju jačanja demokratskog građanstva, kulturnog identiteta i razmjene višestrukih kreativnih izričaja društva, također s pomoću zajedničkih inicijativa kao što su pokretanje Europskog tjedna kulture i Noći europske kulture te imenovanje europskih ambasadora kulture. |
1.9. |
Odbor se obvezuje na praćenje podataka iz plana za Novu agendu i na dovršenje europskog kulturnog prostora na temelju redovitih izvješća koja podnosi Komisija. |
2. Uvod
2.1. |
Kultura se nalazi u središtu europskog projekta i temelj je „ujedinjenosti u raznolikosti” Europske unije. Kultura je temeljna komponenta zajedničkog života i vrijednost koja može obogatiti našu ljudskost te je neizostavan element našeg djelovanja u društvu i svakodnevnog izražavanja našeg građanstva. |
2.2. |
Kultura stoga predstavlja strateški resurs socijalne kohezije i kvalitetnog interkulturnog dijaloga te veliku priliku za vrednovanje zajedničke povijesti, uz veliko bogatstvo kulturne raznolikosti europskih regija i zajedničke materijalne i nematerijalne baštine. |
2.3. |
U Ugovoru iz Lisabona kulturi je dana velika važnost: preambula Ugovora o Uniji izričito upućuje na želju za nadahnućem iz „kulturnog, vjerskog i humanističkog nasljeđa Europe”, a u pogledu prioritetnih ciljeva navodi se da Unija „poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe”. |
2.3.1. |
Mnoge od tih vrijednosti temelj su europskog društva te se navode u Ugovoru: „Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava…”. Te vrijednosti, koje su postale sastavni dio europske kulture, pojavljuju se i moraju zauzeti sve više prostora u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda i solidarnost. |
2.3.2. |
U Povelji o temeljnim pravima koja je sastavni dio Ugovora sastavljen je, ponovljen i sažet opširan popis vrijednosti koje su dijelom navedene u Ugovoru. |
2.3.3. |
Stoga je djelovanje EU-a usmjereno na poticanje suradnje među državama članicama, tako da se njihova specifična nadležnost u području kulturne politike sve više oslanja na preuzete zajedničke vrijednosti te ih integrira u strukturu društvenih odnosa. |
2.3.4. |
Ponašanje ljudi u društvenim odnosima i svakodnevnom djelovanju slijedi unaprijed uspostavljene mentalne obrasce svakog pojedinca (4). Međutim, ti se obrasci stječu obrazovanjem (5) i učenjem (6), a jačaju u odnosima koji se razvijaju prema svijetu koji nas okružuje. |
2.3.5. |
Stoga je važno širiti vrijednosti i ustrajati na vrijednostima koje predstavljaju zajednički temelj europske civilizacije, posebice u pogledu mladih, počevši od pretpubertetskog uzrasta, u cilju jačanja „zrcalnih neurona” kojima se oponaša djelovanje, osjećaji i emocije koje primjećujemo kod drugih (7). |
2.4. |
Pojam kulture (8) sam je po sebi dinamičan, stoga se njime podrazumijeva niz djelovanja koja europske politike i države članice trebaju razvijati s pomoću obrazovanja i pružanjem primjera. Navedene vrijednosti utvrđene u Ugovoru ne nastaju spontano, nego su rezultat razmatranja i iskustva stečenog u okviru društva i upravljaju mirnim suživotom i rastom povjerenja naroda te trebaju biti predmet obrazovnih procesa i društvenih interakcija, posebice usmjerenih na nove generacije u cilju njihovog prihvaćanja i dijeljenja etičkih vrijednosti. |
2.5. |
Osim što se prepoznaje njezina društvena vrijednost i vrijednost identiteta, kultura se sve više prepoznaje kao stimulativni i strateški gospodarski segment za razvoj bogatstva po glavi stanovnika, blagostanja i ukupnog europskog BDP-a, kao i u međunarodnim odnosima. |
2.6. |
Procjenjuje se da kulturni i kreativni sektori pridonose BDP-u Europe s 4,2 %, uz rast zaposlenosti od 1,5 %. Preračunato u apsolutne vrijednosti, u 2016. kultura je generirala 89,9 milijardi EUR, što predstavlja +1,8 % u odnosu na 2015., a uzimajući u obzir kolateralne aktivnosti pridonijela je s više od 250 milijardi EUR te omogućila zapošljavanje 1,5 milijuna osoba (9). |
2.7. |
Sudjelovanje u kulturi ključan je element angažmana Europe, ali s obzirom na gospodarsku i financijsku krizu u Europi 2008., koja se je proširila na socijalnu i političku razinu, to je sudjelovanje smanjeno u svim europskim zemljama, posebice u zemljama južne Europe (10). |
2.8. |
Europska agenda za kulturu 2007. (11) obvezuje EU i države članice na:
|
2.8.1. |
Planom rada EU-a za kulturu 2015. – 2018. utvrđena su četiri glavna prioriteta za suradnju na europskoj razini u području kulturnih politika:
|
2.9. |
Parlament je donio brojne rezolucije (12) i preporuke o pravednom pristupu kulturnim uslugama, o kulturi u vanjskim odnosima Unije te o mobilnosti i kulturnim i kreativnim industrijama. |
2.10. |
U Vijeću EU-a 23. svibnja 2018. usvojeni su zaključci o uključivanju kulturne baštine u okvir drugih politika i o jačanju dijaloga s organizacijama civilnog društva. |
2.11. |
I sam EGSO je u više navrata izrazio svoje pozitivno mišljenje o vrednovanju kulturnog i kreativnog sektora i o podršci strategiji međunarodnih kulturnih odnosa (13), uključujući doprinos ruralnih područja europskoj kulturnoj baštini (14). |
