EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 1.2.2018.
COM(2017) 753 final
2017/0332(COD)
Prijedlog
DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka)
(Tekst značajan za EGP)
{SWD(2017) 448 final}
{SWD(2017) 449 final}
{SWD(2017) 451 final}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Većina stanovnika EU-a ima vrlo dobar pristup kvalitetnoj vodi za piće, posebice u usporedbi s nekim svjetskim regijama. To je rezultat dugotrajne tradicije upravljanja vodom za piće u mnogim državama članicama EU-a, ali u velikoj su mjeri zaslužni i europsko zakonodavstvo u području okoliša i financijska sredstva EU-a 1 . EU od 1980.-ih primjenjuje pravila kojima se zahtijevaju stroge provjere sigurnosti vode. To znači da se komunalne otpadne vode prikupljaju i pročišćavaju, industrijskim se emisijama upravlja na siguran način, upotreba kemikalija odobrava se pod strogim uvjetima, a za prekogranično upravljanje vodnim tijelima primjenjuje se sveobuhvatan pristup. Iako u nekim slučajevima nije bilo moguće početi primjenjivati ta pravila u dogovorenim rokovima zbog visokih početnih ulaganja ili drugih prioriteta, upravljanje vodama stalno se poboljšava, a Komisija i države članice sada poduzimaju zajedničko usredotočeno djelovanje kako bi se ta pravila što prije u potpunosti provela 2 .
Postoji jedan zakonodavni akt, odnosno Direktiva Vijeća 98/83/EZ o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju 3 , koji treba istaknuti jer mu je izričita namjena zaštititi ljude od štetnih učinaka konzumiranja onečišćene vode osiguravanjem da je voda sanitarno ispravna i čista. Općenito gledajući, Direktiva je relativno dobro provedena u državama članicama, no u njezinu pristupu praćenju kvalitete na točki konzumacije upotrebljavaju se parametri utvrđeni prije više od 20 godina. Zbog toga je potrebno ispitati rješavaju li se Direktivom učinkovito postojeći i novi pritisci te osigurava li se njome da će ljudi koji će u narednim desetljećima živjeti ili boraviti u zemljama Europske unije imati kvalitetnu vodu za piće.
Mnogi Europljani vodu za piće smatraju važnom temom. Voda za piće bila je i tema prve europske građanske inicijative „Right2Water“ 4 , za koju je prikupljeno više od 1,8 milijuna potpisa i na koju je Komisija pozitivno reagirala. Inicijativa je predana Komisiji u prosincu 2013., a njome se posebno zahtijevalo da institucije EU-a i države članice budu obvezane osigurati da svi stanovnici uživaju pravo na vodu i odvodnju te da EU uloži veće napore u postizanje univerzalnog pristupa vodi i odvodnji. Komisija je u odgovoru 5 pozvala države članice da učine sve u svojoj moći kako bi osigurale da svi imaju pristup minimalnoj opskrbi vodom. To je potpuno u skladu s Programom održivog razvoja do 2030. donesenim 2015. 6 , a posebice sa šestim ciljem održivog razvoja i povezanim specifičnim ciljem Ostvariti univerzalan i pravedan pristup sigurnoj i cijenom pristupačnoj pitkoj vodi za sve. Komisija se obvezala i preispitati Direktivu, što je stoga uključeno u Program za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) 7 . Prijedlog se stoga izravno nadovezuje na europsku građansku inicijativu „Right2Water“.
Preispitivanje je i dio plana za prelazak na kružno gospodarstvo 8 . Revidiranim prijedlogom pomoći će se državama članicama da upravljaju pitkom vodom na resursno učinkovit i održiv način te stoga i da smanje potrošnju energije i nepotrebne gubitke vode. Poboljšanjem povjerenja stanovništva u vodu iz slavine smanjit će se i količina korištenih plastičnih boca.
Komisija je započela postupak evaluacijom Direktive u skladu s načelima bolje regulative 9 . Rezultati evaluacije objavljeni su 1. prosinca 2016. 10 , a u njima su utvrđeni prednosti i nedostaci Direktive. Potvrđeno je da je Direktiva relevantni alat za osiguravanje visoke kvalitete vode koja se konzumira u EU-u jer joj je osnovna svrha provoditi praćenje vode za piće i osigurati da države članice u slučaju problema ponovno postignu zahtijevanu razinu kvalitete vode.
Međutim, evaluacijom su utvrđena četiri područja u kojima postoji mogućnost za poboljšanje:
–popis parametara,
–upotreba pristupa temeljenog na riziku,
–poboljšana transparentnost u pitanjima povezanima s vodom i omogućivanje potrošačima pristupa ažurnim informacijama i
–materijali u dodiru s vodom za piće.
U pratećoj procjeni utjecaja analizirana je i činjenica istaknuta u okviru europske građanske inicijative i konzultacija, odnosno da dijelovi stanovništva, primjerice ranjive i marginalizirane skupine, a posebice Romi, nemaju pristup vodi za piće. Ovim se zakonodavnim prijedlogom odgovara na ta pitanja na temelju rezultata procjene utjecaja.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području
Prijedlog je preinaka Direktive 98/83/EZ, koja je izmijenjena 2003., 2009. i 2015. Radi jasnoće preinaka se smatra najprikladnijom. To je u skladu s obvezom preuzetom u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 11 da se pri izmjeni postojećeg zakonodavstva češće upotrebljava zakonodavna tehnika preinačavanja.
Općenito, prijedlog je dosljedan s donesenim zakonodavstvom EU-a u području voda, posebice s Okvirnom direktivom o vodama 12 , Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji 13 , Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda 14 i Direktivom o nitratima 15 . Prijedlogom se posebice dopunjuju članci 6., 7. i 8. Okvirne direktive o vodama koji se odnose na zahtjeve za utvrđivanje i praćenje vodnih tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode za piće i za proglašenje zaštićenih područja koja obuhvaćaju ta vodna tijela. Nadalje, prijedlogom se dopunjuje i članak 11. te direktive kojim se od država članica zahtijeva da uspostave programe mjera koji uključuju mjere usmjerene na zaštitu područja vodozahvata za vodu za piće.
Iza točke usklađenosti voda se smatra „hranom“ u smisluUredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani 16 . Stoga se predlaže uklanjanje odredaba povezanih s „vodom koja se stavlja u boce ili posude namijenjene za prodaju“ iz područja primjene Direktive 98/83/EZ jer će sva flaširana voda za piće poslije točke usklađenosti spadati u područje primjene Uredbe (EZ) br. 178/2002.
Kad je riječ o specifičnim kategorijama vode koja se stavlja u boce, prirodne mineralne vode izuzete su iz područja primjene ove Direktive u skladu s Direktivom 2009/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 17 . Međutim, u skladu s člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom Direktive 2009/54/EZ izvorske vode trebale bi biti u skladu s odredbama ove Direktive. Stoga bi izvorske vode trebale ostati obuhvaćene područjem primjene ove Direktive.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Revizija Direktive 98/83/EZ uključena je u Program rada Komisije za 2017. kao nova inicijativa 18 koja će pomoći u provedbi akcijskog plana EU-a za kružno gospodarstvo. Prijedlog sadržava elemente kojima se podupire održivo upravljanje vodom za piće na resursno učinkovit način i kojima će se pomoći smanjiti potrošnja flaširane vode. To je u skladu s nastojanjima EU-a za smanjenje emisije stakleničkih plinova i morskog otpada 19 te Europskom strategijom za plastiku 20 .
Prijedlogom se doprinosi i nastojanju da se smanji administrativno opterećenje i oblikuju politike koje su što djelotvornije i učinkovitije, u skladu s Komunikacijom Komisije o boljoj regulativi 21 . Ažuriranje standarda i uvođenje sveobuhvatnijeg pristupa upravljanju rizikom također bi trebali pomoći u očuvanju konkurentnosti sektora voda EU-a i poticanju inovacija. Cilj je prijedloga i pojednostaviti postupke praćenja i izvješćivanja s naglaskom na automatizaciju, rjeđa izvješća i relevantnije podatke. To je u skladu s pristupom EU-a za bolju regulativu i provjerom primjerenosti izvješćivanja i praćenja 22 . Odredbe za poboljšanje pristupa građana informacijama o vodi za piće povezane su s Komisijinom strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta 23 .
Prijedlogom se nastoji postići i prioritetni cilj 3. Sedmog programa djelovanja za okoliš do 2020.: „zaštita građana Unije od pritisaka i opasnosti za njihovo zdravlje i blagostanje koji su povezani s okolišem“ 24 . Prijedlog se uklapa i u prioritetni cilj 4., kojim se zahtijeva da javnost ima pristup jasnim informacijama o okolišu na nacionalnoj razini. U tom cilju prijedlog sadržava upućivanja na Direktivu 2003/4/EZ 25 i Direktivu INSPIRE 26 te se njime jamči dosljednost sa zahtjevima tih direktiva.
Brisanjem pravila o materijalima u dodiru s vodom za piće (članak 10. Direktive 98/83/EZ) osigurat će se veća dosljednost sa zakonodavstvom o unutarnjem tržištu, a posebice s Uredbom o građevnim proizvodima 27 , U procjeni utjecaja zaključeno je da postojeći članak, koji podrazumijeva uzajamno priznavanje između država članica i uključuje pravnu nesigurnost, predstavlja moguću prepreku unutarnjem tržištu. Predlaže se da se novim člankom o procjeni rizika domaće distribucije obuhvate neke obveze prethodno sadržane u članku 10. Direktive 98/83/EZ i da se istodobno izda zahtjev za normizaciju u skladu s Uredbom o građevnim proizvodima kako bi se utvrdili zahtjevi primjenjivi na građevne materijale i proizvode u dodiru s vodom za piće. Uklanjanje tehničkih prepreka za građevne proizvode može se postići samo utvrđivanjem usklađenih tehničkih specifikacija za potrebe ocjenjivanja svojstava građevnih proizvoda; stoga je nužno izraditi potrebne usklađene norme i objaviti ih u Službenom listu Europske unije u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011.
Sigurnosni aspekti obuhvaćeni su drugim politikama Unije, osobito Direktivom (EU) 2016/1148 o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije 28 („Direktiva o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti”). Komisija je u listopadu 2017. donijela i Akcijski plan za jačanje spremnosti, otpornosti i koordinacije na razini EU-a u slučaju napada koji uključuju kemijske, biološke, radiološke i nuklearne (KBRN) tvari.
Na kraju, prijedlogom se odgovara i na europsku građansku inicijativu time što se od država članica traži da osiguraju pristup vodi za ranjive i marginalizirane skupine. Time će se pridonijeti i provedbi politike EU-a o integraciji Roma u skladu s Okvirom EU-a za nacionalne strategije integracije Roma 29 i Preporukom Vijeća o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama 30 .
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Prijedlog se temelji na članku 192. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (bivši članak 130.s Ugovora o osnivanju Europske zajednice). To je ista pravna osnova kao i za direktivu koju se preinačuje.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
EU s državama članicama dijeli nadležnost za uređenje pitanja okoliša i zdravlja u sektoru voda. To znači da EU može donositi propise isključivo u mjeri u kojoj je to dopušteno Ugovorima te mora poštovati načela nužnosti, supsidijarnosti i proporcionalnosti.
Ciljevi Direktive, odnosno zaštita zdravlja ljudi od štetnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju, ostvarit će se utvrđivanjem minimalnih standarda kvalitete na razini EU-a te utvrđivanjem minimalnih zahtjeva za praćenje, izvješćivanje, pristup vodi, transparentnost i korektivne aktivnosti ako ti standardi nisu zadovoljeni. Države članice mogu odrediti koju konkretnu aktivnost (primjerice, vrstu korektivnih aktivnosti, stvarne programe praćenja) žele poduzeti.
Revizija Direktive izvorno je pokrenuta europskom građanskom inicijativom „Right2Water“, za koju je prikupljeno više od 1,8 milijuna potpisa. Djelovanje na razini EU-a kako bi se osigurao pristup vodi za piće zatražio je i Europski parlament u odgovoru na inicijativu 31 te u odgovoru na preuzetu obvezu EU-a u odnosu na UN-ove ciljeve održivog razvoja 32 . Ovim se prijedlogom stoga utvrđuju opća pravila na razini EU-a u okviru ovlasti EU-a te uz potpuno poštovanje supsidijarnosti, no državama članicama omogućuje se diskrecijski prostor za odlučivanje o provedbi obveze poboljšanja pristupa sigurnoj vodi za piće.
Na kraju, evaluacijom u okviru programa REFIT potvrđena je dodana vrijednost zakonodavstva o vodi za piće na razini EU-a jer ono vremenom može znatno pomoći u usklađivanju kvalitete vode diljem Europe. To je primjerice uočeno posebice kod manjih država članica, koje nemaju uvijek resurse i specifično stručno znanje, a koje očekuju da će EU nastaviti utvrđivati ključne kemijske i mikrobiološke parametre te povezane vrijednosti za vodu za piće. I mnogi dionici zagovarali su mjere EU-a kao najbolji način za rješavanje novih zdravstvenih opasnosti koje dolaze od vode.
Razmjeri i učinci djelovanja utvrđenih u Direktivi upućuju da će se ciljeve Direktive moći bolje ostvariti na razini EU-a nego na nacionalnoj razini.
•Proporcionalnost
U priloženoj procjeni utjecaja navedeni su detaljniji podaci o proporcionalnosti i isplativosti opcija ovog zakonodavnog prijedloga. U cjelini se pokazalo da su najprikladnije i najisplativije mjere koje se mogu poduzeti na razini EU-a u okviru revizije Direktive sljedeće:
(a)preispitivanje i ažuriranje popisa parametara u Direktivi u skladu s najnovijim znanstvenim saznanjima uz uvođenje pristupa temeljenog na riziku za velike i male opskrbljivače vodom;
(b)poboljšanje pravila o transparentnosti i pristupa ažurnim informacijama za potrošače;
(c)poboljšanje i pojednostavnjenje izvješćivanja;
(d)uklanjanje prepreka slobodnoj trgovini materijalima u dodiru s vodom za piće;
(e)poboljšanje pristupa sigurnoj vodi za piće.
•Odabir instrumenta
Prijedlogom se znatno izmjenjuje Direktiva 98/83/EZ i dodaju se brojne nove odredbe. Radi jasnoće predlaže se upotreba metode preinake. Kako je instrument koji se preinačuje direktiva, radi dosljednosti izrade zakonodavnih akata i olakšavanja državama članicama prenošenja akta, predlaže se nova direktiva.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA
•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva
Komisija je provela evaluaciju učinkovitosti Direktive 98/83/EZ prema pet kriterija:
–djelotvornost,
–učinkovitost,
–dosljednost,
–relevantnost i
–dodana vrijednost EU-a.
Evaluacija je provedena usporedno sa studijom procjene utjecaja, a problematična područja utvrđena pri evaluaciji odražena su u definicijama problema i opcijama politike u procjeni utjecaja.
Evaluacijom je zaključeno da je Direktiva djelotvorna za postizanje ciljeva i zaštitu zdravlja ljudi od štetnih učinaka onečišćenja putem osiguravanja visokog stupnja usklađenosti s vrijednostima parametara. Međutim, relevantnost stopa usklađenosti mjerenih prema djelomično zastarjelim parametrima donekle je ograničena. Utvrđeno je i da se člankom 10. Direktive o materijalima u dodiru s vodom za piće državama članicama omogućuje prevelika fleksibilnost pri određivanju „potrebnih mjera“. To je rezultiralo dodatnim ispitivanjima i kontrolama prilikom stavljanja proizvoda na tržište u drugoj državi članici, zbog čega je odredba nedjelotvorna.
Analizom učinkovitosti utvrđeno je da je ukupni trošak opskrbe vodom za piće u EU-u 2014. iznosio otprilike 46,5 milijardi eura. Od toga 8,3 milijarde eura otpada na provedbu Direktive. Iako koristi za zdravlje koje proizlaze iz Direktive nije bilo moguće kvantificirati 33 , u ocjeni je utvrđeno da ukupne pripisive koristi znatno nadmašuju ukupne pripisive troškove. Nisu identificirane odredbe kojima se uzrokuju pretjerani administrativni troškovi povezani s praćenjem, informiranjem i izvješćivanjem. Jedino je fleksibilnost iz članka 10. Direktive 98/83/EZ (kako je prethodno objašnjeno) utvrđena kao znatno nepotrebno opterećenje za industriju.
Dosljednost Direktive 98/83/EZ s Okvirnom direktivom o vodama posebno je važna jer je zaštita resursa vode za piće sastavni dio planova i mjera u skladu s Okvirnom direktivom o vodama. Direktiva 98/83/EZ ne sadržava upućivanja na zaštitu vodnih resursa koji će se upotrebljavati za zahvaćanje vode za piće uglavnom zato što je napisana prije Okvirne direktive o vodama. Treba uvesti tu nedostajuću poveznicu kako bi se osigurala primjena načela „onečišćivač plaća“ i načela predostrožnosti. Prijedlogom će se stoga poboljšati međusobna usklađenost tih direktiva uvođenjem pristupa temeljenog na riziku od zahvaćanja do slavine te poboljšanjem razmjene i komunikacije između tijela država članica i opskrbljivača vodom kako bi se osigurao potpuni ciklus upravljanja vodom.
Kad je riječ o relevantnosti, pri evaluaciji utvrđeno je da vrijednosti parametara utvrđene u Direktivi 98/83/EZ više nisu prikladne jer se u njima ne odražavaju znanstveni napredak, bolje procjene rizika, promijenjene navike potrošača i novi pritisci na okoliš.
Dodana vrijednost EU-a Direktive 98/83/EZ počiva u tome što se njome osigurava jednaka razina zaštite zdravlja ljudi od štetnih učinaka bilo kakvog onečišćenja u cijelom EU-u. Usputno, u EU-u je zabilježeno manje velikih incidenata povezanih s vodom za piće nego u drugim dijelovima svijeta; međutim, to se ne može jasno povezati s postojanjem Direktive 98/83/EZ,
Evaluacijom su stoga utvrđena sljedeća glavna područja u kojima postoji mogućnost za poboljšanje:
–popis parametara,
–nepostojanje pristupa temeljenog na riziku,
–nedostatak transparentnosti i pristupa ažurnim informacijama za potrošače i
–materijali u dodiru s vodom za piće.
•Savjetovanja s dionicima
Provedeno je nekoliko aktivnosti savjetovanja u skladu sa Smjernicama za bolju regulativu 34 .
·Otvoreno javno savjetovanje na temelju upitnika na internetu
Nakon europske građanske inicijative o pravu na vodu (Right2Water) 35 Komisija je od lipnja do rujna 2014. provela otvoreno javno savjetovanje o kvaliteti vode za piće na svim službenim jezicima. Tijekom savjetovanja primljeno je 5 908 odgovora te 138 mišljenja i dokumenata o stajalištu od ključnih dionika. K tome, u rujnu 2014. i listopadu 2015. Komisija se sastala s dionicima na temu transparentnosti i postavljanju mjerila.
·Ciljana javna savjetovanja
Komisija je organizirala tri ciljane konferencije za javno savjetovanje s dionicima: u svibnju 2015. za evaluaciju u okviru programa REFIT, u prosincu 2015. za procjenu utjecaja te u rujnu 2016. o reviziji normi za vodu za piće. Njima je obuhvaćen niz dionika, uključujući nacionalna i regionalna javna tijela, predstavnike industrije, poslovna udruženja i poduzeća te stručnjake. Tijekom konferencija prikupljen je niz stajališta, a Komisija je imala priliku izravno raspravljati s dionicima. Za sve konferencije izdani su specifični radni dokumenti ili upitnici, a sve prezentacije i zapisnici, uključujući popise sudionika, javno su dostupni 36
·Mehanizam povratnih informacija u okviru programa REFIT
Nakon što je „Početna procjena utjecaja“ 28. veljače 2017. objavljena na internetskoj stranici Bolje regulative, dionici su do 28. ožujka 2017. mogli poslati povratne informacije na taj dokument.
·Dodatna savjetovanja
U još nekoliko prilika Komisija je obavijestila dionike o reviziji i pozvala ih da dostave komentare, primjerice u siječnju 2016. na dobro posjećenom predavanju o zaštiti vode za piće te u raspravama na sastancima raznih stručnih skupina. Kako bi se osigurala najviša moguća razina transparentnosti, svi relevantni dokumenti koji su uključeni u reviziju, kao što je prateća studija procjene utjecaja, javno su dostupni 37 .
U savjetovanjima je jasno podržano ažuriranje i preispitivanje popisa parametara. U rezultatima javnog savjetovanja premoćno se tražilo da popis uključuje endokrino disruptivne spojeve, tvari koje se upotrebljavaju u proizvodima široke potrošnje i farmaceutskim proizvodima, čemu su se mnogi tehnički stručnjaci protivili. Većina dionika preferirala je provedbu pristupa temeljenog na riziku na razini EU-a. Ipak, htjeli su osigurati da će države članice u tome imati dovoljnu fleksibilnost. Brojni dionici stalno su isticali potrebu za normizacijom u pogledu materijala i proizvoda u dodiru s vodom za piće.
Tijekom javnog savjetovanja izražena je snažna želja za ažurnijim informacijama o kvaliteti vode za piće na internetu, što su posebice zagovarali građani. Potrošači nemaju pouzdanja u vodu iz slavine kad otputuju u drugu državu EU-a te, iako su stope usklađenosti visoke, općenito je nerado konzumiraju. Mišljenja su se razlikovala o tome treba li Direktiva sadržavati pravila o pristupu vodi. Protivnici te ideje tvrdili su da bi pristup vodi trebao biti isključen iz područja primjene Direktive te da bi ga trebalo riješiti drugim propisom EU-a ili na drugi način.
•Prikupljanje i primjena stručnih znanja
Zakonodavni prijedlog i procjena utjecaja temelje se na opsežnom korpusu materijala i studija, kako je navedeno u radnom dokumentu službi Komisije o procjeni utjecaja.
U prosincu 2015. pokrenut je projekt suradnje s Regionalnim uredom za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za potporu preispitivanju Priloga I. Direktivi 98/83/EZ (popis parametara koje treba uvrstiti u Direktivu). Projekt je završen u ljeto 2017. 38 Više pojedinosti o preporukama iz tog projekta i kako su one upotrijebljene u ovom prijedlogu Komisije sadržano je u odjeljku 5. „Ostali dijelovi“.
Vanjski izvoditelji angažirani za ocjenu revizije Direktive izradili su nekoliko studija. Te studije uključuju:
–Smjernice o materijalima za korisnike i vodoinstalatere 39 ,
–Izvješće studije o proizvodima i materijalima u dodiru s vodom za piće 40 i
–Studiju procjene utjecaja 41 .
U izradi studije procjene utjecaja koju su izradili neovisni vanjski izvoditelji upotrijebljen je i alat za modeliranje kako bi se ocijenile opcije politika i najpoželjniji paketi politika.
•Procjena učinka
Prijedlog se temelji na procjeni utjecaja na koju je Komisijin Odbor za regulatorni nadzor 23. lipnja 2017. dao pozitivno mišljenje sa zadrškama 42 . Na pitanja koja je postavio Odbor za regulatorni nadzor odgovoreno je u revidiranoj verziji radnog dokumenta službi Komisije o procjeni utjecaja, u kojoj je zasebno poglavlje posvećeno izmjenama na temelju mišljenja Odbora. Na temelju evaluacije, savjetovanja s dionicima i europske građanske inicijative „Right2Water“ pripremljene su brojne opcije politika za rješavanje svih utvrđenih problematičnih područja. Opcije su razmotrene u procjeni utjecaja kako bi se utvrdilo u kojoj bi se mjeri njima postigao glavni cilj Direktive, odnosno zaštita zdravlja potrošača, te procijenile njihove financijske implikacije i utjecaji na okoliš do 2050. Rezultati su izneseni u studiji procjene utjecaja i u radnom dokumentu službi Komisije o procjeni utjecaja.
Pet opcija politika sadržava:
–opcije za prilagodbu popisa parametara iz Direktive najnovijim normama proširivanjem ili ograničavanjem popisa,
–uvođenje pristupa temeljenog na riziku za velike (i male) opskrbljivače vodom,
–usklađivanje normi za materijale u dodiru s vodom za piće,
–poboljšanje pristupa potrošača ažurnim informacijama i bolje praćenje provedbe i
–opcije za omogućavanje pristupa vodi.
Analiziranjem i rangiranjem opcija došlo se do zaključka da bi kombinacija različitih opcija bila najbolja za dugoročno rješavanje svih problematičnih područja utvrđenih tijekom evaluacije. Kombinacijom opcija osiguralo bi se sljedeće:
–kvalitetna voda za piće za sve u EU-u. Ažuriranjem i poboljšanjem popisa parametara na temelju preporuka WHO-a ostvarit će se i zaštita od novih opasnosti za zdravlje ljudi,
–moderniji pristup praćenju uz primjenu pristupa temeljenog na riziku za velike i male opskrbljivače vodom,
–modernizaciju, a time i pojednostavnjenje odredaba o izvješćivanju,
–pružanje ažurnih i relevantnih informacija potrošačima,
–poboljšani pristup vodi te osiguravanje pristupa vodi za ranjive i marginalizirane skupine.
Opcije su rangirane i pripremljena su tri paketa politika. Dva od njih (paketi 2 i 3) najpoželjniji su paketi sa stajališta zaštite zdravlja i okoliša. Malo povišenje troškova iz oba paketa legitimno je, a zdravstvene koristi ga nadmašuju. Oba paketa politika sadržavaju rješenja za sva četiri područja za koja je tijekom evaluacije utvrđeno da postoji mogućnost za poboljšanje. K tome, paketom politika 3 znatno se poboljšava situacija za stanovnike EU-a koji nisu spojeni na sustav jer se njime, uz zasebnu opciju, rješava pitanje pristupa vodi utvrđeno u europskoj građanskoj inicijativi „Right2Water“ te u šestom cilju održivog razvoja. Zasebnom opcijom obuhvaćen je skup mjera za poboljšanje pristupa vodi, no povezani dodatni troškovi uspostave najvjerojatnije su precijenjeni jer se, u nedostatku točnijih podataka, temelje na pretpostavci da će polovini stanovnika koji nisu spojeni na sustav biti osigurani individualni sustavi obrade.
Stoga je odlučeno da bi u ovom zakonodavnom prijedlogu trebalo zadržati koristi paketa politika 3 uvođenjem opće obveze poboljšanja pristupa vodi za sve i osiguravanja pristupa za ranjive i marginalizirane skupine, no državama članicama prepušta se odlučivanje o najboljem načinu poboljšanja pristupa vodi, uzimajući u obzir specifične lokalne okolnosti. Pretpostavlja se da bi provođenje tih specifičnih mjera bilo znatno jeftinije od osiguravanja alternativnih sustava za polovinu stanovnika koji nisu priključeni na sustav (kako je pretpostavljeno u paketu politika 3).
To je u skladu s načelima proporcionalnosti i supsidijarnosti jer, iako je opće načelo utvrđeno na razini EU-a, države članice imaju veliki diskrecijski prostor za odlučivanje kako bolje osigurati pristup vodi.
U praksi to znači da će troškovi i utjecaji prijedloga iznositi od 5,9 milijardi eura (paket politika 2) do 7,3 milijarde eura (paket politika 3). Te će troškove većinom snositi operatori vodnih sustava. Potrošačima će tek neznatno porasti troškovi kućanstva. Međutim, time se ne stvara rizik da će voda za piće postati preskupa, a trošak bi se mogao nadomjestiti većom potrošnjom vode iz slavine u odnosu na flaširanu vodu.
Ocijenjeno je da će administrativni troškovi nacionalnih uprava biti zanemarivi ili se smanjiti. Primjerice, pojednostavljeni zahtjevi za izvješćivanje rezultirat će godišnjim smanjenjem operativnih troškova za 350 000 eura.
