Bruxelles, 29.6.2017.

COM(2017) 343 final

2017/0143(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP)

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2017) 243 final}
{SWD(2017) 244 final}


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

1.1.Razlozi i ciljevi prijedloga

U cijeloj Europskoj uniji osobe koje žele dopuniti svoje mirovine štede za mirovinu na različite načine, na primjer ulaganjem u nekretnine, životno osiguranje i ostale dugoročne ulagačke proizvode. Druga su mogućnost osobni mirovinski proizvodi. Međutim, tržišta osobnih mirovina nejednako su razvijena i osobni mirovinski proizvodi nisu jednako pristupačni u cijeloj Europskoj uniji (EU). Osobama koje žele više štedjeti za mirovinu potreban je veći izbor primjerenih osobnih mirovinskih proizvoda koji se oslanjaju na tržišna ulaganja. Dodatni izazov javne politike jest potreba za osiguravanjem dugoročne dostatnosti mirovinskih prihoda kombinacijom državnih, strukovnih i osobnih mirovina.

Zbog rascjepkanosti tržišta pružatelji osobnog mirovinskog osiguranja ne mogu postići najveću moguću diversifikaciju rizika, inovacije i ekonomije razmjera. Zbog toga se smanjuje izbor i privlačnost te se povećavaju troškovi osoba koje štede za mirovinu. To pridonosi i nedostatnoj likvidnosti i dubini tržišta kapitala u odnosu na druge države, kao što su Sjedinjene Američke Države, u kojima mirovinski fondovi imaju veću ulogu kao institucionalni ulagači. Nadalje, neki postojeći osobni mirovinski proizvodi imaju nedovoljno značajki, 1 a njihova dostupnost i prekogranična prenosivost ograničena je te nema gotovo nikakve prekogranične aktivnosti pružatelja ili štediša. 

Inicijativom EU-a o osobnim mirovinama stoga bi se mogla nadopuniti postojeća različita pravila na razini EU-a i nacionalnoj razini dodavanjem paneuropskog okvira za mirovine namijenjenog osobama koje se žele koristiti tom dodatnom mogućnošću štednje. Ovim okvirom neće se zamijeniti ili uskladiti postojeći nacionalni sustav osobnih mirovina. Njime će se pojedincima ponuditi novi dobrovoljni okvir za štednju osiguravanjem dostatne zaštite potrošača u pogledu osnovnih značajki proizvoda. Istodobno će okvir biti dostatno fleksibilan kako bi različiti pružatelji mogli proizvode prilagoditi svojem poslovnom modelu. Pružatelji će se potaknuti na održivo dugoročno ulaganje u realno gospodarstvo, osobito u infrastrukturne projekte i poduzeća, čime će odgovoriti na dugoročne obveze u okviru PEPP-a.

Prijedlogom će se stvoriti oznaka kvalitete za osobne mirovinske proizvode u EU-u i povećati povjerenje potrošača. Njime će se potrošačima osigurati veći izbor između pružatelja i osigurati jednaki uvjeti za pružatelje. Prijedlogom se može pridonijeti i stvaranju jedinstvenog tržišta osobnih mirovina i poticati tržišno natjecanje između pružatelja u korist potrošača.

U Akcijskom planu Komisije o izgradnji unije tržišta kapitala iz rujna 2015. 2 navedeno je da „za europsku osobnu mirovinu s mogućnošću dobrovoljnog sudjelovanja mogao bi se utvrditi propisani predložak, utemeljen na odgovarajućoj razini zaštite potrošača, koji bi pružatelji mirovinskog osiguranja mogli upotrebljavati pri ponudi proizvoda u cijelom EU-u. Veće europsko tržište mirovinskog osiguranja „trećeg stupa” poduprlo bi i opskrbu institucionalnih ulagača financijskim sredstvima te ulaganja u realno gospodarstvo.” Komisija je u Akcijskom planu najavila i da će „procijeniti je li potreban okvir politike za uspostavu uspješnog europskog tržišta jednostavnih, učinkovitih i konkurentnih osobnih mirovina te će utvrditi jesu li za to potrebni propisi na razini EU-a.”

Europski parlament izrazio je u svojoj Rezoluciji od 19. siječnja 2016. 3 zabrinutost zbog nepostojanja dostupnih i privlačnih (dugoročnih) ulaganja prihvatljivih u smislu rizika te troškovno učinkovitih i prikladnih štednih proizvoda za potrošače. Iako je ponovno izrazio potrebu za raznolikošću izbora za ulagače i potrošače, Europski parlament naglasio je da se mora poticati okruženje koje stimulira inovacije u području financijskih proizvoda, stvarajući pritom veću raznolikost i korist za realno gospodarstvo i omogućujući poboljšane poticaje za ulaganja i koje također može doprinijeti jamčenju primjerenih, sigurnih i održivih mirovina, kao što je primjerice razvoj paneuropskog mirovinskog proizvoda, s jednostavnim transparentnim dizajnom.”

U lipnju 2016. Europsko Vijeće pozvalo je na „brz i odlučan napredak kako bi se planom o uniji tržišta kapitala osigurao lakši pristup financijama za poslovne subjekte i pružilo podršku ulaganjima u realno gospodarstvo 4 .”

U rujnu 2016. u svojoj komunikaciji Unija tržišta kapitala – ubrzavanje reforme 5 , u svjetlu snažne potpore koju su izrazili Europski parlament, Vijeće i dionici u pogledu akcijskog plana o izgradnji unije tržišta kapitala, Komisija je najavila da će „razmatrati prijedloge o jednostavnom, učinkovitom i konkurentnom osobnom mirovinskom proizvodu u EU-u”. 

Nakon toga, u svojoj komunikaciji o preispitivanju akcijskog plana o uniji tržišta kapitala sredinom provedbenog razdoblja, Komisija je najavila „zakonodavni prijedlog o paneuropskom proizvodu osobnih mirovina (PEPP) do kraja lipnja 2017. To će biti osnova za sigurnije, troškovno učinkovitije i transparentnije tržište za pristupačne i dobrovoljne štednje za osobnu mirovinu kojima se može upravljati na paneuropskoj razini. Njime će se pridonijeti zadovoljavanju potreba osoba koje žele više štedjeti za mirovinu, praćenju demografskih promjena, dopunjavanju postojećih mirovinskih proizvoda i sustava te isplativosti osobnih mirovina jer će u prijedlogu biti navedene mogućnosti za dugoročno ulaganje u osobne mirovine 6 .”

Ovaj prijedlog okvira za PEPP obuhvaća dobrovoljni sustav kojim se dopunjuju nacionalni sustavi, čime se pružateljima omogućuje stvaranje osobnih mirovinskih proizvoda na paneuropskoj razini. Njegov je cilj preusmjeriti više štednje kućanstava s tradicionalnih instrumenata, kao što su štedni računi, prema tržištima kapitala.

Prijedlogom se nastoji osigurati da potrošači budu potpuno svjesni osnovnih značajki proizvoda. Kada je riječ o politici ulaganja, potrošači će moći birati između sigurne standardne ulagačke opcije i alternativnih opcija s različitim profilima rizika-dobiti. Potrošačima će koristiti prenosivost po cijelom EU-u, potpuna transparentnost troškova PEPP-a i mogućnost prebacivanja između pružatelja (s ograničenim troškovima promjene).

Prijedlogom se velikom broju pružatelja nastoji omogućiti da ponude PEPP (bankama, osiguravateljskim društvima, upraviteljima imovinom, stručnim mirovinskim fondovima, investicijskim društvima) i osigurati jednake uvjete. PEPP bi se mogao pružati internetom, uključujući savjete, i ne bi bila potrebna mreža podružnica, čime će se omogućiti lakši pristup tržištu. Pravilima o prekograničnom pružanju usluga pružateljima bi se pomoglo da uđu na nova nacionalna tržišta. Standardizacijom osnovnih značajki pružateljima bi se smanjili troškovi te bi im se pomoglo da objedine doprinose s različitih nacionalnih tržišta kako bi imovinu usmjerili u ulaganja u cijelom EU-u.

Fleksibilnošću u pogledu ostalih značajki, na primjer uvjeta za uplaćivanje mirovinskih doprinosa, nastoji se potrošačima omogućiti da iskoriste nacionalne porezne povlastice dostupne u njihovim državama boravišta, pod uvjetom da pružatelji prilagode PEPP-ove nacionalnim kriterijima za porezne poticaje.

Kako bi potakla države članice da odobre poreznu olakšicu za PEPP, Komisija je zajedno s ovim prijedlogom donijela preporuku o poreznom tretmanu osobnih mirovinskih proizvoda, uključujući paneuropskog osobnog mirovinskog proizvoda.

1.2.Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

EU je zadnjih godina donio sljedeće glavne inicijative u području mirovina:

·Direktivu o zaštiti prava na dopunsku mirovinu zaposlenih i samozaposlenih osoba koje se kreću unutar Zajednice 1998. 7 ,

·Direktivu o prenosivosti prava na dopunsku mirovinu 2014. 8 ,  kojom se nastoji promicati mobilnost radnika smanjenjem prepreka koje nastaju zbog određenih pravila o strukovnoj mirovini,

·Direktivu o institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje („IORP2”) 9 2016., kojom se jača upravljanje, objava informacija i prekogranični zahtjevi za fondove za strukovno mirovinsko osiguranje.

Daljnje nezakonodavne mjere koje Komisija poduzima u području mirovina uključuju projekt „Prati svoju mirovinu u Europi” 10 , kojim se predlaže stvaranje europskog sustava praćenja kojim će se osobama omogućiti da prate informacije o svojim pravima na mirovinu u svim državama članicama, i projekt RESAVER 11 .

Prijedlogom za okvir za PEPP ne utječe se na prethodno navedene tri direktive jer se one odnose na strukovne mirovine. Kada je riječ o nezakonodavnim inicijativama, okvir za PEPP mogao bi se uključiti u buduće projekte.

1.3.Dosljednost u odnosu na druge politike EU-a

Prijedlogom se nastoji povećati proširenost osobnih mirovina u EU-u. On je u skladu s politikom EU-a kojom se potiče dopunska mirovinska štednja kako bi se postigla primjerena mirovina, kako je navedeno u bijeloj knjizi o mirovinama iz 2012. 12 U skladu s time, u Izvješću o primjerenosti mirovina za 2015. donesen je zaključak da bi se povećanjem prava na temelju dopunske (tj. strukovne i osobne) mirovinske štednje mogao, zajedno s drugim mjerama, ublažiti učinak nižih mirovina iz javnih sustava nekih država članica. U Godišnjem pregledu rasta za 2017. navedeno je da bi široka pokrivenost (tj. velika dostupnost i povećano prihvaćanje) dopunskim mirovinama mogla imati ključnu ulogu u osiguravanju prihoda od mirovina, posebno kada su javne mirovine nedostatne, i trebalo bi ju poticati primjerenim sredstvima, ovisno o nacionalnom kontekstu.

Plan je u skladu s politikom EU-a o jačanju zaštite potrošača, posebno razvojem niskorizične standardne ulagačke opcije, traženjem potpune transparentnosti prema štedišama u okviru PEPP-a, posebno u pogledu troškova te dopuštanjem štedišama da se prebace na drugog pružatelja uz ograničenje troškova promjene.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

2.1.Pravna osnova

Pravna osnova ovog prijedloga je članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kojim se dopušta donošenje mjera za usklađivanje nacionalnih odredbi u cilju uspostave i funkcioniranja unutarnjeg tržišta.

Trenutačno funkcioniranje unutarnjeg tržišta osobnih mirovina onemogućuje visoki stupanj rascjepkanosti između nacionalnih tržišta i ograničeni stupanj prenosivosti osobnih mirovinskih proizvoda. Time se pojedincima može otežati ostvarivanje njihovih osnovnih sloboda. Na primjer, možda neće moći prihvatiti posao ili se umiroviti u drugoj državi članici. Nadalje, mogućnost pružatelja da ostvaruju slobodu poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga sprječava nedovoljna standardizacija postojećih osobnih mirovinskih proizvoda.

Prijedlogom će se stvoriti standardizirani paneuropski proizvod koji je dostupan u svim državama članicama i kojim će se potrošači osnažiti da u potpunosti iskoriste unutarnje tržište na način da će im se omogućiti da prenesu svoja mirovinska prava u inozemstvo te će im se ponuditi veći izbor pružatelja, uključujući u drugim državama EU-a. Prijedlogom se usklađuju osnovne značajke PEPP-a: izdavanje odobrenja, distribucija (uključujući pružanje informacija i savjeta), ulagačka politika, prebacivanje između pružatelja i prekogranično pružanje i prenosivost. Prijedlog je dopunjen preporukom o poreznom tretmanu osobnih mirovinskih proizvoda, uključujući paneuropski osobni mirovinski proizvod. 13 Njome se nastoji izbjeći da su određenim državama članicama PEPP-ovi izvan područja primjene nacionalnih poreznih poticaja ako osnovne značajke proizvoda ne ispunjavaju sve nacionalne kriterije za porezne olakšice.

2.2.Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

U skladu s člankom 4. UFEU-a, djelovanje EU-a usmjereno na dovršetak unutarnjeg tržišta mora se ocjenjivati u svjetlu načela supsidijarnosti iz članka 5. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Mora se procijeniti jesu li države članice mogle ostvariti ciljeve prijedloga u okviru svojih nacionalnih pravnih sustava (test nužnosti) ili bi se, zbog njihova razmjera i učinaka, oni mogli bolje ostvariti na razini EU-a (test učinkovitosti).

Prvo, kada je riječ o testu nužnosti, nekoordiniranim naporima država članica na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini ne može se ispraviti pravna rascjepkanost u pogledu regulacije proizvoda, a to pružateljima donosi dodatne troškove usklađivanja i odvraća ih od prekograničnih aktivnosti. Na primjer, zakonodavstvo EU-a o zahtjevima za distribuciju financijskih proizvoda (na primjer, Direktiva o distribuciji osiguranja, Direktiva o tržištu financijskih instrumenata (MiFID II) i Uredba o upakiranim investicijskim proizvodima za male ulagatelje i investicijskim osigurateljnim proizvodima (PRIPP-ovi)) 14 ne primjenjuje se na većinu osobnih mirovinskih proizvoda, pa stoga takvi proizvodi nisu obuhvaćeni nacionalnim zakonodavstvom.

Budući da su tržišta osobnih mirovinskih proizvoda uređena isključivo na nacionalnoj razini, dolazi do asimetričnosti informacija između pružatelja i štediša, posebno u prekograničnom kontekstu. Stoga štediše mogu biti nedovoljno svjesni stvarne uspješnosti svojih osobnih mirovinskih proizvoda ili se čak ne mogu prebaciti na drugog pružatelja. Ako pružatelji na nacionalnoj razini ne daju štedišama dovoljno informacija, može se smanjiti povjerenje u pružatelje osobnih mirovinskih proizvoda, kao i broj transakcija i sudjelovanje u mirovinskom sustavu, a štediše se mogu potaknuti na donošenje krivih odluka.

Prenosivost osobnih mirovinskih proizvoda zanimljiva je osobama koje se sele iz jedne države članice u drugu i pokušavaju zadržati isti proizvod i istog pružatelja. Trenutačno potrošači koji se sele u drugu državu članicu nemaju drugog izbora nego moraju tražiti novi proizvod koji nudi pružatelj u novoj državi članici uz bitno drugačija pravila, umjesto da nastave štedjeti u svojoj bivšoj državi članici. Nacionalnim poreznim poticajima potiču se ljudi da štete za mirovinu i oni su od ključne važnosti za promicanje osobnih mirovina. Gubitak tih poreznih poticaja pri preseljenju u drugu državu članicu važna je prepreka prekograničnoj prenosivosti osobnih mirovinskih proizvoda. Države članice same ne mogu riješiti takve probleme prenosivosti.

Drugo, u pogledu testa učinkovitosti, djelovanjem na razini EU-a može se pomoći u ispravljanju posljedica rascjepkanosti tržišta, posebno u pogledu troškova. Bez djelovanja na razini EU-a, skup imovine vjerojatno bi ostao mali i ograničen na nacionalne granice, bez ekonomija razmjera, a tržišno natjecanje ostalo bi ograničeno na domaće pružatelje. Pojedinačni štediše stoga vjerojatno ne bi imali koristi od nižih cijena i boljeg izbora proizvoda, što bi se moglo postići povećanjem učinkovitosti i povratima na veću količinu imovine. Rascjepkanost je skupa i za pružatelje: razlike u regulaciji na nacionalnoj razini donose dodatne troškove usklađivanja. Pružateljima se nude ograničeni poticaji za prekograničnu ponudu proizvoda, većinom zbog visokih troškova. S druge strane, očekuje se da bi se zahvaljujući standardiziranom osobnom mirovinskom proizvodu u EU-u smanjili troškovi pružatelja stvaranjem većih skupova imovine. Na primjer, istraživanjem je utvrđeno da bi se proširenjem fiksnih troškova na veći skup članova administrativni troškovi mogli smanjiti za 25 % 15 .

Stvaranjem zakonodavnog okvira EU-a za osobne mirovine smanjili bi se troškovi pružatelja stvaranjem ekonomija razmjera, posebno u pogledu ulaganja i upravljanja. Okvirom EU-a za osobne mirovine pomoglo bi se pružateljima da djeluju preko granica jer bi im se omogućila centralizacija određenih funkcija na razini EU-a (umjesto oslanjanja na lokalne operacije ili vanjske suradnike). Standardizacijom bi se pružateljima olakšala ponuda mirovinskih rješenja korporativnim klijentima koji djeluju u nekoliko država članica i traže osobne mirovine za svoje zaposlenike za cijeli EU. Time bi se mogla povećati učinkovitosti distribucije, na primjer uporabom digitalnih kanala za prodaju osobnih mirovina. Zakonodavni okvir EU-a za osobne mirovine mogao bi se popratiti aktivnostima EU-a u području financijske tehnologije.

Povećanjem prihvaćanja osobnih mirovina moglo bi se pridonijeti osiguranju primjerenih zamjenskih stopa u budućnosti kao dopune za državne i strukovne mirovine. Veliki izbor sigurnih i kvalitetnih osobnih mirovinskih proizvoda koristi svim radnicima, bilo da su u radnom odnosu ili samozaposleni, te neovisno o tome jesu li prihvatili posao u drugoj državi članici ili ne. Jedinstvenim tržištem EU-a za osobne mirovine osigurala bi se dostupnost proizvoda većem broju ljudi. Minimalnim zahtjevima za proizvode utvrđenima u pravilima EU-a osigurala bi se transparentnost, jednostavnost i sigurnost za štediše u okviru PEPP-a. Nadalje, osigurala bi se prilagodba sve većoj mobilnosti građana EU-a i sve fleksibilnija priroda rada.

2.3.Proporcionalnost

U skladu s načelom proporcionalnosti sadržaj i oblik djelovanja EU-a ne bi trebali prelaziti ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovora. U načelu je već moguće ponuditi osobne mirovinske proizvode u svim državama članicama. Međutim, s obzirom na njihov tržišni potencijal, njima se ne pridonosi usmjeravanju dovoljne štednje prema tržištima kapitala i ostvarivanju unije tržišta kapitala. Nadalje, značajke nekih postojećih osobnih mirovinskih proizvoda nedostatne su, kao i razvijenost prekogranične prenosivosti i pružanje osobnih mirovinskih proizvoda.

Mogućnosti politika navedene u procjeni učinka kojom je popraćen ovaj prijedlog uključuju nepoduzimanje mjera na razini EU-a, okvir za PEPP i usklađivanje nacionalnih sustava osobnih mirovina.

Scenarijem „nedjelovanja EU-a” ne bi se ostvarili prethodno navedeni ciljevi. S druge strane, usklađivanjem nacionalnih sustava omogućilo bi se ostvarivanje ciljeva, ali bi bilo potrebno i potpuno usklađivanje vrlo različitih nacionalnih situacija – osobne mirovine dobro su razvijene u nekim državama članicama, ali u drugima nisu. Ova mogućnost ocijenjena je pretjerano opterećujućom za postizanje ciljeva. U tom kontekstu primjereno je predložiti okvir za PEPP za osobni mirovinski proizvod za cijeli EU, kojim bi se dopunili postojeći nacionalni sustavi.

Procjenom učinka ocijenjene su i mogućnosti za osnovne značajke PEPP-a i porezne posljedice predloženih značajki. Osnovnim značajkama u pogledu distribucije, politike ulaganja, prebacivanja između pružatelja i prekograničnih elemenata nastoji se osigurati dostatna zaštita potrošača i povećati privlačnost okvira za buduće pružatelje PEPP-a. Na distribuciju bi se, primjerice, u velikoj mjeri primjenjivala sektorska pravila. Kada je riječ o politici ulaganja, standardnom opcijom uspostavio bi se zahtjev osiguravanja zaštite kapitala, ali bi se pružateljima omogućilo predlaganje alternativnih ulagačkih opcija. Bilo bi dopušteno prebacivanje između pružatelja, ali bi se ograničila učestalost promjena. U pogledu prekogranične prenosivosti i opskrbe, preporučena mogućnost temelji se na tehnici (koju trenutačno upotrebljavaju neki IORP-ovi) stvaranja nacionalnih odjeljaka kod promjene država članica, ali bi se dodatno pojednostavnila u korist štediša PEPP-a.

