OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Gruzija se i dalje suočava s lošim vanjskim uvjetima, što je u 2016. zbog smanjenja izvoza i doznaka iz inozemstva pridonijelo razmjerno slabom rastu BDP-a od 2,7 % (u usporedbi s 2,9 % u 2015. i 4,6 % u 2014.). U 2017. predviđa se postupni rast BDP-a na 3,5 %, na temelju potrošnje i ulaganja. Očekuje se i da će se u 2017. ubrzati regionalni i globalni rast, ali da će on i dalje biti izložen negativnim rizicima geopolitičke nestabilnosti, protekcionizma i volatilnosti na financijskim tržištima.

Fiskalni deficit Gruzije i dalje je znatan (4,1 % BDP-a u 2016., a prema predviđanjima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ostat će na toj razini i u 2017.očekivanjima ). Udio javnog duga u BDP-u povećao se sa 35,6 % u 2014. na 44,6 % u 2016. uglavnom zbog činjenice da je oko 80 % javnog duga izraženo u stranoj valuti te da se vrijednost nacionalne valute (gruzijski lari, GEL) tijekom tog razdoblja naglo smanjila. Nadalje, stanje platne bilance Gruzije i dalje je osjetljivo zbog vrlo velikog deficita tekućeg računa (12,4 % BDP-a u 2016.) i visokog vanjskog duga (111,8 % BDP-a u 2016.). Devizne pričuve Gruzije od 2011. uglavnom su stabilne u apsolutnom smislu i iznosile su 2,8 milijarde USD krajem 2016., ali su prema složenim pokazateljima MMF-a potrebe za pričuvama sve veće. Stoga su pričuve trenutačno ispod razine koju MMF smatra odgovarajućom. Gruzija nastavlja i s prilagodbom zahtjevima sporazuma o detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine (DCFTA) sklopljenom s EU-om koji pruža mogućnosti, ali podrazumijeva i troškove prilagodbe.

U tom su kontekstu 12. travnja 2017. Gruzija i MMF dogovorili trogodišnji produženi aranžman (2017. – 2020.) u okviru proširenog instrumenta za financiranje (EFF). EFF čini 100 % kvote Gruzije u Fondu (210,4 milijuna posebnih prava vučenja, odnosno oko 285 milijuna USD). Cilj je programa EFF-a poduprijeti program gospodarske reforme koji će Gruziji pomoći da smanji ekonomske slabosti te promicati veći i uključiviji gospodarski rast.

Osim toga, Vlada Gruzije 16. lipnja 2017.zatražila je od EU-a makrofinancijsku pomoć (MFA). S obzirom na taj zahtjev i gospodarsku situaciju u zemlji, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja prijedlog za makroekonomsku pomoć Gruziji na temelju članka 212. stavka 2. UFEU-a. Predlaže se iznos od 45 milijuna EUR od čega 35 milijuna EUR u obliku zajmova i 10 milijuna EUR u obliku bespovratnih sredstava.

Predloženi novi program makrofinancijske pomoći treći je program nakon vojnog sukoba Gruzije s Rusijom iz kolovoza 2008. Na Međunarodnoj konferenciji donatora održanoj u Bruxellesu u listopadu 2008. EU je za svaki od dva programa makroekonomske pomoći donirao 46 milijuna EUR . Prvi od tih programa (46 milijuna EUR, u cijelosti u obliku bespovratnih sredstava) proveden je 2009. – 2010., a drugi (ponovno 46 milijuna EUR, pola u obliku bespovratnih sredstava i pola u obliku zajmova) u razdoblju 2015. – 2017. Zadnji obrok u okviru programa makrofinancijske pomoći za razdoblje 2015. – 2017. isplaćen je u svibnju 2017.

Gruzija će predloženom makrofinancijskom pomoći EU-a lakše pokriti dio potreba za vanjskim financiranjem u razdoblju 2017. – 2020., koje su procijenjene na 752 milijuna USD (671 milijun EUR) 1 . Time će se smanjiti kratkoročne slabosti platne bilance i fiskalne slabosti gospodarstva. Pomoć će biti osmišljena i provedena u skladu s programima prilagodbe i reformi koje je Gruzija dogovorila s MMF-om i Svjetskom bankom, kao i s reformama dogovorenima u kontekstu proračunske potpore EU-a i detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine.

Kako je dodatno objašnjeno u radnom dokumentu službi Komisije koji je priložen ovom Prijedlogu, Komisija smatra, među ostalim i na temelju procjene političke situacije koju je provela Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS), da su ispunjeni politički i gospodarski preduvjeti za predloženi program makrofinancijske pomoći.

•Opći kontekst

Makroekonomska prognoza za Gruziju i dalje je osjetljiva. Fiskalna konsolidacija koja je u tijeku mogla bi oslabiti domaću potražnju i smanjiti gospodarski rast u Gruziji. Osim toga, gospodarstvo u Gruziji izloženo je većim rizicima zbog nesigurnih regionalnih i globalnih gospodarskih prognoza, vanjskih neravnoteža (točnije, velikog deficita tekućeg računa koji i dalje raste te znatnog vanjskog duga), kao i međunarodnih pričuva koje su ispod odgovarajuće razine.

Usporeni gospodarski rast u regiji i činjenica da je vrijednost valuta glavnih trgovačkih partnera naglo pala od kraja 2014. nepovoljno su utjecali na izvoz Gruzije i doznake iz inozemstva. To je pridonijelo usporavanju gospodarskog rasta na 2,7 % u 2016., s 2,9 % u 2015. i 4,6 % u 2014. Rast BDP-a u Gruziji u 2016. uglavnom je bio potaknut ulaganjima, dok je privatna potrošnja ostala slaba, što je bilo odraz smanjenja raspoloživog dohotka uzrokovanog povećanjem vrijednosti obveza otplate zajmova kućanstava u američkim dolarima u kontekstu naglog pada vrijednosti larija. Za 2017. predviđa se postupni rast BDP-a na 3,5 % na temelju potrošnje i ulaganja i to na 5,0 % u 2020. (kada ističe nedavno dogovoreni aranžman s MMF-om).

Tečaj (prosjek USD/GEL tijekom razdoblja) kretao se od 1,77 u 2014. do 2,27 u 2016., što znači pad vrijednosti gruzijskog larija od oko 22 %. Učinci te volatilnosti pojačani su još uvijek visokom dolarizacijom gruzijskog gospodarstva u kojemu je 70 % depozita i 65 % zajmova u 2016. bilo u američkim dolarima.

Stopa nezaposlenosti u Gruziji (11,8 % krajem 2016.) na silaznoj je putanji od 2009. (16,9 %), ali i dalje je velik izazov. Dok se prilike za zapošljavanje stvaraju u novim sektorima rasta, posebno u turizmu i drugim uslužnim djelatnostima, stopa nezaposlenosti i dalje je visoka zbog problema vještina koje ne odgovaraju potrebama tržišta rada i velikih regionalnih razlika. Gruziji nedostaje i program naknada za nezaposlenost.

Kad je riječ o sektoru inozemstva, gruzijski se deficit tekućeg računa 2016. porastao je na 12,4 % BDP-a (s 12,0 % BDP-a u 2015. i 10,6 % u 2014.) te, kako je navedeno, ostaje glavni izvor slabosti. Deficit tekućeg računa povećao se u razdoblju 2014. – 2016. unatoč usporavanju gospodarskog rasta jer je slab izvoz i više nego nadoknadio slabu domaću potražnju za uvozom, što je uzrokovalo veći deficit robne razmjene. Očekuje se da će u 2017. deficit tekućeg računa dodatno porasti na 12,9 % prije nego što se prema predviđanjima programa MMF-a neznatno smanji na 11 % u 2020. Vrlo velik deficit tekućeg računa uglavnom je uzrokovan deficitom robne razmjene koja je samo djelomično neutralizirana viškom od razmjene usluga te prihodima i prijenosima iz inozemstva, uključujući doznake iz inozemstva.