Oba paketa politika imaju pozitivan utjecaj na okoliš jer se pretpostavlja da će potrošnja flaširane vode padati usporedo s rastom povjerenja potrošača u vodu iz slavine. To će se dodatno poticati ako se svim potrošačima pruži bolji pristup ažurnim informacijama. Nadalje, propisivanjem obveze da veliki i mali opskrbljivači vodom moraju primjenjivati pristup temeljen na riziku smanjit će se potreba za obradom, čime će se ostvariti uštede energije i ispuštati manje kemikalija u okoliš. Pristupom temeljenim na riziku trebali bi se poboljšati i rješavanje onečišćenja na izvoru i primjena načela „onečišćivač plaća“.
Propisivanje obveze da države članice moraju poboljšati i osigurati određeni stupanj pristupa vodi bit će pozitivan korak ka ispunjenju šestog cilja održivog razvoja. Pozitivan usporedni utjecaj bit će otvaranje radnih mjesta.
•Primjerenost propisa i pojednostavljivanje
Sve opcije razmotrene u procjeni utjecaja imaju zanemariv utjecaj na administrativno opterećenje ili se ono smanjuje, uglavnom stoga što većinu troškova snose operateri vodnih sustava, a ne nacionalna tijela. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i pojednostavnili postupci, prijedlogom se na temelju procjene utjecaja znatno smanjuju nacionalne obveze izvješćivanja Komisije. Umjesto da podnose izvješća, države članice morat će uspostaviti skupove podataka s rezultatima praćenja samo ako su premašeni parametri iz Direktive. Morat će dostaviti i dodatne informacije kao što su procjene rizika. Očekuje se da će se time uštedjeti do 350 000 eura godišnje.
Da bi se poštovala proporcionalnost, mali opskrbljivači vodom imat će dulji rok za provedbu pristupa temeljenog na riziku nego veliki i vrlo veliki opskrbljivači vodom. Kako bi se izbjeglo opterećivanje malih opskrbljivača vodom, oni će morati ažurirati informacije na internetu rjeđe nego veliki i vrlo veliki opskrbljivači.
Na kraju, s predloženim odredbama o obavješćivanju potrošača i transparentnosti prijedlog je „spreman za internet“ jer se od opskrbljivača vodom traži da naveliko upotrebljavaju digitalna sredstva za obavješćivanje potrošača o kvaliteti vode za piće i opasnostima povezanima s njom.
•Temeljna prava
Kako je navedeno u Komunikaciji Komisije o europskoj građanskoj inicijativi Voda i odvodnja su ljudsko pravo! Voda je javno dobro, a ne roba! 43 , pristup sigurnoj vodi za piće i odvodnji neodvojivo je povezan s pravom na život i ljudsko dostojanstvo priznatim u Povelji Europske unije o temeljnim pravima 44 te s potrebom za prikladnim životnim standardom. Kad je riječ o pristupu sigurnoj vodi za piće, Komisija je naglasila i važnost dimenzije ljudskih prava te se obvezala da će ta prava ostati u srži njezinih politika.
Tijekom prošlog desetljeća međunarodnim je pravom potvrđeno pravo na sigurnu vodu za piće i odvodnju, posebno na razini Ujedinjenih naroda 45 . Rezolucijom Opće skupštine UN-a 64/292 potvrđeno je pravo na sigurnu i čistu vodu za piće i odvodnju kao ljudsko pravo od ključne važnosti za potpuno uživanje života i svih ljudskih prava. Nadalje, u završnom dokumentu Konferencije UN-a-o održivom razvoju iz 2012. godine (Rio+20) predsjednici država i vlada i visoki predstavnici potvrdili su svoju predanost ljudskom pravu na sigurnu vodu za piće i odvodnju, koje će postupno ostvarivati za [svoje] stanovništvo uz potpuno poštovanje nacionalne suverenosti 46 . Ti su ciljevi ponovno potvrđeni 2015. kad su predsjednici država preuzeli obvezu ispunjenja do 2030. šestog cilja održivog razvoja i povezanog specifičnog cilja ostvariti univerzalan i pravedan pristup sigurnoj i cijenom pristupačnoj pitkoj vodi za sve.
Na europskoj razini, Parlamentarna skupština Vijeća Europe izjavila je da pristup vodi mora biti prepoznat kao temeljno ljudsko pravo s obzirom na to da je voda nužna za život na Zemlji te resurs koji čovječanstvo mora dijeliti 47 . EU je također potvrdio da sve države imaju obvezu ljudskih prava u pogledu pristupa sigurnoj vodi za piće, koja mora biti raspoloživa, fizički dostupna, pristupačna i prihvatljiva 48 .
Komisija je sve to uzela u obzir tijekom izrade odgovora na europsku građansku inicijativu „Right2Water” i ovog zakonodavnog prijedloga.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Prijedlog nema proračunski učinak na Komisiju. Očekuje se da se može provesti u okviru postojećih alokacija za Komisiju i Europsku agenciju za okoliš te da nisu potrebna dodatna sredstva.
5.OSTALI DIJELOVI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Očekuje se da će veliki opskrbljivači vodom provesti pristup temeljen na riziku u roku od tri godine, a mali opskrbljivači vodom u roku od šest godina.
Prilozi će se redovito preispitivati u skladu sa znanstvenim i tehničkim napretkom. Kako bi se omogućilo prikupljanje podataka iz dva potpuna šestogodišnja ciklusa, cijela Direktiva bit će preispitana 12 godina poslije njezina prenošenja.
Da bi se osiguralo postizanje cilja Direktive, odnosno zaštite zdravlja ljudi od štetnih učinaka onečišćene vode za piće, te da bi se poboljšali trenutačno suboptimalni dijelovi Direktive, predloženi su različiti pokazatelji uspjeha. Oni će se upotrebljavati za buduće evaluacije, a bit će razvijeni u suradnji s Europskom agencijom za okoliš uzimajući u obzir zaključke provjere primjerenosti izvješćivanja i praćenja zakonodavstva o okolišu 49 . Pokazatelji uspjeha su:
–broj „incidenata“ (tj. slučajeva potencijalne opasnosti za zdravlje ljudi) i slučajeva kada su granične vrijednosti premašene u EU-u. U okviru novog sustava izvješćivanja države članice trebat će na učinkovitiji način izvješćivati o tim incidentima i primijenjenim rješenjima,
–broj ljudi u EU-u koji imaju pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju,
–dugoročni zdravstveni utjecaji kvalitete vode za piće – za to će biti potrebne dodatne epidemiološke studije u suradnji sa specijaliziranom organizacijom poput WHO-a,
–novi zahtjevi za transparentnost i minimalne informacije koje trebaju biti dostupne na internetu, primjerice stope gubitaka u mreži. To će omogućiti sustavnu analizu razine provedbe i postignuća.
•Dokumenti s obrazloženjima (za direktive)
S obzirom na područje primjene prijedloga i činjenicu da je on preinaka postojeće direktive (Direktiva 98/83/EZ) koju su sve države članice u potpunosti prenijele, nije opravdano ni razmjerno zahtijevati dokumente s obrazloženjima za prenošenje.
•Detaljno obrazloženje kako su preporuke WHO-a u vezi s parametrima i vrijednostima parametara uzete u obzir u prijedlogu
Postojeće vrijednosti parametara utvrđene u Prilogu I. Direktivi 98/83/EZ općenito se temelje na smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za vodu za piće. Te se smjernice redovito ažuriraju, a zadnje su izmijenjene početkom 2017. prvom dopunom četvrtog izdanja 50 .
Kad je Direktiva 98/83/EZ donesena 1998. već su postojale neke razlike između smjernica WHO-a i Direktive u pogledu određivanja parametara i njihovih vrijednosti, na primjer:
–smjernice WHO-a ne uključuju norme za skupinu pesticida, dok Direktiva uključuje sve pesticide i produkte njihove razgradnje,
–vrijednosti iz smjernica WHO-a povezane su s rizikom obolijevanja od raka tijekom života od 10-5, dok je politički odabir EU-a oprezniji pristup s prihvatljivom vrijednošću rizika od 10-6.
U prosincu 2015. Komisija i Regionalni ured WHO-a za Europu završili su „Projekt suradnje na parametrima za vodu za piće“, čije je završno izvješće objavljeno 2018. 51 (dalje u tekstu „izvješće WHO-a“). Cilj je projekta bio pružiti politički relevantne i znanstveno utemeljene savjete za reviziju Priloga I. Direktivi.
Preporuke sadržane u izvješću WHO-a uvelike se poklapaju s prijedlogom. Posebice, u preporukama se potvrđuje da je potrebno propisati popis parametara odabranih među stotinama parametara za koje postoje vrijednosti iz smjernica WHO-a. Komisija je preuzela veliku većinu preporučenih parametara i vrijednosti parametara s tog popisa, no za nekoliko parametara predložila je drukčiji pristup. U ovom se dijelu navode obrazloženja zašto se prijedlog Komisije u nekim slučajevima ne poklapa s preporukama WHO-a.
1. Parametri za koje WHO preporučuje uklanjanje iz Priloga I.
Zbog rijetke pojave u vodi za piće, obično u slučaju onečišćenja, u izvješću WHO-a predloženo je uklanjanje pet parametara iz Direktive:
–benzena,
–cijanida,
–1,2-dikloroetana,
–žive i
–policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAU).
WHO je opravdao njihovo uklanjanje objašnjenjem da bi države članice prema potrebi mogle i dalje pratiti te parametre na temelju vrijednosti iz smjernica WHO-a. Dionici, a posebice javna tijela država članica, snažno su se protivili njihovu uklanjanju iz zdravstvenih razloga te zbog nužnosti utvrđivanja obvezne vrijednosti na razini EU-a. Stoga je odlučeno da će ti parametri ostati u Prilogu I. Međutim, pristupom temeljenim na riziku utvrđenim u Direktivi omogućuje se opskrbljivačima vodom da pod određenim uvjetima uklone parametar s popisa tvari za praćenje; opskrbljivači vodom stoga imaju pravo ne pratiti te parametre ako oni nisu relevantni u zoni opskrbe. Na kraju, pogoni za obradu potrebni za postizanje tih graničnih vrijednosti već su izgrađeni.
2. Parametri za koje WHO preporučuje povišenje vrijednosti
U izvješću WHO-a preporučuje se povišenje vrijednosti za antimon (s 5 na 20 μg/l), bor (s 1 na 2,4 mg/l) i selen (s 10 na 40 μg/l) na temelju vrijednosti iz njihovih najnovijih zdravstvenih smjernica kako su objavljene u prvoj dopuni četvrtog izdanja Smjernica WHO-a. Međutim, kako se postojeće vrijednosti primjenjuju već desetljećima, pretpostavlja se da neće biti porasta troškova jer su tehnologije za postizanje tih ciljnih vrijednosti već ugrađene. U svakom slučaju, opskrbljivači vodom mogu pod određenim uvjetima ukloniti parametar s popisa za praćenje. Stoga su zadržane izvorne strože vrijednosti u Prilogu I. Direktivi.
Konkretno, kad je riječ o boru, odobrena su neka nacionalna odstupanja u regijama gdje je bor prirodno prisutan u podzemnim vodama zbog sastava stijena. Zahtjev za preispitivanje vrijednosti za bor došao je i od Europskog parlamenta (E-9146/2016, P-0848/2016, E-10 109/2014). Iako nema novih službenih mišljenja, Europska agencija za sigurnost hrane u prošlosti je preporučila 52 da, kako bi se zaštitile sve dobne skupine, mineralna voda ne bi smjela sadržavati više od 1,5 mg bora.
3. Novi parametri čije je uvrštavanje predložio WHO
3.1. Klorat i klorit
U izvješću WHO-a preporučeno je uvrštenje klorata (ClO3) i klorita (ClO2) kao novih parametara te utvrđivanje vrijednosti od 0,7 mg/l za oba. Oba su spoja uglavnom nusprodukti dezinfekcije uporabom hipoklorita. WHO je utvrdio da bi ta vrijednost mogla biti previsoka i napomenuo da bi bile prikladne niže vrijednosti ako je njihovo postizanje izvedivo. Utvrđen je jedan od uzroka problema: naime, klorat nastaje kada otopina hipoklorita dugo stoji, posebno na višoj temperaturi.
U posebnom mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane iz 2015. 53 utvrđeno je da bi koncentracija klorata od 0,7 mg/kg u vodi za piće (vrijednost koju predlaže WHO) mogla rezultirati pretjeranim izlaganjem novorođenčadi i djece kloratu. Nadalje, agencija je utvrdila da klorat može inhibirati apsorpciju joda, iako je potrebno više podataka o zdravlju ljudi u pogledu inhibiranja apsorpcije joda kloratom. Europska agencija za prehrambene standarde uputila je i na zajednički Stručni odbor FAO-a/WHO-a o prehrambenim aditivima (JECFA) koji je evaluirao klorat i izveo zdravstveno utemeljenu vrijednost od 0,01 mg/kg tjelesne težine kao toksikološku referentnu vrijednost za procjenu kroničnog rizika, što bi za vodu za piće značilo vrijednost od 0,24 mg/l.
Stoga Komisija smatra da je opravdano utvrditi strožu vrijednost za klorat i klorit od 0,25 mg/l, što je otprilike trostruko niže od vrijednosti koju predlaže WHO.
3.2. Perfluorirani spojevi
U izvješću WHO-a preporučuje se donošenje vrijednosti parametara za dvije zasebne perfluorirane tvari: za perfluorooktan-sulfonsku kiselinu (PFOS) trebalo bi odrediti vrijednost od 0,4 µg/l a za perfluorooktansku kiselinu (PFOA) vrijednost od 4 µg/l.
PFOS i PFOA izvorno su bili najčešći perfluorirani spojevi. U podzemnim vodama nalaze se prvenstveno kao posljedica onečišćenja tla pjenama za gašenje požara koje se raspadaju na te i neke druge perfluorirane tvari. Međutim, mogu nastati i točkastim industrijskim onečišćenjem i dolaziti iz proizvoda s materijalom otpornim na vodu ili masnoću kao što su teflonom obloženo posuđe, papir otporan na masnoću, pekači pizze ili sportska oprema otporna na vodu i masnoću.
PFOS i PFOA su postojane bioakumulativne i toksične tvari. PFOS je izvorno uvršten na popis ograničenih tvari u Prilogu XVII. Uredbi REACH 54 , no sad je reguliran kao postojana organska onečišćujuća tvar u skladu s Uredbom (EZ) br. 850/2004 55 . PFOA, njegove soli i tvari srodne PFOA-u dodani su na popis ograničenih tvari u Prilogu XVII. Uredbi REACH 14. lipnja 2017. 56 jer je Komisija smatrala da njihova proizvodnja, upotreba ili prodaja dovode do neprihvatljivog rizika za zdravlje ljudi i okoliš.
Perfluoroheksan-1-sulfonska kiselina i njezine soli (PFHxS) predložene su za uvrštavanje u popis posebno zabrinjavajućih tvari u skladu s Uredbom REACH 7. srpnja 2017. kao „vrlo postojana i vrlo bioakumulativna tvar“ u skladu s člankom 57. točkom (e) Uredbe REACH.
Međutim, postoji veći niz tvari različitih duljina lanca koji može uključivati perfluoroalkilne karboksilne kiseline (uključujući PFOA-u), perfluoroalkanske sulfonske kiseline (uključujući PFOS), perfluoroalkanske sulfinske kiseline, fluorotelomerne alkohole i perfluoroalkanske sulfonamide. PFOA i PFOS najčešće su tvari, no kako su zamijenjene sličnim per- i polifluoroalkilnim tvarima (PFAS-ima), često kraćih lanaca, izgledno je da PFOA i PFOS više nisu reprezentativni predstavnici te skupine antropogenih postojanih kemikalija 57 .
Trenutačno nema zakonodavnog pristupa za uređivanje cijele skupine tih tvari, a ne postoji ni sveobuhvatni popis svih dostupnih tvari. Švedska je intenzivno istraživala PFAS-e 58 . Švedska nacionalna agencija za hranu preporučila je granične vrijednosti za vodu za piće na temelju prisutnosti 11 PFAS-a (PFBS, PFHxS, PFOS, 6:2 FTSA, PFBA, PFPeA, PFHxA, PFHpA, PFOA, PFNA i PFDA). Ako je zbroj tih jedanaest PFAS-a prisutan u koncentracijama većima od 0,09 µg/l, agencija preporučuje mjere koje treba poduzeti što prije kako bi se smanjilo onečišćenje. Sjedinjene Američke Države imaju zdravstveno preporučene razine za PFOA/PFOS od 0,07 µg/l. PFOS je uvršten u popis prioritetnih tvari utvrđen u skladu s Direktivom 2008/105/EZ 59 sa vrijednošću od 0,00065 µg/l. To pokazuje da se mogu postići i niže vrijednosti parametara od onih koje preporučuje WHO. Budući da tim tvarima nije mjesto u okolišu, predlaže se oprezniji pristup kakav se koristi za pesticide u Direktivi 98/83/EZ. Komisija stoga predlaže odstupanje od preporuke WHO-a od 4 µg/l (PFOA) i 0,4 µg/l (PFOS) za te pojedinačne tvari i umjesto toga predlaže reguliranje cijele skupine.
U prijedlogu se regulira cijela skupina PFAS-a, kako ju je definirao OECD 60 , uz predložene vrijednosti od 0,1 μg/l za pojedinačne PFAS-e i 0,5 μg/l za ukupne PFAS-e, kao što je propisano za pesticide. Kako su te vrijednosti više od onih utvrđenih u Švedskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, njihovo bi postizanje trebalo biti izvedivo.
4. Endokrino disruptivne tvari
WHO u smjernicama nije iznio vrijednosti za endokrino disruptivne tvari (EDC-i), no predložio je da bi, kako je vodeni okoliš puno osjetljiviji na učinke estrogenih EDC-a od sisavaca, uključujući ljude, bilo moguće upotrebljavati preventivne referentne vrijednosti koje su slične postojećim ili mogućim budućim standardima kvalitete okoliša za zaštitu vodenog okoliša. WHO je predložio sljedeće tri reprezentativne endokrino disruptivne tvari i referentne vrijednosti:
–beta-estradiol: 0,001 µg/l,
–nonilfenol: 0,3 µg/l i
–bisfenol A: 0,01 µg/l.
Iako je WHO naveo da trenutačno nema dokaza o rizicima za zdravlje koji proizlaze iz vode za piće, koja je mali izvor izlaganja, te da su takvi rizici slabo vjerojatni, odlučeno je uvrstiti te parametre u Direktivu na temelju načela predostrožnosti.
WHO ne preporučuje uvrštenje cijelog niza EDC-a u popis parametara u Prilogu I. Direktivi jer smatra da bi rutinsko praćenje cijelog niza tih tvari trenutačno bilo zahtjevno, skupo i neučinkovito kad je riječ o sprečavanju onečišćenja vode za piće.
Tri su tvari odabrane kao referentne jer je poznato da mogu biti prisutne u površinskim izvorima vode na koje utječu ispuštene pročišćene otpadne vode ili drugi efluenti. Beta-estradiol prirodni je estrogen. U mišljenju Znanstvenog odbora za rizike za zdravlje i okoliš (SCHER) 61 i povezanom dosjeu endokrino disruptivne tvari utvrđene su kao ključni mehanizmi djelovanja za izvođenje standarda kvalitete okoliša za taj spoj. SCHER je podržao utvrđivanje standarda kvalitete okoliša na 0,4 ng/l, što je blizu predložene vrijednosti parametra za vodu za piće od 1 ng/l.
Bisfenol A često se upotrebljava za proizvodnju nekih plastika i epoksidnih smola. Trenutačno je razvrstan kao reproduktivno toksična tvar kategorije 1B u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 62 . Na temelju prijedloga francuskih javnih tijela prvo je u EU-u ograničena upotreba bisfenola A u termalnom papiru (prosinac 2016.), zatim je bisfenol A dodan na popis posebno zabrinjavajućih tvari za uvrštavanje u Uredbu REACH na temelju usklađenog razvrstavanja kao reproduktivno toksične tvari kategorije 1B (siječanj 2017.), a kasnije i na temelju njegovih endokrino disruptivnih svojstava (lipanj 2017.).
Nonilfenol je sastavni dio alkilfenol etoksilata koji se upotrebljavaju u površinski aktivnim tvarima, iako su one sada zabranjene u EU-u. Nonilfenol također podliježe ograničenjima (Prilog XVII. Uredbi REACH) i dodan je na popis posebno zabrinjavajućih tvari za uvrštavanje u Uredbu REACH na temelju njegovih endokrino disruptivnih svojstava (lipanj 2013.) te na listu prioritetnih tvari utvrđenu u skladu s Direktivom 2008/105/EZ.
Stoga se predlaže prihvatiti vrijednosti za ta tri EDC-a iz prijedloga WHO-a. Kako pristupom iz Direktive nisu propisane „referentne vrijednosti“ niti je određena svrha parametara i vrijednosti, predlaže se njihovo uključivanje u popis parametara u Prilogu I. Nadalje, te su tvari relativno netopive u vodi i učinkovito se uklanjaju uobičajenim metodama obrade adsorpcijom (npr. filtracija na obali, koagulacija, ozonizacija, granulirani aktivni ugljen). Spojevi će se stoga razmatrati jednako kao i svaki drugi kemijski parametar u skladu s Direktivom, odnosno, kako je prethodno navedeno, opskrbljivači vodom imat će mogućnost ukloniti te parametre s popisa za praćenje pod određenim uvjetima ako se u ocjeni rizika zaključi da nisu relevantni.
Komisija smatra da je uvrštenje tih triju endokrino disruptivnih spojeva u Direktivu opravdano na temelju načela predostrožnosti. Dionici to podržavaju. Uvrštenje tih spojeva omogućit će zaštitu zdravlja ljudi na temelju proširenog popisa parametara modeliranog u okviru opcije 1.2. u procjeni utjecaja.
5. Krom i olovo
U izvješću WHO-a predlaže se zadržavanje postojećih vrijednosti parametara od 10 µg/l za olovo i 50 µg/l za ukupni krom.
WHO je naglasio da je olovo jedna od rijetkih tvari za koju je poznato da u vodi za piće može izravno utjecati na zdravlje te da bi stoga njegova koncentracija trebala biti najniža razumno moguća. U tom cilju Komisija predlaže sniženje vrijednosti na 5 µg/l deset godina poslije stupanja Direktive na snagu. Tijekom tog desetogodišnjeg prijelaznog razdoblja vrijedit će sadašnja vrijednost od 10 µg/l.
WHO napominje da se vrijednost za krom još preispituje. U tekućim raspravama s mnogim toksikolozima predlaže se uvođenje niže vrijednosti za krom, posebice za toksičniji krom (VI). Komisija će stoga za krom primijeniti isti pristup kao za olovo. Predlaže se smanjenje vrijednosti za 50 % na 25 µg/l nakon prijelaznog razdoblja od deset godina poslije stupanja Direktive na snagu.
U prijedlogu se omogućuje i redovito preispitivanje Priloga I. (u kojem su utvrđene te vrijednosti parametara) te njegova izmjena u skladu sa znanstvenim napretkom. Stoga postoji mogućnost utvrđivanja strožih vrijednosti za oba parametra prije isteka desetgodišnjeg prijelaznog razdoblja ako to bude potrebno na temelju budućeg znanstvenog napretka.
• Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga
Članak 1. — Cilj
Članak se ne mijenja.
Članak 2. — Definicije
Postojeće definicije neznatno su bolje objašnjene i dodane su nove definicije („opskrbljivači vodom“, „prioritetni prostori“ i „ranjive i marginalizirane skupine“) u skladu s novim odredbama preinačene Direktive.
WHO je preporučio uvrštenje definicije prioritetnih prostora radi olakšavanja primjene novih odredbi povezanih s procjenom rizika domaće distribucije.
Članak 3. — Iznimke
Odredbe ostaju neizmijenjene, samo su ažurirana upućivanja na Direktivu.
Članak 4. — Opće obveze
Članak je većinom neizmijenjen; izmjene se odnose na formalne prilagodbe ili objašnjenja.
Članak 5. — Standardi kvalitete
Članak je većinom neizmijenjen; izmjene se odnose na formalne prilagodbe ili objašnjenja.
Članak 6. — Točka usklađenosti
Stavci 2. i 3. su izbrisani jer su većinom obuhvaćeni novim odredbama o procjenama rizika domaće distribucije (novi članak 10.).
Članak 7. — Pristup za sigurnost vode temeljen na riziku (novo)
U tom novom članku predstavljen je opći pristup temeljen na riziku, a on služi kao uvod novim člancima 8., 9. i 10. te se njime uvode i opće obveze povezane s procjenama rizika (redovito ažuriranje i preispitivanje te rokovi za izradu procjena rizika).
Članak 8. — Procjena opasnosti vodnih tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju (novo)
Novi članak kojim se uvode obveze povezane s provedbom procjena opasnosti, konkretno:
–utvrđivanje vodozahvata,
–utvrđivanje opasnosti i izvora onečišćenja,
–praćenje parametara koji su relevantni za utvrđene opasnosti i izvore onečišćenja. Prate se samo relevantni parametri ili onečišćujuće tvari. To može uključivati parametre čiju vrijednost treba postići na izlazu iz slavine u skladu s ovom Direktivom, no i onečišćujuće tvari ili tvari koje se već prate u vodnim tijelima u skladu s Okvirnom direktivom o vodama ili mikroplastiku. Mikroplastika je posebno zabrinjavajuća zbog negativnih učinaka na morski i slatkovodni okoliš, vodni okoliš, biološku raznolikost, a potencijalno i na zdravlje ljudi jer njezina mala veličina omogućuje apsorpciju i bioakumulaciju u organizmima, te zbog toksičnih učinaka složene mješavine kemikalija od kojih se te čestice sastoje.
Na temelju utvrđivanja opasnosti i praćenja države članice mogu poduzeti sljedeće mjere:
–nametnuti opskrbljivačima obvezu provođenja dodatne obrade i/ili praćenja ili ih izuzeti od te obveze,
–preventivne mjere za zaštitu područja vodozahvata,
–mjere za ublažavanje za rješavanje izvora onečišćenja, uključujući istraživanje utjecaja, primjerice mikroplastike, na vodne ekosustave i zdravlje ljudi, te za pronalaženje rješenja za ublažavanje mogućih rizika.
Članak 9. — Procjena rizika opskrbe (novo)
Tim se člankom uvode obveze opskrbljivača vodom u pogledu provođenja procjene rizika opskrbe. Te odredbe nisu nove jer su te obveze uvedene još 2015. izmjenom Priloga II. Direktivi. Dio Priloga II. Direktivi 98/83/EZ stoga je premješten u članak 9. Dio C Priloga II. sada sadržava samo tehničke specifikacije za prilagodbu učestalosti praćenja parametara ovisno o procjeni rizika opskrbe.
Članak 10. — Procjena rizika domaće distribucije (novo)
Tim se novim člankom uvode obveze povezane s provedbom procjene rizika domaće distribucije, konkretno:
–procjena rizika povezanih s domaćim distribucijskim sustavom, uključujući rizike povezane s proizvodima i materijalima u dodiru s vodom za piće,
–praćenje sljedećih parametara: olova i Legionelle. WHO je zaključio da od svih patogena prisutnih u vodi u Uniji Legionella izaziva najveće opterećenje za zdravstvo. K tome, Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti preporučuje primjenu redovitih provjera i prikladnih mjera kontrole na izgrađene vodne sustave radi sprečavanja pojave legionarske bolesti u turističkim smještajnim objektima, bolnicama, ustanovama za dugoročnu zdravstvenu skrb i drugim okružjima gdje joj mogu biti izložene velike visokorizične populacije 63 .
Na temelju procjene rizika i praćenja države članice mogu poduzimati mjere kao što su osposobljavanje vodoinstalatera, obavješćivanje i savjetovanje kućevlasnika, prikladne tehnike obrade u suradnji s opskrbljivačima vodom itd. K tome, tim se člankom djelomično obuhvaćaju aspekti obrađeni u prijašnjem članku 10. (proizvodi u dodiru s vodom za piće) i osigurava dosljednost s Uredbom (EU) br. 305/2011 u skladu s kojom se utvrđuju standardi za građevne proizvode u dodiru s vodom za piće.