Administrativno opterećenje PEPP-a bilo bi ograničeno jer se prijedlogom dodaje novi proizvod kategoriji postojećeg portfelja proizvoda koje već pružaju osiguravatelji, mirovinski fondovi, investicijska društva, upravitelji imovinom i banke, koji svi podliježu regulatornom nadzoru nacionalnih nadležnih tijela unutar postojećih regulatornih okvira. Javna tijela mogla bi pružateljima nametnuti nove zahtjeve izvješćivanja u pogledu pružanja PEPP-ova, a posebno za praćenje prekogranične distribucije PEPP-ova. To bi administrativno opterećenje trebalo biti razmjerno rizicima pružanja PEPP-ova na prekograničnoj osnovi i njime bi se omogućilo praćenje tržišta, osigurao odgovarajući nadzor i pridonijelo zaštiti potrošača.

2.4.Odabir instrumenta

U skladu s člankom 114. UFEU-a dopušteno je donošenje akata u obliku uredbi ili direktiva. U ovom slučaju odabrana je uredba iz razloga navedenih u nastavku.

Prvo, budući da je uredba izravno primjenjiva u svim državama članicama, omogućilo bi se brže prihvaćanje PEPP-a i pridonijelo bi se bržem zadovoljavanju potrebe za više mogućnosti za mirovinsku štednju i ulaganja u kontekstu unije tržišta kapitala.

Drugo, budući da bi se prijedlogom uskladile osnovne značajke PEPP-a, one ne smiju podlijegati posebnim nacionalnim pravilima, pa je stoga u ovom slučaju uredba primjerenija od direktive. Međutim, na značajke koje su izvan područja primjene prijedloga (npr. uvjeti faze uplaćivanja) primjenjivala bi se nacionalna pravila.

3.REZULTATI EX - POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

3.1.Savjetovanja s dionicima

Komisija je od srpnja do listopada 2016. provela javno savjetovanje o osobnim mirovinama u EU-u (uključujući javnu raspravu) na koje je zaprimila ukupno 585 doprinosa od velikog raspona dionika 16 . Iz odgovora je razvidan veliki interes privatnih osoba iz cijelog EU-a za jednostavne, transparentne i ekonomične osobne mirovinske proizvode. U okviru javnog savjetovanja tražile su se i povratne informacije od stručnjaka o izvedivosti okvira EU-a za osobne mirovine, uključujući PEPP. Oni u načelu smatraju da je okvir za PEPP dobra prilika za razvoj novog mirovinskog proizvoda, a neka se poduzeća već pripremaju za pokretanje PEPP-a.

3.2.Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Prijedlog se temelji na istraživanju o europskom okviru za osobne mirovine koje je društvo Ernst & Young provelo u ime Komisije. U istraživanju, koje je dovršeno u lipnju 2017., posebno su prikazani porezni zahtjevi i ostali pravni zahtjevi koji se primjenjuju u svim državama članicama i ocjenjuje se tržišni potencijal za PEPP. Glavni zaključak istraživanja jest da su porezni sustavi u EU-u vrlo raznoliki te da stoga okvir EU-a za PEPP mora biti dostatno fleksibilan da se može prilagoditi nacionalnim kriterijima. Nadalje, zaključak je istraživanja da bi se uvođenjem PEPP-a vrijednost tržišta osobnih mirovina do 2030. povećala s 0,7 bilijuna EUR na 2,1 bilijun EUR, u odnosu na 1,4 bilijuna EUR bez PEPP-a (uz pretpostavku da bi se na PEPP primjenjivali postojeći porezni poticaji za osobne mirovinske proizvode).

Prijedlog se temelji i na tehničkim savjetima Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) 17 o razvoju jedinstvenog tržišta EU-a za osobne mirovinske proizvode. Ti se savjeti temelje na prethodnom izvješću EIOPA-e Ususret jedinstvenom tržištu za osobne mirovine 18 . Tehničkim savjetima preporučuje se sljedeće:

·odabir PEPP-a umjesto usklađivanja nacionalnih sustava i

·definiranje osnovnih značajki PEPP-a na razini EU-a, a određenih ostalih porezno osjetljivih značajki u nacionalnom zakonodavstvu.

Tehničkim savjetima posebno se preporučuje da se među osnovne značajke uključe sigurne standardne ulagačke opcije i podrobni zahtjevi o transparentnosti informacija za štediše PEPP-a. Prijedlog je u skladu s tim preporukama.

Naposljetku, prijedlog se nastavlja na sljedeće:

·OECD-ov pregled stanja o poreznom tretmanu privatnih mirovinskih planova u OECD-u i državama EU-a, 19

·projekt Komisije i OECD-a o oporezivanju, financijskim poticajima i mirovinskoj štednji 20 ,

·istraživanje OECD-a o Osnovnim načelima uređivanja privatnih mirovina, 21 i

·istraživanje društva Oxera o položaju štediša u privatnim mirovinskim proizvodima u 14 država članica EU-a. 22

3.3.Procjena učinka

Prijedlog o PEPP-u podržao je pozitivnim mišljenjem Odbor za regulatorni nadzor (RSB) 22. svibnja 2017. 23 , nakon prvog, negativnog mišljenja od 2. svibnja 2017. 24 Odbor za regulatorni nadzor predložio je u svojim primjedbama da bi se procjena učinka trebala više usredotočiti na analizu osnovnih značajki proizvoda PEPP-a i objasnio je kako se značajke PEPP-a mogu usporediti sa značajkama postojećih osobnih mirovinskih proizvoda.

Odbor za regulatorni nadzor zatražio je i preciznije određenje učinka mogućnosti PEPP-a i pojašnjenje osnovnih pretpostavki. Te su točke uključene u konačnu verziju procjene učinka na sljedeće načine:

·detaljnim opisom različitih mogućnosti za značajke PEPP-a,

·objašnjenjem kako se one temelje na postojećim osobnim mirovinskim proizvodima s najvećim indeksom penetracije i

·kvantifikacijom dodatnog obujma koji će nastati pokretanjem PEPP-a na tržištu osobnih mirovina i učinkom na tržišta kapitala.

Prijedlog je u skladu za zaključcima iz procjene učinka. 25  

Opće mogućnosti politike koje su se razmatrale u procjeni učinka sastojale su se od sljedećih mogućnosti:

·bez djelovanja EU-a,

·okvir za PEPP ili

·usklađivanje nacionalnih sustava osobnih mirovina.

Prvom mogućnošću ne bi se uklonili utvrđeni nedostaci (i dalje bi postojala rascjepkanost nacionalnih tržišta kapitala, kao i nedostatne značajke postojećih osobnih mirovinskih proizvoda i ograničenja u pogledu prekogranične prenosivosti i pružanja). S druge strane, ti bi se nedostaci uklonili trećom mogućnošću. Međutim, to bi uključivalo i usklađivanje nacionalnih poreznih sustava za osobne mirovine, za što je potrebna jednoglasna potpora država članica. Nadalje, nastali bi i znatni troškovi usklađivanja za pružatelje. Prije svega, novom bi sustavu trebali prilagoditi sve svoje osobne mirovinske proizvode. Osim toga, taj bi se sustav na trajnoj osnovi mogao znatno razlikovati od sektorskih sustava u okviru kojih pružatelji distribuiraju svoje ostale financijske proizvode.

Stoga je zaključak procjene učinka da se prednost daje drugoj mogućnosti politike jer se njome nudi dodatni usklađeni paneuropski okvir kojim se dopunjuju postojeći nacionalni sustavi i mogu se prevladati utvrđeni nedostaci uporabom ciljanih rješenja kojima se izbjegavaju prekomjerni troškovi usklađivanja.

Okvir za PEPP imao bi pozitivan gospodarski učinak. U skladu s istraživanjem EY-a, njime bi se do 2030. postiglo povećanje imovine kojom se upravlja na tržištu osobnih mirovinskih proizvoda s 0,7 bilijuna EUR na 2,1 bilijun EUR s PEPP-om u odnosu na 1,4 bilijuna EUR bez PEPP-a, pod pretpostavkom da se PEPP-u odobre porezni poticaji.

On bi imao i pozitivan socijalni učinak je bi više ljudi moglo PEPP-om dopuniti druge izvore prihoda u mirovini i tako poboljšati primjerenost svojih mirovina. To bi posebno više utjecalo na radnike koji nisu u redovnom radnom odnosu te na samozaposlene i mobilne radnike koji nemaju dostatan pristup državnim ili strukovnim mirovinskim sustavima ili im uopće ne mogu pristupiti. Pozitivan socijalni učinak bio bi veći u državama članicama u kojima trenutačno postoji ograničeni izbor i ograničeno prihvaćanje osobnih mirovinskih proizvoda.

Ne očekuje se znatan utjecaj na okoliš, iako se poticanjem pružatelja da u svojim ulaganjima uzmu u obzir okolišne i socijalne čimbenike te čimbenike upravljanja (koji su povezani sa zahtjevima objave) može pozitivno utjecati na održivost.

3.4.Temeljna prava

Ovaj prijedlog poštuje temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, posebno pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo vlasništva, slobodu poduzetništva i načelo ravnopravnosti žena i muškaraca. Prijedlogom se pridonosi ciljevima članka 38. Povelje, kojim se osigurava visoka razina zaštite potrošača.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog utječe na proračun EU-a. Zbog dodatnih zadaća europskih nadzornih tijela bit će posebno potrebno povećati sredstva i određena operativna ulaganja. Navedene zadaće uključuju sljedeće:

·izdavanje odobrenja za PEPP-ove,

·razvijanje dodatnih smjernica ili

·središnji registar svih odobrenih PEPP-ova.

Procijenjeni troškovi za 2019. iznose 1 000 000 EUR, uključujući jednokratno ulaganje u operativna pitanja. Godišnji troškovi iznosit će 1 200 000 EUR do 2021. U okviru postojećih mehanizama sufinanciranja ESA-a 40 % sredstava uključit će se u proračun EU-a i neće prekoračivati ono što je utvrđeno u trenutačnom višegodišnjem financijskom okviru koji se primjenjuje do 2020.

5.OSTALI DIJELOVI

5.1.Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Nakon stupanja Uredbe na snagu Komisija će nadzirati srednjoročne ključne pokazatelje uspješnosti za ciljeve. Ti pokazatelji uključuju sljedeće:

·ukupnu prihvaćenost– u pogledu imovine kojom se upravlja – osobnih mirovinskih proizvoda i zemljopisnu i sektorsku raširenost pružatelja PEPP-a te ulaganja u PEPP-ove (cilj povećanja ulaganja u EU i doprinosa dovršetku unije tržišta kapitala),

·broj registracija PEPP-ova i relativni udio osobnih mirovinskih proizvoda (uključujući nacionalne proizvode i PEPP) kao postotak financijske imovine kućanstava (cilj poboljšanja značajki proizvoda na tržištu osobnih mirovina) i

·broj pružatelja koji se koriste putovnicom za obavljanje prekograničnih aktivnosti i relativni udio PEPP-ova s više nacionalnih odjeljaka u odnosu na sve osobne mirovinske proizvode (cilj povećanja prekograničnog pružanja usluga i prenosivost osobnih mirovinskih proizvoda).

Podacima koje su prikupila europska nadzorna tijela (ESA) posebno bi se moglo pridonijeti praćenju pokazatelja uspješnosti PEPP-a.

Nadalje, Komisija će ocijeniti u kojoj su mjeri države članice u nacionalnom zakonodavstvu prihvatile preporuku Komisije o povlaštenom poreznom tretmanu PEPP-a.

U prijedlog je uključena evaluacija koju bi trebalo provesti pet godina nakon početka primjene Uredbe.

5.2.Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Predložena uredba o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu sastoji se od 11 poglavlja. Osim prvog poglavlja (Opće odredbe) i posljednjeg poglavlja (Završne odredbe), struktura slijedi životni ciklus proizvoda.

U poglavlju I. navedeni su ciljevi predložene Uredbe koji uključuju sljedeće:

·prikupljanje više kapitala i njegovo usmjeravanje prema dugoročnim europskim ulaganjima u realno gospodarstvo,

·ponudu pojačanih značajki proizvoda kako bi se građanima mogao ponuditi jednostavni, sigurni i učinkoviti osobni mirovinski proizvod i mogućnost izbora među različitim vrstama pružatelja PEPP-a i

·poticanje prekograničnog pružanja PEPP-a i njegova prenosivost.

Poglavlje I. sadržava definicije važnih pojmova za predloženu Uredbu, uključujući „paneuropski osobni mirovinski proizvod”, „PEPP račun”, „mirovinu”, „faza uplaćivanja”, „faza isplaćivanja”, „pružatelj” i „distributer PEPP-a”, „prenosivost PEPP-a” i „prebacivanje između pružatelja”.

U članku o primjenjivim pravilima objašnjava se odnos između predložene Uredbe, ugovornih odredaba za PEPP i nacionalnih pravila kojima se uređuje predmet.

Poglavljem II. uvodi se načelo da bi zahtjev za odobrenje za pružanje PEPP-ova (tj. za njihovo stvaranje i distribuciju) mogla podnijeti samo ona financijska društva kojima su nadležna tijela već na nacionalnoj razini odobrila rad u skladu s primjenjivim sektorskim pravnim instrumentom. Odobrenje za pružatelje PEPP-a, odnosno za uporabu oznake PEPP za osobne mirovinske proizvode, davat će jedno nadležno tijelo u EU-u, EIOPA. Oznaka „PEPP” ili „paneuropski osobni mirovinski proizvod” u odnosu na osobni mirovinski proizvod može se upotrebljavati samo ako je EIOPA odobrila njegovo pružanje pod oznakom „PEPP”. Postojeći osobni mirovinski proizvodi mogu se konvertirati u PEPP nakon odobrenja EIOPA-e, koja se o financijskom društvu mora savjetovati s nadležnim nadzornim tijelom prije nego što odluči o odbacivanju ili prihvaćanju zahtjeva.

Nadalje, u poglavlju II. predviđena su pravila kako bi PEPP-ove mogla distribuirati i financijska društva koja ih nisu stvorila. To mogu činiti financijska društva kojima su njihova nacionalna nadležna tijela izdala posebno odobrenje za distribuciju te posrednici u osiguranju i reosiguranju te sporedni posrednici u osiguranju koji su registrirani u skladu s Direktivom 2016/97/EU (Direktiva o distribuciji osiguranja).

Poglavljem III. utvrđuje se dodjela prednosti nadležnim tijelima matične države članice i države članice domaćina u pogledu dopuštanja slobode pružanja usluga i slobode poslovnog nastana pružatelja PEPP-a. S obzirom na zabrinutost nekih država članica u pogledu mogućih nejednakih uvjeta zbog različitih bonitetnih sustava kojima podliježu različite vrste mogućih pružatelja PEPP-a, sustavom prekograničnog pružanja usluga znatno bi se ublažili utjecaji različitih bonitetnih sustava na tržišno natjecanje, ako se on bude oslanjao na nadležna tijela matične države članice i države članice domaćina te na ovlasti za izdavanje „oznake“ koja je povjerena EIOPA-i.

Poglavlje III. uključuje i odredbe o mobilnosti. Time se omogućuje štedišama PEPP-a koji promijene boravište preseljenjem u drugu državu članicu da nastave uplaćivati u PEPP koji su već ugovorili s pružateljem u izvornoj državi članici. U tom slučaju štediše PEPP-a mogu zadržati sve prednosti i poticaje povezane s trajnim ulaganjem u isti PEPP.

Mehanizmom na kojem se temelji usluga prenosivosti predviđa se otvaranje novog odjeljka unutar svakog pojedinog PEPP računa. Taj odjeljak odgovara pravnim zahtjevima i uvjetima za uporabu poreznih poticaja koje je država članica u koju se seli štediša PEPP-a odredila na nacionalnoj razini za PEPP-ove. Mehanizam za otvaranje novih odjeljaka, prenošenje akumuliranih prava između tih odjeljaka i informiranje o toj mogućnosti propisan je u predloženoj uredbi i temelji se na postupnom pristupu. Tijekom prve tri godine primjene Uredbe pružatelji PEPP-a morat će pružati informacije o dostupnim odjeljcima. Nakon toga štediše PEPP-a moći će otvoriti nacionalne odjeljke kojima su pokriveni sustavi svih država članica.

Poglavljem IV. nastoji se postići najveća moguća transparentnost, posebno za moguće štediše PEPP-a, u pogledu značajki PEPP-a. Pravilima se posebno pojašnjava da će se svi dokumenti i informacije o PEPP-u elektronički pružati mogućim štedišama PEPP-a i korisnicima PEPP-a – elektronička distribucija standardna je mogućnost. Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a mogu na zahtjev besplatno pružiti te dokumente i informacije na trajnom mediju.

Kada je riječ o savjetima, od pružatelja PEPP-a očekivat će se da provode test primjerenosti i prikladnosti mogućih štediša PEPP-a, iako se štediše mogu odreći prava na savjet ako izaberu standardnu opciju.

Osnova za pružanje informacija prije sklapanja ugovora jest dokument s ključnim informacijama o PEPP-u. Njegov oblik, sadržaj i uvjeti detaljno su opisani u predloženoj Uredbi.

Na temelju informacija dostavljenih tijekom trajanja ugovora o PEPP-u, pružatelj mora izraditi „izvještaj o primanjima u okviru PEPP-a”. On će uključivati informacije o sljedećem:

·stečenim pravima ili akumuliranom kapitalu,

·postupnim ili djelomičnim jamstvima u okviru programa PEPP-a i

·prema potrebi, o prirodi jamstva i mehanizama za zaštitu stečenih pojedinih prava.

Poglavljem V. obuhvaćena je faza uplaćivanja u okviru PEPP-a, uključujući pravila o ulaganjima za pružatelje PEPP-a i štediše PEPP-a. Odredbe koje se primjenjuju na pružatelje PEPP-a temelje se na „načelu razboritosti” 26 i njima se osigurava siguran i pouzdani okvir za politike ulaganja.

Pružatelji PEPP-a ponudit će štedišama PEPP-a do pet ulagačkih opcija, od kojih je jedna standardna ulagačka opcija kojom se osigurava da štediša PEPP-a ostvari barem povrat uloženog kapitala. Pružatelji PEPP-a moraju oblikovati sve mogućnosti ulaganja na temelju dokazanih tehnika za ublažavanje rizika kojima se osigurava dostatna zaštita štediša PEPP-a. Nakon sklapanja ugovora o PEPP-u, štediše PEPP-a moraju izabrati mogućnost za ulaganje i moraju je moći besplatno promijeniti jednom tijekom svakih pet godina uplaćivanja.

O opsegu svih ostalih uvjeta povezanih s fazom uplaćivanja odlučuju države članice. Ti uvjeti mogu uključivati sljedeće:

·dobne granice za pokretanje faze uplaćivanja,

·najkraće trajanje faze uplaćivanja,

·najveći i najmanji iznos uplata i njihov kontinuitet i

·uvjete za isplatu prije umirovljenja u slučaju posebnih teškoća.

Poglavljem VI. uspostavlja se mehanizam za imenovanje depozitara u slučaju programa PEPP-a u kojem štediše PEPP-a i korisnici PEPP-a u cijelosti snose rizik ulaganja. Odredbe obuhvaćaju čuvanje imovine, depozitarove dužnosti nadzora i njegovu odgovornost.

Predloženom Uredbom zahtijeva se uspostava postupaka kojima će se klijentima i ostalim zainteresiranim stranama, posebno udruženjima potrošača, omogućiti podnošenje žalbi protiv pružatelja PEPP-a i distributera PEPP-a. Podnositelji žalbe moraju u svim slučajevima zaprimiti odgovore. Moraju se uspostaviti i primjereni mehanizmi za nepristrano i neovisno izvansudsko rješavanje žalbi i postupci pravne zaštite za rješavanje sporova između štediša PEPP-a i pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a.

Predložena Uredba uključuje mogućnost da pružatelji PEPP-a pokriju rizik od smrti i ostale biometrijske rizike.

Poglavljem VII. uređuje se prebacivanje između pružatelja PEPP-a. Na zahtjev štediše PEPP-a pozitivna bilanca prenosi se s PEPP računa kod izvornog pružatelja na novi PEPP račun koji je otvoren kod novog pružatelja i potom se prethodni račun zatvara. Uslugu prebacivanja mogu pružati pružatelji PEPP-a s poslovnim nastanom u istoj državi članici (domaća promjena) ili u različitim državama članicama (prekogranična promjena). Predviđa se gornja granica za ukupne naknade i pristojbe koje izvorni pružatelj PEPP-a naplaćuje štediši PEPP-a za zatvaranje PEPP računa.

