Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o okviru za praćenje kružnog gospodarstva

(COM(2018) 29 final)

(2018/C 367/19)

Izvjestitelj:	Cillian LOHAN
Suizvjestiteljica:	Tellervo KYLÄ-HARAKKA-RUONALA

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 12.2.2018.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Odluka Plenarne skupštine:	19.9.2017.
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i zaštitu okoliša
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	26.6.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	11.7.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	536
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	172/0/1

1. Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja Komunikaciju o praćenju provedbe kružnog gospodarstva kao važan daljnji korak u vezi s Akcijskim planom za kružno gospodarstvo kako je bilo i predloženo u mišljenju NAT/676.

1.2.

Ova Komunikacija predstavlja dobru polaznu točku, međutim u njoj nedostaje niz važnih i ključnih pokazatelja:

—	ekološki dizajn,

—	razvoj (novih) poslovnih modela,

—	ekonomija suradnje,

—	socijalni pokazatelji,

—	podaci o emisijama.

1.3.

EGSO primjećuje da on, iako je savjetodavno tijelo institucija EU-a, nije bio uključen u postupak savjetovanja za razvoj tih pokazatelja.

1.4.

Kružno gospodarstvo povezano je s niskougljičnim gospodarstvom i ciljevima održivog razvoja, i kao posljedica toga pokazatelji praćenja trebali bi to odražavati.

1.5.

Praćenje ne bi trebalo biti previše usredotočeno na otpad.

1.6.

Definicija „sektora kružnog gospodarstva” ograničena je i trebalo bi je dodatno razraditi s obzirom na to da utječe na nekoliko pokazatelja.

1.7.

Nedostatak podataka u određenom području ne bi trebao biti razlog za isključenje. Nedostatke u podacima trebalo bi izričito navesti te utvrditi strategije kojima bi se osiguralo da se ti nedostaci uklone. Ako se i dalje nastavimo ograničavati na tradicionalne stare podatke, nećemo moći točno mjeriti prelazak na novi gospodarski model.

1.8.

Postoje nedosljednosti u politikama i propisima koje dovode do prepreka za prelazak poslovnog sektora na model kružnog gospodarstva. Te se nedosljednosti trebaju utvrditi kao dio okvira za praćenje.

1.9.

Korištenje javnih sredstava trebalo bi se pratiti s vlastitim pokazateljem. Ulaganja usmjerena izričito na inicijative u području kružnog gospodarstva trebala bi uključivati podatke koji bi se mogli koristiti za razvoj tog pokazatelja. Također je važno pratiti i „potrošeni novac” kao i „uloženi novac”.

1.10.

Europska platforma dionika kružnog gospodarstva trebala bi se upotrebljavati kao sredstvo za osiguranje suradnje s aktivnim dionicima u tom području. Kako bi se to postiglo, trebalo bi izraditi i provesti komunikacijsku strategiju s konkretnim ciljevima.

1.11.

Trebalo bi izmjeriti podizanje svijesti i obrazovanje na razini potrošača i korisnika kako bi se osiguralo bolje razumijevanje uloge potrošača u kružnom gospodarstvu i u toku materijala. Trebalo bi poticati i izmjeriti infrastrukturne podrške koje potrošačima omogućuju da poboljšaju svoje djelovanje u pogledu učinkovitosti resursa kao i aktivnosti kojima se podupire i prijelaz s „potrošača” na „korisnika”.

2. Opće napomene

2.1.

EGSO pozdravlja Komunikaciju Komisije. Praćenje napretka u ostvarivanju ciljeva Akcijskog plana za kružno gospodarstvo ključan je dio cjelokupnog procesa.

2.2.

Savjetovanje o razvoju okvira za praćenje bilo je usmjereno na dionike. U to je trebao biti uključen i EGSO s obzirom na to da je njegova ulogu kao savjetodavnog tijela ugrađena u Ugovore i da su među njegove članove uključene brojne relevantne skupine dionika.

2.3.

Od ključne je važnosti da se parametri učinkovitog sustava praćenja temelje na pouzdanim podacima koji su usporedivi među različitim državama članicama.

2.4.

Praćenje napretka u ostvarivanju kružnog gospodarstva očito je zahtjevan zadatak. Od ključne važnosti je da se izmjere svi elementi prelaska na kružno gospodarstvo te da se osigura jasno utvrđivanje nedostatka u podacima.

2.5.