Članak 11. — Praćenje (prijašnji članak 7.)
Treba izraditi programe praćenja koji obuhvaćaju sve različite obveze praćenja iz Direktive. Državama članicama prepuštena je odluka o tome hoće li programe praćenja izrađivati nacionalna tijela ili će se to delegirati primjerice opskrbljivačima vodom. Međutim, izgledno je da će većinu praćenja vršiti opskrbljivači vodom kako bi osigurali kvalitetu vode na izlazu iz slavine. Kako su uvedene nove obveze praćenja u odnosu na procjene opasnosti (članak 8.) i procjenu rizika domaće distribucije (članak 10.), potrebno je objasniti taj članak i njegov odnos s Prilogom II.
Stavci 1., 5. i 6. nisu izmijenjeni.
Stavak 2. izmijenjen je kako bi upućivao na praćenje koje se provodi u skladu s novim člancima 8. i 9. (procjene opasnosti i procjene rizika domaće distribucije) te na „redovito“ praćenje parametara navedenih u dijelovima A i B Priloga I. u skladu s Prilogom II. „Redovito“ praćenje opskrbljivači vodom mogu prilagoditi na temelju procjene rizika opskrbe.
Prijašnji je stavak 4. (mogućnost donošenja smjernica za praćenje) izbrisan kao nepotreban. Mogućnost izmjene Priloga II. (koji se odnosi na specifikacije za praćenje) zadržana je u članku 18. stavku 2. (putem delegiranih akata).
Članak 12. — Korektivne aktivnosti i ograničenja upotrebe (prijašnji članak 8.)
Stavak 1. nije izmijenjen.
Stavak 2. izmijenjen je upućivanjem na novi popis parametara za procjenu rizika domaće distribucije predviđenu u dijelu C Priloga I.
Stavak 3. izmijenjen je objašnjenjem da se premašivanje vrijednosti utvrđenih u dijelovima A i B Priloga I. automatski smatra mogućom opasnošću za zdravlje ljudi. To se objašnjenje smatra nužnim radi nekoliko otvorenih postupaka zbog povrede obveza iz Direktive 98/83/EZ.
Dodan je novi stavak 4. s objašnjenjem obveza povezanih s obavješćivanjem potrošača u slučaju premašivanja vrijednosti parametara i/ili moguće opasnosti za zdravlje ljudi. Većina obveza već je postojala u Direktivi 98/83/EZ, no smatralo se nužnim objasniti ih i grupirati u jedan stavak kako bi se olakšala njihova provedba, također na temelju nekoliko otvorenih postupaka zbog povrede obveza iz Direktive 98/83/EZ.
Stavak 5. nije izmijenjen.
Prijašnji je stavak 6. izbrisan kao nepotreban.
Prijašnji je stavak 7. izbrisan jer je izbrisan bivši dio C Priloga I. o „indikatorskim parametrima“.
Obveze iz prijašnjeg stavka 8. uvrštene su u novi stavak 4.
Prijašnji članak 9. — Odstupanja
Prijašnji članak 9. briše se. Složeni postupak odobravanja tri odstupanja od po tri godine više nije opravdan. Izvorno je uveden u Direktivi kako bi se državama članicama omogućilo da ostvare vrijednosti parametara uspostavljene 1998. Sustav je sada pojednostavnjen, ali prati istu logiku kao u Direktivi 98/83/EZ: ako država članica premaši vrijednost parametra, trebao bi se primijeniti članak 11. o korektivnim aktivnostima (zabrana ili ograničenje upotrebe vode, obavješćivanje potrošača, zdravstveni savjeti itd.). Ne bi trebalo službeno, u obliku odluke, donijeti vrijednost parametara koja premašuje vrijednost utvrđenu u Direktivi.
Prijašnji članak 10. — Osiguravanje kvalitete obrade, opreme i materijala (izbrisano)
Prijašnji članak 10. briše se: smatra se da taj članak više nije potreban u Direktivi 98/83/EZ i djelomično je zamijenjen novim člankom 10. o procjeni rizika domaće distribucije. Umjesto toga, potrebno usklađivanje provest će se u okviru zakonodavstva o unutarnjem tržištu objavom zahtjeva za normizaciju u skladu s Uredbom o građevnim proizvodima. Do okončanja zahtjeva za normizaciju i objave usklađenih normi u Službenom listu primjenjivat će se status quo.
Članak 13. — Pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju (novo)
Novi članak uglavnom potaknut zahtjevima europske građanske inicijative „Right2Water“ i odgovorom Komisije na inicijativu. Tim se člankom predviđaju dvije glavne obveze:
–prvo, obveza država članica da poboljšaju pristup vodi za piće i promiču njezinu upotrebu brojnim mjerama, od kojih su neke uključene u članak (procjena udjela stanovništva bez pristupa vodi za piće, obavješćivanje tog stanovništva o mogućnostima priključenja, poticanje upotrebe vode iz slavine u javnim zgradama i restoranima, osiguravanje dostupnosti opreme za slobodan pristup vodi iz slavine u većini gradova itd.),
–drugo, obveza država članica da poduzmu sve potrebne mjere kako bi ranjivim i marginaliziranim skupinama osigurale pristup vodi za piće. Ako te skupine nemaju pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju u smislu Direktive, države članice trebale bi ih bez odlaganja obavijestiti o kvaliteti vode koja im je dostupna i dati im potrebne povezane zdravstvene savjete.
Time bi se trebalo doprinijeti ispunjavanju preuzete obveze u skladu sa šestim UN-ovim ciljem održivog razvoja i povezanim specifičnim ciljem Ostvariti univerzalan i pravedan pristup sigurnoj i cijenom pristupačnoj pitkoj vodi za sve. Ideja pravednog pristupa vodi obično je trostrana i obuhvaća: geografske razlike u pruženim uslugama (primjerice, zbog nedostatka infrastrukture), teškoće s kojima se suočavaju ranjive i marginalizirane skupine (npr. izbjeglice, nomadske zajednice, beskućnici i manjinske kulture kultura kao što su Romi, Sinte, Putnici, Kale, Gens du voyage itd., bez obzira na to jesu li sjedilačke) kad pokušavaju pristupiti vodnim uslugama, te financijska pristupačnost. Kad je riječ o pristupačnosti, sve politike određivanja cijene vode u Uniji moraju uzeti u obzir načelo povrata troškova i načelo „onečišćivač plaća“. Državama članicama dopušteno je i da pri određivanju različitih cijena vode uzmu u obzir razlike u ekonomskim i socijalnim uvjetima stanovništva. Načelo povrata troškova stoga ne sprečava države članice da, uz mjere iz novog članka 13. Direktive, donesu socijalne cijene ili uvedu mjere za zaštitu stanovništva slabijeg socioekonomskog stanja.
Članak 14. — Obavješćivanje javnosti (novo)
Ovim se člankom djelomično zamjenjuje prijašnji članak 13. Direktive 98/83/EZ. Odredbe koje se odnose na pristup informacijama podrobnije su jer se očekuje da će povećana transparentnost poboljšati povjerenje potrošača u vodu za piće, uključujući u njezinu kvalitetu i proizvodnju te upravljanje njome. Obveze su dvojake:
–prvo, osigurati dostupnost niza informacija navedenih u Prilogu IV. na internetu. Informacije kojima potrošači pristupaju trebale bi biti relevantne za njihovo područje od interesa,
–drugo, uz to potrošačima izravno pružiti neke specifične informacije (primjerice, na njihovim računima), kao što su potrošena količina vode te podrobnosti o strukturi cijena i troškova.
Članak 15. — Informacije o praćenju provedbe (novo)
Ovim se člankom djelomično zamjenjuje prijašnji članak 13. Direktive 98/83/EZ. Odredbe koje se odnose na izvješćivanje pojednostavnjene su u usporedbi s prijašnjim odredbama i zamijenjene novim sustavom koji ne uključuje stvarno izvješćivanje. Time se osigurava veća učinkovitost sustava jer se izbjegava veliki odmak između referentnog datuma prijavljenih podataka i stvarnog datuma izvješćivanja.
Člankom je predviđeno da države članice uspostave skup podataka u kojem se prikupljaju samo podaci relevantni za vodu za piće u skladu s Direktivom: incidenti, premašivanja vrijednosti utvrđenih u Prilogu, procjene opasnosti i procjene rizika domaće distribucije te poduzete mjere za osiguravanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju.
Skupovi podataka trebali bi biti uspostavljeni u skladu s Direktivom INSPIRE. U tu svrhu predviđena je potpora Europske agencije za okoliš, čija će uloga biti i redovito pristupanje podacima te davanje Komisiji pregleda provedbe Direktive na razini Unije, koji će se koristiti i u kontekstu budućih evaluacija Direktive (članak 17.).
Članak 16. — Pristup pravosuđu (novo)
Novi članak koji je u skladu s člankom 47. Povelje o temeljnim pravima i kojim se provodi Aarhuška konvencija u pogledu pristupa pravosuđu. Građanima i NVO-ima trebalo bi biti omogućeno da preispituju zakonitost odluka koje države članice donesu u skladu s Direktivom.
Članak 17. — Evaluacija (novo)
Novi članak kojim se uspostavlja okvir za buduće evaluacije Direktive (u smislu Komisijinih smjernica za bolju regulativu). Prva je evaluacija predviđena poslije 12 godina provedbe Direktive, kako bi se barem prikupili podaci o dva ciklusa procjena rizika opskrbe.
Članak 18. — Revizija priloga (prijašnji članak 11.)
Tim se člankom zamjenjuje članak 11. Direktive 98/83/EZ. Člankom 11. bilo je propisano preispitivanje priloga I., II. i III. Direktivi putem nekadašnjeg regulatornog postupka s kontrolom. Predlaže se zamijeniti taj postupak delegiranim aktima (za izmjenu svih priloga), što je u skladu i s obvezom koje su institucije Unije preuzele u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. odnosno „potrebom za davanjem visokog prioriteta žurnom ujednačavanju svih temeljnih akata koji i dalje upućuju na regulatorni postupak s kontrolom“.
Zadržano je redovito preispitivanje Priloga I. kako bi on ostao u skladu s najnovijim znanstvenim dostignućima.
Članak 19. — Izvršavanje delegiranja ovlasti (novo)
Novi standardni članak za donošenje delegiranih akata.
Članak 20. — Postupak odbora (prijašnji članak 12.)
Novi standardni članak za donošenje provedbenih akata.
Prijašnji članak 13. — Informiranje i obavješćivanje (izbrisano)
Članak je izbrisan i većinom zamijenjen novim člankom 15.
Prijašnji članak 14. — Vremenski rok za usklađenost (izbrisano)
Članak je izbrisan jer je njime 1998. odobreno dodatno vrijeme (pet godina) za provedbu Direktive 98/83/EZ, odnosno do 2003. Članak je zastario i stoga ga treba izbrisati.
Prijašnji članak 15. — Izvanredne okolnosti (izbrisano)
Tim se člankom Direktive 98/83/EZ državama članicama omogućivalo da od Komisije zahtijevaju dodatno vrijeme (do šest godina, uz pet godina predviđenih u prijašnjem članku 14.) za osiguravanje usklađenosti s Direktivom 98/83/EZ. Članak je zastario i stoga ga treba izbrisati.
Prijašnji članci 16. (Stavljanje izvan snage), 17. (Prenošenje) i 18. (Stupanje na snagu)
Ta su tri članka izbrisana i zamijenjena ažuriranim standardnim tekstom za stavljanje izvan snage, prenošenje i stupanje na snagu u preinačenim direktivama (usp. nove članke 22., 23. i 24.).
Članak 21. — Sankcije (novo)
Uveden je standardni novi članak o sankcijama.
Članak 22. — Prenošenje
Članak je izrađen prema standardnom obrascu.
Članak 23. — Stavljanje izvan snage
Članak je izrađen prema standardnom obrascu.
Članak 24. — Stupanje na snagu
Članak je izrađen prema standardnom obrascu. Za stupanje Direktive na snagu predviđen je rok od 20 dana poslije objave u Službenom listu.
Članak 25. — Adresati (prijašnji članak 19.)
Članak se ne mijenja.
Prilog I.
Dio A
Dio A Priloga I. sadržava vrijednosti parametara za mikrobiološke parametre. Na preporuku WHO-a na popis su dodani novi parametri, konkretno spore Clostridium Perfringens i koliformne bakterije, mutnoća (premještena iz bivšeg dijela C „indikatorski parametri“) te somatski kolifagi.
Dio B
Dio B Priloga I. sadržava vrijednosti parametara za kemijske parametre. Dodano je nekoliko novih parametara (s povezanim vrijednostima parametara) na preporuku WHO-a ili na temelju načela predostrožnosti, konkretno: bisfenol A, klorat, klorit, beta-estradiol, halooctene kiseline, mikrocistin, nonilfenol, PFAS-i (pojedinačno i ukupno) i uranij.
Dio C
Dio C Priloga I. Direktivi 98/83/EZ sadržavao je indikatorske parametre. Indikatorski parametri izbrisani su iz Priloga I. (osim nekih koji su premješteni u dio A, primjerice mutnoća) i premješteni u Prilog IV. o informacijama za potrošače. Obrazloženje je to što se indikatorskim parametrima ne dobivaju informacije povezane sa zdravljem, nego informacije od interesa za potrošače (kao što su okus, boja, anioni, kationi itd.).
Novi dio C Priloga I. odnosi se na parametre koje treba procijeniti u okviru nove procjene rizika domaće distribucije (predviđene u novom članku 10.), konkretno na olovo i Legionellu.
Prilog II.
Dio A – Opći ciljevi i programi praćenja za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju
Dio A Priloga II. sadržava opće obveze povezane s programima praćenja i većinom je neizmijenjen, osim dodanog novog upućivanja na operativno praćenje s povezanim parametrom mutnoće. Upućivanje je dodano na preporuku WHO-a jer se operativnim praćenjem brzo dobivaju dnevne informacije za osiguravanje ispravnog funkcioniranja obrade vode.
Dio B – Učestalost
Dio B. Priloga II. odnosi se na učestalost praćenja. Specificirane su dvije kategorije parametara:
(2)bitni parametri (E. coli, spore Clostridium perfringens i somatski kolifagi), koje se uvijek mora pratiti učestalostima utvrđenima u tablici u dijelu B, te koji ne mogu podlijegati procjeni rizika opskrbe i
(3)svi drugi parametri, koje se mora pratiti učestalostima navedenima u tablici u dijelu B do izrade procjene rizika opskrbe u skladu s dijelom C istog priloga.
Tablica u dijelu B s učestalostima pojednostavnjena je, a napomena 3. (ispod tablice) izbrisana je jer je postala nepotrebna.
Dio C – Procjena rizika opskrbe
Prvi stavci dijela C preseljeni su u novi članak 9. o procjeni rizika opskrbe. Ostali dijelovi (upute za odstupanje od učestalosti praćenja nakon izrade procjene rizika opskrbe) dijela C, uvedeni izmjenom Direktive 98/83/EZ iz 2015., većinom su neizmijenjeni, a malobrojne izmjene odnose se na službeno usklađivanje teksta s ostatkom Direktive.
Dio D – Metode uzorkovanja i točke uzorkovanja
Taj dio, uveden izmjenom Direktive 98/83/EZ iz 2015., ostaje uvelike nepromijenjen.
Prilog III.
Dio A – Mikrobiološki parametri za koje su navedene metode analize
Prva su dva stavka dijela A izbrisana jer su se odnosili na mogućnost izmjene dijela A Priloga III. regulatornim postupkom s kontrolom, dok je u člancima 18. i 19. već predviđena mogućnost izmjena Priloga III. delegiranim aktima.
Popis metoda za mikrobiološke parametre ažuriran je u skladu s novim mikrobiološkim parametrima uvrštenima u Prilog I. dio A.
Dio B – Kemijski parametri za koje su navedene karakteristike djelovanja
Taj je dio ažuriran izmjenom Direktive 98/83/EZ iz 2015. Tada su uvedene dvije tablice, od toga jedna sa specifikacijama koje su se trebale primjenjivati do kraja 2019. godine. Predloženo je brisanje druge tablice sa specifikacijama koje vrijede samo do kraja 2019. te zadržavanje samo prve tablice.
Tablica s popisom specifikacija za kemijske parametre ažurirana je u skladu s novim popisom kemijskih parametara utvrđenim u Prilogu I. dijelu B.
Prilog IV. (novo)
Prilog IV. novi je prilog u kojem su popisane informacije koje moraju biti dostupne na internetskoj stranici za svrhe obavješćivanja potrošača. Radi proporcionalnosti vrlo veliki opskrbljivači vodom morat će dostavljati dodatne specifične informacije, uključujući godišnje podatke o cjelokupnom funkcioniranju vodoopskrbnog sustava u pogledu učinkovitosti, uključujući gubitke u mreži i potrošnju energije. Pretpostavlja se da bi povećana transparentnost, kojom će se povećati svijest o problemu, mogla utjecati na opskrbljivače vodom i tijela država članica da riješe pitanje gubitaka u mreži.
Prijašnji prilozi IV. i V.
Prilog IV. sadržavao je rokove za prenošenje u nacionalno pravo prijašnje Direktive 80/778/EEZ (također u odnosu na pristupanje različitih država članica). Prilog V. bio je prethodna korelacijska tablica Direktive 80/778/EEZ i Direktive 98/83/EZ. Oni više nisu od važnosti i stoga su izbrisani.
Prilog V. (novo)
Prilog V. (novi) standardni je prilog u kojem se navodi direktiva stavljena izvan snage i njezine naknadne izmjene te rokovi za njihovo prenošenje i primjenu.
Prilog VI. (novo)
Prilog VI. nova je korelacijska tablica Direktive 98/83/EZ i prijedloga nove preinačene Direktive.
ê 1998/83 (prilagođeno)
2017/0332 (COD)
Prijedlog
DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
Uuzimajući u obzir Ugovor Ö o funkcioniranju Europske unije Õ o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak Ö 192. stavak 1. Õ 130.s stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Ö Europske Õ kKomisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora 64 ,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 65 ,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
ò novo
(1)Direktiva Vijeća 98/83/EZ 66 značajno je izmijenjena nekoliko puta 67 . Budući da su potrebne daljnje izmjene, radi jasnoće bi je trebalo preinačiti.
ê 1998/83 uvodna izjava 1. (prilagođeno)
budući da je potrebno prilagoditi Direktivu Vijeća 80/778/EEZ od 15. srpnja 1980. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju 68 znanstvenom i tehnološkom napretku; budući da iskustvo stečeno provedbom te Direktive ukazuje na potrebu stvaranja prikladno fleksibilnog i transparentnog pravnog okvira kako bi države članice bile u mogućnosti rješavati propuste u vezi s ispunjavanjem standarda; budući da bi, nadalje, tu Direktivu trebalo preispitati u svjetlu Ugovora o Europskoj uniji, a posebno u svjetlu načela supsidijarnosti;
ê 1998/83 uvodna izjava 2. (prilagođeno)
budući da u skladu s člankom 3.b Ugovora, kojim se određuje da nijedno djelovanje Zajednice ne bi trebalo premašiti ono što je potrebno kako bi se ostvarili ciljevi Ugovora, potrebno je revidirati ciljeve Direktive 80/778/EEZ, pri čemu bi se naglasak stavio na ispunjavanje bitnih parametara kvalitete i zdravlja, čime se državama članicama ostavlja sloboda dodavanja i drugih parametara ako to smatraju prikladnim;
ê 1998/83 uvodna izjava 3.
budući da, u skladu s načelom supsidijarnosti, djelovanje Komisije mora podržati i dopuniti djelovanje nadležnih tijela u državama članicama;
ê 1998/83 uvodna izjava 4.
budući da, u skladu s načelom supsidijarnosti, prirodne i društveno-gospodarske razlike između regija Unije zahtijevaju donošenje većine odluka o praćenju, analizi, i mjerama koje treba poduzeti s ciljem uklanjanja propusta na lokalnoj, područnoj ili nacionalnoj razini u onoj mjeri u kojoj te razlike ne onemogućavaju uspostavljanje okvira zakona i drugih propisa utvrđenih u ovoj Direktivi;
ê 1998/83 uvodna izjava 5.
budući da su norme Zajednice za bitne i preventivne parametre kvalitete koji se odnose na zdravlje u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju potrebne za postizanje minimalnih ciljeva kvalitete okoliša u vezi s ostalim mjerama Zajednice koje treba odrediti na taj način da se očuva i unaprijedi održiva upotreba vode namijenjene za ljudsku potrošnju;
ê 1998/83 uvodna izjava 6. (prilagođeno)
ð novo
(2)ð Direktivom 98/83/EZ utvrđen je pravni okvir za zaštitu zdravlja ljudi od negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće. Isto bi trebalo biti cilj ove Direktive. ï budući da je, u pogledu važnosti koju za zdravlje ljudi ima kvaliteta vode namijenjene za ljudsku potrošnju, Ö U tu je svrhu Õ potrebno na razini Ö Unije Õ Zajednice utvrditi ključne standarde kvalitete ð minimalne zahtjeve ï koje voda namijenjena za tu svrhu mora ispunjavati.; ð Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da voda namijenjena za ljudsku potrošnju ne sadržava nikakve mikroorganizme i parazite ni tvari koje u određenim slučajevima predstavljaju moguću opasnost za zdravlje ljudi te da ispunjuje te minimalne zahtjeve. ï
ê 1998/83 uvodna izjava 7.
budući da je potrebno uključiti vodu koja se koristi u prehrambenoj industriji, osim ako se može ustanoviti da upotreba takve vode ne utječe na zdravlje gotovih proizvoda;
ê 1998/83 uvodna izjava 8.
budući da je, kako bi se omogućilo poduzećima koja se bave opskrbom vode ispunjavanje standarda kvalitete vode za piće, trebalo bi primijeniti odgovarajuće mjere zaštite vode da bi se osiguralo da površinska i podzemna voda ostanu čiste; budući da se isti cilj može postići primjenom odgovarajućih mjera obrade vode prije same opskrbe;
ê 1998/83 uvodna izjava 9. (prilagođeno)
budući da koherentnost europske vodne politike pretpostavlja pravodobno usvajanje odgovarajuće okvirne Direktive o vodi;
ê 1998/83 uvodna izjava 10. (prilagođeno)
ð novo
(3)budući da je pPotrebno je iz opsega ove Direktive izuzeti prirodne mineralne vode i vode koje su lijekovi jer su za takve vrste voda utvrđena posebna pravila; ð te vode obuhvaćene Direktivom 2009/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 69 i Direktivom 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 70 . Međutim, Direktivom 2009/54/EZ obuhvaćene su i prirodne mineralne vode i izvorske vode, a samo bi prvu kategoriju trebalo izuzeti iz područja primjene ove Direktive. U skladu s člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom Direktive 2009/54/EZ izvorske vode moraju zadovoljavati odredbe ove Direktive. Kad je riječ o vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju koja se stavlja u boce ili posude a namijenjena je za prodaju ili uporabu u proizvodnji, pripremi ili obradi hrane, ta bi voda trebala zadovoljavati odredbe ove Direktive do točke usklađenosti (tj. slavine), a iza te točke trebalo bi je smatrati hranom u skladu s člankom 2. drugim podstavkom Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća 71 . ï
ê 1998/83 uvodna izjava 11.
budući da se zahtijevaju mjere za sve parametre koji su izravno relevantni za zdravlje, a isto tako i za ostale parametre ako je došlo do smanjenja kvalitete; budući da bi, nadalje, takve mjere trebalo pažljivo koordinirati s provedbom Direktive Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište 72 i Direktive 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište 73 ;
ò novo
(4)Nakon zaključenja europske građanske inicijative o pravu na vodu (Right2Water) 74 pokrenuto je javno savjetovanje na razini Unije i provedena je evaluacija primjerenosti i učinkovitosti propisa (REFIT) Direktive 98/83/EZ 75 . Na temelju evaluacije zaključeno je da je određene odredbe Direktive 98/83/EZ potrebno ažurirati. Utvrđena su četiri područja u kojima postoji mogućnost za poboljšanje, konkretno popis vrijednosti parametara temeljen na kvaliteti, ograničena upotreba pristupa temeljenog na riziku, nejasne odredbe o obavješćivanju potrošača i razlike u sustavima odobravanja materijala u kontaktu s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju. K tome, u okviru europske građanske inicijative o pravu na vodu utvrđena je problematična činjenica da dio stanovništva, posebice marginalizirane skupine, nema pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, što je preuzeta obveza u skladu sa šestim ciljem održivog razvoja UN-ova Programa razvoja do 2030. Zadnje je utvrđeno pitanje općeniti nedostatak svijesti o gubicima vode čiji su uzrok nedostatna ulaganja u održavanje i obnovu vodne infrastrukture, što je istaknuto i u specijalnom izvješću Europskog revizorskog suda o vodnoj infrastrukturi 76 .
(5)Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) detaljno je provjerio popis parametara i vrijednosti parametara utvrđen u Direktivi 98/83/EZ kako bi utvrdio treba li ga prilagoditi s obzirom na znanstveni i tehnički napredak. Prema rezultatima provjere 77 trebalo bi pratiti enteralne patogene i Legionellu, dodati šest kemijskih parametara ili skupina parametara te bi trebalo razmatrati preventivne referentne vrijednosti za tri reprezentativne endokrino disruptivne tvari. U skladu s načelom opreznosti, za tri nova parametra trebalo bi utvrditi vrijednosti strože od onih koje predlaže WHO, no i dalje ostvarive. WHO je utvrdio da bi koncentracije olova trebale biti što niže, koliko je razumno i praktično izvedivo, a još razmatra vrijednost za krom; stoga bi za ta dva parametra trebalo primijeniti desetgodišnje prijelazno razdoblje do primjene strožih vrijednosti.
(6)WHO predlaže i da vrijednosti tri parametra budu blaže te da se pet parametara izbriše s popisa. Ipak, te se izmjene ne smatraju nužnima jer se pristupom temeljenim na riziku, uvedenim Direktivom Komisije (EU) 2015/1787 78 , opskrbljivačima vodom omogućuje da pod određenim uvjetima uklone parametar s popisa za praćenje. Tehnike obrade za postizanje tih vrijednosti parametara već su uspostavljene.