Poglavljem VIII. propisuje se da će države članice odrediti većinu uvjeta za PEPP koji se odnose na fazu isplaćivanja, posebno sljedeće:

·utvrđivanje dobi za odlazak u mirovinu,

·obveznu vezu između navršavanja dobi za odlazak u mirovinu i početka faze isplaćivanja,

·najkraće razdoblje sudjelovanja u programu PEPP-a i

·do kada se najkasnije moguće uključiti u program PEPP-a prije navršene dobi za odlazak u mirovinu.

U pogledu oblika isplata (npr. anuiteti, paušalni iznos, isplate od ulaganja mirovine), budući da se prijedlogom pružateljima PEPP-a, štedišama PEPP-a i korisnicima PEPP-a daje sloboda da ugovorom utvrde oblike isplata, državama članicama njime se ta fleksibilnost nameće kao obvezni uvjet koji bi mogao utjecati na dostupnost nacionalnih poreznih poticaja za PEPP-ove u nekim državama članicama.

U poglavlju IX. dijele se nadzorne dužnosti između EIOPA-e i nacionalnih nadležnih tijela. EIOPA mora nadzirati mirovinske sustave koji su osnovani ili distribuirani na državnom području EU-a u cilju provjere upotrebljavaju li oznaku „PEPP” ili nazivaju li se „PEPP-om” a nije im izdano odobrenje u skladu s predloženom Uredbom.

U poglavlju X. opisuje se koje bi povrede odredaba predložene Uredbe mogle dovesti do novčanih kazni, kako nacionalna nadležna tijela mogu odrediti te kazne i kako bi trebalo prijavljivati povrede i kazne.

Poglavljem XI. daju se Europskoj komisiji ovlasti da donosi delegirane akte u područjima:

·sukoba interesa,

·poticaja,

·prodaje PEPP-ova sa savjetima ili bez njih,

·nadzora proizvoda i zahtjeva za upravljanje,

·pružanja informacija tijekom trajanja ugovora i

·izvješćivanja nacionalnih tijela i mogućnosti za ulaganje.

Komisija će donijeti regulatorne tehničke standarde o sadržaju i pružanju dokumenta s osnovnim informacijama i provoditi tehničke standarde o standardiziranom formatu izvještaja o primanjima u okviru PEPP-a.

Komisija je dužna evaluirati Uredbu pet godina nakon njezina stupanja na snagu. Evaluacijom bi se osobito analiziralo funkcioniranje tih pravila i iskustvo stečeno u njihovoj primjeni, razmjer u kojem su se pružatelji koristili oznakom „PEPP”, geografska i sektorska distribucija pružatelja PEPP-a i ulaganja u PEPP-ove, učinak ove Uredbe na tržište osobnih mirovina, primjerenost zahtjeva u pogledu informiranja u okviru poglavlja IV., primjerenost dopunjivanja ove Uredbe odredbama o poticajima za ulaganje u PEPP-ove, postojanje eventualnih prepreka koje bi mogle otežati ulaganje u osobne mirovinske proizvode s oznakom „PEPP”, uključujući utjecaj drugih propisa Unije na štediše PEPP-a, razinu naknada i provizija koje pružatelji PEPP-a zaračunavaju za otvaranje novih odjeljaka u okviru pojedinačnih PEPP računa te utjecaj ulagačkih odluka povezanih s PEPP-ovima na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike.

2017/0143 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, 27  

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Kućanstva EU-a među najvećim su štedišama u svijetu, ali velik dio te štednje drži se na bankovnim računima s kratkim dospijećima. Većim ulaganjem u tržišta kapitala moglo bi se pridonijeti rješavanju izazova starenja stanovništva i niskih kamatnih stopa.

(2)Osobne mirovine važne su za povezivanje dugoročnih štediša s mogućnostima za dugoročna ulaganja. Većim europskim tržištem osobnih mirovina poduprijet će se osiguravanje financijskih sredstava za institucionalne ulagače i ulaganja u realno gospodarstvo.

(3)Trenutačno funkcioniranje unutarnjeg tržišta osobnih mirovina otežava visoki stupanj rascjepkanosti između nacionalnih tržišta i ograničeni stupanj prenosivosti osobnih mirovinskih proizvoda. Time se pojedincima može otežati ostvarivanje njihovih osnovnih sloboda. Na primjer, možda neće moći prihvatiti posao ili se umiroviti u drugoj državi članici. Nadalje, mogućnost pružatelja da ostvaruju slobodu poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga sprječava nedovoljna standardizacija postojećih osobnih mirovinskih proizvoda.

(4)Unijom tržišta kapitala pomoći će se u mobilizaciji kapitala u Europi i njegovu usmjeravanju prema svim poduzećima, uključujući prema malim i srednjim poduzećima, te prema infrastrukturnim i dugoročnim održivim projektima kojima je to potrebno za širenje i otvaranje radnih mjesta. Jedan od glavnih ciljeva unije tržišta kapitala jest povećanje ulaganja i izbora za male ulagače boljim iskorištavanjem europske štednje.

(5)Kako je najavljeno u Akcijskom planu Komisije o izgradnju unije tržišta kapitala 28 iz rujna 2015. „Komisija će procijeniti je li potreban okvir politike za uspostavu uspješnog europskog tržišta jednostavnih, učinkovitih i konkurentnih osobnih mirovina te će utvrditi jesu li za to potrebni propisi na razini EU-a.”

(6)U svojoj Rezoluciji od 19. siječnja 2016. 29 Europski parlament naglasio je da se „mora poticati okruženje koje stimulira inovacije u području financijskih proizvoda, stvarajući pritom veću raznolikost i korist za realno gospodarstvo i omogućujući poboljšane poticaje za ulaganja i koje također može doprinijeti jamčenju primjerenih, sigurnih i održivih mirovina, kao što je primjerice razvoj paneuropskog mirovinskog proizvoda, s jednostavnim transparentnim dizajnom.”

(7)U svojim zaključcima od 28. lipnja 2016. 30 Europsko Vijeće pozvalo je na „brz i odlučan napredak kako bi se planom o uniji tržišta kapitala osigurao lakši pristup financijama za poslovne subjekte i pružilo podršku ulaganjima u realno gospodarstvo.”

(8)U svojoj komunikaciji od 14. rujna 2016. pod naslovom „Unija tržišta kapitala – ubrzavanje reforme” 31 Komisija je najavila da će „razmatrati prijedloge o jednostavnom, učinkovitom i konkurentnom osobnom mirovinskom proizvodu u EU-u[..] Mogućnosti koje se razmatraju uključuju mogući zakonodavni prijedlog koji bi mogao biti predstavljen 2017.”

(9)U svojoj komunikaciji o preispitivanju akcijskog plana o uniji tržišta kapitala sredinom provedbenog razdoblja 32 , Komisija je najavila „zakonodavni prijedlog o paneuropskom proizvodu osobnih mirovina (PEPP) do kraja lipnja 2017. To će biti osnova za sigurnije, troškovno učinkovitije i transparentnije tržište za pristupačne i dobrovoljne štednje za osobnu mirovinu kojima se može upravljati na paneuropskoj razini. Njime će se pridonijeti zadovoljavanju potreba osoba koje žele više štedjeti za mirovinu, praćenju demografskih promjena, dopunjavanju postojećih mirovinskih proizvoda i sustava te isplativosti osobnih mirovina jer će u prijedlogu biti navedene mogućnosti za dugoročno ulaganje u osobne mirovine.”

(10)Razvojem PEPP-a u okviru osobnih mirovinskih proizvoda pridonijet će se većoj ponudi mirovinske štednje i uspostavit će se tržište EU-a za pružatelje PEPP-a. Kućanstvima će se ponuditi više mogućnosti za ostvarivanje njihovih ciljeva za mirovinu.

(11)Zakonodavnim okvirom za PEPP postavit će se temelji za uspješno tržište pristupačnih i dobrovoljnih mirovinskih ulaganja kojima se može upravljati na paneuropskoj razini. Dopunom postojećih mirovinskih proizvoda i sustava pridonijet će se zadovoljavanju potreba ljudi koji žele osigurati dostatnost svoje mirovinske štednje, uklanjanju demografskih izazova i pružanju snažnog novog izvora privatnog kapitala za dugoročna ulaganja. Ovim okvirom neće se zamijeniti ili uskladiti postojeći nacionalni sustav osobnih mirovina.

(12)Uredbom se usklađuje skup osnovnih značajki za PEPP koje se odnose na ključne elemente poput distribucije, politike ulaganja, prebacivanja između pružatelja ili prekogranično pružanje i prenosivost. Usklađivanjem tih osnovnih značajki pridonijet će se jednakosti uvjeta za pružatelje osobnog mirovinskog osiguranja općenito te će se pridonijeti dovršetku unije tržišta kapitala i integraciji unutarnjeg tržišta za osobne mirovine. To će dovesti do stvaranja paneuropskog proizvoda koji je uglavnom standardiziran i dostupan u svim državama članicama, kojim se potrošačima omogućuje da u potpunosti iskoriste unutarnje tržište prenošenjem svojih mirovinskih prava u inozemstvo i kojim se nudi veći izbor između različitih vrsta pružatelja, uključujući na prekograničnoj osnovi. Zbog manje prepreka pružanju prekograničnom pružanju usluga mirovinskog osiguranja, paneuropskim osobnim mirovinskim proizvodom povećat će se tržišno natjecanje među pružateljima na paneuropskoj osnovi i stvorit će se ekonomije razmjera koje bi trebale koristiti štedišama.

(13)Člankom 114. UFEU-a dopušteno je donošenje akata u obliku uredbi ili direktiva. Prednost se daje donošenju uredbe jer bi bila izravno primjenjiva u svim državama članicama. Stoga bi se uredbom omogućilo brže prihvaćanje PEPP-a i pridonijelo bi se bržem zadovoljavanju potrebe za većim izborom mogućnosti za mirovinsku štednju i većim ulaganjima u kontekstu unije tržišta kapitala. Budući da se ovom Uredbom usklađuju osnovne značajke PEPP-a, one ne moraju podlijegati posebnim nacionalnim pravilima, pa se stoga u ovom slučaju uredba čini primjerenijom od direktive. S druge strane, na značajke koje nisu obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe (npr. uvjeti faze uplaćivanja) primjenjuju se nacionalna pravila.

(14)Pružatelji PEPP-a trebali bi imati pristup cijelom tržištu Unije na temelju jedinstvenog odobrenja za proizvod koji izdaje Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), na temelju jedinstvenog skupa pravila.

(15)Jedinstvenom putovnicom za PEPP osigurat će se stvaranje jedinstvenog tržišta za PEPP.

(16)Kako bi se osigurala visoka kvaliteta usluga i učinkovita zaštita potrošača, matična država članica i država članica domaćin trebale bi blisko surađivati u izvršenju obveza utvrđenih ovom Uredbom. Ako pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a posluju u različitim državama članicama na temelju slobode pružanja usluga, nadležno tijelo matične države članice trebalo bi biti odgovorno za osiguranje usklađenosti s obvezama utvrđenima u ovom Uredbi zbog svojih bližih veza s pružateljem PEPP-a. Kako bi se osigurala pravična podjela odgovornosti između nadležnih tijela matične države članice i države članice domaćina, ako nadležno tijelo države članice domaćina postane svjesno povreda obveza na njezinu državnom području, ono bi trebalo obavijestiti nadležno tijelo matične države članice koje bi tada trebalo poduzeti odgovarajuće mjere. Nadalje, nadležno tijelo države članice domaćina trebalo bi imati pravo intervencije ako matična država članica ne poduzme odgovarajuće mjere ili ako su poduzete mjere nedostatne.

(17)U slučaju poslovnog nastana podružnice ili trajnog boravka u drugoj državi članici, odgovornost za izvršenje treba podijeliti između matične države članice i države članice domaćina. Iako bi odgovornost za ispunjenje obveza koje utječu na poduzeće u cjelini – kao što su pravila o strukovnim zahtjevima – trebala zadržati matična država članica u okviru istog sustava kao u slučaju pružanja usluga, nadležno tijelo države članice domaćina trebalo bi preuzeti odgovornost za provedbu pravila o zahtjevima za informacije i za obavljanje djelatnosti povezanih s pružanjem usluga na svojem državnom području. Međutim, ako nadležno tijelo države članice domaćina postane svjesno povreda obveza na svojem državnom području u pogledu kojih se ovom Direktivom državi članici domaćinu ne dodjeljuje odgovornost, u skladu s načelom bliske suradnje nadležno tijelo mora obavijestiti nadležno tijelo matične države članice kako bi ono moglo poduzeti odgovarajuće mjere. To se primjenjuje posebno u pogledu povreda pravila o zahtjevima u pogledu dobrog ugleda, stručnog znanja i vještina. Nadalje, u cilju zaštite potrošača, nadležno tijelo države članice domaćina trebalo bi imati pravo intervenirati ako matična država članica ne poduzme odgovarajuće mjere ili ako su poduzete mjere nedostatne.

(18)Nadležna tijela država članica trebala bi imati na raspolaganju sva sredstva koja su potrebna za osiguravanje pravilnog obavljanja djelatnosti pružatelja PEPP-a i distributera u cijeloj Uniji na temelju prava poslovnog nastana ili slobode pružanja usluga. Kako bi se osigurala djelotvornost nadzora, sve aktivnosti nadležnih tijela trebaju biti razmjerne prirodi, opsegu i složenosti rizika prisutnih u poslovanju pružatelja i distributera, bez obzira na važnost predmetnog pružatelja ili distributera za cjelokupnu financijsku stabilnost tržišta.

(19)Paneuropska dimenzija PEPP-a može se razviti ne samo na razini pružatelja, na temelju mogućnosti prekograničnog pružanja usluga, već i na razini štediše PEPP-a – na temelju prenosivosti PEPP-a, čime se pridonosi zaštiti osobnih mirovinskih prava osoba koje ostvaruju svoje pravo na slobodu kretanja u skladu s člancima 21. i 45. UFEU-a. Prenosivost podrazumijeva da štediša PEPP-a mijenja boravište u drugu državu članicu bez promjene pružatelja PEPP-a, dok prebacivanje između pružatelja PEPP-a ne podrazumijeva nužno promjenu boravišta.

(20)PEPP bi trebao biti sastavljen od nacionalnih odjeljaka od kojih svaki ima značajke osobnih mirovinskih proizvoda, čime se omogućuje to da se na doprinose PEPP-u primjenjuju poticaji. Na razini pojedinačnog štediše PEPP-a, prvi odjeljak trebalo bi stvoriti nakon otvaranja PEPP-a.

(21)Kako bi se omogućio nesmetani prijelaz za pružatelje PEPP-a, obveza pružanja PEPP-ova s odjeljcima za svaku državu članicu primjenjivat će se tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe. Međutim, nakon pokretanja PEPP-a pružatelj bi trebao pružati informacije o tome koji su nacionalni odjeljci odmah dostupni, kako bi se izbjeglo moguće zavaravanje potrošača.

(22)Uzimajući u obzir prirodu uspostavljenog mirovinskog sustava i povezano administrativno opterećenje, pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a trebali ti potencijalnim štedišama i korisnicima PEPP-a pružati jasne i primjerene informacije kako bi im pomogli pri donošenju odluke o mirovini. Iz istog bi razloga pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a trebali osigurati visok stupanj transparentnosti u različitim fazama sustava, uključujući fazu prije upisa, članstvo (uključujući prije umirovljenja) i fazu nakon umirovljenja. Posebno bi trebalo pružati informacije o stečenim mirovinskim pravima, predviđenoj razini mirovinskih primanja, rizicima i jamstvima te o troškovima. Ako da se predviđene razine mirovina temelje na ekonomskim scenarijima, te bi informacije također trebale sadržavati nepovoljan scenarij koji bi trebao biti ekstreman, ali moguć.

(23)Prije uključivanja u program PEPP-a, potencijalnim štedišama PEPP-a trebalo bi pružiti sve potrebne informacije kako bi mogli donijeti informiranu odluku.

(24)Kako bi se osigurala optimalna transparentnost proizvoda, proizvođači PEPP-a trebali bi za PEPP-ove koje proizvedu izraditi dokument s ključnim informacijama o PEPP-u prije nego što se proizvod može distribuirati štedišama PEPP-a. Oni bi također trebali biti odgovorni za točnost dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u. Dokumentom s ključnim informacijama o PEPP-u trebao bi se zamijeniti i prilagoditi dokument s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode iz Uredbe (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 33 koji se neće morati pružati za PEPP-ove.

(25)Kako bi se osiguralo opsežno širenje i dostupnost dokumenata s ključnim informacijama o PEPP-u, ovom Uredbom trebalo bi se osigurati da izdavatelj PEPP-a objavi dokumente s ključnim informacijama o PEPP-u na svojem web-mjestu.

(26)Kalkulatori za mirovinske proizvode već se izrađuju na nacionalnoj razini. Međutim, kako bi ti kalkulatori bili što korisniji potrošačima, oni bi trebali obuhvaćati troškove i naknade različitih izdavatelja PEPP-a, kao i sve dodatne troškove i naknade koje zaračunavaju posrednici ili druge strane u investicijskom lancu, a koje već nisu uključili izdavatelji PEPP-a.

(27)Pojedinosti o informacijama koje treba uključiti u dokument s ključnim informacijama o PEPP-u povrh elemenata koji su već predviđeni za dokument s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode iz Uredbe (EU) br. 1286/2014 trebalo bi dodatno uskladiti s pomoću regulatornih tehničkih standarda kojima se dopunjuju regulatorni tehnički standardi utvrđeni Delegiranom uredbom Komisije od 8. ožujka 2017. 34 uzimajući u obzir postojeće i tekuće istraživanje ponašanja potrošača, uključujući rezultate ispitivanja učinkovitosti različitih načina pružanja informacija potrošačima.

(28)Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u mora se jasno razlikovati i odvajati od bilo kakvih promidžbenih sadržaja.

(29)Pružatelji PEPP-a trebali bi sastaviti izvještaj o mirovinskim primanjima za štediše PEPP-a kako bi im pružili ključne osobne i generičke podatke o programu PEPP-a i osigurali trajno informiranje o njima. Izvještaj o mirovinskim primanjima trebao bi biti jasan i sveobuhvatan i trebao bi sadržati relevantne i primjerene informacije u cilju olakšavanja razumijevanja prava na mirovinu tijekom vremena i u različitim sustavima te kako bi se olakšala mobilnost radne snage.

(30)Pružatelji PEPP-a trebali bi obavijestiti štediše PEPP-a dovoljno unaprijed prije mirovine o njihovim mogućnostima za isplatu. Ako se mirovina ne isplaćuje kao doživotna renta, članovi koji se približavaju dobi za mirovinu trebali bi dobiti informacije o dostupnim proizvodima za mirovinska primanja kako bi se olakšalo financijsko planiranje za mirovinu.

(31)Tijekom faze isplate mirovine korisnici PEPP-a trebali bi i dalje primati informacije o svojim primanjima i odgovarajućim mogućnostima isplate. To je osobito važno ako korisnici PEPP-a u fazi isplate snose znatnu razinu rizika ulaganja. Korisnike PEPP-a trebalo bi obavijestiti i o svakom smanjenju razine primanja koja im pripadaju nakon donošenja odluke o takvom smanjenju, a prije no što se provede bilo koje takvo smanjenje. U skladu s najboljom praksom pružateljima PEPP-a preporučuje se da se prije donošenja takve odluke unaprijed savjetuju s korisnicima PEPP-a.

(32)U cilju primjerene zaštite prava štediša i korisnika PEPP-a, pružatelji PEPP-a trebali bi imati mogućnost odabira takve raspodjele imovine koja precizno odgovara vrsti i trajanju njihovih obveza. Stoga je potreban učinkovit nadzor i pristup pravilima o ulaganjima kojima se pružateljima PEPP-a omogućuje dostatna fleksibilnost da mogu donijeti odluku o najsigurnijoj i najučinkovitijoj politici ulaganja uz obvezu razboritog djelovanja. U skladu s načelom razboritosti politika ulaganja mora biti u skladu sa strukturom klijenta pojedinačnog pružatelja PEPP-a.

(33)Utvrđivanjem načela razboritosti kao temeljnog načela kapitalnih ulaganja te omogućavanjem prekograničnog poslovanja pružateljima PEPP-a potiče se preusmjeravanje štednje u sektor osobnog mirovinskog osiguranja, čime se pridonosi gospodarskom i socijalnom napretku.

(34)Ovom Uredbom trebala bi se pružateljima PEPP-a osigurati primjerena razina slobode ulaganja. Kao ulagatelji na vrlo dugi rok s niskim rizikom likvidnosti, pružatelji PEPP-a mogu pridonijeti razvoju unije tržišta kapitala ulaganjem u nelikvidnu imovinu kao što su dionice te u druge instrumente s dugoročnim ekonomskim profilom kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP). Također mogu koristiti prednosti međunarodne diversifikacije. Ulaganja u dionice u valutama različitima od valute njihovih obveza i u druge instrumente s dugoročnim ekonomskim profilom kojima se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-ove ili OTP-ove stoga ne bi trebalo ograničavati, u skladu s načelom razboritosti kako bi se zaštitili interesi članova i korisnika, osim zbog bonitetnih razloga.