Iako se deficit tekućeg računa uglavnom financira priljevima od izravnih stranih ulaganja, očekuje se da će se ta ulaganja neznatno smanjiti s 11 % BDP-a u 2016. na 10,3 % BDP-a u 2017. te ostati na sličnoj razini do 2020. Nadalje, i financijski su priljevi koji stvaraju dug pridonijeli financiranju deficita tekućeg računa. Stoga se vanjski dug Gruzije, koji se kretao oko 80 % BDP-a tijekom razdoblja 2008. – 2014., znatno povećao u godinama koje su uslijedile te je krajem 2016. dosegnuo 111,8 % BDP-a. Predviđa se da će se vanjski dug u 2020. dodatno povećati na 120,2 %. Kako je većina vanjskog duga u američkim dolarima, pad vrijednosti larija znatno je utjecao na njegov rast.

Narodna banka Gruzije općenito se suzdržala od velikih intervencija na deviznom tržištu te je dopustila pad vrijednosti larija. To je omogućilo da bruto međunarodne pričuve ostanu stabilne, u ukupnom iznosu od 2,7 milijarde USD krajem veljače 2017. (oko tri mjeseca uvoza u sljedećoj godini). Cilj je nedavno dogovorenog programa MMF-a povećanje pričuva od 54 % , s 2,8 milijarde USD krajem 2016. na 4,2 milijarde USD u 2020. (oko četiri mjeseca pokrivenosti uvozom).

Prosječna inflacija tijekom razdoblja (indeks potrošačkih cijena, IPC) usporena je na 2,1 % u 2016., u usporedbi s 4,0 % u 2015. Predviđa se da će se IPC u 2017. povećati na 5,7 %, u skladu s povećanjem trošarina koje su na snagu stupile u siječnju 2017., ali bi se u 2018. trebao smanjiti na 3,0 % i u 2019. i 2020. ostati na sličnoj razini

Nakon dugog razdoblja fiskalne konsolidacije od 2009., fiskalni deficit opće države počeo je u 2015. rasti (3,8 % BDP-a) djelomično zbog povećanja socijalnih davanja kojima se rješavaju visoke razine siromaštva i nejednakosti u zemlji, ali istodobno je i odraz negativnog učinka usporenog gospodarskog rasta na porezne prihode. Stanje proračuna dodatno se pogoršalo u 2016. kada je MMF procijenio da državni deficit iznosi 4,1 % BDP-a zbog prihoda koji su bili slabiji od očekivanih, kao i zbog povećane potrošnje prije parlamentarnih izbora u listopadu (uglavnom u obrani, javnom prijevozu, infrastrukturi i zdravstvu). Sada se predviđa da će u 2017. fiskalni deficit (za koji se predviđao daljnji rast na oko 6 % BDP-a ove godine, prije nego što je dogovoren novi program MMF-a) ostati na istoj razini (4,1 %) te da će se nakon toga postupno smanjiti i u 2020. dosegnuti 3,1 %. Javni dug isto se tako povećao na procijenjenih 44,6 % BDP-a u 2016. (sa 35,6 % u 2014.) i očekuje se da će se taj rast nastaviti najviše do 47 % u 2019., prije nego što se nakon toga počne postupno smanjivati.

Fiskalna strategija gruzijskih vlasti temelji se na daljnjoj konsolidaciji. Točnije, gruzijske vlasti planiraju smanjiti tekuću potrošnju (smanjenje izdataka za plaće i administrativnih troškova, bolja učinkovitost u potrošnji za zdravstvo i nove kontrole izdataka lokalnih tijela uprave) povećanjem kapitalne potrošnje, uglavnom u infrastrukturi, te uvođenjem drugog (financiranog) stupa mirovinskog sustava. Na prihodovnoj su strani gruzijske vlasti povećale poreze (točnije, trošarine na duhanske proizvode, vozila i gorivo) kako bi nadoknadile gubitke prihoda zbog reforme poreza na dobit koja je na snagu stupila u siječnju 2017. i spremni su poduzeti dodatne mjere, ako to bude potrebno.

Fiskalna konsolidacija dopunjena je planom strukturnih reformi usmjerenim na poboljšanje poslovnog okruženja, obrazovanje i javnu upravu, kao i na ulaganja u infrastrukturu. Dodatne mjere uključuju fiskalne reforme (točnije, poboljšanje upravljanja rizicima koji proizlaze iz javno-privatnih partnerstava i poduzeća u državnom vlasništvu), jačanje financijskog sektora (na primjer, uvođenje sustava osiguranja depozita te poboljšanje regulatornih i nadzornih okvira te okvira za sanaciju banaka), kao i prilagodba zahtjevima DCFTA-e koja je u tijeku.

U predviđanjima MMF-a iz ožujka 2017. upućuje se na znatne potrebe za vanjskim financiranjem u razdoblju 2017. – 2020., uz procijenjeni ukupni manjak u vanjskom financiranju od 752 milijuna USD (256 milijuna USD u 2017., 222 milijuna USD u 2018., 183 milijuna USD u 2019. i 91 milijun USD u 2020.). Taj manjak u financiranju uglavnom se može pripisati trima čimbenicima: relativno velikom deficitu tekućeg računa, potrebnom povećanju deviznih pričuva te znatnim očekivanim zahtjevima za amortizaciju duga.

Predloženi program makrofinancijske pomoći od 45 milijuna EUR (oko 50 milijuna USD), uz 23 milijuna EUR (oko 26 milijuna USD) isplaćenih u okviru prethodnog programa makrofinancijske pomoći u svibnju 2017., pokrio bi 10 % ukupnog procijenjenog manjka u financiranju i 33 % preostalog manjka u financiranju (nakon odbitka neto financiranja MMF-a i očekivane isplate zajmova Svjetske banke koji se temelje na politikama).

Ostali ključni doprinosi za pokrivanje preostalog manjka u financiranju uključuju bespovratna sredstva Francuske razvojne agencije (AFD) kao potpora proračunu (u iznosu od 62 milijuna USD 2017.) i Azijske banke za razvoj (očekuje se iznos od 100 milijuna USD tijekom 2018. – 2019.).

•Postojeće odredbe u području prijedloga

Europski parlament i Vijeće donijeli su 12. kolovoza 2013. 2 Odluku br. 778/2013/EU kojom je Gruziji odobrena prethodna makrofinancijska pomoć u iznosu od 46 milijuna EUR (pola u obliku bespovratnih sredstava, a pola u obliku zajmova). Pomoć je u potpunosti provedena 2015. – 2017. s posljednjom isplatom u svibnju 2017.

•Usklađenost s drugim politikama i ciljevima politika Unije

EU i Gruzija tijekom godina razvili su bliske političke i gospodarske odnose što je dovelo do zaključenja Sporazuma o pridruživanju, uključujući DCFTA-u, koji je potpisan 2014., a na snagu je stupio u srpnju 2016. Taj Sporazum o pridruživanju, kojim je zamijenjen prethodni Sporazum o partnerstvu i suradnji, omogućit će političko pridruživanje i ekonomsku integraciju Gruzije i EU-a. U Jedinstvenom okviru za potporu EU-a utvrđeni su prioritetni sektori suradnje s Gruzijom u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI). Jedinstveni okvir za potporu za razdoblje 2017. – 2020. u završnoj je fazi izrade.

Gospodarske veze Gruzije i EU-a već su dobro razvijene. EU je 2016. Gruziji bio glavni trgovački partner, sa 32,6 % udjela u trgovinskoj razmjeni, dosta ispred drugih glavnih trgovačkih partnera (Turske sa 17,2 % i Rusije sa 8,1 % udjela u trgovinskoj razmjeni). EU je i glavni ulagački partner i donator Gruziji.

Zemlje obuhvaćene europskom politikom susjedstva imaju pravo zatražiti makrofinancijsku pomoć. Makrofinancijska pomoć EU-a bit će dopuna bespovratnim sredstvima mobiliziranima u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo i drugih programa EU-a, ponajprije u pogledu uvjeta predviđenog u okviru paketâ proračunske potpore koju EU provodi. Pružanjem potpore gruzijskim vlastima u donošenju primjerena okvira za makroekonomsku politiku i strukturne reforme makrofinancijska pomoć EU-a pridonijela bi povećanju dodane vrijednosti i učinkovitosti ukupnih financijskih intervencija EU-a, uključujući intervencije u okviru drugih financijskih instrumenata.

Gruzija je konsolidirala svoju demokraciju i vladavinu prava i dodatno je ojačala poštovanje ljudskih prava. Zadnji parlamentarni izbori održani u listopadu 2016. bili su konkurentni i dobro organizirani. Što se tiče sudstva, Gruzija reformama promiče nezavisnost sudaca, profesionalizam i odgovornost.