ê 1998/83 uvodna izjava 12.
budući da je potrebno odrediti pojedinačne vrijednosti parametara za tvari koje su važne u čitavoj Zajednici na dovoljno strogoj razini da bi se osiguralo postizanje svrhe ove Direktive;
ê 1998/83 uvodna izjava 13.
budući da se vrijednosti parametara temelje na dostupnim znanstvenim iskustvima te je također uzeto u obzir načelo predostrožnosti; budući da su te vrijednosti odabrane da bi se osiguralo da se voda namijenjena za ljudsku potrošnju može sigurno konzumirati tijekom cijelog života te stoga predstavlja visoku razinu zaštite zdravlja;
ê 1998/83 uvodna izjava 14.
budući da bi trebalo postići ravnotežu da bi se spriječili mikrobiološki i kemijski rizici; budući da bi u tu svrhu, a u svjetlu budućeg preispitivanja vrijednosti parametara, uspostavu vrijednosti parametara primjenjivih na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju trebalo temeljiti na razmatranjima javnoga zdravlja te na metodi procjene rizika;
ê 1998/83 uvodna izjava 15.
budući da za sada na razini Zajednice nema dovoljno dokaza na kojima bi se mogle temeljiti vrijednosti parametara za kemikalije koje izazivaju endokrine poremećaje, dok se povećava zabrinutost u pogledu potencijalnog djelovanja tvari štetnih za zdravlje ljudi i životinjski svijet;
ê 1998/83 uvodna izjava 16.
budući da se posebno standardi iz Priloga I. općenito temelje na „Smjernicama za kvalitetu vode za piće” Svjetske zdravstvene organizacije te na mišljenju Znanstvenog savjetodavnog odbora Komisije da bi se ispitala toksičnost i ekotoksičnost kemijskih spojeva;
ê 1998/83 uvodna izjava 17. (prilagođeno)
(7)Ö Kad je nužno zaštititi zdravlje ljudi unutar njihova državnog područja, Õ budući da države članice Ö trebale bi biti obvezne Õ moraju odrediti vrijednosti za druge dodatne parametre koji nisu uvršteni u Prilog I.u slučaju kada je potrebno zaštititi zdravlje ljudi unutar njihovog državnog područja;
ê 1998/83 uvodna izjava 18. (prilagođeno)
budući da države članice moraju odrediti vrijednosti za druge dodatne parametre koji nisu uvršteni u Prilog I. u slučaju kada se to smatra potrebnim s ciljem osiguranja kvalitete proizvodnje, distribucije i kontrole vode namijenjene za ljudsku potrošnju;
ê 1998/83 uvodna izjava 19.
budući da, kada države članice smatraju potrebnim usvojiti strože standarde od onih određenih u Prilogu I., dijelovima A i B, ili standarde za dodatne parametre koji nisu uvršteni u Prilog I., ali su potrebni za zaštitu ljudskog zdravlja, moraju izvijestiti Komisiju o tim standardima;
ê 1998/83 uvodna izjava 20.
budući da su države članice obvezne kod uvođenja ili održavanja strožih mjera zaštite poštovati načela i pravila Ugovora, onako kako ih tumači Sud;
ò novo
(8)U Direktivi 98/83/EZ preventivno planiranje sigurnosti i elementi temeljeni na riziku razmatrani su u ograničenoj mjeri. Prvi elementi pristupa temeljenog na riziku uvedeni su još 2015. Direktivom (EU) 2015/1787, kojom je Direktiva 98/83/EZ izmijenjena kako bi se državama članicama omogućilo odstupanje od programa praćenja koje su uspostavile, pod uvjetom da su provedene vjerodostojne procjene rizika koje se mogu temeljiti na smjernicama WHO-a za kvalitetu vode za piće 79 . Te smjernice, u kojima je utvrđen takozvani pristup „ plan za sigurnost vode”, zajedno s normom EN 15975-2 za sigurnost opskrbe vodom za piće međunarodno su priznata načela na kojima se temelje proizvodnja i distribucija te praćenje i analiza parametara za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju. Ta bi načela trebalo zadržati u ovoj Direktivi. Kako bi se osiguralo da ta načela nisu ograničena na aspekte praćenja, kako bi se resursi i vrijeme usmjerili na važne rizike i isplative mjere na izvoru, te kako bi se izbjegle analize i rasprave o nevažnim pitanjima, prikladno je uvesti potpuni pristup temeljen na riziku diljem opskrbnog lanca, od područja vodozahvata do distribucije i najzad do slavine. Taj bi se pristup trebao sastojati od triju sastavnica: prva je sastavnica procjena opasnosti povezanih s područjem vodozahvata koju provode države članice („procjena opasnosti”) u skladu sa smjernicama WHO-a i Priručnikom za plan za sigurnost vode 80 ; druga je sastavnica mogućnost da opskrbljivač vodom prilagodi praćenje glavnim rizicima („procjena rizika opskrbe”); treća je sastavnica ocjena mogućih rizika koji proizlaze iz domaćeg distribucijskog sustava (npr. Legionella ili olovo) koju provode države članice („procjena rizika domaće distribucije”). Te bi procjene trebalo redovito preispitivati, među ostalim kao reakciju na ekstremne vremenske prilike povezane s klimatskim uvjetima ili poznate promjene ljudskih aktivnosti u području vodozahvata, ili kao odgovor na incidente povezane s izvorom. Pristupom temeljenim na riziku osigurava se stalna razmjena informacija između nadležnih tijela i opskrbljivača vodom.
(9)Procjena opasnosti trebala bi biti usmjerena na smanjenje razine potrebne obrade za proizvodnju vode namijenjene za ljudsku potrošnju, primjerice smanjenjem pritisaka koji uzrokuju onečišćenje vodnih tijela koja se koriste za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju. U tom cilju, države članice trebale bi utvrditi opasnosti i moguće izvore onečišćenja povezane s tim vodnim tijelima te pratiti onečišćujuće tvari koje su proglasile relevantnima, primjerice zbog utvrđenih opasnosti (npr. mikroplastika, nitrati, pesticidi ili farmaceutski proizvodi utvrđeni u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 81 ), zbog njihove prirodne prisutnosti u području vodozahvata (npr. arsen) ili zbog informacija dobivenih od opskrbljivača vodom (npr. naglo povišenje koncentracije određenog parametra u sirovoj vodi). Te bi parametre trebalo upotrebljavati kao markere zbog kojih nadležna tijela, u suradnji s opskrbljivačima vodom i dionicima, poduzimaju aktivnosti za smanjenje pritiska na vodna tijela, kao što su mjere za sprečavanje ili ublažavanje (uključujući, prema potrebi, istraživanje utjecaja na zdravlje), kako bi se zaštitila ta vodna tijela i riješio izvor onečišćenja.
(10)Kad je riječ o procjeni opasnosti, Direktivom 2000/60/EZ od država članica zahtijeva se da utvrde vodna tijela koja se koriste za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju, prate njihovo stanje i poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje pogoršanja njihove kvalitete kako bi se smanjila razina potrebnog pročišćavanja tijekom proizvodnje vode koja je prikladna za ljudsku potrošnju. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje obveza, države članice trebale bi tijekom izrade procjene opasnosti iskoristiti praćenje provedeno na temelju članaka 7. i 8. Direktive 2000/60/EZ i Priloga V. toj direktivi te mjere uključene u programe mjera u skladu s člankom 11. Direktive 2000/60/EZ.
ê 1998/83 uvodna izjava 21. (prilagođeno)
ð novo
(11)budući da se vVrijednostima parametara Ö koji se upotrebljavaju za ocjenu kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju Õ treba udovoljavati do one točke kada je voda namijenjena za ljudsku potrošnju dostupna odgovarajućem korisniku.; ð Međutim, domaći distribucijski sustav može utjecati na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju. WHO napominje da od svih patogena prisutnih u vodi u Uniji Legionella izaziva najveće opterećenje za zdravstvo. Prenosi se toplovodnim sustavima i to udisanjem, primjerice tijekom tuširanja. Stoga je jasno povezana s domaćim distribucijskim sustavom. Budući da bi nametanje jednostrane obveze praćenja tog patogena u svim privatnim i javnim prostorima rezultiralo nerazumno visokim troškovima, prikladnije je rješenje procjena rizika domaće distribucije. K tome, u okviru procjene rizika domaće distribucije trebalo bi razmotriti i moguće rizike koji proizlaze iz proizvoda i materijala u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju. Procjena rizika domaće distribucije stoga bi, među ostalim, trebala uključivati i usmjeravanje praćenja na prioritetne prostore, procjenu rizika koji proizlaze iz domaćeg distribucijskog sustava te povezanih proizvoda i materijala, te provjeru svojstava građevnih proizvoda u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju na temelju izjave o njihovim svojstvima u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 82 . Zajedno s izjavom o svojstvima trebalo bi dostaviti i informacije navedene u člancima 31. i 33. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 83 . Na temelju te procjene države članice trebale bi poduzeti sve nužne mjere kako bi se, među ostalim, osigurala uspostava prikladnih mjera za kontrolu i upravljanje (npr. u slučaju izbijanja bolesti) u skladu sa smjernicama WHO-a 84 te da migracija iz građevnih proizvoda ne ugrožava zdravlje ljudi. Međutim, ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. 305/2011, ako bi te mjere podrazumijevale ograničenja slobodnog prometa proizvoda i materijala u Uniji, ta bi ograničenja trebala biti prikladno opravdana i strogo razmjerna te ne bi smjela predstavljati sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikriveno ograničenje trgovine između država članica. ï
ò novo
(12)Odredbama Direktive 98/83/EZ o osiguravanju kvalitete obrade, opreme i materijala nisu uspješno uklonjene prepreke unutarnjem tržištu u pogledu slobodnog prometa građevnih proizvoda u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju. Još su na snazi nacionalna odobrenja proizvoda, a zahtjevi se razlikuju među državama članicama. Stoga je proizvođačima teško i skupo plasirati svoje proizvode diljem Unije. Uklanjanje tehničkih prepreka može se učinkovito ostvariti jedino uspostavom usklađenih tehničkih specifikacija za građevne proizvode u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011. Tom se uredbom omogućuje izrada europskih normi kojima će se uskladiti metode ocjene građevnih proizvoda u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju i graničnih razina i razreda koje treba utvrditi u pogledu razina bitne značajke. U tom cilju, zahtjev za normizaciju u području higijene i sigurnosti proizvoda i materijala u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011 uključen je u program rada za normizaciju za 2017. 85 , a norma treba biti objavljena 2018. Objavom te usklađene norme u Službenom listu Europske unije osigurat će se racionalno odlučivanje o stavljanju na tržište ili stavljanju na raspolaganje na tržištu sigurnih građevnih proizvoda u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju. Posljedično, odredbe o opremi i materijalima u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju trebalo bi izbrisati jer će ih djelomično zamijeniti odredbe povezane s procjenom rizika domaće distribucije i dopuniti mjerodavne usklađene norme u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011.
ê 1998/83 uvodna izjava 22.
budući da domaći sustav distribucije može utjecati na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju; budući da je, nadalje, priznato da ni domaći sustav distribucije niti njegovo održavanje ne mogu biti odgovornost država članica;
ê 1998/83 uvodna izjava 23. (prilagođeno)
ð novo
(13)budući da bi sSvaka država članica trebala Ö bi osigurati Õ uspostavuiti programae praćenja da bi se moglo provjeriti da voda namijenjena za ljudsku potrošnju ispunjava zahtjeve ove Direktive.; budući da bi takvi programi praćenja trebali odgovarati lokalnim potrebama te da bi trebali ispunjavati najmanje zahtjeve praćenja utvrđene u ovoj Direktivi; ð Većinu praćenja za svrhe ove Direktive provode opskrbljivači vodom. Opskrbljivačima vodom trebalo bi dati određenu fleksibilnost u pogledu parametara koje prate za potrebe procjene rizika opskrbe. Ako parametar nije otkriven, opskrbljivači vodom trebali bi moći smanjiti učestalost praćenja ili u potpunosti prestati pratiti taj parametar. Procjenu rizika opskrbe trebalo bi primijeniti na većinu parametara. Međutim, osnovni popis parametara trebalo bi uvijek pratiti s određenom minimalnom učestalošću. Ovom se Direktivom uglavnom utvrđuju odredbe o učestalosti praćenja za potrebe provjere usklađenosti te samo ograničene odredbe o praćenju za operativne potrebe. Moglo bi biti potrebno dodatno praćenje za operativne potrebe kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje obrade vode, što se prepušta diskrecijskoj odluci opskrbljivača vodom. U tom pogledu opskrbljivači vodom mogu se koristiti smjernicama WHO-a i Priručnikom za plan za sigurnost vode. ï
ò novo
(14)Pristup temeljen na riziku postupno bi trebali primjenjivati svi opskrbljivači vodom, uključujući male opskrbljivače vodom, jer su tijekom ocjene Direktive 98/83/EZ kod tih opskrbljivača utvrđeni nedostaci u njezinoj provedbi, ponekad uzrokovani troškovima provedbe nepotrebnih operacija praćenja. Pri primjeni pristupa temeljenog na riziku trebalo bi uzeti u obzir sigurnosne aspekte.
ê 1998/83 uvodna izjava 24.
budući da bi metode koje se rabe za analizu kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju trebale biti takve da mogu osigurati pouzdanost dobivenih rezultata te mogućnost njihove međusobne usporedbe;
ê 1998/83 uvodna izjava 25. (prilagođeno)
ð novo
(15)budući da bi, uU slučaju neispunjavanja zahtjeva koje određuje ova Direktiva, dotična država članica trebala ð bi odmah ï istražiti uzrok i osigurati poduzimanje potrebnih korektivneih aktivnosti što je prije moguće da bi se ponovno uspostavila kvaliteta vode;. Ö U slučajevima kad opskrba vodom predstavlja moguću opasnost za zdravlje ljudi, trebalo bi zabraniti opskrbu takvom vodom ili ograničiti njezinu upotrebu. Õ ð K tome, važno je objasniti da bi države članice neispunjenje minimalnih zahtjeva za vrijednosti povezane s mikrobiološkim i kemijskim parametrima trebale automatski smatrati potencijalnom opasnošću za zdravlje ljudi. ï Ö U slučaju potrebe za korektivnim aktivnostima radi ponovne uspostave kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju, u skladu s člankom 191. stavkom 2. Ugovora, prioritet bi trebalo dati aktivnostima kojima se problem rješava na izvoru. Õ
ê 1998/83 uvodna izjava 26. (prilagođeno)
budući da je važno spriječiti da zagađena voda prouzroči potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi; budući da bi opskrba takvom vodom trebala biti zabranjena ili njezina upotreba ograničena;
ê 1998/83 uvodna izjava 27.
budući da, u slučaju neispunjavanja parametra koji ima funkciju indikatora, predmetna država članica mora razmotriti predstavlja li navedeno neispunjavanje bilo kakav rizik za zdravlje ljudi; budući da bi država članica trebala poduzeti korektivne aktivnosti da bi se ponovno uspostavila kvaliteta vode kada je to potrebno radi zaštite zdravlje ljudi;
ê 1998/83 uvodna izjava 28. (prilagođeno)
budući da bi se, u slučaju potrebe za takvim korektivnim aktivnostima radi ponovne uspostave kvaliteta vode namijenjene za ljudsku potrošnju, u skladu s člankom 130.r stavkom 2. Ugovora, prioritet trebao dati aktivnostima kojima se problem rješava na izvoru;
ê 1998/83 uvodna izjava 29. (prilagođeno)
ð novo
(16)budući da bi dDržave članice ð više ne bi ï pod određenim okolnostima trebale biti ovlaštene odobriti odstupanja od ove Direktive;. ð Početna je svrha odstupanja bila dati državama članicama do devet godina da riješe neusklađenost s vrijednošću parametra. Pokazalo se da je zbog tog postupka dolazilo do opterećenja za države članice i za Komisiju. K tome, u nekim je slučajevima postupak rezultirao kašnjenjem u poduzimanju korektivnih aktivnosti jer se mogućnost odstupanja smatrala prijelaznim razdobljem. Odredbe o odstupanjima stoga bi trebalo izbrisati. Ako su premašene vrijednosti parametara, radi zaštite zdravlja ljudi trebale bi se odmah primjenjivati odredbe povezane s korektivnim aktivnostima, bez mogućnosti odobrenja odstupanja od vrijednosti parametra. No, odstupanja koja su odobrile države članice u skladu s člankom 9. Direktive 98/83/EZ i koja se još primjenjuju na datum stupanja na snagu ove Direktive trebala bi se primjenjivati do isteka odstupanja, ali ih ne bi trebalo obnoviti. ï budući da je, nadalje, potrebno uspostaviti pravilan okvir za takva odstupanja, pod uvjetom da dotična odstupanja ne smiju predstavljati potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi te pod uvjetom da se opskrba vode namijenjene za ljudsku potrošnju u dotičnom području ne može održati ni na koji drugi razuman način;
ò novo
(17)Komisija je 2014. u odgovoru na europsku građansku inicijativu „Right2Water” 86 pozvala države članice da svim građanima osiguraju pristup minimalnoj vodoopskrbi u skladu s preporukama WHO-a. Usto, obvezala se nastaviti poboljšavati pristup sigurnoj vodi za piće […] za sve stanovništvo kroz politike zaštite okoliša 87 . To je u skladu sa šestim UN-ovim ciljem održivog razvoja i povezanim specifičnim ciljem Ostvariti univerzalan i pravedan pristup sigurnoj i cijenom pristupačnoj pitkoj vodi za sve. Koncept pravičnog pristupa obuhvaća niz aspekata kao što su dostupnost (primjerice zbog geografskih razloga, nedostatka infrastrukture ili specifične situacije u kojoj se nalazi određeni dio stanovništva), kvaliteta, prihvatljivost ili cjenovna pristupačnost. Kad je riječ o cjenovnoj pristupačnosti vode, važno je podsjetiti da države članice pri određivanju cijene vode u skladu s načelom povrata troškova utvrđenim u Direktivi 2000/60/EZ mogu uzeti u obzir razlike u ekonomskim i socijalnim uvjetima stanovništva te stoga mogu donijeti socijalne cijene ili poduzeti mjere za zaštitu stanovništva slabijeg socioekonomskog stanja. Ovom se Direktivom konkretno obrađuju pitanja pristupa vodi povezani s kvalitetom i dostupnošću. Kako bi se riješila ta pitanja, u okviru odgovora na europsku građansku incijativu te kako bi se doprinijelo provedbi 20. načela europskog stupa socijalnih prava 88 u kojem se navodi da „svi imaju pravo pristupa kvalitetnim osnovnim uslugama, uključujući vodu”, od država članica trebalo bi zahtijevati da riješe problem pristupa vodi na nacionalnoj razini, a opet imati određena diskrecijska prava u pogledu konkretnih mjera koje će se provesti. To se može postići djelovanjima usmjerenima na, među ostalim, poboljšavanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za sve, primjerice postavljanjem javnih fontana za piće u gradovima, te na promicanje njezine upotrebe poticanjem besplatne opskrbe vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju u javnim zgradama i restoranima.
(18)Europski parlament u svojoj je Rezoluciji o praćenju europske građanske inicijative „Right2Water” 89 naveo da bi države članice trebale obratiti posebnu pozornost potrebama ranjivih društvenih skupina 90 . Specifičan položaj manjinskih kultura kao što su Romi, Sinte, Putnici, Kale, Gens du voyage itd., bez obzira na to jesu li sjedilačke, a posebice izostanak pristupa vodi za piće, priznat je i u Komisijinu Izvješću o provedbi Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma 91 te u Preporuci Vijeća o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama 92 . U tom općem kontekstu primjereno je da države članice posvete posebnu pozornost ranjivim i marginaliziranim skupinama poduzimajući potrebne mjere kako bi osigurale da te skupine imaju pristup vodi. Ne dovodeći u pitanje pravo država članica da definiraju te skupine, one bi trebale uključivati barem izbjeglice, nomadske zajednice, beskućnike i manjinske kulture, kao što su Romi, Sinte, Putnici, Kale, Gens du voyage itd., bez obzira na to jesu li sjedilačke. Te bi mjere za osiguravanje pristupa, prepuštene prosudbi država članica, mogle primjerice uključivati osiguravanje alternativnih sustava opskrbe (individualne uređaje za obradu), opskrbu vodom kamionima-cisternama (kamionima i spremnicima) te osiguravanje nužne infrastrukture za kampove.
ê 1998/83 uvodna izjava 30.
budući da priprema ili distribucija vode namijenjene za ljudsku potrošnju može uključivati upotrebu određenih tvari ili materijala, zahtijevaju se pravila koja će uređivati upotrebu dotične vode da bi se izbjegli mogući štetni učinci za zdravlje ljudi;
ê 1998/83 uvodna izjava 31.
budući da znanstveni i tehnički napredak može zahtijevati brzu prilagodbu tehničkih zahtjeva utvrđenih u prilozima II. i III.; budući da bi, nadalje, trebalo donijeti odredbu kojom se predviđa postupak prema kojem Komisija može donijeti takve prilagodbe uz pomoć odbora kojeg čine predstavnici država članica s ciljem olakšavanja primjene mjera koje su za to potrebne;
ê 1998/83 uvodna izjava 32.
budući da bi potrošači trebali biti na odgovarajući i prikladan način obaviješteni o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju, o bilo kakvim odstupanjima koja su države članice dopustile te o bilo kakvim aktivnostima za rješavanje problema koje poduzimaju nadležna tijela; budući da bi, nadalje, trebalo razmotriti kako tehničke i statističke potrebe Komisije, tako i pravo pojedinca da dobije odgovarajuće podatke koji se odnose na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju;
ê 1998/83 uvodna izjava 33.
budući da bi moglo biti potrebno, u iznimnim okolnostima te za zemljopisno definirana područja, dozvoliti državama članicama širi vremenski okvir za ispunjavanje određenih odredbi ove Direktive;
ê 1998/83 uvodna izjava 34. (prilagođeno)
budući da ova Direktiva ne bi trebala utjecati na obveze država članica koje se odnose na vremenske rokove prenošenja u nacionalno pravo ili na njezinu primjenu, kako je prikazano u Prilogu IV,
ò novo
(19)U Sedmom programu djelovanja za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” 93 zatraženo je da javnost ima pristup jasnim informacijama o okolišu na nacionalnoj razini. Direktivom 98/83/EZ bio je predviđen samo pasivni pristup informacijama, što znači da su države članice trebale osigurati samo da su informacije dostupne. Te bi odredbe stoga trebalo zamijeniti kao bi se osiguralo da su ažurne informacije lako dostupne, primjerice na internetskoj stranici čiju bi poveznicu trebalo aktivno dijeliti. Ažurne informacije ne bi trebale uključivati samo rezultate programa praćenja, nego i dodatne informacije koje bi javnosti mogle biti korisne, kao što su podaci o indikatorima (željezo, tvrdoća, minerali itd.) koji često utječu na percepciju potrošača o vodi iz slavine. U tom cilju, indikatorske parametre iz Direktive 98/83/EZ koji nisu davali informacije povezane sa zdravljem trebalo bi zamijeniti informacijama na internetu o tim parametrima. Vrlo veliki opskrbljivači vodom trebali bi na internetu učiniti dostupnima i dodatne informacije o, među ostalim, energetskoj učinkovitosti, upravljanju, upravi, strukturi troškova i primijenjenoj obradi. Pretpostavlja se da će bolje informiranje potrošača i veća transparentnost doprinijeti porastu pouzdanja građana u vodu kojom se opskrbljuju. Očekuje se da će to pak dovesti do povećane potrošnje vode iz slavine, čime se doprinosi smanjenju plastičnog otpada i emisija stakleničkih plinova, te imati pozitivan utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena i na okoliš u cjelini.
(20)Iz istih razloga te kako bi se podigla svijest o posljedicama potrošnje vode, potrošači bi trebali primati informacije (primjerice na računu ili putem pametnih aplikacija) o potrošenoj količini, strukturi troškova cijene koju naplaćuje opskrbljivač vodom, uključujući fiksne i varijabilne troškove, kao i o cijeni po litri vode namijenjene za ljudsku potrošnju, čime bi se omogućila usporedba s cijenom flaširane vode.
(21)Načela koja treba razmotriti pri određivanju cijene vode, posebice načelo povrata troškova vodnih usluga i načelo „onečišćivač plaća”, utvrđena su u Direktivi 2000/60/EZ. No, financijska održivost pružanja vodnih usluga nije uvijek zajamčena, što nekada rezultira nedostatnim ulaganjem u održavanje vodne infrastrukture. Kako se tehnike praćenja poboljšavaju sve se više uočavaju gubici u mreži, koji su uglavnom posljedica nedostatnih ulaganja, pa bi trebalo na razini Unije poticati smanjenje gubitaka vode kako bi se poboljšala učinkovitost vodne infrastrukture. U skladu s načelom supsidijarnosti to bi pitanje trebalo riješiti povećanjem transparentnosti i informiranjem potrošača o gubicima u mreži i energetskoj učinkovitosti.
(22)Cilj je Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 94 zajamčiti pristup informacijama o okolišu u državama članicama u skladu s Aarhuškom konvencijom. Njome su obuhvaćene široke obveze povezane sa stavljanjem informacija o okolišu na raspolaganje na zahtjev i s aktivnim širenjem tih informacija. Široko je i područje primjene Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 95 , koja obuhvaća dijeljenje prostornih informacija, uključujući skupove podataka o raznim temama povezanima s okolišem. Važno je da se odredbama ove Direktive koje se odnose na pristup informacijama i aranžmane za dijeljenje podataka ne stvara zaseban pravni režim, nego da se dopunjuju te direktive. Stoga se odredbama ove Direktive o obavješćivanju javnosti i o informacijama o praćenju provedbe ne bi trebalo dovoditi u pitanje direktive 2003/4/EZ i 2007/2/EZ.
(23)Direktivom 98/83/EZ nisu utvrđene obveze izvješćivanja za male opskrbljivače vodom. Kako bi se to ispravilo i kako bi se riješila potreba za informacijama o provedbi i usklađenosti, trebalo bi uvesti novi sustav prema kojem su države članice obvezne uspostaviti i ažurirati skupove podataka koji sadržavaju samo relevantne podatke, kao što su premašivanje vrijednosti parametara i incidenti od određene važnosti, te ih učiniti dostupnima Komisiji i Europskoj agenciji za okoliš. Time bi se trebalo osigurati da administrativno opterećenje za sve subjekte ostane ograničeno u najvećoj mogućoj mjeri. Kako bi se osigurala prikladna infrastruktura za pristup javnosti, izvješćivanje i dijeljenje podataka među javnim tijelima, države članice trebale bi temeljiti specifikacije podataka na Direktivi 2007/2/EZ i njezinim provedbenim aktima.
(24)Podaci koje dostavljaju države članice nisu samo nužni za provjere usklađenosti, nego su i ključni da bi se Komisiji omogućilo praćenje i ocjenjivanje učinkovitosti zakonodavstva u odnosu na željene ciljeve kako bi se prikupile informacije za buduće evaluacije zakonodavstva u skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja2016. 96 U tom kontekstu postoji potreba za relevantnim podacima koji će omogućiti bolju procjenu učinkovitosti, djelotvornosti i relevantnosti Direktive te njezine dodane vrijednosti za EU, pa je stoga nužno osigurati prikladne mehanizme izvješćivanja koji mogu služiti i kao pokazatelji za buduće evaluacije ove Direktive.
(25)U skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Direktive u određenom roku nakon utvrđenog datuma za njezino prenošenje. Ta bi se evaluacija trebala temeljiti na iskustvu stečenom i podacima prikupljenima tijekom provedbe Direktive, na mjerodavnim znanstvenim, analitičkim i epidemiološkim podacima te na svim dostupnim preporukama WHO-a.
(26)Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i slijede načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Konkretno, ovom se Direktivom nastoji promicati načela povezana sa zdravstvenom zaštitom, pristupom uslugama od općega gospodarskog interesa, zaštitom okoliša i zaštitom potrošača.
(27)Kako je Sud Europske unije više puta istaknuo, bilo bi u suprotnosti s obvezujućim učinkom, koji se pridaje direktivi člankom 288. trećim stavkom Ugovora, u načelu isključiti mogućnost da se osobe kojih se to tiče pozivaju na obvezu koja se nameće direktivom. To se stajalište posebice primjenjuje u pogledu direktive čiji je cilj zaštititi zdravlje ljudi od negativnih učinaka svakog onečišćenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Stoga bi, u skladu s Aarhuškom konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša 97 , članovi zainteresirane javnosti trebali imati pristup pravosuđu kako bi doprinijeli zaštiti prava na život u okolišu koji je primjeren za osobno zdravlje i dobrobit. K tome, ako je velik broj osoba u „situaciji masovne opasnosti” zbog iste nezakonite prakse povezane s kršenjem prava zajamčenih ovom Direktivom, one bi trebale moći upotrijebiti mehanizme kolektivne pravne zaštite koje su uspostavile države članice u skladu s Preporukom Komisije 2013/396/EU 98 .
(28)Kako bi se Direktiva prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku ili kako bi se utvrdili zahtjevi za praćenje za potrebe procjene opasnosti i procjene rizika domaće distribucije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora za izmjenu priloga od I. do IV. ovoj Direktivi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. K tome, ovlast utvrđena u napomeni 10. dijela C Priloga I. Direktivi 98/83/EZ za utvrđivanje učestalosti i metoda praćenja za radioaktivne tvari zastarjela je zbog donošenja Direktive Vijeća 2013/51/Euratom 99 te bi je stoga trebalo izbrisati. Ovlast utvrđena u drugom podstavku dijela A Priloga III. Direktivi 98/83/EZ o izmjenama Direktive više nije nužna i trebalo bi je izbrisati.