(35)U kontekstu produbljivanja unije tržišta kapitala, poimanje instrumenata s dugoročnim ekonomskim profilom široko je. Takvi su instrumenti neprenosivi vrijednosni papiri te stoga nemaju pristup likvidnosti sekundarnih tržišta. Često iziskuju obveze na određeno vrijeme, što ograničava njihovu utrživost te bi trebali podrazumijevati sudjelovanje i dužničke instrumente u neuvrštenim poduzećima i zajmove koji su im odobreni. Neuvrštena poduzeća uključuju infrastrukturne projekte, neuvrštena društva koja ulažu u rast, nekretnine ili drugu imovinu koja bi mogla biti prihvatljiva za dugoročna ulaganja. Infrastrukturni projekti kojim imaju nizak udio ugljika i koji su otporni na klimatske promjene često su neuvrštena imovina i oslanjaju se na dugoročne kredite za financiranje projekta.. Uzimajući u obzir dugoročnost njihovih obveza, pružatelje PEPP-a potiče se na to da dostatan dio svojeg imovinskog portfelja raspodijele na održiva ulaganja u realno gospodarstvo s dugoročnim ekonomskim koristima, osobito u infrastrukturne projekte i poduzeća.

(36)Okolišni, socijalni i upravljački čimbenici, kako su navedeni u Načelima odgovornog ulaganja koja podupiru Ujedinjeni narodi, važni su za politiku ulaganja i sustave upravljanja rizicima pružatelja PEPP-a. Pružatelje PEPP-a trebalo bi poticati da pri donošenju odluka o ulaganjima uzmu u obzir te čimbenike i da vode računa o tome da su oni dio njihovih sustava za upravljanje rizicima.

(37)Kako bi se osiguralo da se pružatelji PEPP-a pridržavaju obveze razvoja politike ulaganja u skladu s načelom razboritosti, trebalo bi ih spriječiti da ulažu u visokorizične i nekooperativne države koje je utvrdila Radna skupina za financijsko djelovanje. 

(38)S obzirom na dugoročni cilj štednje za mirovinu u okviru PEPP-a, mogućnosti za ulaganja koje se pružaju štedišama PEPP-a trebalo bi uokviriti i uključiti elemente kojima se ulagačima omogućuje donošenje odluke o ulaganju te broj ulagačkih mogućnosti koje mogu odabrati. Nakon početne odluke donesene nakon upisa u PEPP, štediša PEPP-a trebao bi moći promijeniti svoj izbor u razumnim razmacima (svakih pet godina) kako bi se pružateljima osigurala dostatna stabilnost za dugoročnu strategiju ulaganja te istodobno osigurala zaštita ulagača.

(39)Standardna ulagačka opcija trebala bi omogućiti štediši PEPP-a povrat uloženog kapitala. Pružatelji PEPP-a mogli bi uključiti i mehanizam za indeksaciju inflacije kako bi se barem djelomično pokrio trošak inflacije.

(40)Glavni cilj nadležnog tijela pri izvršavanju njegovih ovlasti trebala bi biti zaštita prava štediša i korisnika PEPP-a i stabilnosti i dobrog funkcioniranja pružatelja PEPP-a.

(41)Ako je pružatelj PEPP-a institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ili investicijsko društvo, ono bi trebalo imenovati depozitara za čuvanje njegove imovine. To je nužno za zaštitu potrošača jer u sektorskom zakonodavstvu koje se primjenjuje na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje i na investicijska društva nije predviđeno imenovanje depozitara.

(42)Transparentnost troškova i naknada od ključne je važnosti za razvoj povjerenja štediša PEPP-a te kako bi im se omogućilo donošenje informiranih odluka. U skladu s time trebalo bi zabraniti uporabu netransparentnih metoda utvrđivanja cijena.

(43)Kako bi se ostvarili ciljevi ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu određivanja uvjeta za izvršavanje intervencijski ovlasti EIOPA-e i nadležnih tijela. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(44)Komisija bi trebala donijeti nacrt provedbenih tehničkih standarda koje su razvila europska nadzorna tijela, u okviru Zajedničkog odbora, u pogledu izgleda i sadržaja posebnih elemenata dokumenta s ključnim informacijama o PEPP-u koji nisu obuhvaćeni [dokumentima s ključnim informacijama o PRIPP-ovima] u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 35 , Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 36 i Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 37 . Komisija bi trebala dopuniti tehnički posao ESA-a tako da provede ispitivanje potrošača u pogledu prikaza dokumenta s ključnim informacijama kako su predložila ESA-a.

(45)Ne dovodeći u pitanje pravo klijenata PEPP-a na pokretanje sudskog postupka, trebalo bi uspostaviti pristupačne, primjerene, neovisne, nepristrane, transparentne i učinkovite postupke alternativnog rješavanja sporova (ADR) između pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a i klijenta PEPP-a za rješavanje sporova koji nastaju u pogledu prava i obveza iz ove Uredbe.

(46)U cilju uspostave učinkovitog i djelotvornog postupka rješavanja sporova, pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a trebali bi uspostaviti učinkovit žalbeni postupak koji njihovi klijenti mogu upotrijebiti prije upućivanja spora u postupak alternativnog rješavanja sporova ili sudu. Taj žalbeni postupak trebao bi sadržavati kratke i jasno određene vremenske okvire unutar kojih bi pružatelj ili distributer PEPP-a trebao odgovoriti na pritužbu. Tijela za alternativno rješavanje sporova trebala bi imati dovoljno sposobnosti za primjerenu i učinkovitu prekograničnu suradnju u pogledu sporova koji se odnose n prava i obveze u skladu s ovom Uredbom.

(47)Kako bi našli bolje uvjete za svoja ulaganja te u cilju poticanja tržišnog natjecanja među pružateljima PEPP-a, štediše PEPP-a trebali bi imati pravo prebacivati se između pružatelja tijekom faza uplaćivanja i isplaćivanja u jasnom, brzom i sigurnom postupku.

(48)Postupak prebacivanja trebao bi biti jednostavan za štediše PEPP-a. Pružatelj PEPP-a koji je primatelj trebao bi biti odgovoran za pokretanje postupka u ime štediše PEPP-a i za vođenje tog postupka. Pružatelji PEPP-a trebali bi pri uspostavi usluge prebacivanja moći dobrovoljno upotrebljavati dodatna sredstva, na primjer tehnička rješenja.

(49)Prije davanja odobrenja za prebacivanje, štedišu PEPP-a trebalo bi obavijestiti o svim koracima u postupku koji su nužni za izvršenje prebacivanja.

(50)Za uspješno prebacivanje nužna je dobra suradnja sa starim pružateljem PEPP-a. Stoga bi polazni pružatelj PEPP-a trebao dostaviti pružatelju PEPP-a koji je primatelj sve informacije koje su potrebne za uspostavu plaćanja na drugom PEPP računu. Međutim, takve informacije ne bi trebale prelaziti ono što je nužno za obavljanje prebacivanja.

(51)Kako bi se olakšala prekogranično prebacivanje, štediši PEPP-a trebalo bi se dopustiti da traži od novog pružatelja PEPP-a da mu dostavi podatke o novom PEPP računu, po mogućnosti u okviru jednog sastanka s novim pružateljem PEPP-a.

(52)Štediše PEPP-a ne bi trebali snositi financijske gubitke, uključujući naknade i kamate, nastale zbog pogrešaka pružatelja PEPP-a koji sudjeluju u postupku prebacivanja. Štediše PEPP-a posebno ne bi trebali snositi financijske gubitke zbog plaćanja dodatnih pristojbi, kamata ili drugih naknada, te novčane kazne ili druge financijske štete zbog kašnjenja u izvršenju prebacivanja.

(53)Štediše PEPP-a trebali bi moći nakon upisa u PEPP odlučiti o načinu isplate (anuiteti, paušalni iznos ili nešto drugo) u fazi isplaćivanja i revidirati svoj izbor svakih pet godina nakon toga, kako bi način isplate mogli najbolje prilagoditi potrebama kada se približe mirovini.

(54)Trebalo bi dopustiti pružateljima PEPP-a da svojim štedišama stave na raspolaganje širok raspon mogućnosti za uplaćivanje. Ovim pristupom ostvario bi se cilj pojačanog prihvaćanja PEPP-a zbog veće fleksibilnosti i izbora za štediše PEPP-a. Njime bi se pružateljima omogućilo da oblikuju svoje PEPP-ove na najekonomičniji način. On je u skladu s drugim politikama EU-a i politički je izvediv jer njime države članice zadržavaju dostatnu fleksibilnost da mogu odlučiti koje mogućnosti isplaćivanja žele poticati.

(55)Trebalo bi zajamčiti potpunu transparentnost troškova i pristojbi povezanih s ulaganjem u PEPP. Uspostavili bi se jednaki uvjeti između pružatelja te bi se istodobno osigurala zaštita potrošača. Bile bi dostupne informacije za usporedbu različitih proizvoda, čime bi se poticale konkurentne cijene.

(56)Iako će trajni nadzor nad pružateljima PEPP-a obavljati odgovarajuća nadležna tijela, EIOPA bi trebala koordinirati nadzor u pogledu PEPP-ova kako bi se zajamčila primjena ujednačene metodologije nadzora i na taj način pridonijelo paneuropskoj prirodi mirovinskog proizvoda. 

(57)EIOPA bi trebala surađivati s nacionalnim nadležnim tijelima i olakšati suradnju među njima. U tom pogledu, EIOPA bi trebala imati ulogu u ovlastima nadležnih nacionalnih tijela da primjenjuju mjere nadzora pružanjem dokaza o povredama povezanima s PEPP-om. EIOPA bi trebala osigurati i obvezujuće mirenje u slučaju neslaganja između nadležnih tijela u prekograničnim situacijama.

(58)Kako bi se osigurala usklađenost financijskih društava koja stvaraju PEPP i financijskih društava i osoba koje posreduju u pružanju PEPP-a s odredbama ove Uredbe, te kako bi se osiguralo slično postupanje prema njima u cijeloj Uniji, trebalo bi predvidjeti administrativne sankcije i ostale mjere koje su učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.

(59)U skladu s Komunikacijom Komisije od 8. prosinca 2010. naslovljenom „Jačanje sustava sankcioniranja u sektoru financijskih usluga” 38 i kako bi se osiguralo ispunjavanje zahtjeva iz ove Uredbe, važno je da države članice poduzmu potrebne korake kako bi se osiguralo da kršenja ove Uredbe podliježu odgovarajućim administrativnim sankcijama i mjerama.

(60)Iako države članice mogu utvrditi pravila o administrativnim i kaznenim sankcijama za ista kršenja, od država članica ne bi trebalo zahtijevati da utvrde pravila o administrativnim sankcijama za kršenja ove Uredbe koja podliježu nacionalnom kaznenom pravu. Međutim, zadržavanjem kaznenih umjesto administrativnih sankcija za kršenja ove Uredbe ne bi se trebala umanjiti mogućnost nadležnih tijela za pravodobnu suradnju, pristup i razmjenu informacija s nadležnim tijelima drugih država članica za potrebe ove Uredbe niti bi trebalo na neki drugi način na nju utjecati, uključujući i nakon upućivanja određenih kršenja pravosudnim tijelima nadležnima za kazneni progon.

(61)Nadležna tijela trebala bi imati ovlasti odrediti novčane sankcije koje su dovoljno visoke za prebijanje stvarne ili moguće dobiti i koje su odvraćajuće čak i za veća financijska društva i njihovo rukovodstvo.

(62)Kako bi se osigurala dosljedna primjena sankcija u cijeloj Uniji, pri utvrđivanju vrste administrativnih sankcija ili drugih mjera i razine administrativnih novčanih sankcija, nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir sve primjenjive okolnosti.

(63)Kako bi se osiguralo da odluke o povredama i kaznama nadležnih tijela imaju odvraćajući učinak na čitavu javnost i kako bi se pojačala zaštita potrošača upozoravanjem o PEPP-ovima koji se distribuiraju protivno ovoj Uredbi, te bi odluke trebalo objavljivati, pod uvjetom da je istekao rok za podnošenje žalbe i da nijedna žalba nije podnesena, osim ako se takvom objavom ugrožava stabilnost financijskih tržišta ili tekuća istraga.

(64)Kako bi nadležna tijela mogla otkriti moguće povrede, ona bi trebala imati nužne istražne ovlasti i trebala bi uspostaviti učinkovite mehanizme u cilju izvješćivanja o mogućim ili stvarnim povredama.

(65)Ovom Uredbom ne bi se trebale dovoditi u pitanje odredbe u zakonima država članica u pogledu kaznenih djela.

(66)Bilo kakva obrada osobnih podataka provedena u okviru ove Uredbe, kao što su razmjena ili prijenos osobnih podataka koje provode nadležna tijela, trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 39 , a bilo kakva razmjena ili prijenos informacija koje provodi ESA trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 40 .

(67)Porezni poticaji mogu biti različitih oblika i imati važnu ulogu u poticanju prihvaćanja osobnih mirovinskih proizvoda (PPP) u nizu država članica. U mnogim državama članicama doprinosi koji se plaćaju za PPP-ove ispunjavaju uvjete za neku vrstu poreznih olakšica, bilo eksplicitnu ili implicitnu.

(68)Ovu Uredbu ne bi trebalo tumačiti kao obvezu država članica da na PEPP-ove primjenjuju ista porezna pravila koja bi primjenjivala na usporedive osobne mirovinske proizvode u skladu sa svojim nacionalnim propisima. Međutim, u skladu s primjenom načela nacionalnog tretmana koje proizlazi z članaka 21. i 45. UFEU-a i kako ga tumači Sud Europske unije, na PEPP koji je objektivno usporediv s osobnim mirovinskim proizvodom (PPP) koji se distribuira u određenoj državi članici trebale bi se primjenjivati iste porezne olakšice koje se odobravaju za PPP u toj državi članici, ako je štediša PEPP-a tamo porezni obveznik. To se primjenjuje i ako PEPP pruža pružatelj iz druge države članice.

(69)Potiču se države članice da nakon pokretanja PEPP-a uzmu u obzir Preporuku Komisije (EU) 2017/... i da prošire pogodnosti poreznih olakšica koje odobravaju nacionalnim PPP-ovima i na PEPP.

(70)U evaluaciju ove Uredbe trebalo bi uključiti, među ostalim, analizu tržišnih kretanja, na primjer pojavu novih vrsta PEPP-ova, kao i kretanja u drugim područjima prava Unije te iskustva država članica.

(71)Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, posebno pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo vlasništva, sloboda poduzetništva i načelo ravnopravnosti žena i muškaraca te načelo visoke razine zaštite potrošača.

(72)Budući da ciljeve ove Uredbe, odnosno poboljšanje zaštite štediša PEPP-a i povećanje povjerenja malih ulagatelja u PEPP-ove, uključujući kada se ti proizvodi distribuiraju preko granice, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojih učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Predmet

Ovom Uredbom utvrđuju se jedinstvena pravila za odobrenje, izdavanje, distribuciju i nadzor osobnih mirovinskih proizvoda koji se u Uniji distribuiraju pod nazivom „paneuropski osobni mirovinski proizvod”, odnosno „PEPP”.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1. „osobni mirovinski proizvod” znači proizvod

(a) koji se temelji na ugovoru između pojedinačnog štediše i subjekta sklopljenom na dobrovoljnoj osnovi;

(b) koji ima funkciju mirovinske štednje;

(c) koji omogućuje akumulaciju kapitala do umirovljenja, uz ograničenu mogućnost prijevremene isplate prije umirovljenja;

(d) koji služi kao izvor prihoda nakon umirovljenja;

2. „paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP)” znači osobni mirovinski proizvod u obliku dugoročne štednje koji regulirano financijsko društvo s odobrenjem za rad u skladu s pravom Unije nudi u okviru programa PEPP-a u svrhu upravljanja kolektivnim ili individualnim ulaganjima ili štednjama za koji se štediša PEPP-a prijavljuje na dobrovoljnoj osnovi u svrhu osiguranja mirovine, uz strogo ograničenu mogućnost otkupa ili bez mogućnosti otkupa;

3. „štediša PEPP-a” znači

(a) mali ulagatelj kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 11. Direktive 2014/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 41 ;

(b) klijent, odnosno potrošač u smislu Direktive 2002/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 42 , ako se taj klijent ne bi mogao kategorizirati kao profesionalni ulagatelj definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 10. Direktive 2014/65/EU;

4.„program PEPP-a” znači ugovor, sporazum, fiducijarna isprava ili pravila o ostvarivanju mirovine i uvjetima njezina ostvarivanja na osnovi individualne mirovinske štednje ugovorene s pružateljem PEPP-a;

5. „PEPP račun” znači mirovinski račun koji se održava u ime štediše PEPP-a ili korisnika PEPP-a te se koristi za izvršavanje transakcija koje štediši PEPP-a omogućuju uplatu periodičnih iznosa za mirovinsku štednju ili isplatu mirovine korisniku PEPP-a;

6.„pružanje PEPP-a” znači izdavanje i distribucija PEPP-a;

7. „korisnik PEPP-a” znači osoba koja ostvaruje mirovinu u okviru PEPP-a;

8. „distribucija PEPP-a” znači savjetovanje o ugovorima o pružanju PEPP-a, predlaganje tih ugovora ili druge pripremne radnje za njihovo sklapanje, sklapanje takvih ugovora ili pružanje pomoći pri upravljanju takvim ugovorima i njihovu izvršavanju, uključujući pružanje informacija o mirovinskom ugovoru ili o više mirovinskih ugovora u skladu s kriterijima koje klijenti PEPP-a odaberu s pomoću internetske stranice ili nekog drugog medija te sastavljanje rang-liste mirovinskih proizvoda, uključujući i usporedbu cijena i proizvoda ili popust na cijenu mirovinskog ugovora, ako klijent PEPP-a može izravno ili neizravno sklopiti mirovinski ugovor na internetskoj stranici ili drugom mediju;

9. „mirovina u okviru PEPP-a” znači sredstva koja se uplaćuju u cilju ostvarenja, odnosno u očekivanju ostvarenja mirovine. Ta se sredstva mogu isplaćivati doživotno, u ograničenom razdoblju, jednokratno ili u aranžmanu koji je kombinacija prethodno navedenih modaliteta;

10. „faza uplaćivanja” znači razdoblje akumulacije (uplate) sredstava na PEPP račun i u normalnom slučaju traje do trenutka kad korisnik PEPP-a dosegne dob za umirovljenje;

11. „faza isplaćivanja” znači razdoblje u kojemu se sredstva akumulirana na PEPP računu isplaćuju radi financiranja mirovine ili drugih potreba za prihodom;

12. „renta” znači iznos koji se isplaćuje u određenim intervalima tijekom utvrđenog razdoblja, primjerice dok je korisnik PEPP-a živ ili tijekom određenog broja godina, u zamjenu za ulaganje;

13. „slobodno povlačenje sredstava” znači mogućnost korisnika PEPP-a da podigne sredstva prema vlastitoj procjeni, do određenog iznosa i na periodičnoj osnovi;

14. „pružatelj PEPP-a” znači financijsko društvo koje ima odobrenje za izdavanje i distribuciju PEPP-a;

15. „distributer PEPP-a” znači financijsko društvo koje ima odobrenje za distribuciju PEPP-ova koje nije samo izdalo, kao i posrednici u osiguranju, reosiguranju ili sporedni posrednici u osiguranju;

16. „trajni medij” znači svako sredstvo

(a) koje omogućuje klijentu PEPP-a pohranjivanje informacija koje su mu osobno upućene tako da mu budu dostupne za buduću uporabu u razdoblju koje odgovara namjeni tih informacija; i

(b) koje omogućuje neizmijenjenu reprodukciju pohranjenih informacija;

17. „nadležna tijela” pružatelja PEPP-a znači nacionalna tijela koja svaka država članica imenuje za nadzor pružatelja PEPP-a;

18. „matična država članica pružatelja PEPP-a” znači država članica u kojoj pružatelj PEPP-a ima svoje registrirano sjedište;

19. „država članica domaćin pružatelja PEPP-a” znači država članica koja nije matična država članica i u kojoj pružatelj PEPP-a izdaje ili distribuira PEPP-ove;

20. „odjeljak” znači dio unutar svakog pojedinačnog PEPP računa koji je usklađen s pravnim zahtjevima i uvjetima za iskorištavanje poticaja za ulaganje u PEPP koje država članica u kojoj štediša PEPP-a ima boravište utvrdi na nacionalnoj razini. U skladu s tim pojedinac može biti štediša PEPP-a ili korisnik PEPP-a u okviru svakog odjeljka, ovisno o pravnim zahtjevima koji vrijede u fazama uplaćivanja ili isplaćivanja;

21. „kapital” znači ukupni uloženi kapital i neopozivi neuplaćeni dio kapitala izračunan na temelju iznosa koji preostaje za ulaganje nakon odbitka svih naknada, troškova i izdataka koje izravno ili neizravno snose ulagatelji;

22. „financijski instrument” znači instrument naveden u odjeljku C Priloga I. Direktivi 2014/65/EZ;

23. „depozitar” znači institucija zadužena za čuvanje imovine i nadzor usklađenosti s pravilima za fondove i važećim propisima;

24. „standardna ulagačka opcija” znači ulagačka strategija koja se primjenjuje ako štediša PEPP-a nije izdao upute o načinu ulaganja sredstava uplaćenih na njegovu PEPP računu;

25. „tehnike smanjenja rizika” znači tehnike sustavnog smanjenja izloženosti riziku i/ili vjerojatnosti njegove realizacije;

26. „prebacivanje između pružatelja” znači zamjena jednog pružatelja PEPP-a drugim koja se na zahtjev klijenta PEPP-a obavlja uz prijenos pozitivnog salda s jednog PEPP računa na drugi, pri čemu prethodni PEPP račun može ostati otvoren ili se zatvara;

27. „savjet” znači osobna preporuka štediši PEPP-a koja mu se daje na njegov zahtjev ili na inicijativu pružatelja PEPP-a ili distributera PEPP-a u vezi s ugovorom ili ugovorima za prijavu u PEPP;

28. „klijent PEPP-a” znači štediša PEPP-a, potencijalni štediša PEPP-a i/ili korisnik PEPP-a.