Potrebno je dodijeliti sredstva kako bi se osiguralo da su nedostaci u podacima uklonjeni hitnom .uspostavom kriterija i prikupljanjem podataka radi utvrđivanja polaznih vrijednosti. Preporuča se kontinuirano istraživanje i praćenje kriterija, mjerenja i pokazatelja.

2.6.

Definicija „sektora kružnog gospodarstva” prilično je ograničena te bi je se moglo dodatno razraditi. Ta definicija ima posljedično ograničavajući učinak na parametre korištene za ocjenu gospodarske aktivnosti, stvaranja radnih mjesta, inovacija i drugih pokazatelja.

Slika 1. – Tokovi materijala u gospodarstvu (EU-28, 2014.

Slika 1: Dostupno na http://ec.europa.eu/eurostat/web/circular-economy/material-flow-diagram

2.7.

Opća slika tokova materijala pokazuje da se godišnje u EU-u 8 milijardi tona materijala prerađuje u energiju ili proizvode. Od toga se 0,6 milijardi tona materijala nakon toga izvozi, dok velika većina ostaje pod kontrolom subjekata unutar EU-a. Međutim, ova analiza je selektivna u smislu materijala koji su uključeni, naime isključeni su važni tokovi poput hrane i tekstila. U obzir je potrebno uzeti učinak proizvodnje u odnosu na učinak potrošnje, te razmotriti načine na koje i što proizvodimo, uvozimo i izvozimo.

2.8.

Komunikacija bi trebala uzeti u obzir činjenicu da autori istraživanja upućuju na to da su statistike o recikliranju optimistične i da vjerojatno predstavljaju uljepšanu sliku stvarne situacije na terenu.

2.9.

Od ključne je važnosti povezati kružno gospodarstvo s niskougljičnim gospodarstvom. Okvir za praćenje trebao bi uključivati ovu poveznicu radi jačanja djelovanja i sprečavanja udvostručavanja napora, čime bi se poboljšala učinkovitosti prelaska.

2.10.

Komunikacija je vrlo usredotočena na otpad. To se djelomično može objasniti činjenicom da su podaci o otpadu iscrpni, dosljedni i usporedivi. Međutim, sve buduće potrebe za praćenjem trebaju se odmaknuti od otpada i recikliranja i usredotočiti se na oblikovanje, proizvodnju i potrošnju.

2.11.

Podizanje svijesti i obrazovanje na razini potrošača i korisnika trebalo bi mjeriti kako bi se osiguralo bolje razumijevanje uloge potrošača u kružnom gospodarstvu i u toku materijala. Trebalo bi uvesti praktična rješenja temeljena na činjenicama – sudjelovanje civilnog društva igra značajnu ulogu, a kultura kružnog gospodarstva, koja se temelji na preispitivanju vrijednosti i promjeni postojećih obrazaca potrošnje od velike je važnosti.

2.12.

Postoji potreba za stvaranjem rječnika definicija koje se odnose na kružno gospodarstvo i koje je EU odobrio. Aktualno je praćenje sektora kružnog gospodarstva preograničeno da bi moglo učinkovito obuhvatiti vrstu sustavnih promjena koje su predviđene u Akcijskom planu za kružno gospodarstvo i koje društvo želi. Također je potrebno iznova definirati što podrazumijevamo pod otpadom.

3. Deset pokazatelja

3.1.

Deset pokazatelja navedeno je u okviru četiriju naslova: proizvodnja i potrošnja, gospodarenje otpadom, sekundarne sirovine, konkurentnost i inovacije.

3.2.

Ne postoje pokazatelji za ispitivanje emisija u zrak, uključujući emisiju stakleničkih plinova, koji su povezani s postojećem linearnim modelom. To je ključno za povezivanje kružnog gospodarstva s niskougljičnim gospodarstvom, klimatskim i energetskim ciljevima EU-a i Pariškim sporazumom.

3.3.

Deset pokazatelja u velikoj je mjeri usmjereno na otpad. Trebala bi postojati šira analiza koja bi obuhvatila cijeli vrijednosni lanac proizvoda i materijala, uključujući ekološki dizajn, nove poslovne modele, promjene poslovnih sustava i industrijske simbioze, kao i nove vrste modela potrošnje.

3.4.

Općenito, pokazatelji bi trebali, s jedne strane, mjeriti rezultate i koristi kružnog gospodarstva i, s druge strane, ispitati kružnost resursa.

3.5.