(29)Kako bi se osigurali istovjetni uvjeti za provedbu ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje oblika i modaliteta objavljivanja informacija o vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju koje treba pružiti svim osobama spojenima na sustav te za donošenje oblika i modaliteta objavljivanja informacija o provedbi ove Direktive koje dostavljaju države članice, a Europska agencija za okoliš objedinjuje. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 100 .
(30)Ne dovodeći u pitanje zahtjeve iz Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 101 , države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenje odredaba ove Direktive i osigurati njihovu provedbu. Te sankcije trebale bi biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće.
(31)Direktivom 2013/51/Euratom utvrđuju se posebni aranžmani za praćenje radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju. Stoga ovom Direktivom ne bi trebalo utvrđivati vrijednosti parametara za radioaktivnost.
(32)S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno zaštitu ljudskog zdravlja, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svog opsega i učinaka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
(33)Obvezu prenošenja ove Direktive u nacionalno pravo trebalo bi ograničiti na one odredbe koje predstavljaju suštinsku izmjenu u usporedbi s prijašnjim direktivama. Obveza prenošenja nepromijenjenih odredaba proizlazi iz prijašnjih direktiva.
(34)Ovom Direktivom ne bi se trebale dovoditi u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalno pravo direktiva koji su navedeni u Prilogu V. dijelu B,
ê 1998/83 (prilagođeno)
ð novo
DONIJELOI JESU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Cilj
1.Ova se Direktiva odnosi na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
2.Cilj je ove Direktive zaštita zdravlja ljudi od negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Direktive:
1.„voda namijenjena za ljudsku potrošnju” znači: (a) sva voda, bilo u njezinu izvornom stanju ili nakon obrade, koja je namijenjena za piće, kuhanje, pripremu ð ili proizvodnju ï hrane ili druge potrebe domaćinstva ð u javnim i privatnim prostorima ï , neovisno o njezinu podrijetlu te o tome opskrbljuju li se ljudi njome iz distribucijske mreže, Ö dostavlja li se Õ iz cisterneom ili, ð kad je riječ o izvorskim vodama, pakira ï u bocama odnosno posudama.;
(b) sva voda koja se rabi u poduzećima za proizvodnju hrane u svrhe proizvodnje, obrade, očuvanja ili stavljanja na tržište proizvoda ili tvari namijenjenih za prehranu ljudi, osim ako nadležna nacionalna tijela nisu uvjerena da kvaliteta vode ne može utjecati na zdravlje hrane u njihovom konačnom obliku;
2.„domaći distribucijski sustav” znači cijevi, oprema i naprave koje se instaliraju između slavina koje se u normalnim okolnostima rabe za prehranu ljudi ð u javnim i privatnim prostorima ï te distribucijsku mrežu no samo onda kada za njih ne odgovara opskrbljivač vodom u svojstvu opskrbljivača vodom prema odgovarajućem nacionalnom pravu.
ò novo
3.„opskrbljivač vodom’” znači subjekt koji isporučuje u prosjeku najmanje 10 m3 vode namijenjene za ljudsku potrošnju dnevno.
4.„mali opskrbljivač vodom’” znači subjekt koji isporučuje manje od 500 m3 dnevno ili opslužuje manje od 5 000 ljudi.
5.„veliki opskrbljivač vodom’” znači subjekt koji isporučuje najmanje 500 m3 dnevno ili opslužuje najmanje 5 000 ljudi.
6.„vrlo veliki opskrbljivač vodom’” znači subjekt koji isporučuje najmanje 5 000 m3 dnevno ili opslužuje najmanje 50 000 ljudi.
7.„prioritetni prostori” znači veliki prostori s mnogo korisnika potencijalno izloženih rizicima povezanima s vodom, kao što su bolnice, zdravstvene ustanove, zgrade sa smještajnim kapacitetima, kaznene ustanove i kampovi, kako su ih utvrdile države članice.
8.„ranjive i marginalizirane skupine” znači osobe izolirane od društva zbog diskriminacije ili nedostatnog pristupa pravima, resursima ili mogućnostima, koje su, u odnosu na ostatka društva, izloženije nizu mogućih rizika povezanih sa zdravljem, sigurnošću, nedostatkom obrazovanja, štetnim praksama ili drugim rizicima.
ê 1998/83 (prilagođeno)
Članak 3.
Iznimke
1.Ova se Direktiva ne primjenjuje na:
(a)prirodne mineralne vode koje su kao takve priznate od Ö nadležnog tijela iz Õ strane nadležnih nacionalnih tijela u skladu s Direktivom Vijeća 80/777/EEZ od 15. srpnja 1980. o usklađivanju zakonodavstava država članica koja se odnose na iskorištavanje i stavljanje na tržište prirodnih mineralnih voda 102 Direktive 2009/54/EZ;
ê 1998/83
(b)vode koje su lijekovi u smislu Direktive Vijeća 65/65/EEZ od 26. siječnja 1965. o usklađivanju odredbi predviđenih zakonom, uredbom ili upravnim djelovanjem u vezi s lijekovima 103 . Direktive 2001/83/EZ.
ê 1998/83
2.Države članice mogu izuzeti od odredbi ove Direktive:
(a)vodu namijenjenu isključivo za one svrhe za koje su nadležna tijela uvjerena da kvaliteta vode nema nikakva utjecaja, bilo izravnog ili neizravnog, na zdravlje predmetnih potrošača;
(b)vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju iz pojedinačne opskrbe, pod uvjetom da je prosječna potrošnja manja od 10 m3 po danu ili da opskrbljuje manje od 50 osoba, osim ako je opskrba vodom dio komercijalne ili javne aktivnosti.
3.Države članice koje su se poslužile iznimkama iz stavka 2. točke (b) moraju osigurati da predmetno stanovništvo bude obaviješteno o tim iznimkama te o bilo kojoj aktivnosti koja se može poduzeti s ciljem zaštite zdravlja ljudi od negativnih učinaka koji su posljedica bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju. K tomu, kada potencijalna opasnost za zdravlje ljudi koja proizlazi iz kvalitete takve vode postane očigledna, predmetno stanovništvo treba odmah na prikladan način savjetovati.
ê 1998/83 (prilagođeno)
ð novo
Članak 4.
Opće obveze
1.Ne dovodeći u pitanje svoje obveze prema drugim odredbama Zajednice Ö Unije Õ, države članice moraju poduzeti potrebne mjere da bi osigurale zdravstvenu ispravnost i čistoću vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Za potrebe najmanjih zahtjeva ove Direktive, voda namijenjena za ljudsku potrošnju zdravstveno je ispravna i čista ako Ö ispunjava sve sljedeće uvjete Õ :
(a)Ö ako Õ je slobodna od bilo kakvih mikroorganizama i parazita te bilo kakvih tvari koje u određenim brojevima ili koncentracijama predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi, te
(b)Ö ako Õ ispunjava najmanje zahtjeve navedene u Prilogu I. dijelovima A i B;
te ako, u skladu s odgovarajućim odredbama članaka 5. do 8. i 10. te u skladu s Ugovorom,
(c)države članice Ö poduzele su Õ poduzimaju sve druge potrebne mjere da bi osigurale da voda namijenjena za ljudsku potrošnju ispunjava Ö ispune Õ zahtjeve ð navedene u člancima od 5. do 12. ï ove Direktive.
2.Države članice moraju osigurati da mjere koje se poduzimaju s ciljem provedbe ove Direktive ni pod kojim okolnostima ne dozvoljavaju, izravno ili neizravno, bilo kakvo smanjenje postojeće kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju u onoj mjeri u kojoj je to relevantno za zaštitu zdravlja ljudi ili bilo kakvo povećanje onečišćenja voda koje se rabe za proizvodnju vode za piće ð namijenjene za ljudsku potrošnju ï .
Članak 5.
Standardi kvalitete
1.Države članice utvrđuju vrijednosti koje se primjenjuju na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju za parametre određene u Prilogu I. Ö , koje ne smiju biti blaže od vrijednosti određenih u tom Prilogu. Õ
2. Vrijednosti određene u skladu sa stavkom 1. ne smiju biti blaže od vrijednosti određenih u Prilogu I. Kada je riječ o parametrima određenima u Prilogu I., dijelu C, vrijednosti se moraju odrediti samo za potrebe praćenja stanja te za ispunjavanje obveza određenih u članku 8.
2.3. Država članica određuje vrijednosti za dodatne parametre koji nisu uključeni u Prilog I. kada to zahtjeva zaštita zdravlja ljudi unutar njezinaog državnog područja ili jednog njegovaog dijela. Utvrđene vrijednosti trebale bi Ö moraju Õ, u najmanju ruku, udovoljavati zahtjevima članka 4. stavka 1. točke (a).
Članak 6.
Točka usklađenosti
1.Vrijednosti parametara određene u skladu s člankom 5. ð za parametre navedene u Prilogu I. dijelovima A i B ï moraju se poštovati:
(a)u slučaju vode koja se doprema putem distribucijske mreže, na točki unutar neke prostorije ili ustanove na kojoj ona izlazi iz slavina koje se uobičajeno rabe za ljudsku potrošnju;
(b)u slučaju vode koja se doprema iz cisterne, na točki na kojoj ona izlazi iz cisterne;
(c) u slučaju ð izvorske vode ï vode koja se stavlja u boce ili posude za vodu namijenjene prodaji, na točki na kojoj se voda stavlja u boce ili posude za vodu.;
(d) u slučaju vode koja se rabi u poduzeću za proizvodnju hrane, na točki na kojoj se voda rabi u poduzeću.
2. U slučaju vode obuhvaćene stavkom 1. točkom (a), smatrat će se da su države članice ispunile svoje obveze u skladu s ovim člankom te u skladu s člankom 4. i člankom 8. stavkom 2. kada se može utvrditi da nepoštovanje vrijednosti parametara utvrđenima u skladu s člankom 5. proizlazi iz domaćeg distribucijskog sustava ili njegova održavanja, osim u prostorijama i ustanovama gdje se javnost opskrbljuje vodom, poput škola, bolnica i restorana.
3. Kada se primjenjuje stavak 2., a postoji rizik da voda obuhvaćena stavkom 1. točkom (a) neće poštovati vrijednosti parametara utvrđenima u skladu s člankom 5., države članice moraju neovisno o tome osigurati:
(a)poduzimanje odgovarajućih mjera da bi se smanjio ili uklonio rizik nepoštovanja vrijednosti parametara, poput savjetovanja vlasnika imovine o bilo kojoj korektivnoj aktivnosti koju bi oni mogli poduzeti, i/ili
poduzimanje drugih mjera, poput odgovarajućih tehnika pročišćavanja, s ciljem promjene prirode ili svojstava vode prije dopremanja s ciljem smanjivanja ili uklanjanja rizika da voda nakon opskrbe neće poštovati vrijednosti parametara;
te
(b)da su predmetni potrošači pravovremeno obaviješteni i savjetovani o bilo kojoj mogućoj korektivnoj aktivnosti koju bi oni trebali poduzeti.
ò novo
Članak 7.
Pristup za sigurnost vode temeljen na riziku
1.Države članice osiguravaju da obrada i distribucija vode namijenjene za ljudsku potrošnju te opskrba takvom vodom podliježu pristupu temeljenom na riziku koji se sastoji od sljedećih elemenata:
(a)procjene opasnosti vodnih tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju u skladu s člankom 8.;
(b)procjene rizika opskrbe koju provode opskrbljivači vodom za potrebe praćenja kvalitete vode koju isporučuju u skladu s člankom 9. i Prilogom II. dijelom C;
(c)procjene rizika domaće distribucije u skladu s člankom 10.
2.Procjene opasnosti moraju biti provedene do [3 godine poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive]. Preispituju se svake tri godine i prema potrebi ažuriraju.
3.Vrlo veliki opskrbljivači vodom i veliki opskrbljivači vodom moraju izraditi procjene rizika opskrbe do [3 godine poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive], a mali opskrbljivači vodom do [6 godina poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive]. Te se procjene preispituju u redovitim razmacima od najviše šest godina i prema potrebi ažuriraju.
4.Procjene rizika domaće distribucije moraju biti provedene do [3 godine poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive]. Te se procjene preispituju svake tri godine i prema potrebi ažuriraju.
Članak 8.
Procjena opasnosti vodnih tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju
1.Ne dovodeći u pitanje članke 6. i 7. Direktive 2000/60/EZ, države članice osiguravaju provođenje procjene opasnosti koja obuhvaća vodna tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju iz kojih se u prosjeku zahvaća više od 10 m3 dnevno. Procjena opasnosti uključuje sljedeće elemente:
(a)utvrđivanje svih vodozahvata na vodnim tijelima obuhvaćenima procjenom opasnosti i georeferentnih podataka o njima;
(b)izradu karata zaštitnih zona koje su uspostavljene u skladu s člankom 7. stavkom 3. Direktive 2000/60/EZ i zaštićenih područja iz članka 6. te direktive;
(c)utvrđivanje opasnosti i mogućih izvora onečišćenja koji utječu na vodna tijela obuhvaćena procjenom opasnosti. U tu svrhu države članice mogu upotrijebiti pregled utjecaja ljudske aktivnosti proveden u skladu s člankom 5. Direktive 2000/60/EZ i informacije o znatnim pritiscima prikupljene u skladu s točkom 1.4. Priloga II. toj direktivi;
(d)redovito praćenje relevantnih onečišćujućih tvari u vodnim tijelima obuhvaćenima procjenom opasnosti, odabranih sa sljedećih popisa:
i.parametri navedeni u dijelovima A i B Priloga I. ovoj Direktivi;
ii.onečišćujuće tvari u podzemnim vodama navedene u Prilogu I. Direktivi 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 104 i onečišćujuće tvari i pokazatelji onečišćenja za koje su države članice utvdile granične vrijednosti u skladu s Prilogom II. toj direktivi;
iii.prioritetne tvari i određene druge onečišćujuće tvari navedene u Prilogu I. Direktivi 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 105 ;
iv.druge relevantne onečišćujuće tvari, kao što je mikroplastika, ili onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv koje su države članice utvrdile na temelju pregleda utjecaja ljudske aktivnosti provedenog u skladu s člankom 5. Direktive 2000/60/EZ i informacija o znatnim pritiscima prikupljenih u skladu s točkom 1.4. Priloga II. toj direktivi.
Države članice za praćenje odabiru iz točaka od i. do iv. parametre, tvari ili onečišćujuće tvari koje se smatraju relevantnima u kontekstu opasnosti utvrđenih u skladu s točkom (c) ili u kontekstu informacija koje su dostavili opskrbljivači vodom u skladu sa stavkom 2.
Za potrebe redovitog praćenja države članice mogu upotrebljavati praćenje provedeno u skladu s drugim zakonodavstvom Unije.
2.Opskrbljivači vodom koji prate svoju sirovu vodu za potrebe operativnog praćenja bit će obvezni obavijestiti nadležna tijela o kretanjima i neuobičajenim koncentracijama praćenih parametara, tvari ili onečišćujućih tvari.
3.Države članice obavješćuju opskrbljivače vodom koji upotrebljavaju vodno tijelo obuhvaćeno procjenom opasnosti o rezultatima praćenja provedenog u skladu sa stavkom 1. točkom (d), a na temelju rezultata praćenja mogu:
(a)zahtijevati od opskrbljivača vodom dodatno praćenje ili obradu određenih parametara;
(b)dopustiti opskrbljivačima vodom da smanje učestalost praćenja određenih parametara bez obveze provođenja procjene rizika opskrbe, pod uvjetom da to nisu bitni parametri u smislu Priloga II. dijela B točke 1., te pod uvjetom da nijedan čimbenik koji se može razumno predvidjeti vjerojatno ne bi uzrokovao pogoršanje kvalitete vode.
4.U slučajevima kad je opskrbljivaču vodom dopušteno smanjiti učestalost praćenja u skladu sa stavkom 2. točkom (b) države članice nastavljaju redovito pratiti te parametre u vodnom tijelu obuhvaćenom procjenom opasnosti.
5.Na temelju informacija prikupljenih u skladu sa stavcima 1. i 2. te u okviru Direktive 2000/60/EZ države članice poduzimaju sljedeće mjere u suradnji s opskrbljivačima vodom i drugim dionicama ili osiguravaju da opskrbljivači vodom poduzimaju te mjere:
(a)preventivne mjere za smanjenje potrebne razine obrade i za zaštitu kvalitete vode, uključujući mjere iz članka 11. stavka 3. točke (d) Direktive 2000/60/EZ;
(b)mjere za ublažavanje koje se smatraju nužnima na temelju praćenja provedenog u skladu sa stavkom 1. točkom (d) kako bi se utvrdio i riješio izvor onečišćenja.
Države članice redovito preispituju sve takve mjere.
Članak 9.
Procjena rizika opskrbe
1.Države članice osiguravaju da opskrbljivači vodom provedu procjenu rizika opskrbe kojom se omogućuje prilagodba učestalosti praćenja za sve parametre navedene u Prilogu I. dijelovima A i B koji nisu bitni parametri u skladu s Prilogom II. dijelom B ovisno o njihovoj prisutnosti u sirovoj vodi.
Za te parametre države članice osiguravaju da opskrbljivači vodom mogu odstupati od učestalosti uzorkovanja utvrđenih u Prilogu II. dijelu B u skladu sa specifikacijama utvrđenima u Prilogu II. dijelu C.
U tu svrhu opskrbljivači vodom bit će obvezni uzeti u obzir rezultate procjene opasnosti provedene u skladu s člankom 8. ove Direktive i rezultate praćenja provedenog u skladu s člankom 7. stavkom 1. i člankom 8. Direktive 2000/60/EZ.
2.Procjene rizika opskrbe odobravaju nadležna tijela.
Članak 10.
Procjena rizika domaće distribucije
1.Države članice osiguravaju provedbu procjene rizika domaće distribucije koja obuhvaća sljedeće elemente:
(a)procjenu mogućih rizika povezanih s domaćim distribucijskim sustavima i s povezanim proizvodima i materijalima te utječu li oni na kvalitetu vode u točki izlaza iz slavina koje se uobičajeno koriste za ljudsku potrošnju, posebno ako se voda isporučuje javnosti u prioritetnim prostorima;
(b)redovito praćenje parametara navedenih u Prilogu I. dijelu C. u prostorima gdje se potencijalna opasnost za zdravlje ljudi smatra najvećom. Relevantni parametri i prostori za praćenje odabiru se na temelju procjene provedene u skladu s točkom (a).
Kad je riječ o redovitom praćenju iz prvog podstavka, države članice mogu uspostaviti strategiju praćenja usmjerenu na prioritetne prostore;
(c)provjeru jesu li svojstva građevnih proizvoda u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju prikladna u pogledu bitnih značajki povezanih s temeljnim zahtjevom za građevinske radove navedenim u točki 3. podtočki (e) Priloga I. Uredbi (EU) br. 305/2011.
2.Ako na temelju procjene provedene u skladu sa stavkom 1. točkom (a) smatraju da postoji rizik za zdravlje ljudi koji proizlazi iz domaćeg distribucijskog sustava ili iz povezanih proizvoda i materijala, ili ako je praćenjem provedenim u skladu sa stavkom 1. točkom (b) utvrđeno da vrijednosti parametara utvrđene u Prilogu I. dijelu C nisu ostvarene, države članice:
(a)poduzimaju prikladne mjere za uklanjanje ili smanjenje rizika od neusklađenosti s vrijednostima parametara utvrđenima u Prilogu I. dijelu C;
(b)poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da migracija tvari ili kemikalija iz građevnih proizvoda upotrijebljenih u pripremi ili distribuciji vode namijenjene za ljudsku potrošnju neće izravno ili neizravno ugroziti zdravlje ljudi;
(c)u suradnji s opskrbljivačima vodom poduzimaju druge mjere, poput odgovarajućih tehnika kondicioniranja, s ciljem promjene prirode ili svojstava vode prije isporuke kako bi se smanjio ili uklonio rizik da voda nakon isporuke neće zadovoljavati vrijednosti parametara;
(d)prikladno obavješćuju i savjetuju potrošače o uvjetima potrošnje i upotrebe vode te o mogućim aktivnostima za izbjegavanje ponovne pojave rizika;
(e)organiziraju osposobljavanje za vodoinstalatere i druge stručnjake koji rade s domaćim distribucijskim sustavima i ugrađuju građevne proizvode;
(f)osiguravaju uspostavu učinkovitih mjera kontrole i upravljanja za Legionellu kako bi se spriječilo i riješilo moguće izbijanje bolesti.
ê 1998/83 (prilagođeno)
Članak 11. 7.
Praćenje
1.Države članice moraju poduzeti sve potrebne mjere da bi osigurale provedbu redovitog praćenja kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju s ciljem provjere ispunjava li voda dostupna potrošačima zahtjeve ove Direktive te posebno vrijednosti parametara utvrđene u skladu s člankom 5. Uzorci se trebaju uzimati Ö uzimaju Õ na način da predstavljaju kvalitetu vode koja se konzumira tijekom cijele godine. Nadalje, države članice moraju poduzeti sve potrebne mjere da bi osigurale, kada dezinfekcija čini dio pripreme ili distribucije vode namijenjene za ljudsku potrošnju, provjeru učinkovitosti dezinfekcijske obrade koja se primjenjuje te da bilo kakvo zagađenje prouzrokovano nusproizvodima dezinfekcije bude što je manje moguće, bez dovođenja u opasnost dezinfekcije.
ê 1998/83
ð novo
2.Radi se ispunjavanja obveza određenih u stavku 1. , nadležna tijela ð u skladu s Prilogom II. dijelom A ï uspostavljaju se odgovarajućie programie praćenja za svu vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju. Ti programi praćenja moraju ispunjavati najmanje zahtjeve navedene u Prilogu II. ð sastoje se od sljedećih elemenata: ï
ò novo
(a)praćenja parametara navedenih u Prilogu I. dijelovima A i B te parametara određenih u skladu s člankom 5. stavkom 2., u skladu s Prilogom II. te, ako je izvršena procjena rizika opskrbe, u skladu s člankom 9.;
(b)praćenja parametara navedenih u Prilogu I. dijelu C za potrebe procjene rizika domaće distribucije u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (b);
(c)praćenja za potrebe procjene opasnosti u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (d).
ê 1998/83
3.Nadležna tijela određuju točke za uzorkovanje koje ispunjavaju odgovarajuće zahtjeve određene u Prilogu II. dijelu D.
ê 596/2009 članak 1. i Prilog točka 2. stavak 2.
4. Smjernice Zajednice za praćenje propisano ovim člankom mogu se usvojiti u skladu s postupkom upravljanja iz članka 12. stavka 2.
ê 1998/83 (prilagođeno)
4.5. (a) Države članice moraju biti u skladu sa specifikacijama za analize parametara navedenima u Prilogu III. Ö u skladu sa sljedećim načelima: Õ
(a)(b)mMetode Ö analize Õ različite od onih navedenih u Prilogu III.,dijelu A1., mogu se koristiti pod uvjetom da se može pokazati da su dobiveni rezultati najmanje jednako pouzdani kao i rezultati dobiveni putem navedenih metoda. Ö dostavljanjem Õ Države članice koje koriste alternativne metode moraju dostaviti Komisiji svihe relevantnihe podatakake koji se odnose na takve metode i njihove ekvivalente;.
(b)(c)zZa one parametre koji su navedeni u Prilogu III., dijeluovima 2. i 3., B može se koristiti bilo koja metoda, pod uvjetom da ona ispunjava zahtjeve određene u tom Prilogu.
5.6. Ovisno o slučaju, države članice moraju osigurati provođenje dodatnog praćenja tvari i mikroorganizama za koje nije određena nikakva vrijednost parametara u skladu s člankom 5. ako postoji razlog za sumnju da su prisutni u količinama ili brojevima koji čine potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi.
ê 1998/83
Članak 12. 8.
Korektivne aktivnosti i ograničenja upotrebe
1.Države članice moraju osigurati hitnu istragu povodom bilo kakvog nepoštovanja vrijednosti parametara utvrđenih u skladu s člankom 5. da bi se utvrdio uzrok.
2.Ako voda namijenjena za ljudsku potrošnju ne udovoljava vrijednostima parametara utvrđenima u skladu s člankom 5. unatoč mjerama poduzetima da bi se ispunile obveze određene u skladu s člankom 4. stavkom 1. te pridržavajući se članka 6. stavka 2., predmetna država članica mora osigurati poduzimanje potrebne korektivne aktivnosti što ranije da bi se ponovno uspostavila njezina kvaliteta te daje prioritet njihovim provedbenim aktivnostima, uzimajući u obzir, između ostalog, opseg u kojem su relevantne vrijednosti parametara premašene te potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi.
ò novo
U slučaju neusklađenosti s vrijednostima parametara utvrđenima u Prilogu I. dijelu C korektivne aktivnosti uključuju mjere utvrđene u članku 10. stavku 2. točkama od (a) do (f).
ê 1998/83 (prilagođeno)
ð novo
3.Bez obzira na to je li došlo do nepoštovanja vrijednosti parametara ili ne, države članice moraju osigurati zabranu svake opskrbe vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju koja predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi ili ograničavanje njezine upotrebe, odnosno Ö te Õ poduzimanje Ö svih Õ neke drugihe Ö korektivnih Õ aktivnosti kojea su je potrebnea da bi se zaštitilo zdravlje ljudi. U takvim se slučajevima potrošači moraju pravovremeno obavijestiti o tome te im se moraju dati potrebni savjeti.
ò novo
Države članice automatski smatraju svako neispunjenje minimalnih zahtjeva za vrijednosti parametara utvrđene u Prilogu I. dijelovima A i B potencijalnom opasnošću za zdravlje ljudi.
4.U slučajevima opisanima u stavcima 2. i 3. države članice što je prije moguće poduzimaju sve sljedeće mjere:
(a)obavješćivanje svih zahvaćenih potrošača o mogućoj opasnosti za zdravlje ljudi i njezinu uzroku, o premašivanju vrijednosti parametra i poduzetim korektivnim aktivnostima, uključujući zabranu, ograničenje ili drugo djelovanje;
(b)davanje i redovito ažuriranje potrebnih savjeta potrošačima o uvjetima potrošnje i upotrebe vode, posebno uzimajući u obzir potencijalno ranjive skupine;
(c)obavješćivanje potrošača kad se utvrdi da više ne postoji potencijalna opasnost za zdravlje ljudi i obavješćivanje da je usluga ponovno uspostavljena.
ê 1998/83 (prilagođeno)
4.5.Nadležna tijela ili druga relevantna tijela odlučuju o tomu koju bi aktivnost trebalo poduzeti u skladu sa stavkom 3., vodeći računa o rizicima za zdravlje ljudi do kojih bi došlo prekidom opskrbe ili ograničenjem upotrebe vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
5.Države članice mogu utvrditi smjernice da bi pomogle nadležnim vlastima u ispunjavanju njihovih obveza u skladu sa stavkom 4.
6.U slučaju nepoštovanja vrijednosti parametara ili specifikacija navedenih u Prilogu I., dijelu C, države članice moraju razmotriti predstavlja li to nepoštovanje bilo kakav rizik za zdravlje ljudi. One moraju poduzeti korektivne aktivnosti kako bi se ponovno uspostavila kvaliteta vode kada je to potrebno radi zaštite zdravlje ljudi.
7.Kada su poduzete korektivne aktivnosti, države članice moraju osigurati obavješćivanje potrošača, osim onda kada nadležna tijela smatraju nepoštovanje vrijednosti parametara beznačajnim.
Članak 9.
Odstupanja
1.Države članice mogu predvidjeti odstupanja od vrijednosti parametara određenih u Prilogu I., dijelu B, ili utvrđenih u skladu s člankom 5. stavkom 3. do najveće vrijednosti koju same određuju, pod uvjetom da nikakva odstupanja neće predstavljati potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi te pod uvjetom da se opskrba vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju na predmetnom području ne može održati na neki drugi razuman način.
Odstupanja se moraju ograničiti na što je moguće kraće vremensko razdoblje te ne smiju biti dulja od tri godine. Prije isteka tog razdoblja mora se provesti revizija da bi se utvrdilo je li postignut zadovoljavajući napredak. Kada država članica namjerava dopustiti drugo odstupanje, ona mora proslijediti Komisiji revizijsko izvješće zajedno s razlozima za donošenje svoje odluke o drugome odstupanju. Takvo drugo odstupanje ne smije biti dulje od tri godine.
2.Pod iznimnim okolnostima, država članica može zatražiti od Komisije i treće odstupanje za razdoblje koje nije dulje od tri godine. Komisija donosi odluku o svakom takvom zahtjevu u roku od tri mjeseca.
3.U svakom odstupanju dozvoljenom u skladu sa stavkom 1. ili 2. mora biti navedeno sljedeće:
(a)razlozi za odstupanje;
(b)predmetni parametri, rezultati prethodnog relevantnog praćenja te najviša dozvoljena vrijednost prema odstupanju;
(c)zemljopisno područje, količina vode za opskrbu svaki dan, predmetno stanovništvo te hoće li odstupanje utjecati na bilo koje odgovarajuće poduzeće za proizvodnju hrane;
(d)odgovarajući program praćenja, uz povećanu učestalost praćenja kada je to potrebno;
(e)sažetak plana za nužnu korektivnu aktivnost, uključujući vremenski rok u kojem se taj posao treba obaviti, kao i procjenu troškova i odredbe o reviziji;
(f)zahtijevano trajanje odstupanja.
4.Ako nadležna tijela smatraju da je nepoštovanje vrijednosti parametara zanemarivo te ako je aktivnost poduzeta u skladu s člankom 8. stavkom 2. dovoljna da bi se problem riješio u roku od 30 dana, ne primjenjuju se zahtjevi iz stavka 3.
U tom slučaju, nadležna tijela ili druga odgovarajuća tijela utvrđuju samo najveću dopuštenu vrijednost predmetnog parametra te vrijeme na raspolaganju za rješavanje problema.
5.Pozivanje na stavak 4. više nije potrebno ako je do nepoštovanja bilo koje vrijednosti parametara u predmetnoj opskrbi vodom došlo u ukupno više od 30 dana tijekom prethodnih 12 mjeseci.
6.Svaka država članica koja se poziva na odstupanja predviđena u ovom članku mora osigurati žurno izvješćivanje stanovništva na koje utječe svako takvo odstupanje, na prikladan način, o tom odstupanju te o uvjetima kojima se ono uređuje. Nadalje, država članica, kada je to potrebno, mora osigurati savjetovanje određenih skupina stanovništva za koje bi odstupanje moglo predstavljati poseban rizik.
Ove obveze ne primjenjuju se pod okolnostima opisanima u stavku 4. osim ako nadležna tijela ne odluče drukčije.
7.Uz iznimku odstupanja odobrenih u skladu s člankom 4., država članica mora obavijestiti Komisiju u roku od dva mjeseca o svakom odstupanju koje se odnosi na pojedinačnu opskrbu vodom koja u prosjeku prelazi 1 000 m3 po danu ili kojom se opskrbljuje više od 5 000 osoba, uključujući i podatke navedene u stavku 3.
8.Ovaj se članak ne primjenjuje na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju koja se nudi na prodaju u bocama ili posudama za vodu.
Članak 10.
Osiguravanje kvalitete obrade, opreme i materijala
Države članice moraju poduzeti sve mjere potrebne da bi osigurale da nikakve tvari ili materijali za nove instalacije koje se rabe u pripremi ili distribuciji vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili nečistoće povezane s takvim tvarima ili materijalima za nove instalacije ne ostaju u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju ljudi u koncentracijama višima od onih koje su potrebne za svrhe njihove upotrebe te da ne smanjuju, izravno ili neizravno, zaštitu zdravlja ljudi koju pruža ova Direktiva; interpretativni dokument i tehničke specifikacije u skladu s člankom 3. i člankom 4. stavkom 1. Direktive Vijeća 89/106/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica koji se odnose na građevinske proizvode 106 udovoljavaju zahtjevima ove Direktive.
ò novo
Članak 13.
Pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju
1.Ne dovodeći u pitanje članak 9. Direktive 2000/60/EZ, države članice poduzimaju sve nužne mjere za poboljšanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za sve i promicanje njezine uporabe na svojem državnom području. To uključuje sve sljedeće mjere:
(a)utvrđivanje osoba koje nemaju pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju i razloga za to (primjerice, pripadnost ranjivoj i marginaliziranoj skupini), ocjenjivanje mogućnosti za poboljšanje pristupa vodi za te osobe i njihovo obavješćivanje o mogućnostima priključenja na distribucijsku mrežu ili o alternativnim načinima pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju;
(b)postavljanje i održavanje vanjske i unutarnje opreme za slobodan pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju u javnim prostorima;
(c)promicanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju na sljedeće načine:
i. pokretanjem kampanja za obavješćivanje građana o kvaliteti takve vode;
ii. poticanjem opskrbe takvom vodom u upravnim i javnim zgradama;
iii. poticanjem besplatne opskrbe takvom vodom u restoranima, kantinama i ugostiteljstvu.
2.Na temelju informacija prikupljenih u skladu sa stavkom 1. točkom (a) države članice poduzimaju sve potrebne mjere za osiguravanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za ranjive i marginalizirane skupine.
Ako te skupine nemaju pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, države članice odmah ih obavješćuju o kvaliteti vode koju upotrebljavaju i o svim mjerama koje mogu poduzeti kako bi izbjegli štetne učinke potencijalnog onečišćenja u toj vodi na ljudsko zdravlje.
Članak 14.
Obavješćivanje javnosti
1.Države članice osiguravaju da su svim osobama spojenima na sustav na internetu dostupne dostatne i ažurne informacije o vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju u skladu s Prilogom IV.
2.Države članice osiguravaju da sve osobe spojene na sustav redovito, a najmanje jedanput godišnje te u najprikladnijem obliku (primjerice na računu ili putem aplikacija za pametne telefone), bez da to moraju zatražiti, dobivaju sljedeće:
(a)informacije o strukturi troškova cijene koja se naplaćuje po kubičnom metru vode namijenjene za ljudsku potrošnju, uključujući fiksne i varijabilne troškove, uz prikazivanje barem troškova povezanih sa sljedećim elementima:
i.mjerama koje su opskrbljivači vodom poduzeli za potrebe procjene opasnosti u skladu s člankom 8. stavkom 5.;
ii.obradom i distribucijom vode namijenjene za ljudsku potrošnju;
iii.odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda;
iv.mjerama poduzetima u skladu s člankom 13., ako su opskrbljivači vodom poduzeli takve mjere;
(b)informacije o cijeni isporučene vode namijenjene za ljudsku potrošnju po litri i kubičnom metru;
(c)informacije o količini potrošenoj u domaćinstvu, najmanje po godini ili obračunskom razdoblju, zajedno s godišnjim kretanjima potrošnje;
(d)usporedbu godišnje potrošnje vode u domaćinstvu s prosječnom potrošnjom domaćinstva iste kategorije;
(e)poveznicu na internetsku stranicu s informacijama navedenima u Prilogu IV.
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se propisuju oblik i modaliteti objavljivanja informacija koje treba pružiti u skladu s prvim podstavkom. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 20. stavka 2.
3.Stavcima 1. i 2. ne dovodi se u pitanje direktive 2003/4/EZ i 2007/2/EZ.
Članak 15.
Informacije o praćenju provedbe
1.Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2003/4/EZ i Direktivu 2007/2/EZ, države članice uz potporu Europske agencije za okoliš:
(a)do … [6 godina poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive] uspostavljaju, a zatim svakih šest godina ažuriraju, skup podataka koji sadržava informacije o mjerama poduzetima u skladu s člankom 13. i o postotku stanovništva koji ima pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju;
(b)do … [3 godine poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive] uspostavljaju, a zatim svake tri godine ažuriraju, skup podataka koji sadržava procjenu opasnosti i procjenu rizika domaće distribucije provedene u skladu s člankom 8. odnosno člankom 10., uključujući sljedeće elemente:
i.vodozahvate utvrđene u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (a);
ii.rezultate praćenja prikupljene u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (d) i člankom 10. stavkom 1. točkom (b) i
iii.sažete informacije o mjerama poduzetima u skladu s člankom 8. stavkom 5. i člankom 10. stavkom 2;
(c)uspostavljaju i zatim svake godine ažuriraju skup podataka koji sadržava rezultate praćenja u slučaju premašivanja vrijednosti parametara utvrđenih u Prilogu I. dijelovima A i B prikupljene u skladu s člancima 9. i 11. te informacije o korektivnim aktivnostima poduzetima u skladu s člankom 12.;
(d)uspostavljaju i zatim svake godine ažuriraju skup podataka koji sadržava informacije o incidentima povezanima s vodom za piće koji su potencijalno ugrozili zdravlje ljudi, bez obzira na to jesu li premašene vrijednosti parametara, koji su trajali više od 10 uzastopnih dana i kojima je pogođeno najmanje 1 000 ljudi, uključujući uzroke tih incidenata i korektivne aktivnosti poduzete u skladu s člankom 12.
Ako je moguće, za predstavljanje tih skupova podataka upotrebljavaju se usluge prostornih podataka kako su definirane u članku 3. stavku 4. Direktive 2007/2/EZ.
2.Države članice osiguravaju da Komisija, Europska agencija za okoliš i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti imaju pristup skupovima podataka iz stavka 1.
3.Europska agencija za okoliš objavljuje i ažurira pregled na razini Unije temeljen na podacima koje države članice redovito prikupljaju ili na zahtjev Komisije.
Pregled na razini Unije prema potrebi uključuje pokazatelje učinka, rezultata i utjecaja ove Direktive, kartografske preglede na razini Unije i sažeta izvješća po državama članicama.
4.Komisija može donijeti provedbene akte kojima se propisuju oblik i modaliteti objavljivanja informacija koje treba pružiti u skladu sa stavcima 1. i 3., uključujući detaljne zahtjeve o pokazateljima, preglednim kartama na razini Unije i sažetim izvješćima po državama članicama iz stavka 3.
Provedbeni akti navedeni u prvom podstavku donose se u skladu s postupkom razmatranja iz članka 20. stavka 2.
Članak 16.
Pristup pravosuđu
1.Države članice osiguravaju da fizičke ili pravne osobe i njihove udruge, organizacije ili skupine, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili praksom, imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili nekim drugim zakonski utemeljenim neovisnim i nepristranim tijelom kako bi osporili materijalnu ili proceduralnu zakonitost neke odluke, čina ili propusta povezanih s provedbom članaka 4., 5., 12., 13. i 14. kad je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
(a)imaju dovoljan interes;
(b)mogu dokazati povredu prava, ako se to upravno-postupovnim pravom mjerodavne države članice zahtijeva kao preduvjet.
2.Države članice određuju u kojoj je fazi moguće pobijanje odluka, činova ili propusta.
3.Države članice određuju što predstavlja dovoljan interes i povredu prava u skladu s ciljem pružanja zainteresiranoj javnosti pristup pravosuđu.
U tu svrhu, interes svake nevladine organizacije koja promiče zaštitu okoliša i ispunjava zahtjeve u okviru nacionalnog prava smatra se dovoljnim u smislu stavka 1. točke (a).
Također se smatra da takve organizacije imaju prava koja mogu biti povrijeđena u smislu stavka 1. točke (b).
4.Stavci 1., 2. i 3. ne isključuju mogućnost prethodnog postupka preispitivanja pred upravnim tijelom i ne utječu na uvjet potrebnog iscrpljenja svih administrativnih postupaka preispitivanja prije korištenja postupka sudskog preispitivanja ako takav uvjet postoji u nacionalnom pravu.
5.Postupci preispitivanja iz stavaka 1. i 4. pravični su, jednakopravni, pravodobni i ne toliko skupi da bi se time sprječavalo njihovo provođenje.
6.Države članice osiguravaju da javnosti budu dostupne informacije o pristupu postupcima upravnog i sudskog preispitivanja.
Članak 17.
Evaluacija
1.Komisija do [12 godina poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive] provodi evaluaciju ove Direktive. Evaluacija se, među ostalim, temelji na sljedećim elementima:
(a)iskustvu stečenom u provedbi ove Direktive;
(b)skupovima podataka država članica uspostavljenima u skladu s člankom 15. stavkom 1. i pregledima na razini Unije koje izrađuje Europska agencija za okoliš u skladu s člankom 15. stavkom 3.;
(c)relevantnim znanstvenim, analitičkim i epidemiološkim podacima;
(d)preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, ako postoje.
2.U kontekstu evaluacije Komisija posvećuje posebnu pozornost rezultatima ove Direktive u odnosu na sljedeće aspekte:
(a)pristup temeljen na riziku utvrđen u članku 7.;
(b)odredbe povezane s pristupom vodi utvrđene u članku 13.;
(c)odredbe o informacijama koje treba dati javnosti u skladu s člankom 14. i Prilogom IV.
ê 1998/83 (prilagođeno)
Članak 18.11.
Revizija Ö i izmjena Õ Ppriloga
1.Komisija provodi reviziju Priloga I. najmanje svakih pet godina u svjetlu znanstvenog i tehničkog napretka te predlaže njegove izmjene kada je to potrebno prema postupku utvrđenom u članku 189.c Ugovora.
ò novo
Komisija na temelju procjena opasnosti i procjena rizika domaće distribucije država članica koje su sadržane u skupovima podataka uspostavljenima u skladu s člankom 15. preispituje Prilog II. i ocjenjuje treba li ga prilagoditi ili uvesti nove specifikacije za praćenje za potrebe tih procjena rizika.
ê 596/2009 članak 1. i Prilog točka 2. stavak 2.
2. Najmanje svakih pet godina Komisija izmjenjuje priloge II. i III. kako bi ih prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku.
Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 12. stavka 3.
ò novo
2.Komisija ima ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 19. za izmjenu priloga od I. do IV. prema potrebi, njihovu prilagodbu znanstvenom i tehničkom napretku ili navođenje zahtjeva za praćenje za potrebe procjene opasnosti i procjene rizika domaće distribucije u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (d) i člankom 10. stavkom 1. točkom (b).
Članak 19.
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 18. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove Direktive].
3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 18. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6.Delegirani akt donesen na temelju članka 18. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
ê 1882/2003 članak 2. i Prilog II. točka 2. (prilagođeno)
ð novo
Članak 20.12.
Ö Postupak odbora Õ
1.Komisiji pomaže odbor. Ö Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011. Õ
2.Prilikom upućivanja na ovaj članak stavak, primjenjujeu se ð članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 ï članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ 107 , uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.
ê 596/2009 članak 1. i Prilog točka 2.2.
3. Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
ê 1998/83
Članak 13.
Informiranje i obavješćivanje
1. Države članice poduzimaju mjere potrebne da bi potrošačima osigurale dostupnost odgovarajućih i ažuriranih informacija o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
2. Ne dovodeći u pitanje Direktivu Vijeća 90/313/EEZ od 7. lipnja 1990. godine o slobodi pristupa informacijama o okolišu 108 , svaka država članica mora svake tri godine s ciljem obavješćivanja potrošača objaviti izvješće o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Prvo izvješće pokriva 2002., 2003. i 2004. godinu. Svako izvješće uključuje najmanje sve pojedinačne opskrbe vodom koje u prosjeku prelaze 1 000 m3 po danu ili kojima se opslužuje više od 5 000 osoba. Izvješće pokriva tri kalendarske godine, a objavljuje se u roku od jedne kalendarske godine od kraja izvještajnog razdoblja.
3. Države članice moraju dostaviti svoja izvješća Komisiji u roku od dva mjeseca od njihova objavljivanja.
ê 596/2009 članak 1. i Prilog točka 2. stavak 2.
4. Oblici i minimalni podaci za izvješća predviđeni u stavku 2. određuju se uzimajući posebno u obzir mjere iz članka 3. stavka 2., članka 5. stavaka 2. i 3., članka 7. stavka 2., članka 8., članka 9. stavaka 6. i 7. i članka 15. stavka 1., te se prema potrebi mijenjaju u skladu s postupkom upravljanja iz članka 12. stavka 2.
ê 1998/83
5. Komisija ispituje izvješća država članica te svake tri godine objavljuje objedinjeno izvješće o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju unutar Zajednice. To izvješće objavljuje se u roku od devet mjeseci od primitka izvješćâ država članica.
ê 596/2009 članak 1. i Prilog točka 2. stavak 2.
6. Zajedno s prvim izvješćem o ovoj Direktivi kako je spomenuto u stavku 2., države članice isto tako sastavljaju i izvješće, koje se prosljeđuje Komisiji, o mjerama koje su poduzele ili koje namjeravaju poduzeti kako bi ispunile svoje obveze na temelju članka 6. stavka 3. i Priloga I. dijelom B napomene 10. Ovisno o slučaju, prijedlog o obliku ovog izvješća podnosi se u skladu s postupkom upravljanja iz članka 12. stavka 2.
ê 1998/83
Članak 14.
Vremenski rok za usklađenost
Države članice poduzimaju mjere potrebne da bi osigurale da je kvaliteta vode namijenjene za ljudsku potrošnju u skladu s ovom Direktivom u roku od pet godina nakon njezina stupanja na snagu, ne dovodeći u pitanje napomene 2., 4. i 10. u Prilogu I., dijelu B.
Članak 15.
Izvanredne okolnosti
1. Država članica može pod izvanrednim okolnostima te u zemljopisno utvrđenim područjima podnijeti poseban zahtjev Komisiji za razdoblje dulje od onoga utvrđenog u članku 14. Dodatno vremensko razdoblje ne smije biti dulje od tri godine. Pri kraju tog razdoblja provodi se revizija koja se prosljeđuje Komisiji koja može, na temelju te revizije, dozvoliti drugo dodatno razdoblje u trajanju do tri godine. Ova se odredba ne primjenjuje na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju koja se nudi na prodaju u bocama ili posudama za vodu.
2. Svaki takav zahtjev, koji mora biti obrazložen, mora navoditi poteškoće s kojima se susrelo te uključuje, u najmanju ruku, sve podatke navedene u članku 9. stavku 3.
ê 596/2009 članak 1. i Prilog točka 2. stavak 2.
3. Zahtjev se preispituje u skladu s postupkom upravljanja iz članka 12. stavka 2.
ê 1998/83
4. Svaka država članica koja se poziva na ovaj članak mora osigurati žurno i prikladno obavješćivanje stanovništva na koje se njezin zahtjev odnosi o ishodu tog zahtjeva. Nadalje, država članica mora osigurati, kada je to potrebno, savjetovanje određenih skupina stanovništva za koje bi njezin zahtjev mogao predstavljati posebnu opasnost.
ò novo
Članak 21.
Sankcije
Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice do … [2 godine poslije stupanja ove Direktive na snagu] obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama te joj priopćuju sve naknadne izmjene koje utječu na njih.
ê 1998/83 (prilagođeno)
Članak 17. 22.
Prenošenje u nacionalno pravo
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s Ö člankom 2., člancima od 5. do 21. i prilozima od I. do IV do … [2 godine nakon stupanja ove Direktive na snagu] Õ ovom Direktivom u roku od dvije godine od njezina stupanja na snagu. One o tome odmah obavješćuju Ö odmah dostavljaju tekst tih odredaba Õ Komisijui.
Kada države članice donose ovte mjere, te mjere prilikom njihove službene objave Ö one Õ sadržavaju uputu Ö upućivanje Õ na ovu Direktivu ili uz njih navodi takva uputa Ö se na nju upućuje prilikom njihove službene objave Õ. Ö One sadržavaju i izjavu da se upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na direktive stavljene izvan snage ovom Direktivom smatraju upućivanjima na ovu Direktivu. Õ Načine tog upućivanja utvrđuju dDržave članice Ö određuju načine tog upućivanja i način oblikovanja te izjave Õ .
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst Ö glavnih Õ odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 16. 23.
Stavljanje izvan snage
1. Direktiva 80/778/EEZ Ö 98/83/EZ, kako je izmijenjena instrumentima navedenima u Prilogu V. dijelu A, Õ stavlja se izvan snage s učinkom od Ö [dan poslije datuma iz članka 22. stavka 1. prvog podstavka] Õ pet godina nakon stupanja na snagu ove Direktive. Pridržavajući se stavka 2., ovo ukidanje ne dovodeći u pitanje obveze država članica u odnosu na rokove za prenošenje u nacionalno pravo te za primjenu, kako je prikazano Ö direktiva navedenih Õ u Prilogu IV. dijelu B.
Svako uUpućivanjea na Ddirektivu stavljenu izvan snage tumači se kao upućivanje Ö smatraju se upućivanjima Õ na ovu Direktivu te se čita Ö i tumače se Õ u skladu s korelacijskom tablicom određenom u Prilogu Ö iz Priloga Õ IVI.
Čim država članica donese zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom te čim poduzme mjere predviđene u članku 14., ova se Direktiva, a ne Direktiva 80/778/EEZ, primjenjuje na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju u toj državi članici.
ò novo
2. Odstupanja koja su odobrile države članice u skladu s člankom 9. Direktive 98/83/EZ i koja se još primjenjuju [krajnji rok za prenošenje ove Direktive] ostaju primjenjiva do njihova isteka. Ne smije ih se produljivati.
ê 1998/83 (prilagođeno)
Članak 18. 24.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskihe zajednica Ö unije Õ.
Članak 25. 19.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednik Predsjednik
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles,1.2.2018.
COM(2017) 753 final
PRILOZI
Prijedlogu
Direktive Europskog parlamenta i Vijeća
o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka)
{SWD(2017) 448 final}
{SWD(2017) 449 final}
{SWD(2017) 451 final}
ê 1998/83 (prilagođeno)
ð novo
PRILOG I.
PARAMETRI I Ö MINIMALNI ZAHTJEVI ZA Õ VRIJEDNOSTI PARAMETARA Ö KOJI SE UPOTREBLJAVAJU ZA OCJENU KVALITETE VODE NAMIJENJENE ZA LJUDSKU POTROŠNJU Õ
DIO A
Mikrobiološki parametri
|
Parametar |
Vrijednost parametra (broj/100 ml) |
|
Escherichia coli (E. coli) |
0 |
|
Enterokoki |
0 |
Sljedeće vrijednosti odnose se na vodu koja se nudi na prodaju u bocama ili posudama za vodu:
|
Parametar |
Vrijednost parametra |
|
Escherichia coli (E. coli) |
0/250 ml |
|
Enterokoki |
0/250 ml |
|
Pseudomonas aeruginosa |
0/250 ml |
|
Broj kolonija na temperaturi od 22 °C |
100/ml |
|
Broj kolonija na temperaturi od 37 °C |
20/ml |
ò novo
|
Parametar |
Vrijednost parametra |
Jedinica |
|
Spore Clostridium perfringens |
0 |
broj/100 ml |
|
Koliformne bakterije |
0 |
broj/100 ml |
|
Enterokoki |
0 |
broj/100 ml |
|
Escherichia coli (E. coli) |
0 |
broj/100 ml |
|
Broj heterotrofnih bakterija (HPC) pri temperaturi od 22 oC |
Bez abnormalnih promjena |
|
|
Somatski kolifagi |
0 |
broj/100 ml |
|
Mutnoća |
<1 |
NTU |
ê 1998/83 (prilagođeno)
ð novo
DIO B
Kemijski parametri
|
Parametar |
Vrijednost parametra |
Jedinica |
Napomene |
|
Akrilamid |
0,10 |
μg/l |
Napomena 1. Ö Vrijednost parametara odnosi se na koncentraciju rezidualnog monomera u vodi izračunanu prema specifikacijama najvećeg oslobađanja iz odgovarajućega polimera u kontaktu s vodom. Õ |
|
Antimon |
5,0 |
μg/l |
|
|
Arsen |
10 |
μg/l |
|
|
Benzen |
1,0 |
μg/l |
|
|
Benzo(a)piren |
0,010 |
μg/l |
|
|
ð Beta-estradiol (50-28-2) ï |
ð 0,001 ï |
ð μg/l ï |
|
|
ð Bisfenol A ï |
ð 0,01 ï |
ð μg/l ï |
|
|
Bor |
1,0 |
mg/l |
|
|
Bromat |
10 |
μg/l |
Napomena 2. |
|
Kadmij |
5,0 |
μg/l |
|
|
ð Klorat ï |
ð 0,25 ï |
ð mg/l ï |
|
|
ð Klorit ï |
ð 0,25 ï |
ð mg/l ï |
|
|
Krom |
50 ð 25 ï |
μg/l |
ð Vrijednost treba postići najkasnije do [10 godina poslije stupanja na snagu ove Direktive]. Do tog datuma vrijednost parametra za krom iznosi 50 μg/l. ï |
|
Bakar |
2,0 |
mg/l |
Napomena 3. |
|
Cijanidi |
50 |
μg/l |
|
|
1,2-dikloroetan |
3,0 |
μg/l |
|
|
Epiklorohidrin |
0,10 |
μg/l |
Napomena 1. Ö Vrijednost parametara odnosi se na koncentraciju rezidualnog monomera u vodi izračunanu prema specifikacijama najvećeg oslobađanja iz odgovarajućega polimera u kontaktu s vodom. Õ |
|
Fluorid |
1,5 |
mg/l |
|
|
ð Halooctene kiseline (HAA-i) ï |
ð 80 ï |
ð μg/l ï |
ð Zbroj sljedećih devet reprezentativnih tvari: monoklorooctene, diklorooctene i triklorooctene kiseline, monobromooctene i dibromooctene kiseline, bromodiklorooctene kiseline, dibromoklorooctene kiseline i tribromooctene kiseline. ï |
|
Olovo |
10 ð 5 ï |
μg/l |
Napomene 3. i 4. ð Vrijednost treba postići najkasnije do [10 godina poslije stupanja na snagu ove Direktive]. Do tog datuma vrijednost parametra za olovo iznosi 10 μg/l. ï |
|
Živa |
1,0 |
μg/l |
|
|
ð Mikrocistin-LR ï |
ð 1,0 ï |
ð μg/l ï |
|
|
Nikal |
20 |
μg/l |
Napomena 3. |
|
Nitrati |
50 |
mg/l |
Napomena 5. Ö Države članice moraju osigurati da je ispunjen uvjet [nitrat]/50 + [nitrit]/3 ≤ 1, pri čemu uglate zagrade označavaju koncentraciju u mg/l za nitrat (NO3) i nitrit (NO2), te da voda iz postrojenja za obradu ne premašuje vrijednost od 0,10 mg/l za nitrit. Õ |
|
Nitriti |
0,50 |
mg/l |
Napomena 5. Ö Države članice moraju osigurati da je ispunjen uvjet [nitrat]/50 + [nitrit]/3 ≤ 1, pri čemu uglate zagrade označavaju koncentraciju u mg/l za nitrat (NO3) i nitrit (NO2), te da voda iz postrojenja za obradu ne premašuje vrijednost od 0,10 mg/l za nitrite. Õ |
|
ð Nonilfenol ï |
ð 0,3 ï |
ð μg/l ï |
|
|
Pesticidi |
0,10 |
μg/l |
Napomene 6. i 7. Ö „Pesticidi” znači: –organski insekticidi, –organski herbicidi, –organski fungicidi, –organski nematocidi, –organski akaricidi, –organski algicidi, –organski rodenticidi, –organski slimicidi, –srodni proizvodi (između ostalog, regulatori rasta) i njihovi relevantni metaboliti Õ ð kako su definirani u članku 3. stavku 32. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 1 ï . Ö Vrijednost parametara primjenjuje se na svaki pojedinačni pesticid. Za aldrin, dieldrin, heptaklor i heptaklor epoksid vrijednost parametra iznosi 0,030 μg/l. Õ |
|
Pesticidi – ukupno |
0,50 |
μg/l |
Napomene 6. i 8. Ö „Pesticidi – ukupno” znači zbroj svih pojedinačnih pesticida, kako su utvrđeni u prethodnom retku, otkrivenih i izmjerenih tijekom postupka praćenja. Õ |
|
ð PFAS ï |
ð 0,10 ï |
ð μg/l ï |
ð „PFAS” znači svaka pojedinačna per- i polifluoroalkilnatvar (kemijska formula: CnF2n+1−R). ï |
|
ð PFAS-i – ukupno ï |
ð 0,50 ï |
ð μg/l ï |
ð „PFAS-i – ukupno” znači zbroj per- i polifluoroalkilnih tvari (kemijska formula: CnF2n+1−R). ï |
|
Policiklički aromatski ugljikovodicihidrati |
0,10 |
μg/l |
Napomena 9. Ö Zbroj koncentracija sljedećih navedenih spojeva: benzo(b)fluorantena, benzo(k)fluorantena, benzo(ghi)perilena i indeno(1,2,3-cd)pirena Õ . |
|
Selen |
10 |
μg/l |
|
|
Tetrakloreten i trikloreten |
10 |
μg/l |
Zbroj koncentracija navedenih parametara |
|
Trihalometan – ukupno |
100 |
μg/l |
Napomena 10. Ö Kada je to moguće, države članice trebale bi nastojati postići nižu vrijednost bez narušavanja dezinfekcije. Zbroj koncentracija sljedećih navedenih spojeva: kloroforma, bromoforma, dibromklormetana i bromdiklormetana. Õ |
|
ð Uranij ï |
ð 30 ï |
ð μg/l ï |
|
|
Poli(vVinil) klorid |
0,50 |
μg/l |
Napomena 1. Ö Vrijednost parametara odnosi se na koncentraciju rezidualnog monomera u vodi izračunanu prema specifikacijama najvećeg oslobađanja iz odgovarajućega polimera u kontaktu s vodom. Õ |
ê 1998/83 (prilagođeno)
è1 596/2009 članak 1. i Prilog točka 2. stavak 2.
è2 Ispravak, SL L 111, 20.4.2001., str. 31.
Napomena 1.:
Vrijednost parametara odnosi se na preostalu koncentraciju monomera u vodi izračunanu prema specifikacijama najvećeg oslobađanja iz odgovarajućega polimera u kontaktu s vodom.
Napomena 2.:
Kada je to moguće, bez dovođenja u opasnost dezinfekcije, države članice trebale bi nastojati postići nižu vrijednost.
Za vodu iz članka 6. stavka 1. točaka (a), (b) i (d), vrijednost se mora doseći najkasnije 10 kalendarskih godina od stupanja na snagu ove Direktive. Vrijednost parametara za brom u razdoblju između pet godina od stupanja na snagu ove Direktive i 10 godina od njezina stupanja na snagu iznosi 25 μg/l.
Napomena 3.:
Vrijednost se odnosi na uzorak vode namijenjene za ljudsku potrošnju koji se dobiva odgovarajućom metodom uzimanja uzoraka 2 iz slavine te koji se uzima tako da može predstavljati prosječnu tjednu vrijednost koju potrošači uzimaju. Kada je to prikladno, metode uzimanja uzoraka i praćenja moraju se primjenjivati na usklađen način da bi bile u skladu s člankom 7. stavkom 4. Države članice moraju uzeti u obzir pojavu najviših vrijednosti koje mogu izazvati negativne učinke na zdravlje ljudi.
Napomena 4.:
Za vodu iz članka 6. stavka 1. točaka (a), (b) i (d), vrijednost se mora doseći najkasnije 15 kalendarskih godina od stupanja na snagu ove Direktive. Vrijednost parametara za olovo u razdoblju između pet godina od stupanja na snagu ove Direktive i 15 godina od njezina stupanja na snagu iznosi 25 μg/l.
Države članice moraju osigurati poduzimanje svih odgovarajućih mjera da bi se što je više moguće smanjila koncentracija olova u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju tijekom razdoblja koje je potrebno za postizanje usklađenosti s vrijednošću parametara.
Prigodom provedbe mjera kojima se postiže usklađenost s tom vrijednošću, države članice moraju postupno dati prioritet onim područjima na kojima je koncentracija olova u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju najviša.
Napomena 5.:
Države članice moraju osigurati udovoljavanje uvjetu da je [nitrat]/50 + [nitrit]/3 ≤ 1, pri čemu uglate zagrade označavaju koncentraciju u mg/l za nitrat (NO3) i nitrit (NO2), te da vrijednost od 0,10 mg/l za nitrit udovoljava vodi iz postrojenja za obradu.
Napomena 6.:
„Pesticidi” znači:
–organski pesticidi,
–organski herbicidi,
–organski fungicidi,
–organski nematocidi,
–organski akaricidi,
–organski algicidi,
–organski rodenticidi,
–organski slimicidi,
–srodni proizvodi (između ostalog, regulatori rasta)
i njihovi relevantni metaboliti te proizvodi dobiveni degradacijom i reakcijom.
Pratiti se trebaju samo oni pesticidi koji će vjerojatno biti nazočni u predmetnoj opskrbi.
Napomena 7.:
Vrijednost parametara odnosi se na svaki pojedinačni pesticid. U slučaju aldrina, dieldrina, heptaklora i heptaklor epoksida, vrijednost parametara iznosi 0,030 μg/l.
Napomena 8.:
„Pesticidi – ukupno” znači zbroj svih pojedinačnih pesticida otkrivenih i izmjerenih tijekom postupka praćenja.
Napomena 9.:
Navedeni spojevi su:
–benzo (b) fluoranten,
–benzo (k) fluoranten,
–benzo (g, h, i) perilen,
–indeno (1, 2, 3-cd) piren.
Napomena 10.:
Kada je to moguće, bez dovođenja u opasnost dezinfekcije, države članice trebale bi nastojati postići nižu vrijednost.
Navedeni spojevi su: kloroform, bromoform, dibromklormetan, bromdiklormetan.
Za vodu iz članka 6. stavka 1. točaka (a), (b) i (d), vrijednost se mora doseći najkasnije 10 kalendarskih godina od stupanja na snagu ove Direktive. Vrijednost parametara za ukupne THM-e u razdoblju između pet godina od stupanja na snagu ove Direktive i 10 godina nakon njezina stupanja na snagu iznosi 150 μg/l.
Države članice moraju osigurati poduzimanje svih odgovarajućih mjera da bi se što je više moguće smanjila koncentracija THM-a u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju tijekom razdoblja koje je potrebno za postizanje usklađenosti s vrijednošću parametara.
Prigodom provedbe mjera kojima se postiže ova vrijednost, države članice moraju postupno dati prioritet onim područjima na kojima je koncentracija THM-a u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju najviša.
DIO C
Indikatorski parametri
|
Parametar |
Vrijednost parametra |
Jedinica |
Napomene |
|
Aluminij |
200 |
μg/l |
|
|
Amonijak |
0,50 |
mg/l |
|
|
Klorid |
250 |
mg/l |
Napomena 1. |
|
Clostridium perfingens (uključujući spore) |
0 |
broj/100 ml |
Napomena 2. |
|
Boja |
Prihvatljiva za potrošače i bez nenormalnih promjena |
||
|
Vodljivost |
2 500 |
μS cm-1 na tempperaturi od 20 °C |
Napomena 1. |
|
Koncentracija vodikovih iona |
≥ 6,5 i ≤ 9,5 |
pH jedinice |
Napomene 1. i 3. |
|
Željezo |
200 |
μg/l |
|
|
Mangan |
50 |
μg/l |
|
|
Miris |
Prihvatljiv za potrošače i bez nenormalnih promjena |
||
|
Nemogućnost oksidacije |
5,0 |
mg/l O2 |
Napomena 4. |
|
Sulfat |
250 |
mg/l |
Napomena 1. |
|
Natrij |
200 |
mg/l |
|
|
Okus |
Prihvatljiv za potrošače, bez nenormalnih promjena |
||
|
Broj kolonija na temperaturi od 22 oC |
Bez nenormalnih promjena |
||
|
Koliformne bakterije |
0 |
broj/100 ml |
Napomena 5. |
|
Ukupni organski ugljik (TOC) |
Bez nenormalnih promjena |
Napomena 6. |
|
|
Mutnoća |
Prihvatljiva za potrošače, bez nenormalnih promjena |
Napomena 7. |
|
RADIOAKTIVNOST |
|||
|
Parametar |
Vrijednost parametra |
Jedinica |
Napomene |
|
Tricij |
100 |
Bq/l |
Napomene 8. i 10. |
|
Ukupna indikativna doza |
0,10 |
mSv/godina |
Napomene 9. i 10. |
Napomena 1.:
Voda ne bi smjela biti agresivna.
Napomena 2.:
Ovaj parametar ne treba se mjeriti osim ako voda potječe iz, odnosno ako na nju utječe površinska voda. U slučaju neudovoljavanja ovoj vrijednosti parametra, predmetna država članica mora istražiti opskrbu vodom da bi se osiguralo da ne postoji potencijalna opasnost za zdravlje ljudi koja bi mogla nastupiti zbog nazočnosti patogenih mikroorganizama, tj. kriptosporidija. Države članice moraju uključiti rezultate svih takvih istraga u izvješća koja moraju podnijeti prema članku 13. stavku 2.
Napomena 3.:
Za vodu stajaćicu koja se stavlja u boce ili posude za vodu, minimalna vrijednost mora se smanjiti na 4,5 pH jedinica.
Za vodu koja se stavlja u boce ili posude za vodu a koja je prirodno bogata ili je umjetno obogaćena ugljičnim dioksidom, minimalna vrijednost može biti niža.
Napomena 4.:
Ovaj parametar ne treba se mjeriti ako se analizira parametar ukupnog organskog ugljika (TOC).
Napomena 5.:
Za vodu koja se stavlja u boce ili posude za vodu, jedinica je broj/250 ml.
Napomena 6.:
Ovaj parametar ne treba se mjeriti za opskrbu vode manju od 10 000 m3 na dan.
Napomena 7.:
U slučaju obrade površinske vode, države članice trebale bi nastojati postići vrijednost parametra koja ne prelazi 1,0 NTU (jedinice nefelometrične mutnoće) u vodi iz postrojenja za obradu.
Napomena 8.:
Učestalost praćenja utvrdit će se kasnije u dodatku II.
Napomena 9.:
Isključujući tricij, kalija -40, radona i produkte raspada radona; učestalost praćenja, metode praćenja i najpogodnije lokacije za točke praćenja utvrdit će se kasnije u Prilogu II.
Napomena 10.:
è1 1.Komisija usvaja mjere propisane napomenom 8. o učestalosti praćenja i napomenom 9. o učestalosti praćenja, metodama praćenja i najznačajnijim lokacijama točaka praćenja iz Priloga II. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 12. stavka 3.
Pri donošenju tih mjera Komisija između ostalog uzima u obzir relevantne odredbe postojećeg zakonodavstva ili odgovarajuće programe praćenja, uključujući rezultate praćenja koji iz njih proizlaze.
ç2.Od države članice ne traži se praćenje vode za piće zbog tricija ili radioaktivnosti da bi se utvrdila ukupna indikativna doza onda kada se na temelju drugog provedenog praćenja zadovolji uvjet è2 da su razine tricija ili izračunata ukupna indikativna doza ç znatno ispod vrijednosti parametra. U tom slučaju, država članica izvješćuje Komisiju o razlozima za donošenje svoje odluke, uključujući rezultate ovog drugog provedenog praćenja.
ò novo
Parametri relevantni za procjenu rizika domaće distribucije
|
Parametar |
Vrijednost parametra |
Jedinica |
Napomene |
|
Legionella |
< 1 000 |
broj/l |
Ako vrijednost parametra od < 1 000/l nije postignuta za Legionellu, ponavlja se uzorkovanje za Legionella pneumophila. Ako Legionella pneumophila nije prisutna, vrijednost parametra za Legionellu iznosi < 10 000/l. |
|
Olovo |
5 |
μg/l |
Vrijednost mora biti postignuta najkasnije do [10 godina poslije stupanja na snagu ove Direktive]. Do tog datuma vrijednost parametra za olovo iznosi 10 μg/l. |
ê 2015/1787 članak 1. stavak 1. i Prilog I. (prilagođeno)
ð novo
PRILOG II.
PRAĆENJE
DIO A
Opći ciljevi i programi praćenja za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju
1. Programima praćenja za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju Ö uspostavljenima u skladu s člankom 11. stavkom 2.Õ mora se: Ö treba se Õ :
(a)provjeriti da jesu li mjere uspostavljene radi kontroliranja rizika za zdravlje ljudi u cijelom lancu opskrbe vodom, od ð područja vodozahvata ï sliva preko zahvaćanja, pročišćavanja i skladištenja do distribucije, učinkovite i da je li voda u točki usklađenosti zdravstveno ispravna i čista;
(b)osigurati informacije o kvaliteti vode koja se dostavlja za ljudsku potrošnju kako bi se dokazalo ispunjavanje obveza utvrđenih u člancimaku 4. i Ö zadovoljavanje vrijednosti parametara utvrđenih u skladu s člankom Õ 5.te poštovanje vrijednosti parametara utvrđenih u Prilogu I.;
(c)utvrditi najprikladniji način smanjivanja rizika za zdravlje ljudi.
2. Ö Programi praćenja uspostavljeni Õ uU skladu s člankom 11.7. stavkom 2. nadležna tijela uspostavljaju programe praćenja koji su u skladu s parametrima i učestalošću utvrđenima u dijelu B ovog Priloga, a sastoje se od ð sadržavaju jedno od sljedećeg ï :
(a)prikupljanjea i analizue zasebnih uzoraka vode; ili
(b)mjerenja koja se bilježe u trajnom postupku praćenja.
ò novo
Programi praćenja uključuju i program operativnog praćenja kojim se dopunjuje praćenje za potrebe provjere te kojim se omogućuje brz uvid u operativnu učinkovitost i probleme povezane s kvalitetom vode te brzo poduzimanje unaprijed planiranih korektivnih aktivnosti. Programi operativnog praćenja prilagođeni su opskrbi te se njima uzimaju u obzir rezultati procjene opasnosti i procjene rizika opskrbe, a namjena im je potvrditi učinkovitost svih kontrolnih mjera pri zahvaćanju, obradi, distribuciji i skladištenju. Program operativnog praćenja uključuje praćenje parametra mutnoće kako bi se redovito kontrolirala učinkovitost fizičke obrade postupkom filtracije u skladu s vrijednostima parametara i prema učestalostima navedenima u tablici u nastavku.
|
Parametar |
Vrijednost parametra |
|
Mutnoća |
0,3 NTU (95 %) i ne > 0,5 NTU u 15 uzastopnih minuta |
|
Volumen (m3) vode koja se distribuira ili proizvodi svakog dana unutar zone opskrbe |
Minimalna učestalost |
|
≤ 10 000 |
svakodnevno |
|
> 10 000 |
stalno |
ê 2015/1787 članak 1. stavak 1. i Prilog I. (prilagođeno)
ð novo
Usto, programi praćenja mogu se sastojati od:
(a)inspekcijskih pregleda evidencije o funkcionalnosti i stanju opreme; i/ili
(b)inspekcijskih pregleda infrastrukture ð područja vodozahvata ï sliva, zahvaćanja, Ö te infrastrukture za Õ pročišćavanjea, skladištenjea i distribucijue vode ð , ne dovodeći u pitanje zahtjeve za praćenje iz članka 8. stavka 1. točke (c) i članka 10. stavka 1. točke (b) ï .
3. Programi praćenja mogu se temeljiti na procjeni rizika iz dijela C.
34. Države članice osiguravaju da se programi praćenja redovito preispituju i ažuriraju ili ponovno potvrđuju barem svakih pet ð šest ï godina.
DIO B
Ö Bitni Õ pParametri i učestalost Ö uzorkovanja Õ
1.Opći okvir
U programu praćenja moraju se uzeti u obzir parametri koji se spominju u članku 5., uključujući one bitne za procjenu utjecaja nacionalnih sustava distribucije na kvalitetu vode u točki usklađenosti, kako je utvrđeno u članku 6. stavku 1. Pri odabiru odgovarajućih parametara za praćenje, potrebno je uzeti u obzir lokalne uvjete za svaki sustav opskrbe vodom.
Države članice osiguravaju da se parametri navedeni u točki 2. prate odgovarajućom učestalošću utvrđenom u točki 3.
2.Popis parametara
ð 1. Bitni ï Pparametri skupine A
Sljedeći parametri (skupina A) prate se u skladu s učestalošću praćenja utvrđenom u tablici 1. u točki 3.:
(a)Escherichia coli (E. coli), koliformne bakterije, broj kolonija na temperaturi od 22 °C, boja, mutnoća, okus, miris, pH, vodljivost;
(b)drugi parametri koji su utvrđeni kao bitni u programu praćenja, u skladu s člankom 5. stavkom 3. i, prema potrebi, u okviru procjene rizika iz dijela C.
U posebnim okolnostima u skupinu A dodaju se sljedeći parametri:
(a)amonijak i nitrit, ako se upotrebljava kloriranje;
(b)aluminij i željezo, ako se upotrebljavaju kao kemikalije za pročišćavanje vode.
ò novo
Escherichia coli (E. coli), spore Clostridium perfringens i somatski kolifagi smatraju se „bitnim parametrima” i ne smiju podlijegati procjeni rizika opskrbe u skladu s dijelom C ovog Priloga. Uvijek se prate u učestalostima utvrđenima u točki 2. tablici 1.
ê 2015/1787 članak 1. stavak 1. i Prilog I.
Parametri skupine B
Kako bi se utvrdila usklađenost sa svim vrijednostima parametara utvrđenima u ovoj Direktivi, svi drugi parametri koji nisu analizirani u okviru skupine A, a utvrđeni su u skladu s člankom 5., prate se barem učestalošću utvrđenom u tablici 1. u točki 3.
ê 2015/1787 članak 1. stavak 1. i Prilog I.
23. Učestalost uzorkovanja
|
Tablica 1. |
|||
|
Minimalna učestalost uzorkovanja i analize za praćenje usklađenosti |
|||
|
Volumen vode koja se distribuira ili proizvodi svakog dana unutar zone opskrbe (vidjeti napomene 1. i 2.) m3 |
Parametar skupine A broj uzoraka godišnje (vidjeti napomenu 3.) |
Parametar skupine B broj uzoraka godišnje |
|
|
≤ 100 |
> 0 (vidjeti napomenu 4.) |
> 0 (vidjeti napomenu 4.) |
|
|
> 100 |
≤ 1 000 |
4 |
1 |
|
> 1 000 |
≤ 10 000 |
4 + 3 za svakih 1 000 m3/d i njihov dio ukupnog volumena |
1 + 1 za svakih 4 500 m3/d i njihov dio ukupnog volumena |
|
> 10 000 |
≤ 100 000 |
3 + 1 za svakih 10 000 m3/d i njihov dio ukupnog volumena |
|
|
> 100 000 |
12 + 1 za svakih 25 000 m3/d i njihov dio ukupnog volumena |
||
ò novo
Svi se parametri utvrđeni u skladu s člankom 5. prate najmanje učestalošću utvrđenom u tablici u nastavku, osim ako je na temelju procjene rizika opskrbe, provedene u skladu s člankom 9. i dijelom C ovog Priloga, utvrđena drukčija učestalost praćenja.
|
Tablica 1. |
||
|
Minimalna učestalost uzorkovanja i analize za praćenje usklađenosti |
||
|
Volumen (m3) vode koja se distribuira ili proizvodi svakog dana unutar zone opskrbe |
Minimalni broj uzoraka godišnje |
|
|
≤ 100 |
10a |
|
|
> 100 |
≤ 1 000 |
10a |
|
> 1 000 |
≤ 10 000 |
50b |
|
> 10 000 |
≤ 100 000 |
365 |
|
> 100 000 |
365 |
|
a: sve uzorke treba uzeti u razdobljima kada je rizik od prisutnosti enteralnih patogena poslije obrade visok.
b: najmanje 10 uzoraka treba uzeti u razdobljima kada je rizik od prisutnosti enteralnih patogena poslije obrade visok.
ê 2015/1787 članak 1. stavak 1. i Prilog I.
Napomena 1.: Zona opskrbe je zemljopisno definirano područje unutar kojega voda namijenjena za ljudsku potrošnju dolazi iz jednog ili više izvora te unutar kojega se kvaliteta vode može smatrati otprilike ujednačenom.
Napomena 2.: Volumeni se izračunavaju kao prosječne vrijednosti koje se uzimaju tijekom jedne kalendarske godine. Umjesto volumena vode za određivanje najmanje učestalosti može se upotrebljavati broj stanovnika u zoni opskrbe, pod pretpostavkom da potrošnja vode iznosi 200 litara po danu po stanovniku.
Napomena 3.: Navedena učestalost izračunava se kako slijedi: npr. 4 300 m3/d = 16 uzoraka (četiri za prvih 1 000 m3/d + 12 za dodatnih 3 300 m3/d).
Napomena 3.4.: Države članice koje su odlučile izuzeti pojedinačne opskrbe na temelju članka 3. stavka 2. točke (b) ove Direktive primjenjuju tu učestalost samo za zone opskrbe iz kojih se distribuira od 10 do 100 m3 dnevno.
ê 2015/1787 članak 1. stavak 1. i Prilog I. (prilagođeno)
ð novo
DIO C
Procjena rizika Ö opskrbe Õ
1. Države članice mogu predvidjeti mogućnost odstupanja od parametara i učestalosti uzorkovanja iz dijela B, pod uvjetom da provedu procjenu rizika u skladu s ovim dijelom.
1.2. Procjena rizika ð opskrbe ï iz točke 1. Ö članka 9. Õ temelji se na općim načelima procjene rizika utvrđenima u odnosu na međunarodnime normamae kao što je norma EN 15975-2 koja se odnosi na „sigurnost opskrbe vodom za piće, smjernice za upravljanje rizicima i krizama”.
3. Pri procjeni rizika uzimaju se u obzir rezultati programa praćenja uspostavljenih na temelju članka 7. stavka 1. drugog podstavka i članka 8. Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 3 za vodna tijela utvrđena u članku 7. stavku 1. koja osiguravaju u prosjeku više od 100 m3 dnevno, u skladu s Prilogom V. toj Direktivi.
2.4. Na temelju rezultata ð Nakon ï procjene rizika ð opskrbe ï proširuje se popis parametara Ö koji se razmatraju tijekom praćenja Õ iz dijela B točke 2. i/ili povećava učestalost uzorkovanja iz dijela Ö utvrđena u dijelu Õ B točke 3. ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
(a)popis parametara ili učestalost koji su utvrđeni u ovom Prilogu nisu dovoljni za ispunjavanje obveza na temelju članka 11.7. stavka 1.;
(b)potrebno je dodatno praćenje za potrebe članka 11.7. stavka 6.;
(c)potrebno je dostaviti dokaze za provjere iz dijela A točke 1. podtočke (a);.
ò novo
(d)potrebno je povećati učestalost praćenja u skladu s člankom 8. stavkom 3. točkom (a).
ê 2015/1787 članak 1. stavak 1. i Prilog I. (prilagođeno)
ð novo
3.5. Na temelju rezultata ð Nakon ï procjene rizika ð opskrbe ï popis parametara iz dijela B točke 2. Ö koji se razmatraju tijekom praćenja Õ i učestalost uzorkovanja iz dijela B točke 3. mogu se smanjiti ako suje ispunjeni bilo koji od Ö svi Õ sljedećih uvjetia:
(a)učestalost uzorkovanja E. coli ne smije se smanjiti ispod one utvrđene u dijelu B točki 3. ni u kakvim okolnostima;
(b)za sve druge parametre:
(a)i.mjesto i učestalost uzorkovanja određuju se u odnosu na podrijetlo parametra te promjenjivost i dugoročni trend njegove koncentracije, uzimajući u obzir članak 6.;
(b)ii.da bi se smanjila učestalost uzorkovanja nekog parametra utvrđena u dijelu B točki 3., rezultati dobiveni iz uzoraka prikupljenih u redovitim intervalima tijekom razdoblja od najmanje tri godine s točaka uzorkovanja koje su reprezentativne za cijelu zonu opskrbe moraju biti manji od 60 % vrijednosti tog parametra;
(c)iii.da bi se parametar uklonio s popisa parametara koje treba pratiti utvrđenog u dijelu B točki 2., rezultati dobiveni iz uzoraka prikupljenih u redovitim intervalima tijekom razdoblja od najmanje tri godine s točaka koje su reprezentativne za cijelu zonu opskrbe moraju biti manji od 30 % vrijednosti tog parametra;
(d)iv.Ö odluka o Õ uklanjanjue određenog parametra iz dijela B točke 2. s popisa parametara koje treba pratiti mora se temeljiti na rezultatima procjene rizika i oslanjati se na rezultate praćenja izvora vode namijenjene za ljudsku potrošnju kojima se potvrđuje da je zdravlje ljudi zaštićeno od štetnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju, kako je utvrđeno u članku 1.;
(e)v.Ö da bi se smanjila Õ učestalost uzorkovanja Ö parametra Õ može se smanjiti ili parametar uklonioti s popisa parametara koje treba pratiti, kako je utvrđeno u podtočkama ii. i iii. samo ako se procjenom rizika Ö mora se Õ potvrditi da nije vjerojatno da će ijedan čimbenik koji se može razumno očekivati uzrokovati pogoršanje kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
ò novo
4. Ako su na dan [datum stupanja na snagu ove Direktive] već dostupni rezultati praćenja kojima se dokazuje ispunjavanje zahtjeva navedenih u stavku 3. točkama od (b) do (e), oni se mogu upotrijebiti za prilagodbu praćenja od tog datuma nakon procjene rizika opskrbe.
ê 2015/1787 članak 1. stavak 1. i Prilog I.
ð novo
6. Države članice osiguravaju:
(a)da procjene rizika odobravaju njihova odgovarajuća nadležna tijela; i
(b)da budu dostupne informacije iz kojih je vidljivo da je provedena procjena rizika, uz sažeti prikaz njezinih rezultata.
DIO D
Metode uzorkovanja i točke uzorkovanja
1.Točke uzorkovanja određuju se tako da se osigura sukladnost s točkama usklađenosti definiranima u članku 6. stavku 1. U slučaju distribucijske mreže država članica može unutar zone opskrbe ili u postrojenju za obradu uzimati uzorke za određene parametre ako se može dokazati da neće biti štetnih promjena mjerene vrijednosti dotičnih parametara. U onoj mjeri u kojoj je to moguće, broj uzoraka distribuira se ujednačeno u vremenu i prostoru.
2.Uzorkovanje u točki usklađenosti mora biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:
(a)uzorci kojima se provjerava usklađenost određenih kemijskih parametara (posebno bakra, olova ð , Legionelle ï i nikla) uzimaju se iz slavina potrošača bez prethodnog puštanja mlaza vode. Uzima se nasumični uzorak volumena jedne litre tijekom dana. Alternativno države članice mogu primjenjivati metode fiksnog razdoblja zadržavanja vode kojima se bolje odražava nacionalno stanje, pod uvjetom da na razini zone opskrbe to ne rezultira manjim brojim slučajeva neusklađenosti nego što bi se dobilo primjenom metode nasumičnog uzorkovanja tijekom dana;
(b)uzorci kojima se provjerava usklađenost mikrobioloških parametara u točki usklađenosti uzimaju se i s njima se postupa u skladu s normom EN ISO 19458, svrhom uzorkovanja B.
3.Uzorkovanje u distribucijskoj mreži, s iznimkom uzorkovanja na slavinama potrošača, mora biti u skladu s normom ISO 5667-5. Za mikrobiološke parametre uzorci u distribucijskoj mreži uzimaju se i s njima se postupa u skladu s normom EN ISO 19458, svrhom uzorkovanja A.
ê 1998/83 (prilagođeno)
Ö PRILOG Õ DODATAK III.
SPECIFIKACIJE ZA ANALIZU PARAMETARA
ê 2015/1787 članak 1. stavak 2. i Prilog II. stavak 1.
Države članice osiguravaju da su metode analize koje se upotrebljavaju za praćenje i dokazivanje usklađenosti s ovom Direktivom provjerene i dokumentirane u skladu s normom EN ISO/IEC 17025 ili drugim jednakovrijednim međunarodno prihvaćenim normama. Države članice osiguravaju da laboratoriji i strane s kojima laboratoriji sklapaju ugovore primjenjuju prakse sustava upravljanja kvalitetom u skladu s normom EN ISO/IEC 17025 ili drugim jednakovrijednim međunarodno prihvaćenim normama.