Članak 3.
Primjenjiva pravila

Pružanje PEPP-a podliježe

(a) ovoj Uredbi,

(b) u slučaju kad je dopušteno ovom Uredbom, odredbama ugovora o pružanju PEPP-a koji je zaključen između štediše PEPP-a i pružatelja PEPP-a,

(c) u slučajevima koji nisu uređeni ovom Uredbom ili u pitanjima koja nisu obuhvaćena ovom Uredbom u slučajevima koji su njome djelomično uređeni:

i.propisima koje su države članice donijele u svrhu provođenja mjera EU-a koje se odnose na PEPP-ove;

ii.propisima država članica koji bi se primjenjivali na usporediv osobni mirovinski proizvod koji se izdaje i distribuira u skladu s propisima države članice u kojoj izdavatelj ima registrirano sjedište.

POGLAVLJE II.
ODOBRENJE

Članak 4.
Odobrenje

1.PEPP se može izdati i distribuirati u Uniji ako ima odobrenje EIOPA-e u skladu s ovom Uredbom.

2.Odobrenje za PEPP vrijedi u svim državama članicama. Njime se, u skladu s odobrenjem EIOPA-e, nositelju odobrenja dopuštaju izdavanje i distribucija PEPP-a.

Članak 5.
Podnošenje zahtjeva za odobrenje PEPP-a

1.Zahtjev za odobrenje PEPP-a mogu podnijeti samo sljedeća financijska društva:

(a) kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća 43 ;

(b)društva za osiguranje koja imaju odobrenje u skladu s Direktivom 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 44 koja posluju u području izravnog životnog osiguranja u skladu s člankom 2. stavkom 3. Direktive 2009/138/EZ i Prilogom II. toj direktivi.

(c)institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje su registrirane ili imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2016/2341/EU Europskog parlamenta i Vijeća 45 ;

(d)investicijska društva koja imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2014/65/EU koja posluju u području upravljanja portfeljem ili investicijskog savjetovanja;

(e)društva za investicije ili društva za upravljanje koja imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 46 ;

(f)upravitelji alternativnih investicijskih fondova koji imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća 47 .

2.Financijska društva iz stavka 1. svoje zahtjeve za odobrenje PEPP-a podnose EIOPA-i. Zahtjev sadržava sljedeće:

(a) informacije o općim uvjetima poslovanja koji će se predlagati štedišama PEPP-a;

(b) informacije o identitetu podnositelja zahtjeva te njegovu trenutačnom i prethodnom financijskom iskustvu i povijesti;

(c) identitet osoba koje su stvarno uključene u aktivnost izdavanja i/ili distribucije PEPP-a;

(d)informacije o aranžmanima koji se odnose na upravljanje portfeljem i rizicima te administrativnim poslovima koji se odnose na PEPP;

(e)informacije o ulagačkim strategijama, profilu rizika i drugim značajkama PEPP-a;

(f) popis država članica u kojima podnositelj zahtjeva za PEPP namjerava plasirati PEPP;

(g) informacije o identitetu depozitara, ako je primjenjivo;

(h) opis informacija koje se stavljaju na raspolaganje štedišama PEPP-a, uključujući popis mehanizama za rješavanje pritužbi koje podnesu štediše PEPP-a;

(i) dokaz o odobrenju ili registraciji podnositelja zahtjeva u skladu s važećim propisima Unije iz stavka 1. i informacije o identitetu nadležnog tijela koje je izdalo to odobrenje ili provelo registraciju.

3.EIOPA može zatražiti objašnjenja ili dodatne informacije o dokumentaciji i informacijama dostavljenima u skladu sa stavkom 1.

4.EIOPA može od nadležnog tijela financijskog društva koje podnosi zahtjev zatražiti objašnjenja ili informacije o dokumentaciji iz stavka 2. Nadležno tijelo odgovara na zahtjev EIOPE u roku od deset radnih dana od datuma na koji je taj zahtjev zaprimljen.

5.Sve naknadne promjene u dokumentaciji i informacijama iz stavaka 1. i 2. dojavljuju se EIOPA-i bez odgode.

Članak 6.
Uvjeti za dodjelu odobrenja za PEPP-ove

1.U roku od dva mjeseca od datuma podnošenja cjelovitog zahtjeva EIOPA dodjeljuje odobrenje za EPP ako je sigurna da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)podnositelj zahtjeva pridržava se ove Uredbe;

(b)podnositelj zahtjeva ima odobrenje svojeg nadležnog tijela za izdavanje proizvoda koji su u skladu s vrstama ulagačkih strategija obuhvaćenima ovom Uredbom;

(c)predloženi PEPP ispunjava sve zahtjeve iz ove Uredbe;

(d)predloženi PEPP utemeljen je na ulagačkoj strategiji koja omogućuje mirovinu prema predloženim ugovornim pravilima.

2.Prije nego što odluči o odobrenju, EIOPA se savjetuje s nadležnim tijelom podnositelja zahtjeva.

3.U slučaju da odbije dodijeliti odobrenje, EIOPA podnositelju zahtjeva dostavlja obrazloženje svoje odluke.

4.U slučaju da se uvjeti za dodjelu odobrenja prestanu ispunjivati, EIOPA povlači odobrenje za PEPP.

5.EIOPA tromjesečno obavješćuje nadležna tijela financijskih društava iz članka 5. stavka 1. o odlukama o dodjeli, odbijanju ili povlačenju odobrenja u skladu s ovom Uredbom.

6.EIOPA osigurava koordinaciju s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo, uspostavljenim Uredbom (EU) br. 1093/2010, i Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala, uspostavljenim Uredbom (EU) br. 1095/2010, te prijenos informacija kako bi ta tijela mogla obavljati svoje zadaće.

Članak 7.
Označivanje i preinaka

1.Oznaka „PEPP” ili „paneuropski osobni mirovinski proizvod” može se koristiti samo za osobne mirovinske proizvode koji imaju odobrenje EIOPA-a za distribuciju pod oznakom „PEPP” u skladu s ovom Uredbom.

2.Postojeći osobni mirovinski proizvodi mogu se preinačiti u PEPP uz odobrenje EIOPA-e.

3.Pružatelji PEPP-a ne mogu preinačiti PEPP u osobne mirovinske proizvode koji nisu obuhvaćeni ovom Uredbom.

Članak 8.
Distribucija PEPP-a

1.Financijska društva iz članka 5 stavka 1. mogu distribuirati PEPP-ove koje nisu sama izdala ako za to dobiju odobrenje nadzornih tijela u svojim matičnim državama članicama.

2.Posrednici u osiguranju registrirani u skladu s Direktivom 2016/97/EU Europskog parlamenta i Vijeća 48 imaju pravo distribuirati PEPP-ove koje nisu sami izdali.

Članak 9.
Bonitetna pravila koja se primjenjuju na različite vrste pružatelja

Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a u svakom trenutku poštuju odredbe ove Uredbe, kao mjerodavna bonitetna pravila koja se na njih primjenjuju u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 5. stavka 1.

Članak 10.
Središnja javna evidencija

EIOPA vodi središnju javnu evidenciju PEPP-ova odobrenih u skladu s ovom Uredbom, pružatelja tih PEPP-ova i nadležnih tijela pružatelja PEPP-a. Evidencija je javno dostupna u elektroničkom obliku.

POGLAVLJE III.
PREKOGRANIČNO PRUŽANJE I PRENOSIVOST PEPP-a

ODJELJAK I.
SLOBODA PRUŽANJA USLUGA I SLOBODA POSLOVNOG NASTANA

Članak 11.
Ostvarivanje slobode pružanja usluga i slobode poslovnog nastana za pružatelje PEPP-a i distributere PEPP-a

Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a mogu pružati odnosno distribuirati PEPP-ove na području države članice domaćina u okviru slobode pružanja usluga ili slobode poslovnog nastana, uz uvjet da to čine poštujući mjerodavne propise i postupke propisane zakonodavnim aktima Unije ili na temelju tih akata i u skladu s njihovom primjenom kako je navedeno u članku 5. stavku 1. ili članku 8. stavku 2.

ODJELJAK II.
PRENOSIVOST

Članak 12.
Usluga prenosivosti

1.Zahvaljujući usluzi prenosivosti štediše PEPP-a mogu nastaviti uplaćivati sredstva u PEPP koji su već ugovorili sa svojim pružateljem, ali promijeniti boravište preseljenjem u drugu državu članicu.

2.Ako iskoriste uslugu prenosivosti, štediše PEPP-a imaju pravo zadržati sve pogodnosti i poticaje koje im je odobrio pružatelj PEPP-a i koje su povezane s nastavkom ulaganja u isti PEPP.

Članak 13.
Pružanje usluge prenosivosti

1.Pružatelji PEPP-a nude uslugu prenosivosti štedišama PEPP-a koji kod njih imaju otvoren PEPP račun i koji zatraže tu uslugu.

2.Kada predlažu PEPP, pružatelji PEPP-a ili distributeri PEPP-a pružaju potencijalnim štedišama PEPP-a informacije o tome koji su im nacionalni odjeljci odmah dostupni.

3.Najkasnije tri godine nakon početka primjene ove Uredbe svaki PEPP sadržavat će, na zahtjev upućen pružatelju PEPP-a, mogućnost otvaranja nacionalnih odjeljaka za sve države članice.

Članak 14.
Odjeljci PEPP-a 

Ne dovodeći u pitanje rok iz članka 13. stavka 3., pružatelji PEPP-a osiguravaju mogućnost otvaranja novog odjeljka u okviru svakog pojedinačnog PEPP računa u skladu s pravnim zahtjevima i uvjetima za iskorištavanje poticaja za PEPP koje je na nacionalnoj razini utvrdila država članica u koju se štediša PEPP-a seli.

Članak 15.
Otvaranje novog odjeljka 

1.Ne dovodeći u pitanje rok iz članka 13. stavka 3., pružatelj PEPP-a, neposredno nakon što bude obaviješten o namjeri štediše PEPP-a da iskoristi svoje pravo kretanja među državama članicama, pruža štediši PEPP-a informacije o mogućnosti otvaranja novog odjeljka u okviru pojedinačnog PEPP računa i o roku unutar kojega se taj odjeljak može otvoriti.

2.Da bi iskoristio tu mogućnost, štediša PEPP-a poslat će pružatelju PEPP-a zahtjev koji će sadržavati sljedeće informacije:

(a) državu članicu u kojoj je novo boravište štediše PEPP-a;

(b) datum od kojega se ulaganja trebaju preusmjeriti u novootvoreni odjeljak;

(c) sve bitne informacije o mogućim promjenama u prihvaćenoj ulagačkoj strategiji ili drugim elementima.

3.Najkasnije tri mjeseca nakon što zaprimi zahtjev iz stavka 2., pružatelj PEPP-a bez naknade pruža štediši PEPP-a cjelovite informacije i savjete, u skladu s poglavljem IV. odjeljcima II. i III., o uvjetima koji se primjenjuju na novi odjeljak.

4.Novi odjeljak otvara se potpisivanjem novog ugovora ili izmjenom postojećeg ugovora između štediše PEPP-a i pružatelja PEPP-a u skladu s važećim ugovornim pravom. Datum otvaranja utvrđen je ugovorom, no u slučaju da ugovor ne sadržava takvu odredbu, datumom otvaranja odjeljka smatra se datum potpisivanja ugovora ili datum izmjene ugovora.

Članak 16.
Prijenos uplaćenih sredstava između odjeljaka PEPP-a 

1.Pružatelj PEPP-a, na zahtjev štediše PEPP-a, predlaže da se prijenos uplaćenih sredstava s jednog na drugi odjeljak unutar istog PEPP računa organizira tako da sva imovina bude konsolidirana u jednom odjeljku.

2.Prijenos imovine u skladu sa stavkom 1. obavlja se bez otkupa te imovine s pomoću vrijednosnica.

Članak 17.
Pružanje informacija nacionalnim tijelima o prenosivosti 

1.Pružatelj PEPP-a obavješćuje nacionalno nadležno tijelo koje je zaduženo za bonitetni nadzor nad njim o svim ugovornim aranžmanima povezanima s pružanjem usluge prenosivosti.

2.Informacije iz stavka 1. dostavljaju se elektronički u središnju bazu podataka koju vodi nacionalno nadležno tijelo u roku od mjesec dana od otvaranja novog odjeljka te uključuju barem sljedeće:

(a) identifikaciju odjeljka (ime štediše PEPP-a, primjenjivo nacionalno zakonodavstvo, datum otvaranja odjeljka);

(b) iznos prenesene imovine, ako je primjenjivo;

(c) način prijenosa (uz otkup prenesene imovine s pomoću vrijednosnica ili bez njega).

POGLAVLJE IV.
ZAHTJEVI U POGLEDU DISTRIBUCIJE I INFORMIRANJA

ODJELJAK I.
Opće odredbe

Članak 18.
Opće načelo

Kad obavljaju poslove distribucije za PEPP-ove, pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a uvijek djeluju pošteno, pravedno i profesionalno u skladu s najboljim interesima svojih klijenata.

Članak 19.
Distribucijska pravila koja se primjenjuju na različite vrste pružatelja i distributera PEPP-a

Različite vrste pružatelja i distributera PEPP-a poštuju pri distribuciji PEPP-ova sljedeće propise:

(a)distributeri osiguranja kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki 8. Direktive (EU) 2016/97 poštuju primjenjive nacionalne propise na temelju kojih se provode pravila o distribuciji investicijskih proizvoda iz poglavlja V. i VI. te direktive, sve izravno primjenjive propise Unije donesene na temelju tih propisa koji se odnose na distribuciju navedenih proizvoda, kao i odredbe članaka 18., 19., 21. do 23. i 27. do 32. ovog poglavlja;

(b)investicijska društva kako su definirana u članku 4. stavku 1. točki 1. Direktive 2014/65/EU poštuju primjenjive nacionalne propise na temelju kojih se provode pravila o plasmanu na tržište i distribuciji financijskih instrumenata utvrđena u članku 16. stavku 3. prvom podstavku i člancima 23., 24. i 25. te direktive, sve izravno primjenjive propise Unije donesene na temelju tih propisa, kao i odredbe članaka 18., 19., 21. do 23. i 27. do 32 ovog poglavlja;

(c)svi ostali pružatelji i distributeri PEPP-a poštuju sve odredbe ovog poglavlja.

Članak 20.
Poticaji

U pogledu davanja naknada, provizija i nemonetarnih primanja povezanih s distribucijom PEPP-a osobi koja nije štediša PEPP-a ili koja ne djeluje za račun štediše PEPP-a odnosno primanja naknada, provizija i nemonetarnih primanja od takvih osoba, pružatelji i distributeri PEPP-a iz članka 19. točke (c) ove Uredbe poštuju primjenjive nacionalne propise na temelju kojih se provode propisi o investicijskim društvima iz članka 24. stavka 7. točke (b) i stavka 9. Direktive 2014/65/EU. Za potrebe ovog članka upućivanje u članku 24. stavku 9. Direktive 2014/65/EU na članak 23. te direktive tumači se kao upućivanje na članak 18. ove Uredbe.

Članak 21.
Elektronička distribucija i drugi trajni mediji

Svi dokumenti i informacije obuhvaćeni ovim poglavljem pružaju se klijentima PEPP-a u elektroničkom obliku, uz uvjet da ih klijent PEPP-a može pohraniti tako da mu budu dostupni za buduću uporabu u razdoblju koje odgovara namjeni tih informacija te da alat omogućuje reprodukciju informacija u neizmijenjenom obliku. Pružatelji i distributeri PEPP-a na zahtjev i bez naknade pružaju te dokumente i informacije na nekom drugom trajnom mediju.

Članak 22.
Uvjeti za nadgledanje proizvoda i upravljanje

1.Pružatelji PEPP-a održavaju, primjenjuju i provjeravaju postupak odobrenja svakog PEPP-a ili bitnih izmjena postojećeg PEPP-a prije nego što ih distribuiraju klijentima PEPP-a.

Postupak odobrenja proizvoda razmjeran je i prikladan u odnosu na svojstva PEPP-a.

Postupkom odobrenja proizvoda precizira se utvrđeno ciljano tržište za svaki PEPP, osigurava to da su ocijenjeni svi relevantni rizici za takvo utvrđeno ciljano tržište i da je predviđena strategija distribucije usklađena s utvrđenim ciljanim tržištem te se poduzimaju razumne mjere kako bi se zajamčila distribucija PEPP-a na utvrđenom ciljanom tržištu.

Pružatelj PEPP-a dužan je razumjeti i redovito provjeravati PEPP-ove koje pruža, uzimajući u obzir svaki događaj koji bi mogao bitno utjecati na potencijalni rizik za utvrđeno ciljano tržište kako bi se barem procijenilo je li PEPP i dalje prilagođen potrebama utvrđenog ciljanog tržišta i je li zamišljena strategija distribucije i dalje prikladna.

Pružatelji PEPP-a pružaju distributerima PEPP-a sve prikladne informacije o PEPP-u i postupku odobrenja proizvoda, uključujući utvrđeno ciljano tržište za PEPP.

Distributeri PEPP-a raspolažu prikladnim mehanizmima za zaprimanje informacija iz petog podstavka i za razumijevanje svojstava svakog PEPP-a i njegova utvrđenog ciljanog tržišta.

2.Politike, postupci i aranžmani iz ovog članka ne dovode u pitanje sve ostale uvjete iz ove Uredbe ili uvjete koji proizlaze iz njezine primjene, uključujući one koji se odnose na objavljivanje, primjerenost ili prikladnost, utvrđivanje i upravljanje sukobima interesa te dodatne poticaje.

ODJELJAK II.
PREDUGOVORNE INFORMACIJE
   

Članak 23.
Dokument s ključnim informacijama o PEPP-u

1.Prije nego što se PEPP predloži štedišama PEPP-a, pružatelj PEPP-a za taj PEPP sastavlja dokument s ključnim informacijama o PEPP-u u skladu sa zahtjevima iz ovog poglavlja i objavljuje dokument na svojem web-mjestu.

2.Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a poštuju članak 5. stavak 2. i članke 6. do 18. Uredbe (EU) br. 1286/2014. 

3.Uz informacije navedene u članku 8. stavku 3. točki (c) Uredbe (EU) br. 1286/2014, odjeljak pod naslovom „Kakav je ovo proizvod?” sadržava sljedeće informacije:

i.opis mirovine i razmjera u kojem se za nju jamči;

ii.najkraća i najdulja razdoblja sudjelovanja u programu PEPP-a;

iii.dob za umirovljenje;

iv.opće informacije o usluzi prenosivosti, uključujući informacije o odjeljcima;

v.opće informacije o usluzi prebacivanja između pružatelja te uputu na posebne informacije o usluzi prebacivanja dostupnoj na temelju članka 50.;

vi. dostupne informacije o rezultatima ulagačke politike u kontekstu okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika;

vii.pravo koje se primjenjuje na ugovor o PEPP-u u slučaju kada ugovorne strane to ne mogu samostalno odabrati ili, u slučaju da ugovorne strane mogu odabrati koje će pravo primjenjivati, pravo čiju primjenu predloži pružatelj PEPP-a.

4.Uz dokument s ključnim informacijama o PEPP-u, pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a upućuju potencijalne štediše PEPP-a na sva izvješća o solventnosti i financijskom stanju pružatelja PEPP-a i omogućuju jednostavan pristup tim informacijama.