3. Prijedlozi nove agende
3.1. |
Glavni elementi nove agende koju je predložila Komisija mogu se sažeti na sljedeći način:
|
3.2. |
Predložene ključne dimenzije mogu se sažeti na sljedeći način: |
3.2.1. |
socijalna dimenzija: iskorištavanje snage kulture i kulturne raznolikosti za socijalnu koheziju i blagostanje; |
3.2.2. |
gospodarska dimenzija: pružanje podrške kulturnoj kreativnosti u obrazovanju i inovacijama, rast s pomoću novih radnih mjesta i razvoj kulturnih industrija i vještina (15); |
3.2.3. |
vanjska dimenzija jačanja međunarodnih kulturnih odnosa: potpora kulturi u zemljama proširenja i zemljama zapadnog Balkana te zemljama Sredozemlja, i djelovanje Fonda za razvoj zemalja AKP-a (16); |
3.2.4. |
transverzalna dimenzija: inicijative „Europska godina kulturne baštine” i „Europske prijestolnice kulture”, novi europski akcijski plan za kulturna dobra 2019. – 2022., razvoj strategije Digital4Culture, internetski popis europskih filmova, podrška digitalnoj transformaciji. |
3.3. |
Programom Kreativna Europa i drugim programima EU-a pružit će se podrška strateškoj suradnji u okviru nove agende. |
4. Opće napomene
4.1. |
EGSO smatra da je ključno jačati i razvijati kulturnu dimenziju Unije na temelju zajedničkih vrijednosti utvrđenih u Ugovorima u cilju jačanja osjećaja pripadnosti u izgradnji uključivog, povezanog i konkurentnog društva. |
4.2. |
Materijalna i nematerijalna kulturna baština EU-a predstavljaju poveznicu među europskim narodima i snažnu vezu s identitetom, posebice u trenucima krize identiteta i europske solidarnosti. |
4.3. |
EGSO smatra da je upravo zbog političke krize, krize identiteta i krize upravljanja u Europi primjereno europskoj kulturi vratiti ulogu prenošenja vrijednosti na kojima počiva naš identitet, također s pomoću jačanja europskih obrazovnih programa. |
4.4. |
Taj postupak integracije vrijednosti treba biti temelj kvalitativnog skoka Nove agende za kulturu i dovesti do stvaranja istinskog europskog kulturnog prostora (17) utemeljenog na zajedničkim vrijednostima, po uzoru na europski istraživački prostor i usporedo s njime. |
4.5. |
Taj novi europski kulturni prostor trebao bi, uz vremenski raspored, uključivati: |
4.5.1. |
jačanje europskih kulturnih politika i instrumenata za potporu i širenje vrijednosti identiteta na temelju osjećaja pripadnosti zajedničkom skupu vrijednosti; |
4.5.2. |
potpunu provedbu slobode kretanja, poslovnog nastana i pružanja usluga na cijelom europskom teritoriju za fizičke i pravne osobe koje djeluju u području kulture; |
4.5.3. |
„kulturno gospodarstvo” s naglaskom na socijalno uključivim sustavima, kojim bi se promicali novi modeli očuvanja i obnove kulturne baštine te razvoja kreativnih industrija, također posredstvom novih oblika poduzetništva s izraženom socijalnom vrijednošću; |
4.5.4. |
promicanje europske kulture u međunarodnim odnosima, kako u vidu instrumenta za revitalizaciju kulturne diplomacije tako i kao mehanizma „meke sile” u vanjskim odnosima Europe ili kao gospodarskog multiplikatora u međunarodnim razmjenama koji umjetnike/kreativce pretvara u „ambasadore europske kulture”; |
4.5.5. |
mehanizme „odozdo prema gore” kako bi se pružilo više prostora svim akterima koji izravno proizvode, grade i oblikuju kulturu u području umjetnosti i kulturnih i kreativnih industrija. |
4.6. |
EGSO smatra da je potrebno suočiti se sa zajedničkim izazovom stvaranjem istinskog „unutarnjeg tržišta kulture” kojim bi se promicali:
|
4.7. |
EGSO smatra da je ključno, posebice obrazovanjem mladih, promicati uvjerenje da su kulturna raznolikost i višestruki oblici umjetnosti neophodni elementi za ljudski razvoj i ostvarenje temeljnih sloboda te da razmjena kulturnih procesa doprinosi jačanju demokratskog građanstva. |
4.8. |
EGSO naglašava potrebu da nova europska kulturna agenda, koja bi bila dijelom nove zajedničke i obogaćene strateške vizije, bude uključena u i utemeljena na sljedećem višegodišnjem financijskom okviru Unije. |
4.9. |
EGSO smatra da oni na koje se odnose programi i regulatorne, strukturne i financijske mjere potpore trebaju o tome imati jasnu i transparentnu predodžbu, dostupnu putem društvenih mreža. |
4.10. |
Isto tako, EGSO smatra da je izravno djelovanje ključno za krajnje korisnike europske kulturne politike radi povećanja razine sudjelovanja, dovedene u pitanje zbog gospodarske i financijske krize koja se proširila na socijalnu razinu. |
4.10.1. |
EGSO smatra da je bi pokretanje inicijativa kao što su Erasmus za građanstvo za širenje kulture i turizma u Uniji i Europska povelja o kulturi, koja bi omogućila lakši pristup europskim kulturnim dobrima, kao i pokretanje Tjedna i Noći europske kulture moglo biti korisno, posebice za mlade generacije. |
5. Posebne napomene
5.1. |
Digitalni vodič s internetskom stranicom koja se ažurira u stvarnom vremenu te je prilagođena korisniku i dostupna na svim jezicima EU-a, treba osigurati upotrebljivost mnogobrojnih danas raspoloživih instrumenata Zajednice, među kojima su, na primjer:
|
Bruxelles, 17. listopada 2018.
Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Luca JAHIER
(1) Manifestira se u raširenim populističkim i nacionalističkim pokretima i aspektima.
(2) Po uzoru na europski istraživački prostor i kao potpora njemu.
(3) Vidjeti: specijalizirane usluge obnove: www.opencare.it.
(4) Nihil est in intellectu quod prius non fuerit in sensu (J. Locke).
(5) Od latinskog „instruere” (tal. instruire): pripremati, graditi.
(6) Prijenos znakova i obrazaca.
(7) Vidjeti: zaključci neuroznanosti kojima se objašnjava oponašanje djelovanja i obrazaca ponašanja.
(8) Od latinskog „colere”: njegovati.
(9) Izvor: Eurostat.
(10) Izvješće Cultural access and participation („Pristup kulturi i sudjelovanje u njoj”) http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_399_en.pdf
(11) Vidjeti SL C 287, 29.11.2007.
(12) Vidjeti SL C 377 E, 7.12.2012., str. 142., SL C 93, 9.3.2016., str. 95. – tekstovi, P8_TA(2016)0486.
(13) SL C 288, 31.8.2017, str. 120.
(14) NAT/738 (SL C 440, 6.12.2018., str. 22.).
(15) Točnije, s pomoću prelaska sa znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) na znanost, tehnologiju, inženjerstvo, umjetnost i matematiku (STEAM) u digitalnom sektoru u okviru Programa za međunarodnu procjenu učenika.
(16) Afričke, karipske i pacifičke zemlje.
(17) Vidjeti i Vijeće Europe – Okvirna konvencija Vijeća Europe iz 2005. o vrijednosti kulturne baštine za društvo (CETS br. 199) 18/03/08 Faro, 27.10.2005.
(18) Vidjeti bilješku 14.
(19) Uredba (EU) br. 233/2014 (SL L 77, 15.3.2014., str. 44.).
(20) Program Interreg Med.
(21) Program Med Culture.
(22) Uredbe (EU) br. 233/2014 (SL L 77, 15.3.2014., str. 44.) i (EU) br. 236/2014 (SL L 77, 15.3.2014., str. 95).
(23) Uredba (EU) br. 231/2014 (SL L 77, 15.3.2014., str. 11.).
(24) Direktiva o staništima 92/43/EEZ (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.) i Direktiva o pticama 2009/147/EZ (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).
(25) COM(2017) 198 final.
(26) Uredba (EU) br. 1293/2013 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).
(27) Pet fondova: EFRR, ESF, Kohezijski, EPFRR, EFPR.
(28) Odluka EU-a 2017/848 (SL L 125, 18.5.2017., str. 43.).
(29) Rezolucija EP-a od 2. srpnja 2013. 2012/2297(INI) (SL C 75, 26.2.2016., str. 24.).
(30) Uredba (EU) br. 1305/2013 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.).
(31) Uredba (EU) br. 390/2014 (SL L 115, 17.4.2014., str. 3.).
(32) Uredbe (EU) br. 651/2014 (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.) i (EU) br. 2015/1588 (SL L 248, 24.9.2015., str. 1.).
(33) Fight against trafficking of cultural goods.
(34) Uredba (EU) br. 377/2014 (SL L 122, 24.4.2014., str. 44.).
(35) Uredba (EU) br. 1287/2013 (SL L 347, 20.12.2013., str. 33.).
(36) COM(2010) 487 final i COM(2014) 477 final.
(38) Uredba (EU) br. 1288/2013 (SL L 347, 20.12.2013., str. 50.).
(39) Odluka 1194/2011/EU (SL L 303, 22.11.2011., str. 1.).
(40) Uredba (EU) br. 1295/2013 (SL L 90, 28.3.2013., str. 1.).