U nedostatku analitičke metode koja ispunjava minimalne karakteristike djelovanja utvrđene u dijelu B, države članice osiguravaju da se praćenje provodi primjenom najboljih dostupnih tehnika koje ne uključuju prekomjerne troškove.
ê 2015/1787 članak 1. stavak 2. i Prilog II. stavak 2. točka (a)
DIO A
Mikrobiološki parametri za koje su navedene metode analize
ê 596/2009 članak 1. i Prilog točka 2. stavak 2.
Sljedeća se načela za metode mikrobioloških parametara navode kao referenca ako je navedena metoda CEN/ISO, ili kao smjernica, uz mogućnost da u budućnosti Komisija usvoji dodatne međunarodne metode CEN/ISO za te parametre. Države članice mogu upotrijebiti različite metode ako su ispunjene odredbe članka 7. stavka 5.
Te mjere o dodatnim međunarodnim metodama CEN/ISO, namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni između ostalog dopunjujući je, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 12. stavka 3.
ê 2015/1787 članak 1. stavak 2. i Prilog II. stavak 2. točka (b)
ð novo
Metode za mikrobiološke parametre su:
(a)Escherichia coli (E. coli) i koliformne bakterije (EN ISO 9308-1 ili EN ISO 9308-2);
(b)Enterococci (EN ISO 7899-2);
(c)Pseudomonas aeruginosa (EN ISO 16266);
(d)određivanje brojnosti mikroorganizama koji se mogu kultivirati – broj kolonija ð ili broj heterotrofnih bakterija ï na temperaturi od 22 °C (EN ISO 6222);
(e)određivanje brojnosti mikroorganizama koji se mogu kultivirati – broj kolonija na temperaturi od 36 °C (EN ISO 6222);
(fe)Clostridium perfringens uključujući spore (EN ISO 14189);.
ò novo
(f)mutnoća (EN ISO 7027);
(g)Legionella (EN ISO 11731);
(h)somatski kolifagi (EN ISO 10705-2).
ê 2015/1787 članak 1. stavak 2. i Prilog II. stavak 3. točka (a) (prilagođeno)
DIO B
Kemijski i indikatorski parametri za koje su navedene karakteristike djelovanja
ê 2015/1787 članak 1. stavak 2. i Prilog II. stavak 3. točka (b) (prilagođeno)
ð novo
1.Kemijski i indikatorski parametri
Za parametre iz tablice 1. navedene karakteristike djelovanja su te da se metodom analize koja se primjenjuje Ö treba se Õ moraju minimalno moći mjeriti koncentracije jednake vrijednosti parametra s granicom kvantifikacije, kako je definirana u članku 2. stavku 2. Direktive Komisije 2009/90/EZ 4 , od 30 % ili manje relevantne vrijednosti parametra i mjernom nesigurnošću kako je navedena u tablici 1. Rezultat se izražava barem jednakim brojem relevantnih decimalnih mjesta kao i za vrijednost parametra iz dijelova B i C Priloga I.
Do 31. prosinca 2019. države članice mogu dopustiti primjenu „točnosti”, „preciznosti” i „granice otkrivanja” iz tablice 2. kao alternativni skup karakteristika djelovanja uz „granicu kvantifikacije” iz prvog stavka i „mjernu nesigurnost” iz tablice 1.
Mjerna nesigurnost utvrđena u tablici 1. ne smije se primjenjivati kao dodatna tolerancija uz vrijednosti parametara određene u Prilogu I.
|
Tablica 1. |
||
|
Minimalna karakteristika djelovanja „mjerna nesigurnost” |
||
|
Parametri |
Mjerna nesigurnost (vidjeti napomenu 1.) % vrijednosti parametra (osim za pH) |
Napomene |
|
Aluminij |
25 |
|
|
Amonijak |
40 |
|
|
ð Akrilamid ï |
ð 30 ï |
|
|
Antimon |
40 |
|
|
Arsen |
30 |
|
|
Benzo(a)piren |
50 |
Vidjeti napomenu 2.5. |
|
Benzen |
40 |
|
|
ð Beta-estradiol (50-28-2) ï |
ð 50 ï |
|
|
ð Bisfenol A ï |
ð 50 ï |
|
|
Bor |
25 |
|
|
Bromat |
40 |
|
|
Kadmij |
25 |
|
|
Klorid |
15 |
|
|
ð Klorat ï |
ð 30 ï |
|
|
ð Klorit ï |
ð 30 ï |
|
|
Krom |
30 |
|
|
Vodljivost |
20 |
|
|
Bakar |
25 |
|
|
Cijanid |
30 |
Vidjeti napomenu 3.6. |
|
1,2-dikloroetan |
40 |
|
|
ð Epiklorohidrin ï |
ð 30 ï |
|
|
Fluorid |
20 |
|
|
ð HAA-i ï |
ð 50 ï |
|
|
Koncentracija vodikovih iona u pH (izraženo u pH jedinicama) |
0,2 |
Vidjeti napomenu 7. |
|
Željezo |
30 |
|
|
Olovo |
25 |
|
|
Mangan |
30 |
|
|
Živa |
30 |
|
|
ð Mikrocistin-LR ï |
ð 30 ï |
|
|
Nikal |
25 |
|
|
Nitrat |
15 |
|
|
Nitrit |
20 |
|
|
ð Nonilfenol ï |
ð 50 ï |
|
|
Oksidativnost |
50 |
Vidjeti napomenu 8. |
|
Pesticidi |
30 |
Vidjeti napomenu 4.9. |
|
ð PFAS-i ï |
ð 50 ï |
|
|
Policiklički aromatski ugljikovodici |
ð 30 ï50 |
Vidjeti napomenu 5.10. |
|
Selen |
40 |
|
|
Natrij |
15 |
|
|
Sulfat |
15 |
|
|
Tetrakloroeten |
30 |
Vidjeti napomenu 6.11. |
|
Trikloroeten |
40 |
Vidjeti napomenu 6.11. |
|
Trihalometani – ukupno |
40 |
Vidjeti napomenu 5.10. |
|
Ukupni organski ugljik (TOC) |
30 |
Vidjeti napomenu 12. |
|
Mutnoća |
30 |
Vidjeti napomenu 13. |
|
ð Uranij ï |
ð 30 ï |
|
|
ð Vinil klorid ï |
ð 50 ï |
|
Akrilamid, epiklorohidrin i vinil-klorid potrebno je kontrolirati s pomoću specifikacija proizvoda.
|
Tablica 2. |
||||
|
Minimalne karakteristike djelovanja „točnost”, „preciznost¨ i „granica otkrivanja” – mogu se primjenjivati do 31. prosinca 2019. |
||||
|
Parametri |
Točnost (vidjeti napomenu 2.) % vrijednosti parametra (osim za pH) |
Preciznost (vidjeti napomenu 3.) % vrijednosti parametra (osim za pH) |
Granica detekcije (vidjeti napomenu 4.) % vrijednosti parametra (osim za pH) |
Napomene |
|
Aluminij |
10 |
10 |
10 |
|
|
Amonijak |
10 |
10 |
10 |
|
|
Antimon |
25 |
25 |
25 |
|
|
Arsen |
10 |
10 |
10 |
|
|
Benzo(a)piren |
25 |
25 |
25 |
|
|
Benzen |
25 |
25 |
25 |
|
|
Bor |
10 |
10 |
10 |
|
|
Bromat |
25 |
25 |
25 |
|
|
Kadmij |
10 |
10 |
10 |
|
|
Klorid |
10 |
10 |
10 |
|
|
Krom |
10 |
10 |
10 |
|
|
Vodljivost |
10 |
10 |
10 |
|
|
Bakar |
10 |
10 |
10 |
|
|
Cijanid |
10 |
10 |
10 |
Vidjeti napomenu 6. |
|
1,2-dikloroetan |
25 |
25 |
10 |
|
|
Fluorid |
10 |
10 |
10 |
|
|
Koncentracija vodikovih iona u pH (izraženo u pH jedinicama) |
0,2 |
0,2 |
Vidjeti napomenu 7. |
|
|
Željezo |
10 |
10 |
10 |
|
|
Olovo |
10 |
10 |
10 |
|
|
Mangan |
10 |
10 |
10 |
|
|
Živa |
20 |
10 |
20 |
|
|
Nikal |
10 |
10 |
10 |
|
|
Nitrat |
10 |
10 |
10 |
|
|
Nitrit |
10 |
10 |
10 |
|
|
Oksidativnost |
25 |
25 |
10 |
Vidjeti napomenu 8. |
|
Pesticidi |
25 |
25 |
25 |
Vidjeti napomenu 9. |
|
Policiklički aromatski ugljikovodici |
25 |
25 |
25 |
Vidjeti napomenu 10. |
|
Selen |
10 |
10 |
10 |
|
|
Natrij |
10 |
10 |
10 |
|
|
Sulfat |
10 |
10 |
10 |
|
|
Tetrakloroeten |
25 |
25 |
10 |
Vidjeti napomenu 11. |
|
Trikloroeten |
25 |
25 |
10 |
Vidjeti napomenu 11. |
|
Trihalometani – ukupno |
25 |
25 |
10 |
Vidjeti napomenu 10. |
|
Mutnoća |
25 |
25 |
25 |
|
Akrilamid, epiklorohidrin i vinil-klorid potrebno je kontrolirati s pomoću specifikacija proizvoda.
ê 2015/1787 članak 1. stavak 2. i Prilog II. stavak 3. točka (c) (prilagođeno)
ð novo
2.Napomene uz tabliceu 1. i 2.
|
Napomena 1. |
Mjerna nesigurnost nenegativan je parametar kojim se opisuje disperziju kvantitativnih vrijednosti koje se pridružuju mjernoj veličini na temelju upotrijebljenih podataka. Kriterij djelovanja za mjernu nesigurnost (k = 2) postotak je vrijednosti parametra naveden u tablici ili ð neka stroža vrijednost ï veći od navedenog. Mjerna nesigurnost procjenjuje se na razini vrijednosti parametra, osim ako nije drugačije određeno. |
|
Napomena 2. |
Točnost je mjera sustavne pogreške, tj. razlika između srednje vrijednosti velikog broja opetovanih mjerenja i stvarne vrijednosti. Daljnje specifikacije su one utvrđene u normi ISO 5725. |
|
Napomena 3. |
Preciznost je mjera slučajne pogreške i obično se izražava kao standardno odstupanje (unutar serije te između serija) raspona rezultata od srednje vrijednosti. Prihvatljiva preciznost je dvostruko relativno standardno odstupanje. Taj je pojam dodatno objašnjen u normi ISO 5725. |
|
Napomena 4. |
Granica otkrivanja je ili: –trostruka vrijednost standardne devijacije unutar serije prirodnog uzorka koji sadržava nisku koncentraciju parametra, ili –peterostruka vrijednost standardne devijacije slijepe probe (unutar serije). |
|
Napomena 2.5. |
Ako se vrijednost mjerne nesigurnosti ne može postići, trebalo bi odabrati najbolju dostupnu tehniku (do 60 %). |
|
Napomena 3.6. |
Metodom bi se trebala utvrditi ukupna količina cijanida u svim oblicima. |
|
Napomena 7. |
Vrijednosti za točnost, preciznost i mjernu nesigurnost izražene su u pH jedinicama. |
|
Napomena 8. |
Referentna metoda: EN ISO 8467 |
|
Napomena 4.9. |
Karakteristike djelovanja za pojedinačne pesticide navedene su kao naznaka. Za nekoliko pesticida mogu se postići niske vrijednosti za mjernu nesigurnost, od čak 30 %, a za neke pesticide mogu biti dopuštene više vrijednosti, do 80 %. |
|
Napomena 5.10. |
Karakteristike djelovanja primjenjuju se na pojedine tvari, pri 25 % vrijednosti parametra iz dijela B Priloga I. |
|
Napomena 6.11. |
Karakteristike djelovanja primjenjuju se na pojedine tvari, pri 50 % vrijednosti parametra iz dijela B Priloga I. |
|
Napomena 12. |
Mjernu nesigurnost trebalo bi procjenjivati pri razini od 3 mg/l ukupnog organskog ugljika (TOC). Primjenjuju se Smjernice za određivanje ukupnog organskog ugljika (TOC) i otopljenog organskog ugljika (DOC) CEN 1484. |
|
Napomena 13. |
Mjernu nesigurnost trebalo bi procjenjivati pri razini od 1,0 NTU (jedinice nefelometrične mutnoće) u skladu s normom EN ISO 7027. |
ê 1998/83 (prilagođeno)
DODATAK IV.
|
ROKOVI ZA PRENOŠENJE U NACIONALNO PRAVO TE ROKOVI ZA PRIMJENU |
|||||
|
Direktiva 80/778/EEZ Prenošenje 17. srpnja 1982. god. Primjena 17. srpnja 1985. god. Sve države članice osim Španjolske, Portugala i novih njemačkih zemalja |
Direktiva 81/858/EEZ (Adaptiranje potrebno zbog pristupa Grčke) |
Zakon o pristupu Španjolske i Portugala Španjolska: prenošenje 1. siječnja 1986. god. Primjena 1. siječnja 1986. god. Portugal: prenošenje 1. siječnja 1986. god. Primjena 1. siječnja 1989. god. |
Direktiva 90/656/EEZ za nove njemačke države |
Zakon o pristupu Austrije, Finske i Švedske Austrija: prenošenje 1. siječnja 1995. god. Primjena 1. siječnja 1995. god. Finska: prenošenje 1. siječnja 1995. god. Primjena 1. siječnja 1995. god. Švedska: prenošenje 1. siječnja 1995. god. Primjena 1. siječnja 1995. god. |
Direktiva 91/692/EEZ |
|
Članak 1. do 14. |
Primjena 31. prosinca 1995. |
||||
|
Članak 15. |
Izmijenjen, stupa na snagu 1. siječnja 1981. |
Izmijenjen, stupa na snagu 1. siječnja 1986. |
Izmijenjen, stupa na snagu 1. siječnja 1995. |
||
|
Članak 16. |
|||||
|
Članak 17. |
Umetnut članak 17. točka (a) |
||||
|
Članak 18. |
|||||
|
Članak 19. |
Izmijenjen |
Izmijenjen |
|||
|
Članak 20. |
|||||
|
Članak 21. |
|||||
ê 1998/83 (prilagođeno)
PRILOG V.
|
KORELACIJSKA TABLICA |
|
|
Ova Direktiva |
Direktiva 80/778/EEZ |
|
Članak 1. točka 1. |
Članak 1. stavak 1. |
|
Članak 1. stavak 2. |
— |
|
Članak 2. stavak 1. točke (a) i (b) |
Članak 2. |
|
Članak 2. stavak 2. |
— |
|
Članak 3. stavak 1. točke (a) i (b) |
Članak 4. stavak 1. |
|
Članak 3. stavak 2. točke (a) i (b) |
— |
|
Članak 3. stavak 3. |
— |
|
Članak 4. stavak 1. |
Članak 7. stavak 6. |
|
Članak 4. stavak 2. |
Članak 11. |
|
Članak 5. stavak 1. |
Članak 7. stavak 1. |
|
Članak 5. stavak 2. prva rečenica |
Članak 7. stavak 3. |
|
Članak 5. stavak 2. druga rečenica |
— |
|
Članak 5. stavak 3. |
— |
|
Članak 6. stavak 1. |
Članak 12. stavak 2. |
|
Članak 6. stavak od 2. do 3. |
— |
|
Članak 7. stavak 1. |
Članak 12. stavak 1. |
|
Članak 7. stavak 2. |
— |
|
Članak 7. stavak 3. |
Članak 12. stavak 3. |
|
Članak 7. stavak 4. |
— |
|
Članak 7. stavak 5. |
Članak 12. stavak 5. |
|
Članak 7. stavak 6. |
— |
|
Članak 8. |
— |
|
Članak 9. stavak 1. |
Članak 9. stavak 1. i članak 10. stavak 1. |
|
Članak 9. stavak od 2. do 6. |
— |
|
Članak 9. stavak 7. |
Članak 9. stavak 2. i članak 10. stavak 3. |
|
Članak 9. stavak 8. |
— |
|
Članak 10. |
Članak 8. |
|
Članak 11. stavak 1. |
— |
|
Članak 11. stavak 2. |
Članak 13. |
|
Članak 12. stavak 1. |
Članak 14. |
|
Članak 12. stavci 2. i 3. |
Članak 15. |
|
Članak 13. stavak 1. |
— |
|
Članak 13. stavci od 2. do 5. |
Članak 17. točka (a) (umetnut Direktivom 91/692/EEZ) |
|
Članak 14. |
Članak 19. |
|
Članak 15. |
Članak 20. |
|
Članak 16. |
— |
|
Članak 17. |
Članak 18. |
|
Članak 18. |
— |
|
Članak 19. |
Članak 21. |
ò novo
PRILOG IV.
INFORMACIJE ZA JAVNOST KOJE TREBA OBJAVITI NA INTERNETU
Sljedeće informacije dostupne su potrošačima na internetu u prilagođenom obliku jednostavnom za upotrebu:
(1)identifikacija relevantnog opskrbljivača vodom;
(2)najnoviji rezultati praćenja parametara navedenih u Prilogu I. dijelovima A i B, uključujući učestalost i lokaciju točaka uzorkovanja relevantne za područje od interesa osobe spojene na sustav, zajedno s vrijednostima parametara utvrđenima u skladu s člankom 5. Rezultati praćenja ne smiju biti stariji od:
(a)mjesec dana za vrlo velike opskrbljivače vodom;
(b)šest mjeseci za velike opskrbljivače vodom;
(c)godinu dana za male opskrbljivače vodom;
(3)ako su premašene vrijednosti parametara utvrđene u skladu s člankom 5., informacije o mogućim opasnostima za zdravlje ljudi i povezani savjeti o zdravlju i potrošnji ili poveznica za pristup tim informacijama;
(4)sažetak relevantne procjene rizika opskrbe;
(5)informacije o sljedećim indikatorskim parametrima i povezanim vrijednostima parametara:
(a)boja;
(b)pH (koncentracija vodikovih iona);
(c)vodljivost;
(d)željezo;
(e)mangan;
(f)miris;
(g)okus;
(h)tvrdoća;
(i)minerali i anioni/kationi otopljeni u vodi:
–borat BO3-,
–karbonat CO32-,
–klorid Cl-,
–fluorid F-,
–hidrogenkarbonat HCO3-,
–nitrat NO3-,
–nitrit NO2-,
–fosfat PO43-,
–silikat SiO2,
–sulfat SO42-,
–sulfid S2-,
–aluminij Al,
–amonij NH4+,
–kalcij Ca,
–magnezij Mg,
–kalij K,
–natrij Na.
Te se vrijednosti parametara i druge neionizirane spojeve i elemente u tragovima može iskazati zajedno s referentnom vrijednošću i/ili objašnjenjem;
(1)savjeti za potrošače, uključujući savjete za smanjenje potrošnje vode;
(2)za vrlo velike opskrbljivače vodom, godišnje informacije o sljedećem:
(a)o cjelokupnom funkcioniranju vodoopskrbnog sustava u pogledu učinkovitosti, uključujući gubitke u mreži i potrošnju energije po kubičnom metru isporučene vode;
(b)o upravi i upravljanju opskrbljivača vodom, uključujući sastav upravnog odbora;
(c)o godišnjim isporučenim količinama vode i kretanjima;
(d)o strukturi troškova cijene koja se naplaćuje potrošačima po kubičnom metru vode, uključujući fiksne i varijabilne troškove, s prikazanim troškovima barem potrošnje energije po kubičnom metru isporučene vode, mjerama koje su opskrbljivači vodom poduzeli za potrebe procjene opasnosti u skladu s člankom 8. stavkom 4., troškovima obrade i distribucije vode namijenjene za ljudsku potrošnju, prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda, te troškovima povezanima s mjerama za potrebe članka 13. ako su te mjere poduzeli opskrbljivači vodom;
(e)o iznosu ulaganja koje opskrbljivač smatra nužnim za osiguravanje financijske održivosti pružanja vodnih usluga (uključujući održavanje infrastrukture) i iznosu stvarnih ulaganja ili povrata ulaganja;
(f)o vrstama primijenjene obrade i dezinfekcije vode;
(g)sažetak i statistički podaci o pritužbama potrošača te o rokovima i prikladnosti odgovora na probleme;
(1)na zahtjev, pristup povijesnim podacima za informacije iz točaka 2. i 3. za zadnjih 10 godina.
é
PRILOG V.
Dio A
Direktiva stavljena izvan snage
s popisom njezinih naknadnih izmjena
(iz članka 23.)
|
Direktiva Vijeća 98/83/EZ
|
|
|
Uredba (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća
|
Samo Prilog II. točka 29. |
|
Uredba (EZ) br. 596/2009 Europskog parlamenta i Vijeća
|
Samo Prilog točka 2.2. |
|
Direktiva Komisije (EU) 2015/1787
|
Dio B
Rokovi za prenošenje u nacionalno pravo
(iz članka 23.)
|
Direktiva |
Rok za prenošenje |
|
|
98/83/EZ |
25. prosinca 2000. |
|
|
(EU) 2015/1787 |
27. listopada 2017. |
PRILOG VI.
Korelacijska tablica
|
Direktiva 98/83/EZ |
Ova Direktiva |
|
Članak 1. |
Članak 1. |
|
Članak 2. uvodni dio |
Članak 2. uvodni dio |
|
Članak 2. točke 1. i 2. |
Članak 2. točke 1. i 2. |
|
- |
Članak 2. točke od 3. do 8. |
|
Članak 3. stavak 1. uvodni dio |
Članak 3. stavak 1. uvodni dio |
|
Članak 3. stavak 1. točke (a) i (b) |
Članak 3. stavak 1. točke (a) i (b) |
|
Članak 3. stavci 2. i 3. |
Članak 3. stavci 2. i 3. |
|
Članak 4. stavak 1. uvodni dio |
Članak 4. stavak 1. uvodni dio |
|
Članak 4. stavak 1. točke (a) i (b) |
Članak 4. stavak 1. točke (a) i (b) |
|
Članak 4. stavak 1. drugi podstavak |
Članak 4. stavak 1. točka (c) |
|
Članak 4. stavak 2. |
Članak 4. stavak 2. |
|
Članak 5. stavci 1. i 2. |
Članak 5. stavak 1. |
|
Članak 5. stavak 3. |
Članak 5. stavak 2. |
|
Članak 6. stavak 1. točke od (a) do (c) |
Članak 6. točke od (a) do (c) |
|
Članak 6. stavak 1. točka (d) |
- |
|
Članak 6. stavak 2. |
- |
|
Članak 6. stavak 3. |
- |
|
- |
Članak 7. |
|
- |
Članak 8. |
|
Članak 9. |
|
|
- |
Članak 10. |
|
Članak 7. stavak 1. |
Članak 11. stavak 1. |
|
Članak 7. stavak 2. |
Članak 11. stavak 2. uvodni dio |
|
- |
Članak 11. stavak 2. točke od (a) do (c) |
|
Članak 7. stavak 3. |
Članak 11. stavak 3. |
|
Članak 7. stavak 4. |
- |
|
Članak 7. stavak 5. točka (a) |
Članak 11. stavak 4. uvodni dio |
|
članak 7. stavak 5. točka (b) |
Članak 11. stavak 4. točka (a) |
|
Članak 7. stavak 5. točka (c) |
Članak 11. stavak 4. točka (b) |
|
Članak 7. stavak 6. |
Članak 11. stavak 5. |
|
Članak 8. stavak 1. |
Članak 12. stavak 1. |
|
Članak 8. stavak 2. |
Članak 12. stavak 2. prvi podstavak |
|
- |
Članak 12. stavak 2. drugi podstavak |
|
Članak 8. stavak 3. |
Članak 12. stavak 3. prvi podstavak |
|
- |
Članak 12. stavak 3. drugi podstavak |
|
- |
Članak 12. stavak 4. točke od (a) do (c) |
|
Članak 8. stavak 4. |
Članak 12. stavak 5. |
|
Članak 8. stavci od 5. do 7. |
- |
|
Članak 9. |
- |
|
Članak 10. |
- |
|
- |
Članak 13. |
|
- |
Članak 14. |
|
- |
Članak 15. |
|
- |
Članak 16. |
|
- |
Članak 17. |
|
Članak 11. stavak 1. |
Članak 18. stavak 1. prvi podstavak |
|
- |
Članak 18. stavak 1. drugi podstavak |
|
Članak 11. stavak 2. |
- |
|
- |
Članak 18. stavak 2. |
|
- |
Članak 19. |
|
Članak 12. stavak 1. |
Članak 20. stavak 1. |
|
Članak 12. stavak 2. prvi podstavak |
Članak 20. stavak 1. |
|
Članak 12. stavak 2. drugi podstavak |
- |
|
Članak 12. stavak 3. |
- |
|
Članak 13. |
- |
|
Članak 14. |
- |
|
Članak 15. |
- |
|
- |
Članak 21. |
|
Članak 17. stavci 1. i 2. |
Članak 22. stavci 1. i 2. |
|
Članak 16. stavak 1. |
Članak 23. stavak 1. |
|
Članak 16. stavak 2. |
- |
|
Članak 23. stavak 2. |
|
|
Članak 18. |
Članak 24. |
|
Članak 19. |
Članak 25. |
|
Prilog I. dio A |
Prilog I. dio A |
|
Prilog I. dio B |
Prilog I. dio B |
|
Prilog I. dio C |
- |
|
- |
Prilog I. dio C |
|
Prilog II. dio A stavak 1. točke od (a) do (c) |
Prilog II. dio A stavak 1. točke od (a) do (c) |
|
Prilog II. dio A stavak 2. prvi podstavak |
Prilog II. dio A stavak 2. prvi podstavak |
|
- |
Prilog II. dio A stavak 2. drugi podstavak i tablica |
|
Prilog II. dio A stavak 2. drugi podstavak |
Prilog II. dio A stavak 2. treći podstavak |
|
Prilog II. dio A stavak 3. |
- |
|
Prilog II. dio A stavak 4. |
Prilog II. dio A stavak 3. |
|
Prilog II. dio B stavak 1. |
- |
|
Prilog II. dio B stavak 2. |
Prilog II. dio B stavak 1. |
|
Prilog II. dio B stavak 3. |
Prilog II. dio B stavak 2. |
|
Prilog II. dio C stavak 1. |
- |
|
Prilog II. dio C stavak 2. |
Prilog II. dio C stavak 1. |
|
Prilog II. dio C stavak 3. |
- |
|
Prilog II. dio C stavak 4. |
Prilog II. dio C stavak 2. |
|
Prilog II. dio C stavak 5. |
Prilog II. dio C stavak 3. |
|
- |
Prilog II. dio C stavak 4. |
|
Prilog II. dio C stavak 6. |
- |
|
Prilog II. dio D točke od 1. do 3. |
Prilog II. dio D točke od 1. do 3. |
|
Prilog III. prvi i drugi podstavak |
Prilog III. prvi i drugi podstavak |
|
Prilog III. dio A prvi i drugi podstavak |
- |
|
Prilog III. dio A treći podstavak točke od (a) do (f) |
Prilog III. dio A treći podstavak točke od (a) do (h) |
|
Prilog III. dio B stavak 1. prvi podstavak |
Prilog III. dio B stavak 1. prvi podstavak |
|
Prilog III. dio B stavak 1. drugi podstavak |
- |
|
Prilog III. dio B stavak 1. treći podstavak i tablica 1. |
Prilog III. dio B stavak 1. drugi podstavak i tablica 1. |
|
Prilog III. dio B stavak 1. tablica 2. |
- |
|
Prilog III. dio B stavak 2. |
Prilog III. dio B stavak 2. |
|
Prilog IV. |
- |
|
Prilog V. |
- |
|
- |
Prilog IV. |
|
- |
Prilog V. |
|
- |
Prilog VI. |