S obzirom na prethodno navedeno može se smatrati da su politički preduvjeti za dodjelu makrofinancijske pomoći Gruziji, uključujući aspekt političke i gospodarske bliskosti s EU-om, ispunjeni. Detaljna procjena ispunjenosti političkih kriterija za makrofinancijsku pomoć koju je provela Europska služba za vanjsko djelovanje priložena je popratnom radnom dokumentu službi Komisije uz ovaj Prijedlog.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Sažetak predloženih mjera

Predmetna makrofinancijska pomoć iznosila bi najviše 45 milijuna EUR. Komisija predlaže pružanje pomoći u obliku srednjoročnih zajmova u iznosu do 35 milijuna EUR te bespovratnih sredstava u iznosu do 10 milijuna EUR. S obzirom na predloženi iznos pomoći Komisija razmatra njezino pružanje u dva obroka 3 . Prvi bi obrok indikativno obuhvaćao element zajma u iznosu od 15 milijuna EUR i element bespovratnih sredstava u iznosu od 5 milijuna EUR, a drugi obrok element zajma u iznosu od 20 milijuna EUR i element bespovratnih sredstava u iznosu od 5 milijuna EUR.

Komisija će upravljati tom pomoći. Primjenjuju se posebne odredbe o sprečavanju prijevara i drugih nepravilnosti, u skladu s Financijskom uredbom.

Isplate u okviru predloženog programa makrofinancijske pomoći ovisile bi o uspješnim revizijama u okviru programa MMF-a i o učinkovitom povlačenju sredstava MMF-a u Gruziji. Osim toga, Komisija bi u ime EU-a zajedno s gruzijskim vlastima ugovorila utvrđivanje posebne skupine mjera strukturnih reformi koje bi se definirale u Memorandumu o razumijevanju. Tim bi reformske mjere bile potpora planu reformi gruzijskih vlasti i dopuna programima dogovorenima s MMF-om, Svjetskom bankom i ostalim donatorima, te programima politike povezanim s proračunskom potporom EU-a. One bi bile u skladu s glavnim prioritetima gospodarske reforme koje su dogovorili EU i Gruzija u kontekstu Sporazuma o pridruživanju, uključujući DCFTA-u i Strategiju udruživanja.

Odluka o isplati oko 22 % predložene pomoći u obliku bespovratnih sredstava (10 milijuna EUR od ukupno 45 milijuna EUR), a ostatka u obliku zajmova opravdana je razinom gospodarskog i socijalnog razvoja Gruzije (mjerenog dohotkom po glavi stanovnika te zemlje, pri čemu je Svjetska banka Gruziju klasificirala kao zemlju s nižim srednjim prihodom, te siromaštvom), kao i njezinom relativno visokom zaduženošću. Iako Gruzija ne može računati na financiranje sredstvima MMF-a ili Svjetske banke pod povoljnim uvjetima, još donedavno je ispunjavala uvjete za takvu vrstu financiranja . Bez obzira na to, daje se prednost elementu zajma jer je ispunjavala te uvjete.

•Pravna osnova

Pravna je osnova ovog prijedloga članak 212. stavak 2. UFEU-a.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Načelo supsidijarnosti primjenjuje se jer države članice ne mogu same dostatno ostvariti ciljeve obnove kratkoročne makroekonomske stabilnosti u Gruziji te se oni bolje mogu ostvariti na razini Europske unije. Glavni su razlozi proračunska ograničenja na nacionalnoj razini i potreba za dobrom koordinacijom donatora kako bi se maksimalno povećali opseg i učinkovitost pomoći.

•Proporcionalnost

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti: ograničen je na minimum potreban za ostvarenje ciljeva kratkoročne makroekonomske stabilnosti i ne prelazi ono što je potrebno za tu svrhu.

Kako je Komisija utvrdila na temelju procjena MMF-a u kontekstu programa Proširenog instrumenta za financiranje, iznos predložene nove makrofinancijske pomoći, uz posljednju isplatu u okviru prethodnog programa makrofinancijske pomoći u svibnju 2017., odgovara iznosu od 10 % ukupnog procijenjenog manjka u financiranju za razdoblje 2017. – 2020. i 33 % preostalog manjka u financiranju (odnosno, bez neto doprinosa MMF-a i očekivane isplate zajmova Svjetske banke koji se temelje na politikama). To je u skladu sa standardnom praksom podjele tereta za programe makrofinancijske pomoći, uzimajući pritom u obzir pomoć koju Gruziji pružaju drugi bilateralni i multilateralni donatori.

•Odabir instrumenta

Financiranje projekata ili tehnička pomoć ne bi bili pogodni ni dostatni za ostvarenje tih makroekonomskih ciljeva. Ključna dodana vrijednost makrofinancijske pomoći u usporedbi s drugim instrumentima EU-a bila bi ublažavanje ograničenja u vanjskom financiranju i pomoć u stvaranju stabilnog makroekonomskog okvira, među ostalim promicanjem održivog stanja platne bilance i proračuna, te primjerenog okvira za strukturne reforme. Pridonoseći uspostavi primjerenog sveobuhvatnog okvira za politike, makrofinancijskom pomoći može se povećati učinkovitost mjera koje se u Gruziji financiraju u okviru drugih, uže usmjerenih financijskih instrumenata EU-a.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja sa zainteresiranim stranama

Makrofinancijska pomoć pruža se kao sastavni dio međunarodne potpore gospodarskoj stabilizaciji Gruzije. Tijekom pripreme ovog prijedloga za makrofinancijsku pomoć službe Komisije savjetovale su se s MMF-om i Svjetskom bankom, koji su već pokrenuli velike programe financiranja te pripremaju nove programe. Komisija je i u redovitom kontaktu s gruzijskim vlastima.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Službe Europske komisije provele su u skladu sa zahtjevima Financijske uredbe operativnu procjenu financijskog i administrativnog okruženja u Gruziji kako bi utvrdile jesu li u uspostavljenim postupcima za upravljanje programima pomoći, uključujući makrofinancijsku pomoć, osigurana primjerena jamstva. Preliminarni nalazi misije koju je provelo konzultantsko društvo radi operativne procjene zaprimljeni su u rujnu 2017. Oni pokazuju da je sadašnje stanje u administrativnom i financijskom okruženju Gruzije primjereno za upravljanje novim programom makrofinancijske pomoći, iako su i dalje prisutne neke slabosti. Nacrt završnog izvješća o toj operativnoj procjeni očekuje se u studenome 2017. Kretanja u tom području i dalje će se budno motriti, među ostalim i na temelju redovitih izvješća o napretku reformi u upravljanju javnim financijama (PFM) koje sastavlja Delegacija EU-a u Tbilisiju.

•Procjena učinka

Makrofinancijska pomoć EU-a izvanredni je instrument za hitne slučajeve usmjeren na rješavanje ozbiljnih poteškoća povezanih s platnom bilancom u trećim zemljama. Stoga je ovaj prijedlog makrofinancijske pomoći izuzet iz zahtjeva za provedbu procjene učinka u skladu sa Smjernicama za bolju regulativu Komisije (SWD(2015) 111 final).

Prijedlozi Komisije za makrofinancijsku pomoć općenito se temelje na iskustvu stečenom na temelju ex post evaluacija ranijih programa u susjedstvu EU-a. Nova makrofinancijska pomoć te prateći program gospodarske prilagodbe i reforma pridonijet će smanjenju kratkoročnih financijskih potreba Gruzije uz istodobnu podršku mjerama politike usmjerenima na jačanje srednjoročne platne bilance i fiskalne održivosti te povećanje održivog rasta, čime se dopunjuje program dogovoren s MMF-om. Ti politički uvjeti trebali bi riješiti neke od slabosti koje su tijekom godina uočene u gruzijskom gospodarstvu i sustavu ekonomskog upravljanja. Načelno, uvjeti mogu uključivati reforme kojima je cilj dodatno ojačati sustav socijalne sigurnosti, upravljanje javnim financijama, jačanje ulagačke klime te potpora provedbi DCFTA-e.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Planirana pomoć pružit će se u obliku zajmova i bespovratnih sredstava. Zajmovi će se financirati zaduživanjem koje će u ime EU-a provoditi Komisija. Utjecaj pomoći u obliku zajma na proračun odgovarat će izdvajanju rezervacija Jamstvenog fonda EU-a za vanjska djelovanja prema stopi od 9 % plaćenih iznosa iz proračunske linije 01 03 06 („Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda“). Uz pretpostavku da će dvije isplate zajma (15 milijuna EUR za prvi obrok i 20 milijuna EUR za drugi obrok) biti provedene u 2018., rezervacije će se izdvojiti iz proračuna za 2020., u skladu s pravilima kojima se uređuje mehanizam jamstvenog fonda, u iznosu od 3,15 milijuna EUR.