Iako se u kružnom gospodarstvu prednost daje kraćim, manjim petljama, naglasak na samodostatnosti, odvojeno od ostalih pokazatelja, nije pokazatelj kružnosti. Stopa oporabe sirovina i uporaba sekundarnih sirovina mogu povećati samodostatnost. Naglasak na samodostatnosti kao pokazatelj stvara rizik da ona postane cilj, što nije namjera. To može nenamjerno dovesti do pomicanja naglaska s najučinkovitijeg načina korištenja sirovina i proizvoda. Potrebno je sustavno razmišljanje.

3.6.

Razumljivo je da je prilikom odabira deset pokazatelja u obzir uzeta dostupnost podataka. Međutim, nedostaci u podacima trebali bi se jasno utvrditi. Trebalo bi, kao dio okvira za praćenje, hitno izraditi plan za uklanjanje tih nedostataka.

3.7.

Aktualni plan za poboljšanje osnove znanja još uvijek je u velikoj mjeri usmjeren na otpad, međutim trebalo bi ga proširiti i na druge aspekte kružnog gospodarstva.

3.8.

Europsku platformu dionika kružnog gospodarstva, koja predstavlja zajedničku inicijativu Europske komisije i EGSO-a, trebalo bi iskoristiti kao resurs za utvrđivanje nedostataka u podacima, tumačenje trendova među dionicima te pomoć pri utvrđivanju prepreka prelasku.

4. Prvi zaključci

4.1. Proizvodnja i potrošnja:

4.1.1.

Pokazatelji proizvodnje i potrošnje previše su usredotočeni na otpad.

4.1.2.

Zbog nedostatka relevantnih podataka mjeri se samodostatnost u opskrbi sirovinama. Samodostatnost sama po sebi nije pokazatelj kružnog gospodarstva (vidjeti 3.4). Potrebno je razjasniti podjelu između primarnih, sekundarnih i tercijarnih sirovina. Također bi bilo korisno pratiti razvoj događaja na raščlanjeniji način, primjerice mjerenjem uporabe obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, oporabe kritičnih resursa, npr. rijetkih metala, kao i utjecaja proizvodnje, uvoza i izvoza (vidjeti 2.8).

4.1.3.

Zelena javna nabava dobar je pokazatelj uporabe javnog novca i može biti pokretač kružnosti. Provedbu planova zelene javne nabave u državama članicama mogla bi olakšati jasna komunikacija i dodjela sredstava za osposobljavanje u vezi s poveznicama između zelene javne nabave i kružnosti, ciljevima održivog razvoja i ciljevima Pariškog sporazuma za niskougljično gospodarstvo.

4.1.4.

Pri ocjenjivanju regionalnih i nacionalnih planova za zelenu javnu nabavu trebalo bi nadgledati obrazovne programe za naručitelje i razmjenjivati informacije. Potrebno je riješiti problem nedostatka razumijevanja očitih proturječnosti između kružne i zelene javne nabave i pravila jedinstvenog tržišta.

4.1.5.

Od ključnog su značaja alati za mjerenje rasipanja hrane pomoću kojih se može analizirati složeno pitanje gdje uzduž lanca opskrbe hranom dolazi do rasipanja hrane. Nije dovoljno samo utvrditi da postoji rasipanje hrane na razini potrošača, već je potrebna sustavna promjena kako bi se riješio ovaj veliki problem.

4.1.6.

Međutim, rasipanje hrane samo je jedan aspekt u okviru uvođenja kružnosti u poljoprivredno-prehrambeni sektor. Za utvrđivanje kružnih poljoprivrednih praksi potrebne su jasne definicije. Njih je potrebno hitno razviti uz savjetovanje s dionicima (vidjeti 2.13). Rasipanje hrane trebalo bi pratiti u okviru jednog sustava te uzeti u obzir međuovisnosti koje postoje između proizvodnje hrane, rasipanja hrane i drugih sektora kao što su energija, mobilnost i upravljanje vodama.

4.1.7.

U dokument nisu uključeni ključni aspekti prelaska na kružno gospodarstvo koji bi trebali biti dio proizvodnje i potrošnje u okviru za praćenje. Oni obuhvaćaju ekološki dizajn, nove modele vlasništva, dobrovoljne sporazume, informacije za potrošače, ponašanje potrošača, prateću infrastrukturu, pregled subvencija koje možda podupiru aktivnosti koje su u suprotnosti s kružnim gospodarstvom te poveznice na niskougljično gospodarstvo i ciljeve održivog razvoja.

4.2 Gospodarenje otpadom

4.2.1.

Redefiniranje gospodarenja otpadom, redefiniranje otpada, promicanje istraživanja i inovacija u području recikliranja, novi poslovni modeli, novi vrijednosni lanci vrijednosti i nadilaženje recikliranja od ključne su važnosti za kružno gospodarstvo. To bi trebalo uključivati prelazak s gospodarenja otpadom na upravljanje resursima.