5.Potencijalni štediše PEPP-a primaju i informacije o prošlim rezultatima ulaganja koja se odnose na program PEPP-a unatrag najmanje pet godina ili, u slučaju da je program aktivan manje od pet godina, unatrag onoliko godina koliko je program aktivan, kao i sve informacije o strukturi troškova koje snose štediše PEPP-a i korisnici PEPP-a.

6.Da bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, europska nadzorna tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, EIOPA) preko Zajedničkog odbora nadzornih tijela razvijaju nacrt provedbenih tehničkih standarda u kojima se uređuju pojedinosti u pogledu prikaza i sadržaja svih informacija iz stavaka 3. i 4., zajedno sa zahtjevima za prikaz informacija u standardiziranom formatu koji omogućuje usporedbu.

Prilikom izrade nacrta provedbenih tehničkih standarda, europska nadzorna tijela uzimaju u obzir različite vrste PEPP-ova, razlike među njima i sposobnosti štediša PEPP-a, kao i obilježja PEPP-ova, kako bi se štediši PEPP-a omogućilo da odabere među različitim temeljnim ulaganjima ili drugim mogućnostima koje pruža proizvod, među ostalim i ako je taj odabir moguće izvršiti u različitim trenucima ili ga promijeniti u budućnosti.

Europska nadzorna tijela dostavljaju te nacrte provedbenih tehničkih standarda Komisiji do ... .

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 24.
Objava informacija o distribuciji

1.Pravodobno prije zaključivanja ugovora o PEPP-u pružatelji ili distributeri PEPP-a iz članka 19. točke (c) ove Uredbe pružaju štedišama PEPP-a ili potencijalnim štedišama PEPP-a barem informacije o ugovoru o PEPP-u i informacije o sebi iz članka 19. te informacije o ugovorima o osiguranju i posrednicima u osiguranju iz članka 29. stavka 1. prvog podstavka točaka (a) i (c) Direktive (EU) 2016/97.

2.Informacije iz stavka 1. pružaju se u standardiziranom formatu koji omogućuje usporedbu i u preglednom obliku koji štedišama PEPP-a omogućuje da razumiju svojstva i rizike ponuđenog PEPP-a te da na temelju tih informacija donesu ulagačke odluke.

3.Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 62. kojima se određuju kriteriji na kojima se temelji standardizirani format iz stavka 2.

Odjeljak III.
Savjeti i standardi za prodaju u slučaju da se savjeti ne daju

Članak 25.
Utvrđivanje zahtjeva i potreba te pružanje savjeta

1.Prije zaključivanja ugovora o PEPP-u pružatelj ili distributer PEPP-a iz članka 19. točke (c) ove Uredbe utvrđuje, na temelju informacija koje je dobio od štediše PEPP-a, zahtjeve i potrebe tog štediše PEPP-a u pogledu njegove mirovine te mu pruža objektivne informacije o PEPP-u na razumljiv način koji će štediši PEPP-a omogućiti da na temelju tih informacija donese odluku.

Svaki predloženi ugovor u skladu je sa zahtjevima i potrebama štediše PEPP-a u pogledu njegove mirovine.

2.Ako se savjet pruža prije nego što se određeni ugovor zaključi, pružatelj ili distributer PEPP-a iz članka 19. točke (c) ove Uredbe pruža štediši PEPP-a individualizirane preporuke u kojima objašnjava kako bi određeni PEPP najbolje odgovarao zahtjevima i potrebama štediše PEPP-a.

3.Kada pruža savjete o PEPP-u, pružatelj ili distributer PEPP-a iz članka 19. točke (c) ove Uredbe poštuje važeće nacionalne propise na temelju kojih se provode propisi iz članka 25. stavka 2. Direktive 2014/65/EU i sve izravno primjenjive propise Unije u vezi s tim propisima donesene na temelju članka 25. stavka 8. te direktive.

4.Ako obavijesti štedišu PEPP-a da mu pruža neovisne savjete, pružatelj ili distributer PEPP-a iz članka 19. točke (c) ove Uredbe pruža te savjete na temelju analize dostatno velikog broja osobnih mirovinskih proizvoda dostupnih na tržištu, što mu omogućuje, u skladu s kriterijima profesionalnosti, formuliranje osobne preporuke o tome kakav bi ugovor o PEPP-u odgovarao potrebama štediši PEPP-a. Takav savjet ne smije biti ograničen na ugovore o PEPP-u koje pružaju taj pružatelj ili distributer PEPP-a, subjekti koji su blisko povezani s pružateljem ili distributerom PEPP-a ili drugi subjekti s kojima pružatelj ili distributer PEPP-a održava bliske pravne ili poslovne odnose, uključujući ugovorne odnose, čime bi se narušila neovisnost pruženog savjeta.

5.Pružatelji ili distributeri PEPP-a iz članka 19. točke (c) ove Uredbe osiguravaju i na zahtjev dokazuju nadležnim tijelima da fizičke osobe koje pružaju savjete o PEPP-ovima raspolažu potrebnim znanjem i sposobnostima za ispunjivanje obveza iz ovog poglavlja. Države članice objavljuju kriterije koji se trebaju primjenjivati pri ocjeni tog znanja i sposobnosti.

Članak 26.
Zaključivanje ugovora o PEPP-u bez savjetovanja

1.Ne dovodeći u pitanje članak 25. stavak 1., štediša PEPP-a može se odreći prava na savjetovanje o zaključivanju ugovora za standardnu ulagačku opciju.

Ako se štediša PEPP-a odrekne svojeg prava na savjetovanje, pružatelji ili distributeri PEPP-a iz članka 19. točke (c) ove Uredbe traže pri obavljanju poslova povezanih s distribucijom PEPP-ova pitanja od štediše PEPP-a ili potencijalnog štediše PEPP-a informacije o njegovu znanju i iskustvu u području ulaganja koje je relevantno za ponuđeni ili zatraženi PEPP, što pružatelju ili distributeru PEPP-a omogućuje da procijeni je li određeni PEPP prikladan za tog štedišu PEPP-a.

Ako smatra, na temelju informacija koje je dobio u skladu s prvim podstavkom, da proizvod nije prikladan za štedišu PEPP-a ili potencijalnog štedišu PEPP-a, pružatelj ili distributer PEPP-a iz članka 19. točke (c) ove Uredbe o tome ga upozorava. To se upozorenje može dostaviti u standardiziranom formatu.

U slučaju da štediša PEPP-a ili potencijalni štediša PEPP-a ne dostavi informacije navedene u prvom podstavku ili u slučaju da dostavi nedostatne informacije u vezi sa svojim znanjem i iskustvom, pružatelj ili distributer PEPP-a upozorava ga da ne može utvrditi je li predviđeni PEPP prikladan za njega ili nije. To se upozorenje može dostaviti u standardiziranom formatu.

2.Ne dovodeći u pitanje članak 25. stavak 1., ako se štediša PEPP-a odrekne svojeg prava na savjetovanje o standardnoj ulagačkoj opciji, pružatelj ili distributer PEPP-a iz članka 19. točke (c) ove Uredbe može obaviti posao distribucije PEPP-a bez informacija potrebnih za utvrđivanje prikladnosti iz stavka 1. ovog članka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a) poslovi se odnose na ugovore o PEPP-u sa standardnom ulagačkom opcijom koja stvara samo izloženost ulagača prema financijskim instrumentima koji se prema članku 25. stavku 4. točki (a) Direktive 2014/65/EU smatraju nekompleksnima i čija bi struktura otežala štediši PEPP-a razumijevanje rizika koji su povezani s tim instrumentima;

(b) PEPP se distribuira na inicijativu štediše PEPP-a ili potencijalnog štediše PEPP-a;

(c) štediša PEPP-a ili potencijalni štediša PEPP-a jasno je obaviješten o tome da pružatelj ili distributer PEPP-a pri obavljanju poslova distribucije PEPP-a nije dužan procijeniti prikladnost PEPP-a ili poslova distribucije PEPP-a te o tome da štediša PEPP-a ili potencijalni štediša PEPP-a ne uživa zaštitu koja proizlazi iz mjerodavnih pravila o poslovanju. Takvo se upozorenje može dati u standardiziranom obliku;

(d) pružatelj ili distributer PEPP-a poštuje svoje obveze u okviru važećih propisa koji se, u skladu s ovim poglavljem, odnose na sukobe interesa povezane s poslovima distribucije PEPP-a.

3.Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 62. kako bi dodatno uredila na koji se način pružatelji ili distributeri PEPP-a iz članka 19. točke (c) ove Uredbe trebaju pridržavati načela utvrđenih u ovom članku pri obavljanju poslova distribucije PEPP-a, među ostalim i u pogledu informacija koje su potrebne za ocjenu prikladnosti PEPP-a za klijente te kriterija za ocjenu ugovora o nekompleksnim PEPP-ovima za potrebe podtočke ii. u stavku 2. točki (a) ovog članka. U tim delegiranim aktima u obzir se uzima sljedeće:

(a) narav usluga ponuđenih ili pruženih štediši PEPP-a ili potencijalnom štediši PEPP-a, uzimajući u obzir vrstu, predmet, veličinu i učestalost transakcija; i

(b) narav ponuđenih ili razmatranih proizvoda, uključujući različite vrste financijskih instrumenata.

ODJELJAK IV.
INFORMACIJE TIJEKOM TRAJANJA UGOVORA

Članak 27.
Opće odredbe

1.Pružatelji PEPP-a sastavljaju sažet individualizirani dokument koji sadržava ključne informacije za svakog štedišu PEPP-a, uzimajući u obzir specifičnosti nacionalnih mirovinskih sustava i mjerodavnog nacionalnog socijalnog, radnog i poreznog prava („izvještaj o mirovini u okviru PEPP-a”). Naslov tog dokumenta sadržava izraz „izvještaj o mirovini u okviru PEPP-a”.

2.Kada za potrebe ove Uredbe „izvještaj o mirovinskim primanjima” znači „izvještaj o mirovini u okviru PEPP-a”, točan datum na koji se odnose informacije iz izvještaja o mirovini u okviru PEPP-a, format informacija koje sadržava izvještaj o mirovini u okviru PEPP-a i postupanje u slučaju bitnih promjena u tim informacijama podliježu primjeni članka 38. stavaka 2. do 4. Direktive 2016/2341/EU.

3.Osim toga štedišu PEPP-a obavješćuje se tijekom vremena trajanja ugovora o svim promjenama koje se odnose na sljedeće informacije:

(a) uvjete police osiguranja, kako opće tako i posebne;

(b) naziv društva pružatelja PEPP-a, njegov pravni oblik ili adresu njegova sjedišta i, prema potrebi, podružnice koja je sklopila ugovor;

(c) sve informacije iz članka 23. stavaka 2. do 5. u slučaju promjene uvjeta PEPP-a ili izmjena u mjerodavnom pravu koje se primjenjuje na ugovor o PEPP-u;

(d) informacije o tome kako se u okviru ulagačke politike u obzir uzimaju okolišni, socijalni i upravljački čimbenici.

Članak 28.
Izvještaj o mirovini u okviru PEPP-a

1.Izvještaj o mirovini u okviru PEPP-a sadržava barem sljedeće ključne informacije za štediše PEPP-a:

(a) osobne podatke štediše PEPP-a, naziv pružatelja PEPP-a, informacije o projekcijama mirovinskih primanja, informacije o stečenim pravima ili prikupljenom kapitalu, o doprinosima koje su štediša PEPP-a ili treća osoba uplatili te o financijskim sredstvima u okviru programa PEPP-a, što podliježe primjeni članka 39. stavka 1. točaka (a), (b), (d), (e), (f) i (h) Direktive 2016/2341/EU, pri čemu, za potrebe ove Uredbe, „član” znači štediša PEPP-a, „institucija za strukovno mirovinsko osiguranje” znači pružatelj PEPP-a, „mirovinski program” znači program PEPP-a, a „pokroviteljsko poduzeće” znači treća osoba;

(b) državu članicu u kojoj pružatelj PEPP-a ima odobrenje za rad ili u kojoj je registriran te naziv nadležnog tijela;

(c) ako je primjenjivo, informacije o punim ili djelomičnim jamstvima u okviru programa PEPP-a te, ovisno o slučaju, vrstu jamstva i mehanizme za zaštitu stečenih pojedinačnih prava;

(d) informacije o prošlim rezultatima programa PEPP-a u cjelini ili, ovisno o slučaju, ulagačkoj opciji štediše PEPP-a, prikazano u grafikonu kojim su obuhvaćene sve dostupne godine unatrag deset godina;

(e) specifikaciju troškova koje je pružatelj PEPP-a oduzeo barem tijekom zadnjih dvanaest mjeseci, s naznakom administrativnih troškova, troškova čuvanja imovine, troškova povezanih s transakcijama u portfelju i drugih troškova te procjenom učinka troškova na konačna primanja.

2.Komisija u skladu s člankom 62. donosi delegirane akte u kojima utvrđuje pravila za formuliranje pretpostavki za projekcije mirovinskih primanja iz stavka 1. točke (a). Pružatelji PEPP-a primjenjuju ta pravila kako bi, ovisno o slučaju, utvrdile godišnju stopu nominalnog povrata ulaganja, godišnju stopu inflacije i trend budućih plaća.

3.U skladu s člankom 55. države članice razmjenjuju najbolje prakse u vezi s formatom i sadržajem izvještaja o mirovini u okviru PEPP-a.

Članak 29.
Dodatne informacije

1.U izvještaju o mirovini u okviru PEPP-a navodi se gdje se i kako mogu dobiti dodatne informacije, među ostalim:

(a) dodatne praktične informacije u skladu s člankom 40. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2016/2341/EU;

(b) informacije o godišnjim financijskim izvještajima i godišnjim izvještajima o poslovanju pružatelja PEPP-a, uzimajući u obzir svaki program PEPP-a koji taj pružatelj vodi te, ako je primjenjivo, godišnje financijske izvještaje i godišnje izvještaje o poslovanju za svaki program PEPP-a;

(c) pisanu izjavu o načelima ulagačke politike pružatelja PEPP-a koja sadržava barem elemente kao što su metode mjerenja rizika ulaganja, primijenjene procedure upravljanja rizicima te strateška raspodjela imovine s obzirom na vrstu i trajanje obveza u okviru PEPP-a, kao i način na koji se u ulagačkoj politici uzimaju u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici;

(d) ako je primjenjivo, informacije o pretpostavkama korištenima za iznose izražene u rentama, posebno s obzirom na stopu rente, vrstu pružatelja PEPP-a i trajanje rente;

(e) informacije o visini primanja u slučaju prijevremene isplate.

2.Za programe PEPP-a u kojima štediše PEPP-a snose rizik ulaganja i u kojima im se posebnim pravilom određenim u programu PEPP-a nalaže ulagačka opcija, u izvještaju o mirovini u okviru PEPP-a navodi se gdje su dostupne dodatne informacije.

3.EIOPA nakon savjetovanja s nacionalnim tijelima i testiranja potrošača izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojim utvrđuje pojedinosti u pogledu prikaza informacija iz članka 28. i iz ovog članka.

EIOPA dostavlja Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do .... [u roku od devet mjeseci od stupanja na snagu Uredbe].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Članak 30.
Informacije koje se pružaju štedišama PEPP-a tijekom faze prije umirovljenja i korisnicima PEPP-a tijekom faze isplaćivanja

1.    Štediše PEPP-a tijekom faze prije umirovljenja dobivaju informacije kako je utvrđeno člankom 42. Direktive 2016/2341/EU.

2.    Pružatelji PEPP-a korisnicima PEPP-periodično pružaju informacije, kako je utvrđeno člankom 43. Direktive 2016/2341/EU, u kojem „isplata” znači isplaćivanje za potrebe ove Uredbe.

Članak 31.
Dodatne informacije koje se na zahtjev daju štedišama i korisnicima PEPP-a

Pružatelj PEPP-a na zahtjev štediše ili korisnika PEPP-a odnosno njihova zastupnika pruža sljedeće dodatne informacije:

(a) godišnje financijske izvještaje i godišnja izvješća iz članka 29. stavka 1. točke (b) ili, u slučaju kada je pružatelj mirovinske štednje PEPP odgovoran za više od jednog programa PEPP-a, financijske izvještaje i izvješća koji se odnose na predmetni program PEPP-a;

(b) izjavu o načelima politike ulaganja iz članka 29. stavka 1. točke (c);

(c) sve dodatne informacije o pretpostavkama korištenima za izradu projekcija iz članka 28. stavka 1. točke (a).

ODJELJAK V.
IZVJEŠĆIVANJE NACIONALNIM TIJELIMA

Članak 32.
Opće odredbe

1.Pružatelji PEPP-a nadležnim tijelima dostavljaju informacije koje su potrebne za provedbu nadzora. Te informacije obuhvaćaju barem informacije potrebne za izvršavanje sljedećih aktivnosti u okviru postupka nadzornog pregleda:

(a) procjenu sustava upravljanja koje primjenjuju pružatelji PEPP-a, djelatnosti koje obavljaju, načela vrednovanja koja se primjenjuju za potrebe solventnosti, rizika s kojima se suočavaju i sustava upravljanja rizicima, njihove strukture kapitala, potreba i upravljanja;

(b) donošenje primjerenih odluka koje proizlaze iz provedbe njihovih nadzornih prava i dužnosti.

2.Nadležna tijela imaju sljedeće ovlasti:

(a) utvrditi vrstu, opseg i format informacija iz stavka 1. koje im pružatelji PEPP-a trebaju dostaviti u sljedećim rokovima:

i. u unaprijed određenim razdobljima;

ii. nakon što se dogode unaprijed utvrđeni događaji;

iii. tijekom ispitivanja stanja pružatelja PEPP-a;

(b) ishoditi od pružatelja PEPP-a sve informacije o ugovorima koje pružatelji PEPP-a drže ili o koje su sklopili s trećim stranama; i

(c) zahtijevati informacije od vanjskih stručnjaka, kao što su revizori i aktuari.

3.Informacije iz stavaka 1. i 2. sadržavaju sljedeće:

(a) kvalitativne i kvantitativne elemente, ili bilo koju primjerenu kombinaciju tih elemenata;

(b) prošle, sadašnje i buduće elemente, ili bilo koju primjerenu kombinaciju tih elemenata;

(c) informacije iz unutarnjih i vanjskih izvora, ili bilo koju primjerenu kombinaciju tih informacija.

4.Informacije iz stavaka 1. i 2.:

(a) odražavaju prirodu, opseg i složenost poslova predmetnog pružatelja PEPP-a, a posebno rizike svojstvene njegovu poslovanju;

(b) dostupne su, potpune u svim važnim aspektima, usporedive i dosljedne tijekom vremena;

(c) relevantne su, pouzdane i razumljive.

5.Pružatelji PEPP-a uspostavili su odgovarajuće sustave i strukture za ispunjavanje zahtjeva iz stavaka 1. do 4. kao i pisanu politiku, koju je odobrio upravni, upravljački ili nadzorni organ pružatelja PEPP-a, a kojom se osigurava kontinuirana primjerenost dostavljenih informacija.

6.EIOPA nakon zahtjeva upućenog nadležnim tijelima ima pristup informacijama koje su dostavili pružatelji PEPP-a.

7.Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 62. kojima određuje informacije iz stavaka od 1. do 4. kako bi se u primjerenoj mjeri osigurala usklađenost nadzornog izvješćivanja.

EIOPA nakon savjetovanja s nacionalnim tijelima i testiranja potrošača izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda o obliku nadzornog izvješćivanja.

EIOPA dostavlja Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do .... [u roku od devet mjeseci od stupanja na snagu Uredbe].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz drugog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

POGLAVLJE V.
FAZA UPLAĆIVANJA

ODJELJAK I.
PRAVILA ULAGANJA ZA PRUŽATELJE PEPP-a

Članak 33.
Pravila ulaganja 

1.Pružatelji PEPP-a ulažu u skladu s načelom razboritosti, a posebno u skladu sa sljedećim pravilima:

(a) imovina se ulaže u najboljem dugoročnom interesu štediša PEPP-a u cjelini. U slučaju mogućeg sukoba interesa, pružatelj PEPP-a ili subjekt koji upravlja njegovim portfeljem osigurava da se ulaže isključivo u interesu štediša PEPP-a;

(b) imovina se ulaže na način kojim se osiguravaju sigurnost, kvaliteta, likvidnost i profitabilnost portfelja kao cjeline;

(c) imovina se većinom ulaže na uređena tržišta. Ulaganja u imovinu koja nije uvrštena za trgovanje na uređenom financijskom tržištu moraju se u svakom slučaju držati na razboritim razinama;

(d) ulaganje u izvedene financijske instrumente moguće je u mjeri u kojoj takvi instrumenti pridonose smanjenju rizika ulaganja ili olakšavaju učinkovito upravljanje portfeljem. Ti instrumenti vrednuju se po načelu opreznosti, uzimajući u obzir temeljnu imovinu, i uključuju se u vrednovanje imovine pružatelja PEPP-a. Pružatelji PEPP-a moraju izbjegavati i prekomjernu izloženost riziku povezanu sa samo jednom drugom ugovornom strankom i drugim poslovima s izvedenicama;

(e)imovina se mora pravilno diversificirati tako da se izbjegne pretjerano oslanjanje na pojedinu imovinu, izdavatelja ili grupu poduzeća i akumuliranje rizika u portfelju kao cjelini. Ulaganja u imovinu koju izdaje isti izdavatelj ili izdavatelji koji pripadaju istoj grupi ne smiju pružatelja PEPP-a izlagati prekomjernom koncentracijskom riziku;

(f)imovina se ne ulaže u područja nadležnosti koja je Stručna skupina za financijsko djelovanje uvrstila među područja nadležnosti koja su visokorizična i ne surađuju;

(g)Pružatelj PEPP-a ne izlaže se rizicima koji proizlaze iz prekomjerne financijske poluge i prekomjerne promjene dospijeća.

2.Pravila iz točaka (a) do (g) stavka 1. primjenjuju se samo u mjeri u kojoj ne postoji stroža odredba u relevantnom sektorskom zakonodavstvu primjenjiva na pružatelja PEPP-a.

ODJELJAK II.
PRAVILA ULAGANJA ZA ŠTEDIŠE PEPP-a

Članak 34.
Opće odredbe

1.Pružatelji PEPP-a nude štedišama PEPP-a do pet ulagačkih opcija.

2.Ulagačke opcije uključuju standardnu ulagačku opciju, a mogu uključivati i alternativne ulagačke opcije.

3.Sve ulagačke opcije utvrđuju pružatelji PEPP-a na temelju provjerenih tehnika smanjenja rizika kojima se osigurava dovoljna zaštita štedišama PEPP-a.

Članak 35.
Odabir ulagačke opcije štediše PEPP-a

Štediša PEPP-a pri sklapanju ugovora o PEPP-u odabire jednu ulagačku opciju.

Članak 36.
Uvjeti za izmjenu odabrane ulagačke opcije

1.Štediša PEPP-a može se odlučiti za drugu ulagačku opciju svakih pet godina tijekom uplaćivanja u PEPP.

2.Za promjenu ulagačke opcije štediši PEPP-a ne naplaćuje se naknada.

Članak 37.
Standardna ulagačka opcija

1.Standardna ulagačka opcija štediši PEPP-a osigurava kapitalnu zaštitu na temelju provjerene tehnike smanjenja rizika koja rezultira opreznom ulagačkom strategijom.

2.Kapitalna zaštita štedišama PEPP-a omogućuje povrat uloženog kapitala.

Članak 38.
Alternativne ulagačke opcije

1.Ako pružatelji PEPP-a nude alternativne ulagačke opcije, barem jedna od njih štedišama PEPP-a nudi i troškovno učinkovitu mogućnost ulaganja.

2.Alternativne ulagačke opcije uključuju tehnike smanjenja rizika koje određuju pružatelji PEPP-a.

Članak 39.
Delegirani akt o ulagačkim opcijama

Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 62. kojim se utvrđuje sljedeće:

(a) tehnika smanjenja rizika kojom se osigurava kapitalna zaštita u okviru standardne ulagačke opcije;

(b) tehnike smanjenja rizika koje se primjenjuju za alternativne ulagačke opcije.

ODJELJAK III.
OSTALI ASPEKTI FAZE UPLAĆIVANJA

Članak 40.
Uvjeti povezani s fazom uplaćivanja

1.U skladu s člankom 3. točkom (b), uvjete PEPP-a povezane s fazom uplaćivanja utvrđuje država članica, osim ako su utvrđeni ovom Uredbom.

2.Ti uvjeti mogu uključivati osobito dobna ograničenja za početak faze uplaćivanja, najkraće trajanje faze uplaćivanja, najveći i najmanji iznos uplata i njihov kontinuitet, kao i uvjeti za otkup prije dobi za umirovljenje u slučaju osobitih teškoća.

POGLAVLJE VI.
ZAŠTITA ULAGATELJA

Članak 41.
Depozitar

1.Ako je pružatelj PEPP-a institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ili investicijsko društvo iz članka 5. stavka 1., on imenuje jednog ili više depozitara za pohranu imovine i nadzorne dužnosti.

2.Za imenovanje depozitara i izvršavanje njegovih zadaća primjenjuje se na odgovarajući način članak 33. stavci 5., 6. i 7. Direktive 2016/2341/EU.

3.Za pohranu imovine i odgovornost depozitara primjenjuje se na odgovarajući način članak 34. stavci 1. i 2. Direktive 2016/2341/EU. Depozitar je odgovoran pružatelju PEPP-a i štedišama PEPP-a za sve gubitke koje pretrpe zbog neopravdanog neizvršavanja ili nepravilnog izvršavanja obveza depozitara. Na odgovornost depozitara ne utječe činjenica da je svu imovinu ili dio imovine koja mu je povjerena na pohranu povjerio trećoj strani.

4.Za nadzorne dužnosti depozitara primjenjuje se na odgovarajući način članak 35. stavak 1. Direktive 2016/2341/EU.

Članak 42.
Pokriće biometrijskih rizika

Pružatelji PEPP-a mogu ponuditi PEPP-ove s opcijom pokrića biometrijskih rizika. Za potrebe ove Uredbe „biometrijski rizici” znači rizici povezani s dugovječnošću, invalidnošću i smrti.

Članak 43.
Pritužbe

1.Pružatelji i distributeri PEPP-a uspostavljaju i primjenjuju odgovarajuće i učinkovite postupke rješavanja pritužbi za rješavanje pritužbi klijenata PEPP-a u pogledu njihovih prava i obveza na temelju ove Uredbe.

2.Ti se postupci primjenjuju svim državama članicama u kojima pružatelj ili distributer PEPP-a nudi svoje usluge, a dostupni su na službenom jeziku predmetne države članice koju je odabrao klijent PEPP-a ili na drugom jeziku ako su se tako dogovorili pružatelj ili distributer PEPP-a i klijent PEPP-a.

3.Pružatelji i distributeri PEPP-a ulažu sve moguće napore da bi odgovorili na pritužbe klijenata PEPP-a u papirnatom obliku ili, ako su se tako dogovorili pružatelj ili distributer PEPP-a, na drugom trajnom mediju. Odgovor se odnosi na sve navedene primjedbe te se pruža u odgovarajućem roku, a najkasnije u roku od 15 radnih dana od primitka pritužbe. U iznimnim situacijama, ako se odgovor ne može dati u roku od 15 radnih dana iz razloga koji su izvan kontrole pružatelja ili distributera PEPP-a, zahtijeva se slanje privremenog odgovora u kojem se jasno navode razlozi kašnjenja odgovora na žalbu i rok do kojeg će klijent PEPP-a primiti konačan odgovor. U svakom slučaju, rok za primitak konačnog odgovora ne smije prijeći 35 radnih dana.

4.Pružatelji i distributeri PEPP-a obavješćuju klijenta PEPP-a o najmanje jednom subjektu za alternativno rješavanje sporova (ARS) koji je nadležan za sporove o pravima i obvezama klijenata PEPP-a na temelju ove Uredbe.

5.Informacije iz stavka 3. navode se na jasan, sveobuhvatan i lako dostupan način na web-mjestu pružatelja ili distributera PEPP-a, u podružnici i u općim uvjetima ugovora između pružatelja ili distributera PEPP-a i klijenta PEPP-a. Navodi se i način dobivanja dodatnih informacija o predmetnom subjektu za ARS i uvjetima njegova korištenja.

6.Nadležna tijela uspostavljaju postupke koji klijentima PEPP-a i drugim zainteresiranim stranama, uključujući udruge potrošača, omogućuje podnošenje pritužbi nadležnim tijelima u vezi s navodnim povredama ove Uredbe od strane pružatelja i distributera PEPP-a. U svakom slučaju, podnositelji pritužbi moraju dobiti odgovor.

Članak 44.
Izvansudsko rješavanje sporova 

1.Uspostavlja se primjeren, neovisan, nepristran, transparentan i učinkovit postupak ARS-a za rješavanje sporova o pravima i obvezama na temelju ove Uredbe između klijenata PEPP-a i pružatelja i distributera PEPP-a u skladu s Direktivom 2013/11/EU Europskog parlamenta i Vijeća 49 , a po potrebi koriste se postojeća nadležna tijela. Ti postupci ARS-a primjenjuju se na pružatelje i distributere PEPP-a protiv kojih su predmetni postupci pokrenuti, a na njih se učinkovito proširuje i nadležnost odgovarajućeg tijela za ARS.

2.Tijela iz stavka 1. učinkovito surađuju u cilju rješavanja prekograničnih sporova o pravima i obvezama na temelju ove Uredbe.

POGLAVLJE VII.
PREBACIVANJE IZMEĐU PRUŽATELJA PEPP-a

Članak 45.
Pružanje usluge prebacivanja između pružatelja

1.Pružatelji PEPP-a na zahtjev štediše PEPP-a omogućuju uslugu prebacivanja pozitivnog salda s PEPP računa kod zamijenjenog pružatelja PEPP-a na novi račun kod novog pružatelja te zatvaranje prijašnjeg PEPP računa.

Uslugu prebacivanja između pružatelja mogu davati pružatelji PEPP-a s poslovnim nastanom u istoj državi članici (domaća usluga prebacivanja) ili u drugoj državi članici (prekogranična usluga prebacivanja).

2.Štediša PEPP-a nakon sklapanja ugovora o PEPP-u može promijeniti pružatelje PEPP-a najviše jednom u pet godina.

Članak 46.
Usluga prebacivanja između pružatelja

1.Novi pružatelj PEPP-a na zahtjev štediše PEPP-a pokreće uslugu prebacivanja. Usluga prebacivanja između pružatelja treba biti usklađena najmanje sa stavcima od 2. do 5.

2.Novi pružatelj PEPP-a pokreće uslugu prebacivanje računa nakon što zaprimi odobrenje štediše PEPP-a.

Odobrenje se sastavlja na službenom jeziku države članice u kojoj se inicira usluga prebacivanja između pružatelja ili na bilo kojem drugom jeziku koji su stranke dogovorile.

Odobrenje omogućuje štediši PEPP-a davanje izričitog pristanka zamijenjenom pružatelju PEPP-a za izvršavanje svih zadaća iz stavka 3. i davanje izričitog pristanka novom pružatelju PEPP-a za izvršavanje svih zadaća iz stavka 5.

Odobrenje omogućuje štediši PEPP-a da konkretno odredi portfelje imovine i/ili iznose koje treba prebaciti. Odobrenje omogućuje štedišama PEPP-a i da odrede datum od kojeg se plaćanja vrše na PEPP račun otvoren kod novog pružatelja PEPP-a. Taj je datum najmanje šest radnih dana nakon datuma na koji je novi pružatelj PEPP-a zaprimio dokumente koje je proslijedio zamijenjeni pružatelj PEPP-a u skladu sa stavkom 4. Države članice mogu zahtijevati da odobrenje štediše PEPP-a bude u pisanom obliku te da se primjerak ovlaštenja dostavi štediši PEPP-a.

3.Novi pružatelj PEPP-a zahtijeva od zamijenjenog pružatelja PEPP-a izvršavanje sljedećih zadaća dva dana nakon što je zaprimio odobrenje iz stavka 2., ako su predviđene odobrenjem štediše PEPP-a:

(a) dostavu popisa postojeće imovine koja se prebacuje novom pružatelju PEPP-a , a ako je to štediša PEPP-a izričito naveo u zahtjevu, štediši PEPP-a;

(b) prebacivanja preostalog pozitivnog salda na račun koji je otvoren ili postoji kod novog pružatelja PEPP na datum koji je odredio štediša PEPP-a i

(c) zatvaranje PEPP računa kod zamijenjenog pružatelja PEPP na datum koji je odredio štediša PEPP-a.

4.Nakon primitka zahtjeva novog pružatelja PEPP-a zamijenjeni pružatelj PEPP-a izvršava sljedeće zadaće, ako su predviđene odobrenjem štediše PEPP-a:

(a) u roku od pet radnih dana šalje novom pružatelju PEPP-a informacije iz stavka 3. točke (a);

(b) ako zamijenjeni pružatelj PEPP-a ne raspolaže automatskim sustavom za preusmjeravanje uplata na PEPP račun koji je štediša PEPP-a otvorio kod novog pružatelja PEPP-a, prestaje prihvaćati uplate na predmetni PEPP račun s učinkom od datuma navedenog u odobrenju. Države članice mogu zahtijevati od zamijenjenog pružatelja PEPP-a da obavijesti štedišu PEPP-a o razlozima za neprihvaćanje uplata;

(c) prebacuje preostali pozitivni saldo s PEPP računa na novi račun koji je otvoren kod novog pružatelja PEPP-a na datum naveden u odobrenju;

(d) zatvara PEPP račun na datum naveden u odobrenju ako štediša PEPP-a na tom računu nema nepodmirenih obveza i uz uvjet da su dovršene radnje navedene u točkama (a), (b) i (c) ovog stavka. Pružatelj PEPP-a odmah obavješćuje štedišu PEPP-a kada zbog tih nepodmirenih obveza nije moguće zatvoriti račun štediše PEPP-a.

5.Novi pružatelj PEPP-a u roku od pet radnih dana nakon što je od zamijenjenog pružatelja PEPP-a zaprimio informacije iz stavka 3. izvršava sljedeće zadaće, ako su predviđene u odobrenju te u mjeri u kojoj informacije koje je dostavio zamijenjeni pružatelj PEPP-a ili štediša PEPP-a omogućuju novom pružatelju PEPP-a da te zadaće izvrši:

(a) obavlja sve potrebne pripremne radnje za prihvaćanje uplata te ih prihvaća s učinkom od datuma navedenog u odobrenju;

(b) uplatiteljima navedenima u odobrenju dostavlja podatke o PEPP računu štediše PEPP-a kod novog pružatelja PEPP-a i primjerak odobrenja štediše PEPP-a.

Ako ne raspolaže svim informacijama koje su mu potrebne za obavješćivanje uplatitelja iz točke (b) prvog podstavka, novi pružatelj PEPP-a informacije koje nedostaju traži od štediše PEPP-a ili od zamijenjenog pružatelja PEPP-a.

Ako štediša PEPP-a odluči uplatiteljima osobno dostaviti informacije iz točke (b) prvog podstavka umjesto da novom pružatelju PEPP-a izda posebnu suglasnost da to učini u skladu sa stavkom 2., novi pružatelj PEPP-a štediši PEPP-a dostavlja standardizirane dopise s detaljima PEPP računa i datumom početka iz odobrenja u roku navedenom u prvom podstavku.

Članak 47.
Olakšavanje domaćeg i prekograničnog prebacivanja štedišama PEPP-a

1.Ako štediša PEPP-a svojeg pružatelja PEPP-a obavijesti da želi otvoriti PEPP račun kod pružatelja PEPP-a iz iste ili druge države članice, pružatelj PEPP-a kod kojeg štediša PEPP-a ima PEPP račun po primitku takvog zahtjeva štediši PEPP-a pruža sljedeću pomoć:

(a) štediši PEPP-a bez naknade dostavlja dostupne informacije o ponavljajućim uplatama na PEPP račun štediše PEPP-a tijekom proteklih 13 mjeseci;

(b) prebacuje preostali pozitivni saldo na PEPP računu štediše PEPP-a na PEPP račun koji je štediša PEPP-a otvorio kod novog pružatelja PEPP-a, pod uvjetom da zahtjev sadržava sve detalje koji omogućuju identifikaciju novog pružatelja PEPP-a i PEPP računa štediše PEPP-a;

(c) zatvara PEPP račun štediše PEPP-a.

2.Ako štediša PEPP-a nema nepodmirenih obveza na računu PEPP-a, pružatelj PEPP-a kod kojeg štediša PEPP-a ima taj PEPP račun pruža pomoć iz točaka (a), (b) i (c) stavka 1. ovog članka na datum koji je odredio štediša PEPP-a, a najmanje šest radnih dana nakon što je pružatelj PEPP-a zaprimio zahtjev štediše PEPP-a, osim ako su se strane dogovorile drukčije. Pružatelj PEPP-a odmah obavješćuje štedišu PEPP-a kada zbog nepodmirenih obveza nije moguće zatvoriti njegov račun PEPP-a.

Članak 48.
Naknade i pristojbe povezane s prebacivanjem između pružatelja

1.Štedišama PEPP-a omogućen je bez naknade pristup njihovim osobnim informacijama kojima raspolažu zamijenjeni pružatelj PEPP-a ili novi pružatelj PEPP-a.

2.Zamijenjeni pružatelj PEPP-a dostavlja informacije koje je zatražio novi pružatelj PEPP-a u skladu s člankom 46. stavkom 4. točkom (a) bez naplate troškova štediši PEPP-a ili novom pružatelju PEPP-a.

3.Ukupan iznos naknada i pristojbi koje zamijenjeni pružatelj PEPP-a može naplatiti štediši PEPP-a za zatvaranje PEPP računa kod tog pružatelja ograničen je na najviše 1,5 % pozitivnog salda koji se prenosi novom pružatelju PEPP-a.

4.Naknade i pristojbe, ako ih bude, koje zamijenjeni pružatelj PEPP-a ili novi pružatelj PEPP-a naplaćuju štediši PEPP-a za bilo koju uslugu pruženu u skladu s člankom 46., osim onih iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka, razumne su i u skladu sa stvarnim troškovima tog pružatelja PEPP-a.

Članak 49.
Zaštita štediša PEPP-a od financijskog gubitka

1.Pružatelj PEPP-a koji je uključen u postupak prebacivanja nadoknađuje sve financijske gubitke, uključujući naknade, pristojbe i kamate, koje pretrpi štediša PEPP-a, a koji su izravna posljedica nepoštovanja obveza iz članka 46. od strane tog pružatelja PEPP-a.

2.Odgovornost na temelju stavka 1. ne primjenjuje se u slučajevima iznimnih i nepredvidivih okolnosti na koje pružatelj PEPP-a koji se poziva na te okolnosti nije mogao utjecati, a čije se posljedice ne bi mogle izbjeći neovisno o uloženom trudu ili ako je pružatelj PEPP-a obvezan drugim pravnim obvezama koje određuju zakonodavni akti Unije ili nacionalni propisi.

3.Odgovornost na temelju stavka 1. utvrđuje se u skladu s pravnim zahtjevima primjenjivima na nacionalnoj razini.

4.Štediša PEPP-a snosi sve troškove i sav rizik financijskog gubitka povezane s otkupom imovine na PEPP računu s pomoću vrijednosnica za potrebe njezina prebacivanja od zamijenjenog pružatelja PEPP-a novom pružatelju PEPP-a.

5.Štediša PEPP-a snosi sve troškove i sav rizik financijskog gubitka povezane s kapitalnom zaštitom koju osigurava zamijenjeni pružatelj PEPP-a. Ta kapitalna zaštita, koja štediši PEPP-a omogućuje povrat uloženog kapitala i pruža mehanizam indeksacije inflacije, prestaje u trenutku zamjene pružatelja.

Članak 50.
Informacije o usluzi prebacivanja

1.Pružatelji PEPP-a štedišama PEPP-a pružaju sljedeće informacije o usluzi prebacivanja:

(a) uloge zamijenjenog pružatelja PEPP-a i novog pružatelja PEPP-a u svakom koraku postupka prebacivanja računa, kako je naznačeno u članku 46.;

(b) vremenski okvir za izvršenje pojedinačnih koraka;

(c) naknade i pristojbe naplaćene za postupak prebacivanja;

(d) sve informacije koje će štediša PEPP-a trebati dostaviti.

Pružatelji PEPP-a pružaju i druge informacije, uključujući prema potrebi informacije potrebne za identifikaciju sustava osiguranja depozita, sustava za zaštitu ulagača ili sustava za zaštitu mirovina u Uniji u kojima je pružatelj PEPP-a član. „Sustav za zaštitu mirovina” znači mehanizam za isplatu naknada štedišama ili korisnicima PEPP-a u slučaju insolventnosti pružatelja PEPP-a.

2.Informacije iz stavka 1 dostupne su u svakom trenutku u elektroničkom obliku na web-mjestu pružatelja PEPP-a, bez naknade, u papirnatom obliku ili na drugom trajnom mediju u svim poslovnim prostorima pružatelja PEPP-a, a štedišama PEPP-a dostavljaju se na zahtjev.

POGLAVLJE VIII.
FAZA ISPLAĆIVANJA

Članak 51.
Uvjeti povezani s fazom isplaćivanja

1.U skladu s člankom 3. uvjete PEPP-a povezane s fazom isplaćivanja utvrđuje država članica, osim ako su utvrđeni ovom Uredbom.

2.Ti uvjeti mogu konkretno uključivati utvrđivanje dobi za umirovljenje, obveznu povezanost između navršene dobi za umirovljenje i početka faze isplaćivanja, najkraćeg razdoblja sudjelovanja u programu PEPP-a, najduljeg razdoblja prije navršene dobi za umirovljenje za pristupanje programu PEPP-a te uvjeta za otkupu slučaju osobitih teškoća.