Pomoć u obliku bespovratnih sredstava (ukupno 10 milijuna EUR, odnosno 5 milijuna EUR za svaki od dva obroka) financirat će se iz odobrenih sredstava za preuzete obveze u proračunu za 2018., iz proračunske linije 01 03 02 (Makrofinancijska pomoć), a isplate će se izvršavati u 2018. 4 .

Na temelju sadašnjih predviđanja iskorištenosti proračunskih linija 01 03 02 i 01 03 06, Komisija ocjenjuje da je utjecaj predloženog programa makrofinancijske pomoći za Gruziju na proračun prihvatljiv.

5.OSTALI ELEMENTI

•Klauzula o preispitivanju/reviziji/vremenskom ograničenju valjanosti

Prijedlog sadržava klauzulu o vremenskom ograničenju valjanosti. Predložena makrofinancijska pomoć stavlja se na raspolaganje na dvije i pol godine, s početkom od prvog dana nakon stupanja na snagu Memoranduma o razumijevanju.

2017/242 (COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Gruziji

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije, 5

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, 6

budući da:

(1)Odnosi između Europske unije („Unija“) i Gruzije razvijaju se unutar okvira europske politike susjedstva (EPS) i Istočnoga partnerstva. Gruzija se priključila Istočnom partnerstvu 2009., nakon čega su između EU-a i Gruzije pokrenuti pregovori o sporazumu o pridruživanju. Tim je sporazumom obuhvaćeno i postupno uvođenje detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine (DCFTA), koji je potpisan u lipnju 2014. i stupio je na snagu 1. srpnja 2016.

(2)Gruzija se i dalje suočava s lošim vanjskim uvjetima, što je 2016. zbog smanjenja izvoza i doznaka iz inozemstva pridonijelo relativno slabom rastu BDP-a. Iako se očekuje da će se regionalni i globalni rast ubrzati u 2017., i dalje će biti izložen negativnim rizicima.

(3)Fiskalni deficit Gruzije i dalje je znatan, a udio javnog duga u BDP-u raste. Stanje platne bilance u Gruziji i dalje je osjetljivo zbog vrlo velikog deficita tekućeg računa i visokog vanjskog duga. Gruzijske devizne pričuve stabilne su u apsolutnom iznosu, ali su se zbog sve većih potreba za pričuvama smanjile ispod razine koju Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra odgovarajućom. Gruzija se i dalje s Unijom prilagođava zahtjevima DCFTA-e.

(4)U tom su kontekstu gruzijske vlasti i MMF u travnju 2017. dogovorili trogodišnji (2017. – 2020.) prošireni instrument za financiranje (EFF) u iznosu od 285,3 milijuna USD. Izvršni odbor MMF-a odobrio je taj dogovor 12. travnja 2017. Cilj je aranžmana EFF-a poduprijeti program gospodarske reforme koji će Gruziji pomoći pri smanjenju ekonomske slabosti te promicanju većeg i uključivijeg gospodarskog rasta.

(5)Imajući u vidu preostale potrebe Gruzije za vanjskim financiranjem, gruzijske su vlasti u lipnju 2017. od Unije zatražile dodatnu makrofinancijsku pomoć.

(6)Od vojnog sukoba s Rusijom iz kolovoza 2008. Gruzija je ostvarila korist od dvaju programa makrofinancijske pomoći koje je Unija donirala na Međunarodnoj donatorskoj konferenciji održanoj u Bruxellesu u listopadu 2008. Prvi od tih programa (46 milijuna EUR, u cijelosti u obliku bespovratnih sredstava) proveden je 2009. – 2010., a drugi (ponovno 46 milijuna EUR, pola u obliku bespovratnih sredstava i pola u obliku zajmova) u razdoblju 2015. – 2017. Unija je Gruziji na raspolaganje stavila i 610 – 746 milijuna EUR u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI) za razdoblje 2014. – 2020., uključujući potporu proračunu i tehničku pomoć. Osim toga, Gruzija se koristi Fondom za poticanje ulaganja u susjedstvu (NIF) koji je tijekom razdoblja 2008. – 2017. projektima u Gruziji pridonio s oko 86 milijuna EUR.

(7)Budući da je Gruzija obuhvaćena europskom politikom susjedstva, trebala bi se smatrati državom koja ispunjava uvjete za primanje makrofinancijske pomoći Unije.

(8)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti izvanredni financijski instrument za nevezanu i nenamjensku potporu platnoj bilanci čija je svrha riješiti neposredne potrebe korisnika za vanjskim financiranjem te bi trebala podržati provedbu programa politike koji sadržava snažne mjere neposredne prilagodbe i strukturne reforme za kratkoročno poboljšanje stanja platne bilance.

(9)S obzirom na to da u platnoj bilanci Gruzije još uvijek postoji znatan preostali manjak u vanjskom financiranju koji premašuje sredstva koja su osigurali MMF i ostale multilateralne institucije, smatra se da je makrofinancijska pomoć Unije Gruziji, s obzirom na trenutačne iznimne okolnosti, prikladan odgovor na zahtjev Gruzije za potporu gospodarskoj stabilizaciji, u kombinaciji s programom MMF-a. Makrofinancijska pomoć Unije pomogla bi gospodarskoj stabilizaciji i planu strukturnih reformi u Gruziji, dopunjujući sredstva koja su na raspolaganju u okviru financijskog aranžmana MMF-a.

(10)Cilj makrofinancijske pomoći Unije trebao bi biti potpora ponovnoj uspostavi održivog stanja vanjskog financiranja Gruzije čime bi se pružila potpora njezinu gospodarskom i socijalnom razvoju.

(11)Određivanje iznosa makrofinancijske pomoći Unije temelji se na sveobuhvatnoj kvantitativnoj procjeni preostalih potreba Gruzije za vanjskim financiranjem te se pritom uzima u obzir njezina sposobnost financiranja vlastitim sredstvima, ponajprije međunarodne pričuve kojima raspolaže. Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi nadopunjivati programe i sredstva koja osiguravaju MMF i Svjetska banka. Pri određivanju iznosa pomoći u obzir se uzimaju i očekivani financijski doprinosi bilateralnih i multilateralnih donatora te potreba za osiguranjem pravedne raspodjele tereta između Unije i drugih donatora, kao i već postojeća primjena drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Gruziji te dodana vrijednost sveukupnog angažmana Unije.

(12)Uzevši u obzir preostale potrebe Gruzije za vanjskim financiranjem, razinu njezina gospodarskog i socijalnog razvoja mjerenog dohotkom po glavi stanovnika države, pojavom siromaštva i razinom zaduženosti, dio pomoći trebao bi se osigurati u obliku bespovratnih sredstava.

(13)Komisija bi trebala osigurati da je makrofinancijska pomoć Unije pravno i suštinski u skladu s ključnim načelima, ciljevima i mjerama poduzetima u okviru različitih područja vanjskog djelovanja i ostalih relevantnih politika Unije.

(14)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti potpora vanjskoj politici Unije prema Gruziji. Službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi blisko surađivati tijekom provedbe programa makrofinancijske pomoći kako bi se osigurala usklađenost i dosljednost vanjske politike Unije.

(15)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti potpora opredijeljenosti Gruzije za vrijednosti koje dijeli s Unijom, uključujući demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje, poštovanje ljudskih prava, održivi razvoj i smanjenje siromaštva, kao i njezinu predanost načelima otvorene, uređene i pravedne trgovine.