4.2.2.

Najvažnije pitanje koje je potrebno postaviti kada je riječ o praćenju komunalnog otpada i postotka recikliranja jest u kojem trenutku u lancu se odvija mjerenje – prije ili nakon razvrstavanja otpada. Na to se upućuje u radnom dokumentu službi Komisije, no nije izričito navedeno u Komunikaciji. EGSO oduvijek zauzima stajalište da se najtočnije mjerenje može izvršiti nakon razvrstavanja.

4.2.3.

Praćenje komunalnog otpada trebalo bi uključivati i otpadne vode. Ljudski otpad postaje održiv izvor energije kada ga se obrađuje u anaerobnim digestorima. To također može doprinijeti smanjenju emisija iz drugih izvora energije.

4.3 Sekundarne sirovine

4.3.1.

Dinamično i funkcionalno tržište sekundarnih sirovina ima ključnu ulogu u kružnom gospodarstvu.

4.3.2.

U okviru kružnog gospodarstva koncepti tokova materijala moraju nadilaziti recikliranje i uključivati praćenje tokova materijala u području popravka i ponovne uporabe, uključujući aktivnosti ponovne proizvodnje. Definicije su ponovno od iznimnog značaja s obzirom na to da bi otpad iz jednog sektora mogao biti potencijalni resurs za drugi sektor.

4.3.3.

Potrebno je prepoznati razliku između kraja životnog vijeka proizvoda (što se odnosi na kraj funkcioniranja proizvoda) i kraja vijeka trajanja sastavnih dijelova i materijala korištenih u izradi proizvoda.

4.3.4.

Tok materijala unutar kružnog gospodarstva trebao bi također pratiti promjene vlasništva u poslovnom modelu koji se temelji na uslugama.

4.3.5.

Taj dio bavi se gospodarenjem otpadom koji se trenutno proizvodi i u njemu se naglašavaju mogućnosti stvaranja sekundarnih sirovina od tog otpada. Ta je inicijativa dobrodošla, međutim ona je ograničena jer u ocjenu nisu uključene opsežne vrste tokova materijala, uključujući hranu i tekstile.

4.3.6.

Nužno je pratiti nastanak društvene aktive kako bi se osiguralo da se sirovine koje se koriste u tom području mogu oporabiti na kraju svoje funkcionalnosti ili poželjnosti tog proizvoda. Time bi se više nego udvostručio potencijal upravljanja tokovima materijala. Digitalizacija može doprinijeti praćenju.

4.3.7.

U Komunikaciji bi se mogle poboljšati transparentnost i jasnoća u pogledu materijala koji su uključeni u društvenu aktivu te način na koji se oni mogu mjeriti i pratiti.

4.4 Konkurentnost i inovacije

4.4.1.

Inovacije, ulaganja i trgovina glavni su postupci putem kojih poduzeća doprinose napretku prema kružnom gospodarstvu. Budući da je kružno gospodarstvo važno za sve poslovne sektore i, najvažnije, zahtijeva suradnju među sektorima, potreban je širi pristup sektorima kružnog gospodarstva.

4.4.2.

Trebalo bi pratiti određena zbivanja u ekološkom dizajnom, kao i razvoj novih poslovnih modela koji se temelje na uslugama i mogućnosti fleksibilnog vlasništva. Primjerice, trebalo bi pratiti razvoj i usvajanje normi vezanih za ekološki dizajn i relevantnih za kružno gospodarstvo.

4.4.3.

Postoje poduzeća koja se okreću preradi i ona zauzimaju znatan dio tržišta. Ona također trebaju biti uključena u okvir za praćenje.

4.4.4.

Korištenje javnih sredstava trebalo bi također pratiti pomoću vlastitih pokazatelja. Ulaganja koja su bila izričito namijenjena za inicijative u području kružnog gospodarstva trebala bi uključivati podatke koji bi se mogli koristiti za razvoj tog pokazatelja, tako da se ne mjere samo uložena sredstva, već i ostvareni učinak.

4.4.5.

Privatna ulaganja također igraju ključnu ulogu u prelasku na niskougljično kružno gospodarstvo. Sektori ulaganja, osiguranja i bankarstva već su izradili alate i evaluacijske modele. Ta privatna ulaganja i javne financije trebalo bi izmjeriti u okviru sustava za praćenje.

Bruxelles, 11. srpnja 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER