OBRAZLOŽENJE

1.Predmet prijedloga

Ovaj se prijedlog odnosi na odluku o utvrđivanju stajališta o izmjenama Priloga II. Protokolu o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju koje u ime Unije treba donijeti na Dvadesetom redovitom sastanku ugovornih stranaka Barcelonske konvencije.

2.Kontekst prijedloga

2.1.Barcelonska konvencija i protokoli

Barcelonskom konvencijom o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja („Barcelonska konvencija”) nastoji se osigurati održivo upravljanje prirodnim morskim i kopnenim resursima te štititi morski okoliš i obalne zone sprečavanjem, smanjenjem i uklanjanjem onečišćenja. Konvencija je stupila na snagu 9. srpnja 2004.

Barcelonsku konvenciju dopunjuje sedam protokola, u kojima je riječ o posebnim aspektima očuvanja okoliša u Sredozemlju, uključujući Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju (donesen 1995., zamijenio sličan protokol iz 1982.) i njegove priloge.

Europska unija stranka je Barcelonske konvencije 1 i njezinih protokola 2 . Italija, Grčka, Španjolska, Francuska, Slovenija, Malta, Cipar i Hrvatska također su stranke Barcelonske konvencije i njezinih Protokola, kao i 13 mediteranskih zemalja koje nisu članice EU-a.

2.2.Dvadeseti redoviti sastanak ugovornih stranaka

Dvadeseti redoviti sastanak ugovornih stranaka Barcelonske konvencije održat će se od 17. do 20. prosinca 2017. u Tirani, u Albaniji.

Na tom će sastanku stranke trebati odlučiti, među ostalim, o aktu koji proizvodi pravne učinke, naime o prijedlogu izmjene Priloga II. (Popis vrsta pred istrebljenjem i ugroženih vrsta) Protokolu o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju („Protokol”).

Postupak opisan u članku 23. Barcelonske konvencije primjenjuje se na donošenje svih izmjena priloga protokolima. Takve se izmjene donose tročetvrtinskom većinom glasova ugovornih stranaka Protokola. U skladu s člankom 25. Barcelonske konvencije „Europska ekonomska zajednica […] koristi se svojim pravom glasa, i to brojem glasova koji je jednak broju njezinih država članica koje su ugovorne stranke ove Konvencije i jednoga od njezinih protokola ili više njih; Europska ekonomska zajednica […] ne koristi se svojim pravom glasa u slučajevima kada se predmetne države članice koriste svojim pravom glasa, i obratno.”

2.3.Predviđene izmjene Priloga II. Protokolu

Na Dvadesetom redovitom sastanku ugovornih stranaka Barcelonske konvencije od 17. do 20. prosinca 2017. stranke bi trebale donijeti izmjene Priloga II. Protokolu („predviđeni akt”).

Ciljevi su predviđenog akta:

– na popis vrsta u Prilogu II. Protokolu dodati četiri nove vrste iz razreda Anthozoa (razreda morskih beskralježnjaka koji uključuje koralje): Isidella elongata, Dendrophyllia cornigera, Dendrophyllia ramea i Desmophyllum dianthus,

– ažurirati nazive nekoliko morskih i obalnih vrsta ptica s obzirom na taksonomske promjene od zadnjih izmjena priloga Protokolu.

Predviđeni akt bit će obvezujući za stranke u skladu s člankom 29. Barcelonske konvencije, kojim se propisuje da „Svaki protokol uz ovu Konvenciju obvezuje […] ugovorne stranke dotičnog protokola”, i člankom 23., kojim se propisuje sljedeće: „Prilozi ovoj Konvenciji ili bilo kojem protokolu sastavni su dio Konvencije odnosno protokola”.

3.Stajalište koje treba donijeti u ime Unije

U Protokolu su utvrđeni Popis vrsta pred istrebljenjem ili ugroženih vrsta i Popis vrsta čije je korištenje uređeno (članak 12.). Ta dva popisa čine priloge II. i III. Protokolu. Ugovorne stranke obvezne su donositi usklađene mjere kako bi osigurale zaštitu i očuvanje životinjskih i biljnih vrsta navedenih u tim prilozima.

U predviđenom aktu prvo se predlaže ažuriranje naziva nekoliko morskih i obalnih vrsta ptica s obzirom na taksonomske promjene od zadnjih izmjena priloga Protokolu. Nije riječ o bitnim izmjenama, nego o ažuriranju naziva vrsta koje su već na popisu.

Zatim se u predviđenom aktu predlaže dodavanje četiriju novih vrsta iz razreda Anthozoa (Isidella elongata, Dendrophyllia cornigera, Dendrophyllia ramea i Desmophyllum dianthus) na popis vrsta u Prilogu II. Protokolu.

O drugom je prijedlogu raspravljano u okviru relevantnog tehničkog tijela u okviru Konvencije na 13. sastanku nacionalnih središnjih mjesta za Protokol na kojemu je EU bio predstavljen.

Četiri predmetne vrste koralja prisutne su na grebenima, tipu staništa koji je od interesa Zajednice i za čije je očuvanje potrebno odrediti posebna područja očuvanja 3 na temelju Priloga I. Direktivi o staništima 4 . Posebno, u Priručniku za tumačenje staništa Europske unije 5 među vrstama koje oblikuju mediteranske grebene navedene su zajednica vrste Dendrophyllia ramea, zajednica vrste Dendrophyllia cornigera, facijes vrste Isidella elongata te zajednice bijelih koralja kao što su Lophelia pertusa i Madrepora oculata (s kojima se povezuje Desmophyllum dianthus). Te četiri vrste navedene su među ugroženim vrstama na Crvenom popisu ugroženih vrsta Sredozemlja 6 (Dendrophyllia ramea trenutačno je svrstana kao osjetljiva, Dendrophyllia cornigera i Desmophyllum dianthus su ugrožene, a Isidella elongate kritično je ugrožena i smatra se gotovo endemskom). Tri od tih četiriju vrsta (D. ramea, D. cornigera i D. dianthus ) pripadaju skupini kamenih koralja koja je navedena u Dodatku II. Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka te stoga u Prilogu B Uredbi Vijeća (EZ) br. 338/97 7 (Uredba o trgovini vrstama divlje faune i flore). Te četiri vrste iz razreda Anthozoa izložene su brojnim antropogenim utjecajima na Sredozemnom moru, kao što su pridneno koćarenje, bentoski ribolov parangalima, unos onečišćujućih tvari, bušenje, globalno zagrijavanje i acidifikacija oceana. Njihova sposobnost oporavka može biti dosta malena zbog relativno sporih stopa rasta, slabe sposobnosti širenja i relativno dugog životnog vijeka. Iako su znanstvene informacije o populacijama tih četiriju vrsta oskudne, dostupna evidencija o populacijama i kvalitativna opažanja upućuju na alarmantnu regresiju staništa i/ili pad populacija.

Podupiranjem ovih prijedloga Unija osigurava dosljednost svojeg unutarnjeg i vanjskog djelovanja.

Unija se obvezala na međunarodnu suradnju radi zaštite bioraznolikosti u skladu s člankom 191. stavkom 1. UFEU-a i člankom 5. Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti te odlukama s 10., 12. i 13. konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti u Nagoyi 2010. 8 , Pyeongchangu 2014. 9 i Meksiku 2016. U tom je smislu za vrste za koje se predlaže dodavanje na popis posebno važna Odluka XIII/11 10 s 13. konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti kojom se promiče provedba dobrovoljnog posebnog plana rada za bioraznolikost u područjima s hladnim vodama kojim se, među ostalim, nastoji održati i povećati otpornost ekosustava u takvim područjima.

Prijedlog je i u skladu sa zabrinutošću koja je izražena na Konferenciji Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti 2012. „zbog znatne osjetljivosti koraljnih grebena i mangrova na utjecaje, među ostalim, klimatskih promjena, acidifikacije oceana, pretjeranog ribolova, štetnih ribolovnih praksi i onečišćenja” te s obvezivanjem, na toj istoj konferenciji, „na potporu međunarodnoj suradnji radi očuvanja ekosustava koraljnih grebena i mangrova, ostvarivanja socijalnih, gospodarskih i okolišnih koristi od njih te olakšavanja tehničke suradnje i dobrovoljne razmjene informacija”.

Prijedlog doprinosi i ostvarenju cilja održivog razvoja 14.2, prema kojemu se nastoji „do 2020. održivo upravljati morskim i obalnim ekosustavima, zaštititi ih, među ostalim jačanjem njihove otpornosti, kako bi se izbjegle znatne negativne posljedice, te poduzeti mjere za njihov oporavak kako bi oceani bili zdravi i produktivni”.

S obzirom na navedeno, Europska unija trebala bi podržati prijedlog o izmjeni Priloga II. Protokolu.

4.Pravna osnova

4.1.Postupovna pravna osnova

4.1.1.Načela

Člankom 218. stavkom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđeno je donošenje odluka kojima se utvrđuju „stajališta koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma kada je to tijelo pozvano donositi akte koji proizvode pravne učinke, uz iznimku akata kojima se dopunjuje ili mijenja institucionalni okvir sporazuma”.

Pojam „akata koji proizvode pravne učinke” obuhvaća akte koji proizvode pravne učinke na temelju pravila međunarodnog prava kojima se uređuje predmetno tijelo. Obuhvaća i instrumente koji nemaju obvezujući učinak na temelju međunarodnog prava, ali „presudno utječu na sadržaj propisa koje donese zakonodavac Unije” 11 .

4.1.2.Primjena u ovom slučaju

Akt koji su ugovorne stranke Barcelonske konvencije pozvane donijeti na svojem sastanku akt je koji proizvodi pravne učinke. Predviđeni akt bit će obvezujući prema međunarodnom pravu u skladu s člancima 23. i 29. Barcelonske konvencije. Stoga je postupovna pravna osnova predložene odluke članak 218. stavak 9. UFEU-a.

4.2.Materijalna pravna osnova

4.2.1.Načela

Materijalna pravna osnova odluke na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a prije svega ovisi o cilju i sadržaju predviđenog akta o kojemu se donosi stajalište u ime Unije.

4.2.2.Primjena u ovom slučaju

Cilj i sadržaj predviđenog akta odnose se na okoliš. Stoga je materijalna pravna osnova predložene odluke članak 192. stavak 1. UFEU-a.

4.3.Zaključak

Pravna osnova predložene odluke trebao bi biti članak 192. stavak 1. u vezi s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a.

2017/0263 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu o prijedlogu izmjena Priloga II. Protokolu o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju koje u ime Unije treba donijeti na Dvadesetom redovitom sastanku ugovornih stranaka Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Zajednica je sklopila Konvenciju o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja („Barcelonska konvencija”) u skladu s Odlukom Vijeća 1999/802/EZ 12 , a stupila je na snagu 9. srpnja 2004.

(2)Unija je i stranka Protokola o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju („Protokol”), koji je Zajednica sklopila Odlukom Vijeća 1999/800/EZ 13 , a stupio je na snagu 12. prosinca 1999.

(3)U skladu s člankom 18. Barcelonske konvencije jedan je od ciljeva sastanaka ugovornih stranaka donositi, razmatrati i prema potrebi izmjenjivati priloge toj konvenciji i protokolima.

(4)Dvadeseti redoviti sastanak ugovornih stranaka Barcelonske konvencije trebao bi se održati od 17. do 20. prosinca 2017. Jedna je od točaka dnevnog reda sastanka donošenje izmjena Prilogu II. Protokolu.

(5)Cilj je tih izmjena dodati četiri nove vrste (Isidella elongata, Dendrophyllia cornigera, Dendrophyllia ramea i Desmophyllum dianthus) iz razreda Anthozoa na popis vrsta utvrđen u Prilogu II. Protokolu te ažurirati nazive nekoliko morskih i obalnih vrsta ptica na tom popisu s obzirom na određene taksonomske promjene od zadnjih izmjena priloga Protokolu.

(6)Primjereno je utvrditi stajalište koje u ime Unije treba donijeti na Dvadesetom redovitom sastanku ugovornih stranaka Barcelonske konvencije jer će izmjene Priloga II. Protokolu biti obvezujuće za Uniju.

(7)Četiri vrste iz razreda Anthozoa koje su predložene za uvrštavanje u Prilog II. Protokolu prisutne su u prirodnim tipovima staništa od interesa Zajednice za čije je očuvanje potrebno odrediti posebna područja očuvanja kako je utvrđeno u Prilogu I. Direktivi Vijeća 92/43/EEZ 14 . Tri vrste uključene su i u Dodatak II. Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka koja se u Uniji provodi na temelju Priloga B Uredbi Vijeća (EZ) br. 338/97 15 . Za sve vrste koje su predložene za dodavanje na popis zna se da su ugrožene u Sredozemnom moru i da im zato treba bolja zaštita od ljudskih aktivnosti koja se osigurava Protokolom.

(8)Budući da se prijedlog odluke na Dvadesetom redovitom sastanku ugovornih stranaka Barcelonske konvencije odnosi na izmjenu Priloga II. Protokolu, primjereno ga je nakon donošenja objaviti u Službenom listu Europske unije.

(9)Na Dvadesetom redovitom sastanku ugovornih stranaka Barcelonske konvencije Uniju će zastupati Komisija, u skladu s člankom 17. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Države članice u skladu s člankom 4. stavkom 3. UEU-a trebaju podržati stajalište Unije,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje u ime Unije treba donijeti na Dvadesetom redovitom sastanku ugovornih stranaka Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja („Barcelonska konvencija”) jest da se podupre prijedlog odluke o izmjeni Priloga II. Protokolu o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju („Protokol”) u smislu:

(1)dodavanja sljedećih vrsta:

–Dendrophyllia cornigera,

–Dendrophyllia ramea,

–Desmophyllum dianthus,

–Isidella elongata;

(2)promjene naziva morskih i obalnih vrsta ptica zbog taksonomskih promjena utvrđenih u Prilogu.

Članak 2.

Odluka iz članka 1. nakon donošenja se objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Komisiji i državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Vijeće

Predsjednik

(1) Odluka Vijeća 77/585/EEZ od 25. srpnja 1977. o zaključivanju Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja i Protokola o sprečavanju onečišćavanja Sredozemnog mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i iz zrakoplova (SL L 240, 19.9.1977., str. 1.) i Odluka Vijeća 1999/802/EZ od 22. listopada 1999. o prihvaćanju izmjena Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja i Protokola o sprečavanju onečišćavanja potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i iz zrakoplova (Barcelonska konvencija) (SL L 322, 14.12.1999., str. 32.).

(2) Odluka Vijeća 1999/800/EZ od 22. listopada 1999. o sklapanju Protokola o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju i o prihvaćanju priloga tom Protokolu (Barcelonska konvencija) (SL L 322, 14.12.1999., str. 1.).

(3) Posebno područje očuvanja, kako je definirano člankom 1. točkom (l) Direktive o staništima, znači područje od značaja za Zajednicu koje su države članice odredile zakonskim, administrativnim i/ili ugovornim aktom, gdje se potrebne mjere očuvanja primjenjuju radi održavanja ili povrata u povoljno stanje očuvanosti prirodnih staništa i/ili populacija vrsta za koje je to područje određeno.

(4) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(5) Priručnik za tumačenje staništa Europske unije – EUR28, donio Odbor za staništa 4. listopada 1999. (inačica EUR15), zadnja izmjena u travnju 2013. http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/docs/Int_Manual_EU28.pdf .

(6) http://www.iucnredlist.org/initiatives/mediterranean

(7) Uredba Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima (SL L 61, 3.3.1997., str. 1.).

(8) Odluka X/2, „Strateški plan za bioraznolikost 2011. – 2020. i ciljevi za bioraznolikost iz Aichija”, uključujući „cilj za bioraznolikost iz Aichija br. 10”, prema kojemu se teži „do 2015. svesti na minimum višestruke antropogene pritiske na koraljne grebene i druge osjetljive ekosustave pogođene klimatskim promjenama ili acidifikacijom oceana kako bi ostali cjeloviti i funkcionalni”.

(9) Odluka XII/23, Prilog, „Prioritetne mjere za ostvarivanje cilja za bioraznolikost iz Aichija br. 10 za koraljne grebene i s njima usko povezane ekosustave”.

(10) Odluka XIII/11, „Dobrovoljni posebni plan rada za bioraznolikost u područjima s hladnim vodama unutar područja primjene Konvencije”.

(11) Predmet C-399/12, Njemačka protiv Vijeća (OIV), ECLI:EU:C:2014:2258, točke 61.–64.

(12) Odluka Vijeća 1999/802/EZ od 22. listopada 1999. o prihvaćanju izmjena Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja i Protokola o sprečavanju onečišćavanja potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i iz zrakoplova (Barcelonska konvencija) (SL L 322, 14.12.1999., str. 32.).

(13) Odluka Vijeća 1999/800/EZ od 22. listopada 1999. o sklapanju Protokola o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju i o prihvaćanju priloga tom Protokolu (Barcelonska konvencija) (SL L 322, 14.12.1999., str. 1.).

(14) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(15) Uredba Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima (SL L 61, 3.3.1997., str. 1.).