(16)Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije Gruzija bi trebala poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, kao i vladavinu prava te jamčiti poštovanje ljudskih prava. Osim toga, posebni ciljevi makrofinancijske pomoći Unije trebali bi jačati učinkovitost, transparentnost i odgovornost sustava upravljanja javnim financijama u Gruziji te promicati strukturne reforme kojima su ciljevi potpora održivog i uključivog rasta, otvaranje radnih mjesta i fiskalna konsolidacija. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi redovito pratiti ispunjavanje preduvjeta i ostvarenje tih ciljeva.

(17)Kako bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa Unije u vezi s makrofinancijskom pomoći Unije, Gruzija bi trebala poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje i suzbijanje prijevara, korupcije i drugih nepravilnosti u vezi s pomoći. Nadalje, trebalo bi predvidjeti da Komisija obavlja provjere te da Revizorski sud provodi revizije.

(18)Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije ne dovode se u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća (kao proračunskog tijela).

(19)Iznosi makrofinancijske pomoći pružene u obliku bespovratnih sredstava te iznosi potrebnih sredstava za makrofinancijsku pomoć u obliku zajmova trebali bi biti u skladu s odobrenim proračunskim sredstvima predviđenim u višegodišnjem financijskom okviru.

(20)Komisija bi trebala upravljati makrofinancijskom pomoći Unije. Kako bi se osiguralo da Europski parlament i Vijeće mogu pratiti provedbu ove Odluke, Komisija bi ih trebala redovito obavješćivati o napretku u pogledu pomoći i dostavljati im relevantne dokumente.

(21)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Odluke provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 7 .

(22)Makrofinancijska pomoć Unije treba biti ispunjavati uvjete gospodarske politike koji će biti utvrđeni u Memorandumu o razumijevanju. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta provedbe te radi učinkovitosti Komisija bi trebala biti ovlaštena pregovarati o tim uvjetima s gruzijskim vlastima uz nadzor odbora predstavnika država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. Na temelju te uredbe savjetodavni bi se postupak u pravilu trebao primjenjivati u svim slučajevima koji u toj Uredbi nisu predviđeni. S obzirom na mogući važan učinak pomoći veće od 90 milijuna EUR, za iznose koji prelaze taj prag prikladno je upotrijebiti postupak ispitivanja. S obzirom na iznos makrofinancijske pomoći Unije Gruziji, savjetodavni postupak trebao bi se primjenjivati na donošenje Memoranduma o razumijevanju ili u slučaju smanjenja, obustave ili ukidanja pomoći,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Unija Gruziji stavlja na raspolaganje makrofinancijsku pomoć („makrofinancijska pomoć Unije”) u iznosu od najviše 45 milijuna EUR radi potpore gospodarskoj stabilizaciji i opsežnom programu reformi u Gruziji. Od tog se najvišeg iznosa do 35 milijuna EUR dodjeljuje u obliku zajmova, a najviše 10 milijuna EUR u obliku bespovratnih sredstava. Dodjela makrofinancijske pomoći Unije podliježe odobrenju Europskog parlamenta i Vijeća za proračun Unije za relevantnu godinu. Ta pomoć pridonosi pokrivanju potreba platne bilance Gruzije kao što je utvrđeno programom MMF-a.

2. U cilju financiranja zajmovne komponente makrofinancijske pomoći Unije Komisija je ovlaštena u ime Unije pozajmiti potrebna sredstva na tržištima kapitala ili od financijskih institucija te ih potom u obliku zajma dodijeliti Gruziji. Prosječno dospijeće zajma iznosi najviše 15 godina.

3. Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije upravlja Komisija u skladu sa sporazumima ili dogovorima postignutima između Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Gruzije te s glavnim načelima i ciljevima gospodarskih reformi navedenima u Sporazumu o pridruživanju između EU-a i Gruzije, uključujući DCFTA, koji je sklopljen u okviru Europske politike susjedstva (EPS).

Komisija redovito obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja povezanih s makrofinancijskom pomoći Unije, uključujući isplate te pomoći, i pravodobno dostavlja tim institucijama relevantne dokumente.

4. Makrofinancijska pomoć Unije stavlja se na raspolaganje na razdoblje od dvije i pol godine počevši od prvog dana nakon stupanja na snagu Memoranduma o razumijevanju iz članka 3. stavka 1.

5. Ako se potrebe Gruzije za financiranjem tijekom razdoblja isplate makrofinancijske pomoći Unije znatno smanje u usporedbi s prvotnim predviđanjima, Komisija, postupajući u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 2., smanjuje iznos pomoći ili tu pomoć obustavlja ili ukida.

Članak 2.

1. Preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije jest da Gruzija poštuje učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, kao i vladavinu prava te da jamči poštovanje ljudskih prava.

2. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje prate ispunjavanje tog preduvjeta tijekom cijelog trajanja makrofinancijske pomoći Unije.

3. Stavci 1. i 2. ovog članka primjenjuju se u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU 8 .

Članak 3.

1. Komisija se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 7. stavka 2. dogovara s gruzijskim vlastima o jasno određenoj gospodarskoj politici i financijskim uvjetima, usmjeravajući se na strukturne reforme i zdrave javne financije na kojima se temelji makrofinancijska pomoć Unije, a ti će uvjeti biti utvrđeni u Memorandumu o razumijevanju („Memorandum o razumijevanju”) u kojem će se navesti rok za ispunjenje tih uvjeta. Uvjeti ekonomske politike i financijski uvjeti utvrđeni u Memorandumu o razumijevanju u skladu su sa sporazumima ili dogovorima iz članka 1. stavka 3., uključujući programe makroekonomske prilagodbe i strukturnih reformi koje Gruzija provodi uz potporu MMF-a.

2. Cilj uvjeta navedenih u stavku 1. ponajprije je jačanje učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti sustava upravljanja javnim financijama u Gruziji, među ostalim i za iskorištavanje makrofinancijske pomoći Unije. Pri određivanju mjera politike isto se tako na odgovarajući način uzimaju u obzir napredak u području uzajamnog otvaranja tržišta, razvoj uređene i pravedne trgovine, kao i drugi prioriteti u kontekstu vanjske politike Unije. Komisija redovito prati napredak u ostvarenju tih ciljeva.

3. Pojedinosti o financijskim uvjetima makrofinancijske pomoći Unije utvrđuju se ugovorom o bespovratnim sredstvima i ugovorom o zajmu koje sklapaju Komisija i gruzijske vlasti.

4. Komisija redovito provjerava jesu li uvjeti iz članka 4. stavka 3. i dalje ispunjeni, kao i jesu li ekonomske politike Gruzije u skladu s ciljevima makrofinancijske pomoći Unije. Pritom Komisija blisko surađuje s MMF-om i Svjetskom bankom i, prema potrebi, s Europskim parlamentom i Vijećem.

Članak 4.

1. U skladu s uvjetima navedenima u stavku 3., Komisija stavlja na raspolaganje makrofinancijsku pomoć Unije u dva obroka, pri čemu se svaki obrok sastoji od zajma i bespovratnih sredstava. Iznos svakog obroka utvrđuje se u Memorandumu o razumijevanju iz članka 3.

2. Za iznose makrofinancijske pomoći Unije u obliku zajmova formiraju se, prema potrebi, rezervacije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 9 .

3. Komisija odlučuje o isplati obrokâ ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)preduvjet utvrđen u članku 2.;

(b)stalni zadovoljavajući rezultati provedbe programa politike koji sadržava snažne mjere prilagodbe i mjere strukturne reforme uz potporu nepreventivnog kreditnog aranžmana s MMF-om; i

(c)zadovoljavajuća provedba ekonomske politike i financijskih uvjeta dogovorenih u Memorandumu o razumijevanju.

Drugi se obrok u načelu isplaćuje najranije tri mjeseca nakon isplate prvog obroka.

4. Ako uvjeti iz stavka 3. nisu ispunjeni, Komisija privremeno obustavlja ili ukida isplatu makrofinancijske pomoći Unije. U takvim slučajevima Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razlozima te suspenzije ili ukidanja.

5. Makrofinancijska pomoć Unije isplaćuje se Narodnoj banci Gruzije. Podložno odredbama koje se dogovaraju u Memorandumu o razumijevanju, uključujući potvrdu preostalih potreba za proračunskim financiranjem, sredstva Unije mogu se doznačiti gruzijskom ministarstvu financija kao krajnjem korisniku.

Članak 5.

