Objava zahtjeva za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2017/C 251/08)

Europska komisija odobrila je ovu manju izmjenu u skladu s člankom 6. stavkom 2. trećim podstavkom Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 (1).

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE MANJE IZMJENE

Zahtjev za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012  (2)

„LIETUVIŠKAS VARŠKĖS SŪRIS”

EU br.: PGI-LT-0853-AM01 – 7.4.2017.

ZOI ( ) ZOZP ( X ) ZTS ( )

1.   Skupina koja podnosi zahtjev i legitimni interes

2.   Država članica ili treća zemlja

Litva

3.   Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

4.   Vrsta izmjene

5.   Izmjena (izmjene)

Razlog za izmjenu:

na temelju specifikacije i jedinstvenog dokumenta koji se odnose na ZOZP „Lietuviškas varškės sūris” proizlazi da taj sir dobiva karakteristični oblik kada se proizvedeno kiselo mlijeko ručno ulije u vrećice za sir tradicionalnog trokutastog oblika, koje se potom vežu u čvor na svojem najširem dijelu, a sir se preša. Međutim, zahvaljujući modernizaciji proizvodnog lanca unos kiselog mlijeka u vrećice za sir i vezanje vrećica u čvor na jednom kraju mogu se provoditi i mehanički. Važno je ažurirati specifikaciju i jedinstveni dokument koji se odnose na ZOZP „Lietuviškas varškės sūris” kako bi se uzela u obzir ta manja izmjena načina proizvodnje.

1. izmjena

Opis proizvoda

Trenutačno važeća specifikacija sadržava sljedeći tekst:

Taj se tekst mijenja kako slijedi:

2. izmjena

Način proizvodnje

Trenutačno važeća specifikacija sadržava sljedeći tekst:

Taj se tekst mijenja kako slijedi:

3. izmjena

Povezanost sa zemljopisnim područjem

Trenutačno važeća specifikacija sadržava sljedeći tekst:

Taj se tekst mijenja kako slijedi:

4. izmjena

Povezanost sa zemljopisnim područjem

Trenutačno važeća specifikacija sadržava sljedeći tekst:

Taj se tekst mijenja kako slijedi:

5. izmjena

Povezanost sa zemljopisnim područjem

Trenutačno važeća specifikacija sadržava sljedeći tekst:

Rečenica „Neovisno o tome jesu li samostalni ili pripadaju maloj zadruzi ili velikim mljekarama, svi proizvođači ručno provode radnje kojima se kiselo mlijeko ulijeva u vrećice za sir, kojima se na tim vrećicama veže čvor i kojima se iz njih vadi sir nakon prešanja te prije kuhanja ručno trljaju svaki sir mješavinom začina.”

Taj se tekst mijenja kako slijedi:

6. izmjena

Ostalo – Podaci skupine proizvođača

Trenutačno važeća specifikacija sadržava sljedeći tekst:

Naziv i adresa skupine koja podnosi zahtjev

Taj se tekst mijenja kako slijedi:

Skupina koja podnosi zahtjev i legitimni interes

6.   Ažurirana specifikacija proizvoda (samo za ZOI i ZOZP)

http://zum.lrv.lt/lt/veiklos-sritys/maisto-sauga-ir-kokybe/saugomos-kilmes-vietos-nuorodos-saugomos-geografines-nuorodos-garantuoti-tradiciniai-gaminiai/atnaujinamos-produktu-specifikacijos

JEDINSTVENI DOKUMENT

„LIETUVIŠKAS VARŠKĖS SŪRIS”

EU br.: PGI-LT-0853-AM01.2017 – 7.4.2017.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1.   Naziv

„Lietuviškas varškės sūris”

2.   Država članica ili treća zemlja

Litva

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.3. Sirevi

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Proizvod „Lietuviškas varškės sūris” jest nezreli sir na bazi kiselog mlijeka, oblika trokutaste prizme sa zaobljenim rubovima i otiscima čvora vrećice za sir na najširem rubu. Može se jesti svjež ili dimljen, kuhan ili sušen. Sir se proizvodi na tradicionalan način, grušanje mlijeka provodi se isključivo uz upotrebu startera od mliječnih bakterija, bez upotrebe fermenata. Sir poprima karakterističan oblik kada se dobiveno kiselo mlijeko ulijeva u vrećice za sir tradicionalnog trokutastog oblika (koje se na najširem kraju sira vežu u čvor), a sir se preša; te se radnje provode ručno ili mehanički. Sirevi se mogu proizvoditi bez dodavanja začina ili soli ili sa začinima i (ili) solju. Veličina sira ovisi o njegovoj namjeni i može iznositi od stotinjak grama do 5 kg i više. Sir se proizvodi bez dodavanja prehrambenih aditiva, aroma i bojila.

Svojstva

Boja: u rasponu između bijele i blijedožute za svježi i sušeni sir. Boja kuhanog sira varira između blijedožute i svijetlosmeđe, površina može biti pokrivena začinima i (ili) biljem, a boja kore varira između bijele i žute. Kod dimljenog sira boja površine varira između tamnožute i smeđe, a boja kore može biti bijela ili žuta.

Tekstura: kod svježeg sira nježna, ujednačena i prilično čvrsta, pri rezanju se može mrviti; kod kuhanog sira ujednačena, čvrsta, pomalo elastična; kod dimljenog sira ujednačena. čvrsta, prhka. Tekstura sušenog sira ujednačena je i tvrda; sir se teško reže i mrvi pri lomljenju. Kod sireva proizvedenih sa začinima začini nisu uvijek raspoređeni ujednačeno.

Aroma i okus: svojstveni mliječnoj kiselini uz naglašeni okus i aromu u skladu s upotrijebljenim začinima (kumin, sol itd.). Dimljeni sir ima naglašeni tipično dimljeni miris i okus.

Fizikalno-kemijska svojstva:

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Sirovine koje se upotrebljavaju u proizvodnji „Lietuviškas varškės sūris” smiju potjecati isključivo iz navedenog zemljopisnog područja.

Nema posebnih zahtjeva u pogledu kvalitete niti ograničenja u pogledu podrijetla.

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Faze proizvodnje sira „Lietuviškas varškės sūris” jesu sljedeće:

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Zbog svoje teksture, osobito u slučaju svježeg sira, koji je lako mrvljiv i teško se reže, sirevi „Lietuviškas varškės sūris” pakiraju se izravno na mjestu proizvodnje jer bi pri prijevozu na neko drugo mjesto pakiranja došlo do narušavanja njihova izgleda i kvalitete. Osim toga, s obzirom na to da je rok trajanja tih sireva kratak, nastao bi rizik od bakterijske kontaminacije.

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Kako je navedeno u objavljenoj specifikaciji za predmetni proizvod, proizvođači sira „Lietuviškas varškės sūris” smiju upotrebljavati naziv „Lietuviškas varškės sūris” u svrhu označivanja te radi oglašavanja i stavljanja na tržište.

Na etiketi mora biti navedeno sljedeće:

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje na koje se odnosi ovaj zahtjev obuhvaća čitavo državno područje Republike Litve. Sir „Lietuviškas varškės sūris” oduvijek se, pa i danas, proizvodi na čitavom navedenom području na tradicionalan način. U susjednim regijama sir se proizvodi isključivo u „litavskim otocima” koji se još nalaze u Bjelarusu. Taj iznimni proizvod, koji se već stoljećima proizvodi isključivo u Litvi i koji je poznat u čitavoj zemlji, potječe iz načina života i zemljopisnog položaja Litve.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Litva je mala zemlja površine od samo 65 300 km2, što je slično površini određenih regija država članica. Sir se naziva „Lietuviškas varškės sūris” jer se već stoljećima tradicionalno jede u čitavoj Litvi.

Litva je zemlja u kojoj oduvijek prevladava prirodna poljoprivreda (kasno je došlo do industrijalizacije), zbog čega su žitarice i mliječni proizvodi uvijek činili temelj prehrane stanovnika sela, što je slučaj i danas.