1. Zaduživanje i kreditiranje povezano sa zajmovnom komponentom makrofinancijske pomoći Unije izvršava se u eurima s istim datumom valute i ne smiju prouzročiti promjenu roka dospijeća za Uniju i ne smiju je izložiti valutnim ili kamatnim rizicima ili bilo kakvom drugom komercijalnom riziku.

2. Ako okolnosti to dopuštaju i na zahtjev Gruzije, Komisija može poduzeti potrebne korake kako bi osigurala da se u uvjete zajma uključi odredba o prijevremenoj otplati i da se ona podudara s odgovarajućom odredbom iz uvjeta za poslove zaduživanja.

3. Ako okolnosti dopuštaju poboljšanje kamatne stope na zajam i ako Gruzija to zatraži, Komisija može odlučiti refinancirati cijelo prvotno zaduživanje ili jedan dio, ili može restrukturirati odgovarajuće financijske uvjete. Operacije refinanciranja ili restrukturiranja provode se u skladu sa stavcima 1. i 4. i ne utječu na produženje roka dospijeća zaduživanja ili povećanje iznosa nepodmirenog iznosa na dan refinanciranja ili restrukturiranja.

4. Sve troškove koje je prouzročila Unija koji se odnose na poslove zaduživanja i kreditiranja u skladu s ovom Odlukom snosi Gruzija.

5. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja u pogledu poslova iz stavaka 2. i 3.

Članak 6.

1. Makrofinancijska pomoć Unije provodi se u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 10 i Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 11 .

2. Provedbom makrofinancijske pomoći Unije upravlja se izravno.

3. Ugovor o zajmu i ugovor o bespovratnim sredstvima koji se sklapaju s gruzijskim vlastima sadržavaju sljedeće odredbe:

(d)kojima se osigurava da Gruzija redovito provjerava jesu li financijska sredstva odobrena iz proračuna Unije pravilno iskorištena, poduzima odgovarajuće mjere radi sprečavanja nepravilnosti i prijevara te, prema potrebi, pokreće pravne postupke radi osiguravanja povrata svih sredstava isplaćenih na temelju ove Odluke koja se nisu pravilno iskoristila;

(e)kojima se osigurava zaštita financijskih interesa Unije, a ponajprije predviđanjem posebnih mjera u vezi sa sprečavanjem i suzbijanjem prijevara, korupcije i svih drugih nepravilnosti koje utječu na makrofinancijsku pomoć Unije, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 12 , Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2185/96 13 te Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 14 ;

(f)kojima se Komisiju, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara, ili njezine predstavnike izričito ovlašćuje za provedbu provjera, uključujući provjere i inspekcije na terenu;

(g)kojima se Komisiju i Revizorski sud izričito ovlašćuje za provođenje revizija tijekom i nakon razdoblja dostupnosti makrofinancijske pomoći Unije, uključujući revizije dokumentacije te revizije na terenu, poput operativnih procjena;

(h)kojima se osigurava da Unija ostvaruje pravo na prijevremenu otplatu zajma i/ili cjelovit povrat bespovratnih sredstava ako se utvrdi, u vezi s upravljanjem makrofinancijskom pomoći Unije, da je Gruzija sudjelovala u bilo kojoj radnji prijevare ili korupcije ili u nekoj drugoj nezakonitoj aktivnosti koja ugrožava financijske interese Unije.

4. Prije provedbe makrofinancijske pomoći Unije Komisija s pomoću operativne procjene ocjenjuje kvalitetu gruzijskih financijskih propisa, administrativne postupke te mehanizme unutarnje i vanjske kontrole koji su relevantni za takvu pomoć.

Članak 7.

1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni je odbor odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 8.

1. Komisija do 30. lipnja svake godine Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o provedbi ove Odluke u prethodnoj godini, zajedno s ocjenom te provedbe. U izvješću se:

(i)ocjenjuje napredak u provedbi makrofinancijske pomoći Unije;

(j)procjenjuje gospodarsko stanje i mogućnosti Gruzije, kao i napredak u provedbi mjera politike iz članka 3. stavka 1.;

(k)navodi poveznica između uvjeta gospodarske politike utvrđenih u Memorandumu o razumijevanju, trenutačne gospodarske i fiskalne uspješnosti Gruzije te odluka Komisije o isplati obroka makrofinancijske pomoći Unije.

2. Najkasnije dvije godine nakon isteka razdoblja dostupnosti iz članka 1. stavka 4. Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o ex post evaluaciji u kojem se procjenjuju rezultati i učinkovitost isplaćene makrofinancijske pomoći Unije te opseg u kojemu se njome pridonijelo ciljevima pomoći.

Članak 9.

Ova Odluka stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Planirane metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih osoba

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o pružanju makrofinancijske pomoći Gruziji

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 15

Područje politike: Glava 01 – Gospodarski i financijski poslovi

Aktivnost: 03 – Međunarodni gospodarski i financijski poslovi

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

X Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

„Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja: promicanje napretka izvan EU-a”

Povezane aktivnosti kojima se bavi Glavna uprava za gospodarske i financijske poslove odnose se na:

(a)potporu makrofinancijskoj stabilnosti i promicanje reformi za poticanje rasta izvan EU-a, među ostalim redovitim gospodarskim dijalozima s ključnim partnerima i pružanjem makrofinancijske pomoći i

(b)potporu procesu proširenja, provedbi politike susjedstva EU-a te prioritetima EU-a u drugim trećim zemljama provođenjem ekonomske analize te davanjem procjena politika i savjeta.

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Posebni cilj: „Promicanje napretka izvan EU-a”

Odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB:

(a)potpora makrofinancijskoj stabilnosti i promicanje reformi za poticanje rasta izvan EU-a, među ostalim redovitim gospodarskim dijalozima s ključnim partnerima i pružanjem makrofinancijske pomoći i

(b)potpora procesu proširenja, provedbi politike susjedstva EU-a te prioritetima EU-a u drugim trećim zemljama provođenjem ekonomske analize te davanjem procjena politika i savjeta.

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Predložena pomoć sastoji se od zajma EU-a Gruziji u iznosu do 35 milijuna EUR i bespovratnih sredstava u iznosu do 10 milijuna EUR u svrhu doprinosa održivijem stanju platne bilance. Pomoć će se isplatiti u dva obroka, a trebala bi pridonijeti rješavanju teške gospodarske situacije i lošeg stanja platne bilance u zemlji. Njome će se promicati i strukturne reforme usmjerene na povećanje održivog gospodarskog rasta, smanjenje makroekonomskih slabosti i poboljšanje upravljanja javnim financijama.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Nacionalna tijela bit će obvezna redovito izvješćivati službe Komisije o nizu pokazatelja i dostavljati sveobuhvatno izvješće o poštovanju dogovorenih uvjeta politike prije isplate svih obroka pomoći.

Službe Komisije nastavit će nadzirati upravljanje javnim financijama nakon operativne procjene financijskih krugova i administrativnih postupaka u Gruziji koja je provedena tijekom pripreme ovog programa. Delegacija EU-a u Tbilisiju redovito će izvješćivati i o pitanjima koja se odnose na praćenje pomoći. Službe Komisije ostat će u bliskom kontaktu s MMF-om i Svjetskom bankom kako bi imale koristi od njihovih uvida stečenih na temelju aktivnosti koje su u tijeku u Gruziji.

Prijedlogom zakonodavne odluke predviđeno je i podnošenje godišnjeg izvješća Vijeću i Europskom parlamentu koje sadržava ocjenu provedbe ove pomoći. Nezavisna ex post evaluacija provest će se unutar dvije godine nakon isteka razdoblja dostupnosti pomoći.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Isplata pomoći ovisit će o zadovoljavajućim rezultatima provedbe gospodarskog programa između Gruzije i MMF-a koji je 12. travnja 2017. odobrio izvršni odbor MMF-a. Osim toga, Komisija s gruzijskim vlastima ugovara posebne uvjete politike, navedene u Memorandumu o razumijevanju, koji se trebaju ispuniti na zadovoljavajući način prije nego što Komisija odobri isplatu drugog obroka.

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

Predloženom makrofinancijskom pomoći Gruziji će se pomoći da riješi posljedice loših vanjskih uvjeta koji su smanjenim izvozom i doznakama iz inozemstva pridonijeli razmjerno slabom rastu BDP-a u 2016. te da smanji loše stanje platne bilance zemlje i izađe na kraj s prilagodbom zahtjevima DCFTA-e. Tako će predložena makrofinancijska pomoć pridonijeti promicanju makroekonomske stabilnosti i strukturnih reformi u zemlji. Dopuna sredstvima koja su međunarodne financijske institucije, drugi instrumenti EU-a i drugi donatori stavili na raspolaganje pridonijet će ukupnoj učinkovitosti paketa financijske potpore koju pruža međunarodna donatorska zajednica.

Predloženim programom jačat će se i predanost vlade reformama te njezina težnja za ostvarivanjem bližih odnosa s EU-om. Taj će se rezultat, među ostalim, ostvariti odgovarajućim uvjetima za isplatu pomoći. U širem kontekstu programom će se drugim zemljama u regiji pokazati da EU i dalje pomaže zemljama koje u razdoblju gospodarskih poteškoća odlučno kreću u provedbu političkih reformi.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Od 2004. provedeno je više od petnaest ex post evaluacija u vezi s davanjem makrofinancijske pomoći. U tim je evaluacijama zaključeno da se programima makrofinancijske pomoći zaista pridonosi, iako ponekad skromno i neizravno, poboljšanju vanjske održivosti, makroekonomskoj stabilnosti i postizanju strukturnih reformi u zemlji koja prima pomoć. U većini slučajeva programi makrofinancijske pomoći imali su pozitivan učinak na platnu bilancu zemlje korisnice i pomogli su smanjiti proračunska ograničenja. Došlo je i do povećanog gospodarskog rasta.

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s drugim odgovarajućim instrumentima

EU je najveći donator Gruziji. Pomoć namijenjena Gruziji u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo i partnerstvo (ENPI) za razdoblje 2007. – 2013. iznosila je ukupno 452 milijuna EUR. Pomoć EU-a Gruziji u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI) za razdoblje 2014. – 2020. može iznositi najmanje 610 milijuna EUR, a najviše 746 milijuna EUR. Ta se sredstva dopunjuju financiranjem u okviru drugih instrumenata EU-a, kao što je Fond za poticanje ulaganja u susjedstvo (NIF). Uz programe bilateralne suradnje Gruzija se koristi raznim regionalnim programima, uglavnom u području prometa, energetike i okoliša. Gruzija sudjeluje i u inicijativama koje su otvorene svim zemljama u okviru europske politike susjedstva, kao što su Erasmus+, TAIEX, SIGMA. Uz Europski instrument za susjedstvo Gruzija ispunjava kriterije za financiranje u okviru EU-ovih tematskih instrumenata i programa: Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava (EIDHR), Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) te programa za organizacije civilnoga društva i tijela lokalne samouprave, ljudski razvoj, migracije i azil. Isto tako, Europska investicijska banka osigurala je od 2010. zajmove u iznosu od 1 267 milijuna EUR.

Ključna dodana vrijednost makrofinancijske pomoći u usporedbi s drugim instrumentima EU-a bila bi pomoć pri stvaranju stabilnog makroekonomskog okvira, među ostalim promicanjem održivog stanja platne bilance i proračuna, te odgovarajućeg okvira za strukturne reforme. Makrofinancijskom pomoći ne osigurava se redovita financijska potpora dugoročnom gospodarskom i socijalnom razvoju zemalja koje primaju pomoć. Makrofinancijska pomoć ukida se čim zemlja ponovno uspostavi održivo stanje vanjskog financiranja. Nakon toga trebali bi se primjenjivati redoviti instrumenti EU-a za pomoć i suradnju.

Makrofinancijska pomoć bi isto tako trebala nadopunjivati intervencije međunarodnih financijskih institucija, a to su prije svega program za prilagodbu i reformu uz podršku proširenog fonda MMF-a i razvojni zajmovi Svjetske banke.

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

X Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

X Prijedlog/inicijativa na snazi dvije i pol godine od stupanja na snagu Memoranduma o razumijevanju, kako je utvrđeno člankom 1. stavkom 4. Odluke

X Financijski utjecaj očekuje se u razdoblju od 2017. do 2020.

1.7.Predviđene metode upravljanja 16

X Izravno upravljanje Komisije

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Pomoć je makroekonomske prirode i njezin je oblik u skladu s ekonomskim programom koji podržava MMF. Službe Komisije pratit će mjeru na temelju napretka u provedbi programa MMF-a i posebnih mjera reforme koje će se utvrditi s gruzijskim vlastima u Memorandumu o razumijevanju (vidjeti i točku 1.4.4.).

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

U pogledu predloženog programa makrofinancijske pomoći postoje fiducijarni rizici, rizici povezani s provedbom politike te opći politički rizici.

Postoji rizik da bi se makrofinancijska pomoć mogla zloupotrijebiti. Budući da makrofinancijska pomoć nije namijenjena određenim troškovima Gruzije, taj se rizik odnosi na čimbenike kao što su opća kvaliteta sustava upravljanja u središnjoj banci i ministarstvu financija te primjerenost kapaciteta za provedbu unutarnje i vanjske revizije.

Drugi rizik proizlazi iz mogućnosti da Gruzija neće uspjeti ispuniti financijske obveze prema EU-u koje proizlaze iz predloženih zajmova makroekonomske pomoći (rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza ili kreditni rizik) koje bi moglo prouzročiti, na primjer, znatno dodatno pogoršanje platne bilance i fiskalne politike zemlje.

Još jedan ključni rizik za program proizlazi iz regionalne geopolitičke situacije, prije svega zbog odnosa s Rusijom i odmetnutim regijama Abhazijom i Južnom Osetijom koji su još uvijek složeni. Pogoršanje te regionalne geopolitičke situacije moglo bi negativno utjecati na makroekonomsku stabilnost Gruzije, provedbu programa MMF-a i isplatu i/ili otplatu predložene makroekonomske pomoći.

Naposljetku, gospodarstvo u Gruziji suočava se s drugim većim rizicima zbog nesigurnih regionalnih i globalnih gospodarskih prognoza. Očekuje se da će se u 2017. ubrzati regionalni i globalni rast, ali da će on i dalje biti razmjerno slab i izložen negativnim rizicima protekcionizma, kolebljivih financijskih tržišta i moguće dodatne aprecijacije američkog dolara. Ako se ti rizici ostvare, mogli bi dovesti do slabijeg gospodarskog rasta u Gruziji koji bi zajedno s trajno visokom nejednakošću i relativno ograničenim sustavom socijalne sigurnosti mogao opteretiti proračun i smanjiti domaću potporu strukturnim reformama.

2.2.2.Predviđene metode kontrole

Makrofinancijska pomoć podliježe postupcima provjere, kontrole i revizije za čiju su provedbu nadležni Komisija, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), i Europski revizorski sud.

2.2.3.Troškovi i koristi kontrola i vjerojatna stopa neusklađenosti

Osnovni troškovi metoda provjere i kontrole koje će Komisija snositi navedeni su u tablici 3.2.1. Osim toga, tu su i troškovi za Europski revizorski sud i troškovi mogućih intervencija Europskog ureda za borbu protiv prijevara. Operativnom procjenom financijskog i administrativnog okruženja Gruzije koju će službe Komisije zaključiti 2017. uz potporu vanjskih savjetnika pridonosi se procjeni rizika zloupotrebe sredstava te se ostvaruje i posredna korist pružanjem korisnih informacija o potrebnim reformama u području upravljanja javnim financijama, što se onda može odraziti na političke uvjete povezane s tom pomoći. Kad je riječ o vjerojatnoj stopi neispunjavanja uvjeta, na temelju iskustva s instrumentom makrofinancijske pomoći od početka njegove primjene procjenjuje se da je rizik od neispunjavanja uvjeta (u obliku neplaćanja zajma ili zlouporabe sredstava) nizak.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Kako bi se smanjio rizik od zlouporabe, poduzet će se nekoliko mjera.

Prvo, Ugovor o zajmu i Ugovor o bespovratnim sredstvima sadržavat će niz odredbi o kontrolama, sprečavanju prijevare, revizijama i povratu sredstava u slučaju prijevare ili korupcije. Isto tako, pomoć će se uplaćivati na poseban račun otvoren u Narodnoj banci Gruzije.

Osim toga, službe Komisije uz potporu vanjskih savjetnika trenutačno zaključuju nacrt operativne procjene o pouzdanosti financijskih krugova i administrativnih postupaka Gruzije relevantnih za tu vrstu pomoći. Iz preliminarnih rezultata savjetnika (primljenih u rujnu 2017.) zaključuje se da je sadašnje stanje u administrativnom i financijskom okruženju Gruzije primjereno za upravljanje novim programom makrofinancijske pomoći, iako su i dalje su prisutne određene slabosti.

Naposljetku, pomoć podliježe postupcima provjere, kontrole i revizije za čiju su provedbu nadležni Komisija, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europski revizorski sud.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

·Postojeće proračunske linije

01 03 02: Makrofinancijska pomoć

01 03 06 – Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj [Opis………………...……….]	Dif./nedif. ( 17 )	zemalja EFTA-e 18	zemalja kandidatkinja 19	trećih zemalja	u smislu članka 18. stavka 1. točke (aa) Financijske uredbe
4	01 03 02 Makrofinancijska pomoć	Dif.	NE	NE	NE	NE
4	01 03 06 Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda	Nedif.	NE	NE	NE	NE

Rezervacija Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja utvrđuje se u skladu s Uredbom o Fondu 20 iz sredstava iz proračunske linije 01 03 06 („Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda”) u iznosu od 9 % ukupnih nepodmirenih obveza. Iznos rezervacija izračunava se na početku godine „n” kao razlika između ciljnog iznosa i neto aktive Fonda na kraju godine „n – 1”. Iznos rezervacija unosi se u godini „n” u nacrt proračuna za godinu „n + 1”, a stvarno se plaća odjednom na početku godine „n + 1” iz proračunske linije „Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda” (proračunska linija 01 03 06). Kao rezultat toga, 9 % stvarno isplaćenog iznosa (tj. najviše 3,15 milijuna EUR) uzet će se u obzir unutar ciljnog iznosa na kraju godine „n – 1” za izračun iznosa rezervacija Fonda.

Zatražene nove proračunske linije: nije primjenjivo.

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira:	4						u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)
GU: ECFIN			Godina 2017. 21		Godina 2018.			Godina 2019.	Godina 2020.		Godina 2021.		UKUPNO
• Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija 01 03 02 Makrofinancijska pomoć	Obveze	(1)			10								10
	Plaćanja	(2)			10								10
Proračunska linija 01 03 06 Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda	Obveze	(1a)							3,15				3,15
	Plaćanja	(2a)							3,15				3,15
Operativna procjena i ex post evaluacija
Proračunska linija 01 03 02 Makrofinancijska pomoć	Obveze	(3)	0,07						0,15				0,22
	Plaćanja	(3a)	0,07								0,15		0,22
UKUPNA odobrena sredstva za GU ECFIN	Obveze	(4) = 1 + 1a + 3	0,07		10				3,3				13,37
	Plaćanja	(5) = 2 + 2 a + 3	0,07		10				3,15		0,15		13,37

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 4 višegodišnjeg financijskog okvira	Obveze	= 4		0,07		10				3,3			13,37
	Plaćanja	= 5		0,07		10				3,15		0,15	13,37

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira:	5			„Administrativni rashodi”
		Godina 2017.	Godina 2018.		Godina 2019.	Godina 2020.	Godina 2021.	UKUPNO
GU: ECFIN
• Ljudski resursi		0,041	0,058		0,006	0,010	0,010	0,125
• Ostali administrativni rashodi		0,010	0,020					0,030
GU ECFIN UKUPNO	Odobrena sredstva	0,051	0,078		0,006	0,010	0,010	0,155
UKUPNA odobrena sredstva za NASLOV 5 višegodišnjeg financijskog okvira	(ukupno obveze = ukupno plaćanja)	0,051	0,078		0,006	0,010	0,010	0,155

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

		Godina 2017.	Godina 2018.	Godina 2019.	Godina 2020.	Godina 2021.	UKUPNO
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1 – 5 višegodišnjeg financijskog okvira	Obveze	0,121	10,078	0,006	3,310	0,010	13,525
	Plaćanja	0,121	10,078	0,006	3,16	0,16	13,525

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

–X Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena sredstva za poslovanje, kako je objašnjeno u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

–X Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva, kako je objašnjeno u nastavku:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

	Godina 2017.	Godina 2018. 24	Godina 2019.	Godina 2020.	Godina 2021.	UKUPNO
NASLOV 5 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi	0,041	0,058	0,006	0,010	0,010	0,125
Ostali administrativni rashodi	0,010	0,020				0,030
Međuzbroj za NASLOV 5 višegodišnjeg financijskog okvira	0,051	0,078	0,006	0,010	0,010	0,155
Izvan NASLOVA 5 25 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi
Ostali administrativni rashodi
Međuzbroj izvan NASLOVA 5 višegodišnjeg financijskog okvira

UKUPNO

0,051

0,078

0,006

0,010

0,155

Potrebna odobrena administrativna sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–X Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

		Godina 2017.	Godina 2018.	Godina 2019.	Godina 2020.	Godina 2021.
• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeni djelatnici)
01 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		0,30	0,42	0,04	0,07	0,07
XX 01 01 02 (Delegacije)
XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje)
10 01 05 01 (Izravno istraživanje)
• Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 26
XX 01 02 01 (UO, UsO, UNS iz „globalne omotnice”)
XX 01 02 02 (UO, UsO, MSD, LO i UNS u delegacijama)
XX 01 04 gg 27	– u sjedištima
	– u delegacijama
XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)
10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)
Ostale proračunske linije (navesti)
UKUPNO		0,30	0,42	0,04	0,07	0,07

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se osobljem glavne uprave koje je već nadležno za upravljanje djelovanjem i/ili je bilo preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Trošak potrebnog osoblja procjenjuje se na temelju 30 % godišnjih rashoda za dužnosnike u razredu AD5–AD12.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Načelnik odjela: nadgleda i upravlja mjerama, pregovara o Memorandumu o razumijevanju, vodi misije i procjenjuje napredak u pogledu poštovanja uvjeta.

Službenik: priprema Memorandum o razumijevanju, surađuje s nacionalnim tijelima i međunarodnim financijskim institucijama, surađuje s vanjskim stručnjacima za operativnu procjenu i ex post evaluaciju, vodi revizorske misije, izrađuje izvješća službi Komisije i priprema postupke Komisije povezane s upravljanjem pomoći.

Vanjsko osoblje

Nema podataka

3.2.4.Usklađenost s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom

–X Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

3.2.5.Doprinos trećih osoba

–X Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

X Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

(1) Svi iznosi u ovom dokumentu preračunani su na temelju deviznog tečaja EUR/USD od 1,12.

(2) Odluka br. 778/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. kolovoza 2013. o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Gruziji (SL L 218, 14.8.2013., str. 15.).

(3) Ovisno o dinamici zakonodavnog procesa i provedbe programa makrofinancijske pomoći, isplata predložene pomoći mogla bi se izvršiti u 2018. ili se podijeliti na 2018. i 2019.

(4) Kako je već navedeno, ovisno o dinamici zakonodavnog procesa i provedbe programa makrofinancijske pomoći, isplata predložene pomoći mogla bi se izvršiti u 2018. ili podijeliti na 2018. i 2019.

(5) SL C […], […], str. […].

(6) Stajalište Europskog parlamenta od ... i Odluka Vijeća od ... .

(7) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(8) Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o utvrđivanju ustroja i rada Europske službe za vanjsko djelovanje (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.).

(9) Odluka Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 od 25. svibnja 2009. o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja (SL L 145, 10.6.2009, str. 10).

(10) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(11) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

(12) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(13) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(14) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(15) ABM: Activity-Based Management (upravljanje po djelatnostima) – ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na temelju aktivnosti).

(16) Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na poveznici: http://ec.europa.eu/budget/explained/management/managt_who/who_en.cfm

(17) Dif. = diferencirana odobrena sredstva; Nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(18) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(19) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(20) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 od 25. svibnja 2009. o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja (SL L 145, 10.6.2009., str. 10.).

(21) Godina početka provedbe prijedloga/inicijative.

(22) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(23) Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”

(24) Godina početka provedbe prijedloga/inicijative.

(25) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(26) UO= ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(27) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).