U Litvi se sir na bazi kiselog mlijeka počeo proizvoditi već u srednjem vijeku. U 16. stoljeću spominje se u popisima zaliha. Nakon hlađenja krušne peći u kojoj se pripremala hrana, u peć se postavljala posuda ukiseljenog mlijeka, koja se nije vadila dok se na površini nisu pojavile žute nakupine proteina. Potom se posuda vadila iz peći, a njezin se sadržaj ulijevao u trokutastu vrećicu (vrećicu za sir), koju bi se objesilo kako bi se ocijedila. Nakon cijeđenja kiselo se mlijeko prešalo s pomoću posebnih preša ili se postavljalo na tvrdu površinu (stol, klupu ili neku drugu vodoravnu površinu) i pokrivalo daskom na koju se postavljao kamen. Tijekom vlažnih razdoblja, u jesen i proljeće, površina sireva na bazi kiselog mlijeka često je bila pokrivena mazom ili plijesni, zbog čega se sir, kako bi se očuvao, zagrijavao u mlakoj peći ili se dimio, dok su se sirevi na bazi kiselog mlijeka namijenjeni dugom čuvanju sušili.

Zahvaljujući karakterističnom, ali jednostavnom načinu pripreme (nije se upotrebljavalo sirilo i nije se provodilo dozrijevanje, nego samo grušanje mlijeka, nakon čega se kiselo mlijeko prešalo, a dobiveni sirevi potom su se solili, sušili, dimili i kuhali), sirevi „Lietuviškas varškės sūris” omogućavali su stanovnicima izoliranih poljoprivrednih gospodarstava da spreme zalihe za zimska razdoblja, kada su krave često bile zasušene.

Originalnost sira „Lietuviškas varškės sūris” temelji se na starinskom načinu proizvodnje, koji zahtijeva mnogo ručnog rada i koji se do danas nije znatno promijenio. Glavne sirovine upotrijebljene u proizvodnji sira jesu pasterizirano kravlje mlijeko i starter od kultura mezofilnih mliječnih bakterija, koji siru daju okus mliječne kiseline. Smjesa se ručno ili mehanički stavlja u tradicionalne tanke trokutaste vrećice za sir, koje se na najširem kraju vežu u čvor. Na taj način sir dobiva osebujan oblik: trokutasta prizma sa zaobljenim rubovima, koja na površini ima otiske i nabore tkanine koji nastaju nakon vezanja čvora. Taj oblik vrećice za sir osmišljen je i kako bi se svježi, dakle lako mrvljivi sir „Lietuviškas varškės sūris” mogao izvaditi iz vrećice bez oštećenja jer trokutasta vrećica za sir omogućuje lakše vađenje od bilo vrećica bilo kojeg drugog oblika. „Lietuviškas varškės sūris” čini sastavni dio kulinarske i nacionalne baštine te ugleda Litve.

Povezanost sira „Lietuviškas varškės sūris” sa zemljopisnim područjem temelji se na ugledu, o kojemu svjedoče književni izvori, kuharice, njegova popularnost u svakodnevnom životu i činjenica da se često jede tijekom slavlja i predstavljanja Litve.

Godine 1690. protestantski svećenik Teodor Lepner koji je radio u Litvi, u svojoj knjizi „Prūsų lietuvis” („Pruski Litavac”) (Teodor Lepner „Der Preusche Littau”) o litavskim jelima i pićima donosi sljedeći opis sira „Lietuviškas varškės sūris”: „Ti se sirevi proizvode na sljedeći način: Litavci ulijevaju dobro posoljeno kiselo mlijeko u tkaninu, koju potom motaju kako bi se mlijeko ocijedilo, nakon čega vješaju to kiselo mlijeko u žitnicu kako bi se stvrdnulo. Potom jedu sir na način da odrežu nekoliko dijelova, koje nude gostima. Njima je taj sir izrazito dobar, podjednako dobar, ako ne i bolji, od holandskih sireva.” Tristo godina kasnije u knjizi Viliusa Puronasa „Nuo mamutų iki cepelinų” („Od mamuta do cepelina”) (1999.) stoji sljedeće: „Sir ‚Lietuviškas varškės sūris’ jeo se i proizvodio u čitavoj Litvi (a ne samo u jednom etnografskom dijelu), a našim su susjedima curile sline i uvijek su nas pitali za recept. Otad se naš ‚Lietuviškas varškės sūris’ s kuminom, svježi ili sušeni, koji se može pronaći u izlozima trgovina, nije puno mijenjao.”

Recepti za „Lietuviškas varškės sūris” navedeni su u prvoj litavskoj kuharici izdanoj 1893. u Tilsitu (današnjem Sovjetsku) pod nazivom „Lietuvos gaspadinė arba pamokinimai kaip prigulinčiai suvartoti dievo dovanas” („Litavska kuharica ili naši savjeti za dostojno uživanje u darovima Gospodina”) te u priručniku „Šeimininkėms vadovėlis” („Priručnik za domaćice”), izdanom 1911. u Sejnyju. Sir „Lietuviškas varškės sūris” opisan je i u literaturi namijenjenoj stručnjacima u mliječnoj industriji: u zborniku „Svarbesniais pieno produktų gamybos klausimais nurodymų ir instrukcijų rinkinys” („Zbornik naputaka i uputa o najbitnijim pitanjima u proizvodnji mliječnih proizvoda”) koji je 1947. izdao „Pienocentras” te u knjizi „Pieno produktų pardavimas ir vartojimas” („Prodaja i konzumacija mliječnih proizvoda”) izdanoj 1958. u Vilniusu. S industrijskom proizvodnjom takozvanih „litavskih” sireva započelo se krajem 19. stoljeća. Iako je u postrojenjima za obradu mlijeka postupak proizvodnje sireva mehanički, radnje kojima se kiselo mlijeko ulijeva u vrećice za sir, koje se potom vežu u čvor, mogu se obavljati mehaničkim putem, ali i ručno, kako se to radi već stoljećima. U proizvodnji domaćih sireva i danas je potrebno upotrebljavati preše proizvedene prema starinskim modelima.

Sir „Lietuviškas varškės sūris” u Litvi se i dalje obvezno poslužuje na susretima, krštenjima, vjenčanjima i drugim ritualima povezanima s obiteljskim slavljima. Taj sir predstavlja i izvrstan dar. Neophodan je u svakodnevnom životu: u Litvi je običaj jesti svježi sir „Lietuviškas varškės sūris” sam, s pekmezom ili medom, upotrebljavati ga u sendvičima, jesti ga kuhanog ili dimljenog uz pivo ili piće kvas. Kad je riječ o sušenom siru, običaj je nositi ga sa sobom na izlete izleta ili daleka putovanja. Za slavlja se obično proizvodi veliki „Lietuviškas varškės sūris”. Godine 2007. povodom glazbenog festivala mljekara u gradu Ukmergėu proizvela je sir od 99 kg. U regiji Biržai povodom svetkovine sv. Ivana 2009. proizveden je najveći dimljeni „Lietuviškas varškės sūris” od 12 kg. Za njegovu je proizvodnju potrošeno 105 litara mlijeka, a dimljenje je trajalo 48 sati u posebnoj peći. Na vjenčanjima kuma donosi i uređuje stol velikim i slasnim svježim sirom „Lietuviškas varškės sūris”, a mladenka u jutro drugog dana svadbene svečanosti glazbenicima poklanja sušeni „Lietuviškas varškės sūris”, simbol bliskosti i stabilnosti para, kao zahvalu za buđenje uz pjesmu.

Od 2006. muzej koji se nalazi u palači Rokiškis nudi obrazovni program pod nazivom „Put sira”. Svake godine otprilike 6 000 posjetitelja otkriva prastare tehnike proizvodnje „Lietuviškas varškės sūris” i starinske regionalne alate te kuša razne sireve. Na međunarodnom sajmu „Zeleni tjedan 2009.” u Berlinu „Lietuviškas varškės sūris” postigao je velik uspjeh kod publike.

Znanje i umijeće proizvođača koje se razvijalo stoljećima, stečeno iskustvo i znanja omogućili su prilagodbu postupka proizvodnje suvremenim uvjetima, čuvajući pritom specifični oblik proizvoda i jamčeći njegovu kvalitetu.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

http://zum.lrv.lt/lt/veiklos-sritys/maisto-sauga-ir-kokybe/saugomos-kilmes-vietos-nuorodos-saugomos-geografines-nuorodos-garantuoti-tradiciniai-gaminiai/atnaujinamos-produktu-specifikacijos

(1)  SL L 179, 19.6.2014., str. 17.

(2)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.