Članak 52.
Oblici isplate

1.Pružatelji PEPP-a mogu štedišama u okviru PEPP-a omogućiti jedan ili više sljedećih oblika isplate:

(a) renta;

(b) jednokratni iznos;

(c) slobodno povlačenje sredstava;

(d) kombinacija navedenih oblika.

2.Oblik isplate u fazi isplaćivanja štediše PEPP-a odabiru nakon sklapanja ugovora o PEPP-u, a nakon toga može se prema potrebi izmijeniti svakih pet godina tijekom faze uplaćivanja.

POGLAVLJE IX.
NADZOR

Članak 53.
Nadzor nadležnih tijela i praćenje EIOPA-e

1.Nadležno tijelo pružatelja PEPP-a stalno nadzire usklađenost s ovom Uredbom. Odgovorno je i za nadzor usklađenosti s obvezama utvrđenima ovim pravilima ili s dokumentima o osnivanju pružatelja PEPP-a te primjerenosti njegovih postupaka i organizacije s obzirom na zadaće koje treba ispuniti pri pružanju PEPP-a.

2.EIOPA prati mirovinske programe koji su uspostavljeni ili se distribuiraju na području Unije kako bi osigurala da ne upotrebljavaju naziv „PEPP” ni da sugeriraju da su PEPP, osim ako za to imaju odobrenje i ako postupaju u skladu s ovom Uredbom.

3.EIOPA u koordinaciji s drugim europskim nadzornim tijelima pregledava godišnje planove nadzora pružatelja PEPP-a koje su donijela nadležna tijela.

Članak 54.
Ovlasti nadležnih tijela

Svaka država članica osigurava da nadležno tijelo ima sve nadzorne i istražne ovlasti potrebne za obavljanje svojih funkcija u skladu s ovom Uredbom.

Članak 55.
Suradnja među nadležnim tijelima i suradnja s EIOPA-om

1.EIOPA i nadležno tijelo pružatelja PEPP-a međusobno surađuju i razmjenjuju informacije za potrebe izvršavanja svojih dužnosti na temelju ove Uredbe.

2.Nadležna tijela međusobno surađuju u skladu s Uredbom 575/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća 50 , Direktivom 2009/138/EZ, Direktivom 2016/2341/EU, Direktivom 2014/65/EU, Direktivom 2009/65/EZ i Direktivom 2011/61/EU.

3.Nadležna tijela i EIOPA međusobno surađuju u svrhu izvršavanja svojih zadaća u okviru ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) br. 1094/2010.

4.Nadležna tijela i EIOPA razmjenjuju sve informacije i dokumente potrebne za izvršavanje svojih zadaća u okviru ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) br. 1094/2010, osobito kako bi se otkrile i uklonile povrede ove Uredbe.

5.Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, EIOPA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuju detalji mehanizma za suradnju i razmjenu informacija, zajedno sa zahtjevima potrebnima za prikaz navedenih informacija u standardiziranom formatu kojim se omogućuje usporedba.

EIOPA dostavlja Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do .... [u roku od devet mjeseci od stupanja na snagu Uredbe].

Dodjeljuje se ovlast Komisiji za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Članak 56.
Rješavanje nesuglasica između nadležnih tijela u prekograničnim situacijama

1.Ako se nadležno tijelo pružatelja ili distributera PEPP-a ne slaže s postupkom ili sadržajem djelovanja ili nepostupanjem nadležnog tijela druge države članice u pogledu primjene ove Uredbe, EIOPA, na zahtjev jednog ili više predmetnih nadležnih tijela, može pomoći tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom iz stavaka 2. do 4.

U prekograničnim situacijama te, ako je na temelju objektivnih kriterija moguće utvrditi postojanje spora između nadležnih tijela različitih država članica, EIOPA može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), pomoći nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom iz stavaka 2. do 4.

2.EIOPA određuje rok za mirenje između nadležnih tijela, vodeći računa o svim odgovarajućim rokovima te složenosti i hitnosti pitanja. U toj fazi EIOPA djeluje kao posrednik.

Ako predmetna nadležna tijela ne uspiju postići sporazum u sklopu faze mirenja iz stavka 2., EIOPA može u skladu s postupkom navedenim u članku 44. stavku 1. trećem i četvrtom podstavku Uredbe (EU) br. 1094/2010 donijeti odluku kojom se od njih zahtijeva da poduzmu određenu mjeru ili da se suzdrže od poduzimanja mjera radi rješavanja tog pitanja, uz obvezujuće učinke za dotična nadležna tijela kako bi se osigurala usklađenost s pravom Unije.

3.Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako nadležno tijelo ne poštuju odluku EIOPA-e i time ne osigura da pružatelj PEPP-a ili distributer PEPP-a ispunjava zahtjeve koji se na njih izravno primjenjuju na temelju ove Uredbe, EIOPA može donijeti pojedinačnu odluku upućenu pružatelju PEPP-a ili distributeru PEPP-a kojom traži potrebno djelovanje za poštovanje obveza na temelju prava Unije, uključujući prekid bilo koje prakse.

4.Odluke donesene na temelju stavka 4. imaju prednost pred bilo kojom odlukom koju je prethodno donijelo nadležno tijelo o istom pitanju. Sve mjere nadležnih tijela u vezi s činjenicama koje su predmet odluka na temelju stavaka 3. ili 4. moraju biti usklađene s tim odlukama.

5.U izvješću iz članka 50. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010 predsjednik EIOPA-e navodi prirodu i vrstu sporova među nadležnim tijelima, postignute sporazume i odluke donesene radi rješavanja takvih sporova.

POGLAVLJE X.
SANKCIJE

Članak 57.
Administrativne sankcije i korektivne mjere

1.Ne dovodeći u pitanje pravo država članica da propisuju i izriču kaznene sankcije, nadležna tijela mogu izricati administrativne sankcije i korektivne mjere u sljedećim slučajevima:

(a)financijsko društvo iz članka 5. stavka 1. dobilo je odobrenje za PEPP na temelju lažnih ili zavaravajućih izjava ili na drugi protupropisni način kojim se povređuju odredbe članaka 5. i 6.;

(b)financijsko društvo iz članka 5. stavka 1. bez potrebnog odobrenja pruža ili distribuira proizvode pod nazivom „paneuropski osobni mirovinski proizvod” odnosno „PEPP”;

(c)pružatelj PEPP-a povrijedio je odredbe članka 7. stavka 3,. nije omogućio uslugu prenosivosti u suprotnosti s odredbama članka 13 ili informacije o toj usluzi na temelju članka 17, ili nije ispunio zahtjeve i obveze utvrđene u poglavlju IV., poglavlju V., članku 43. i poglavlju VII.;

(d)depozitar nije ispunio svoje nadzorne dužnosti na temelju članka 42.

2.Te mjere i sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće i obuhvaćaju barem sljedeće:

(a)javno upozorenje u kojem se navodi identitet fizičke ili pravne osobe i vrstu povrede u skladu s člankom 59.;

(b)nalog kojim se fizičkoj ili pravnoj osobi nalaže da prestane s takvim postupanjem i da takvo postupanje više ne ponovi;

(c)privremena zabrana obavljanja upravljačkih aktivnosti bilo kojem članu upravljačkog tijela financijskog društva ili bilo kojoj fizičkoj osobi, koji se smatra odgovornom, u predmetnim društvima;

(d)najviše administrativne kazne u najmanjem iznosu od 5 000 000 EUR ili u državama člancima čija valuta nije euro, odgovarajući iznos u nacionalnoj valuti na [datum stupanja na snagu ove Uredbe];

(e)ako je riječ o pravnoj osobi, najviše administrativne kazne iz točke (d) mogu iznositi do 10 % ukupnog godišnjeg prihoda na temelju posljednjih dostupnih izvještaja koje je odobrilo upravljačko tijelo; ako je pravna osoba matično poduzeće ili poduzeće kći matičnog društva koje mora sastavljati konsolidirane financijske izvještaje u skladu s Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća 51 , odgovarajući ukupni godišnji prihod jest ukupni godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim zakonodavnim aktima, u skladu s posljednjim dostupnim konsolidiranim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnog poduzeća;

(f)najviše administrativne kazne u iznosu koji je najmanje dvaput veći od iznosa koristi ostvarene povredom u slučajevima kada se ta korist može utvrditi, čak i kada prelazi najveće iznose iz točaka (d) i (e).

3.Ako se odredbe iz prvog stavka odnose na pravne osobe, nadležna tijela izriču članovima upravljačkog tijela administrativne sankcije i korektivne mjere utvrđene u stavku 2. te drugim osobama koje su prema nacionalnom pravu odgovorni za povredu.

4.Sve odluke o izricanju administrativnih sankcija i korektivnih mjera utvrđenih u stavku 2. primjereno su obrazložene i podliježu pravu na žalbu pred sudom.

Članak 58.
Izvršavanje ovlasti za izricanje administrativnih sankcija i korektivnih mjera

1.Nadležna tijela imaju ovlasti izreći, u skladu sa svojim nacionalnim pravnim okvirom, administrativne sankcije i korektivne mjere iz članka 57.: 

(a)izravno;

(b)u suradnji s drugim tijelima;

(c)podnošenjem zahtjeva nadležnim pravosudnim tijelima.

2.Države članice osiguravaju da nadležna tijela pri utvrđivanju vrste i razine administrativnih sankcija uzimaju u obzir sve bitne okolnosti, uključujući po potrebi sljedeće:

(a)važnost, težinu i trajanje povrede;

(b)stupanj odgovornosti fizičke ili pravne osobe koja je odgovorna za povredu;

(c)financijsku moć odgovorne fizičke ili pravne osobe, osobito izraženu kao ukupni prihod odgovorne pravne osobe ili godišnji prihod i neto imovina odgovorne fizičke osobe;

(d)iznos ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka odgovorne fizičke ili pravne osobe, ako se mogu utvrditi;

(e)gubitke koje su zbog kršenja imale treće osobe, ako ih je moguće utvrditi;

(f)razinu suradnje odgovorne fizičke ili pravne osobe s nadležnim tijelom, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka te osobe;

(g)prethodne povrede odgovorne fizičke ili pravne osobe.

Članak 59.
Objava administrativnih sankcija i korektivnih mjera

1. Nadležna tijela bez nepotrebnog odlaganja objavljuju na svojem službenom web-mjestu odluku kojom se izriče administrativna sankcija ili korektivna mjera za povrede ove Uredbe nakon što je osoba kojoj je izrečena sankcija ili mjera obaviještena o toj odluci. 

2.Objava iz stavka 1. uključuje informacije o vrsti i prirodi povrede te identitet odgovornih osoba i izrečene sankcije ili mjere.

3.Ako nadležno tijelo smatra da je objava identiteta pravnih subjekata ili identiteta i osobnih podataka fizičkih osoba nerazmjerna, slijedeći procjenu svakog slučaja posebno, ili da bi takva objava ugrozila stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, nadležna tijela:

(a)odgađaju objavu odluke o izricanju administrativne sankcije ili korektivne mjere do trenutka kada razlozi za neobjavljivanje prestanu postojati ili

(b)objavljuju odluku o izricanju administrativne sankcije ili korektivne mjere, ne navodeći pritom, tijekom razumnog razdoblja, identitet i osobne podatke primatelja odluke ako se predviđa da će u tom razdoblju razlozi za anonimnu objavu prestati postojati te uz uvjet da se takvom anonimnom objavom osigura djelotvorna zaštita predmetnih osobnih podataka; ili

(c)uopće ne objavljuju odluku o izricanju administrativne sankcije ili korektivne mjere ako smatraju da mogućnosti iz točaka (a) i (b) nisu dostatne kako bi se osiguralo sljedeće:

i.neugrožavanje stabilnosti financijskih tržišta;

ii.proporcionalnost objave takvih odluka u odnosu na mjere koje se smatraju blažima po svojoj prirodi.

4.U slučaju odluke o objavi sankcije ili mjere na anonimnoj osnovi kako se navodi u stavku 3. točki (b), objava relevantnih podataka može se odgoditi. Ako postoji pravo na žalbu protiv odluke o izricanju administrativne sankcije ili korektivne mjere pred relevantnim pravosudnim tijelima, nadležna tijela na svojem službenom web-mjestu odmah objavljuju te informacije i sve naknadne informacije o ishodu takve žalbe. Objavljuju se i sve sudske odluke kojima se poništava administrativna sankcija ili korektivna mjera.

5.Nadležna tijela osiguravaju da sav sadržaj objavljen u skladu sa stavcima 1. do 4. ostaje na njihovom službenom web-mjestu najmanje pet godina nakon objave. Osobni podatci u objavljenom sadržaju zadržavaju se na službenom web-mjestu nadležnog tijela tijekom razdoblja koje je potrebno u skladu s primjenjivim propisima o zaštiti podataka.

Članak 60.
Obveza podnošenja informacija EIOPA-i u vezi s administrativnim sankcijama i korektivnim mjerama

1.Nadležna tijela obavješćuju EIOPA-u o svim izrečenim administrativnim sankcijama i mjerama koje nisu objavljene u skladu s člankom 59. stavkom 1.

2.Nadležna tijela godišnje dostavljaju EIOPA-i zbirne podatke o svim administrativnim sankcijama i korektivnim mjerama izrečenima u skladu s člankom 57.

EIOPA te informacije objavljuje u svojem godišnjem izvješću.

3.Ako nadležno tijelo objavi administrativne sankcije ili druge mjere, o tome istodobno obavješćuje EIOPA-u.

POGLAVLJE XI.
ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 61.
Obrada osobnih podataka

U vezi s obradom osobnih podataka u okviru ove Uredbe, pružatelji PEPP-a i nadležna tijela obavljaju svoje zadaće za potrebe ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. U vezi s obradom osobnih podataka koju provodi EIOPA u okviru ove Uredbe, EIOPA poštuje Uredbu (EZ) br. 45/2001.

Članak 62.
Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji pod uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 24. stavka 3., članka 26. stavka 3., članka 28. stavka 2., članka 32. stavka 7. i članka 39. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 24. stavka 3., članka 26. stavka 3., članka 28. stavka 2., članka 32. stavka 7. i članka 39. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.Delegirani akt donesen na temelju članka 24. stavka 3., članka 26. stavka 3., članka 28. stavka 2., članka 32. stavka 7. i članka 39. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 63.
Evaluacija i izvješćivanje

Komisija će po isteku pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe provesti njezinu evaluaciju te će, nakon savjetovanja s EIOPA-om, glavne zaključke dostaviti Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru.

Ako se evaluacijom utvrdi da postoje važni problemi u pogledu funkcioniranja ove Uredbe, u izvješću se navodi način na koji Komisija namjerava rješavati utvrđene probleme, uključujući mjere i vremenski okvir za moguću reviziju.

Članak 64.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament    Za Vijeće

Predsjednik/Predsjednica    Predsjednik/Predsjednica

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

   1.1.    Naslov prijedloga/inicijative

   1.2.    Odgovarajuća područja politike

   1.3.    Vrsta prijedloga/inicijative

   1.4.    Ciljevi

   1.5.    Osnova prijedloga/inicijative

   1.6.    Trajanje i financijski utjecaj

   1.7.    Predviđene metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

   2.1.    Pravila nadzora i izvješćivanja

   2.2.    Sustav upravljanja i kontrole

   2.3.    Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

   3.1.    Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

   3.2.    Procijenjeni utjecaj na rashode 

   3.2.1.    Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

   3.2.2.    Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

   3.2.3.    Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

   3.2.4.    Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

   3.2.5.    Doprinosi trećih strana

   3.3.    Procijenjeni utjecaj na prihode

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP)

1.2.Odgovarajuća područja politike

Financijske usluge

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

X  Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 52

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje

1.4.Ciljevi

·Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima

·Posebni ciljevi

Posebni cilj br. 2.4.

Potrošači imaju pristup sigurnim i pouzdanim proizvodima osiguranja, mirovinskim proizvodima i proizvodima UCITS-a.


·Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

Daljnji razvoj tržišta kapitala prema dostatno dubokim, likvidnim i učinkovitim tržištima, što koristi ulaganjima i rastu u EU-u. Unutarnjim tržištem osobnih mirovina koje dobro funkcionira moglo bi se znatno pridonijeti sljedećem:

– ponudi primjerenog izbora osobnih mirovinskih proizvoda potrošačima s minimalnim standardima EU-a za kvalitetu koji pridonose osiguranju zaštite potrošača,

– osiguravanju potrošačima i pružateljima mirovinskih proizvoda odgovarajućeg pristupa tržištu u cijelom EU-u.

·Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

Nakon stupanja na snagu ove Uredbe Komisija će pratiti primjenu u okviru redovitog izvješćivanja EIOPA-e (npr. godišnja koordinacija nadzornog postupka) te redovitim kontaktima s dionicima (npr. potrošači, industrija i / ili ESA).

Ključni pokazatelji praćenja učinka mjere bit će sljedeći (ocjenjuju se npr. 5 godina nakon stupanja na snagu Uredbe o PEPP-u):

KPI-jevi za praćenje cilja povećanja ulaganja u EU i dovršetka unije tržišta kapitala:

KPI br. 1.: Ukupno prihvaćanje (u pogledu imovine kojom se upravlja) osobnih mirovinskih proizvoda (PPP-ova) (uključujući nacionalne PPP-ove i PEPP-ove) u usporedbi s osnovnim scenarijem.

Ukupno prihvaćanje u pogledu imovine svih PPP-ova kojom se upravlja, uključujući nacionalne PPP-ove i PEPP, mjera je uspjeha jer će se PEPP-om utvrditi referentna vrijednost u pogledu značajki proizvoda. Uslijed tržišnog natjecanja nacionalni PPP-ovi mogli bi preuzeti značajke PEPP-a, čime će se potaknuti preuzimanje. Uspjeh se može mjeriti ako bi kretanje u pogledu ukupnog prihvaćanja bilo statistički više od prihvaćanja osnovnog scenarija (što obuhvaća nacionalne PPP-ove). Ti su podaci dostupni u okviru statističke ankete EUROSTAT-a o kućanstvima i kombiniraju se s podacima EIOPA-e.

KPI br. 2.: Zemljopisna i sektorska distribucija pružatelja PEPP-a i ulaganja u PEPP-ove

Većim zemljopisnim spektrom prihvaćanja PEPP-ova dokazala bi se njihova popularnost neovisno o relativnom bogatstvu kućanstava u različitim državama članicama te bi se osigurali dokazi o doprinosu uniji tržišta kapitala. Širok krug pružatelja PEPP-a iz različitih sektora financijske industrije svjedočio bi o gospodarskoj održivosti PEPP-ova i sve većem tržišnom natjecanju u sektorima, čime bi se osigurali dokazi o stvaranju jedinstvenog tržišta osobnih mirovina u okviru unije tržišta kapitala.

KPI-jevi za praćenje jačanja značajki proizvoda na tržištu osobnih mirovina

KPI br. 3.: Broj registracija PEPP-ova na temelju podataka iz središnjeg registra koji vodi EIOPA.

Brojem zahtjeva nakon uvođenja PEPP-a dobvaju se važne informacije o dostupnosti i i prihvaćanju značajki PEPP-a na tržištu.

KPI br. 4.: Relativni udio PPP-ova (uključujući nacionalne PPP-ove i PEPP-ove) u odnosu na financijsku imovinu kućanstava.

Statističko povećanje relativnog udjela (u odnosu na osnovni scenarij) značilo bi da kućanstva nakon uvođenja PEPP-a imaju viši udio štednje u PPP-ovima u odnosu na drugu financijsku imovinu npr. štednju u obliku pologa. Ti su statistički podaci dostupni u okviru statističke ankete EUROSTAT-a o kućanstvima i kombiniraju se s podacima EIOPA-e.

KPI-jevi za praćenje prekograničnog pružanja i prenosivosti PPP-ova:

KPI br. 5.: Broj pružatelja koji se koriste putovnicom tijekom razdoblja od 5 godina (prekogranična aktivnost pružatelja u okviru slobodnog pružanja usluga ili slobode poslovnog nastana)

Pozitivno povećanje broja pružatelja koji se koriste putovnicom pokazatelj je povećane prekogranične aktivnosti pružatelja. Ti podaci trebali bi biti dostupni preko nadležnih tijela i ESA-a.

KPI br. 6.: Relativni udio (u brojevima i vrijednosti imovine kojom se upravlja) PEPP-ova s više (nacionalnih) odjeljaka u odnosu na sve PPP-ove (uključujući nacionalne PPP-ove i PEPP-ove) (mjera prekogranične aktivnosti pojedinaca).

Pozitivno povećanje udjela PEPP-ova s više odjeljaka pokazatelj je toga da pojedinci sudjeluju u PEPP-ovima u prekograničnom kontekstu. Ti podaci trebali bi biti dostupni preko nadležnih tijela i ESA-a.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

·Zahtjev/zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

EIOPA-i bi trebalo povjeriti određene nadzorne ovlasti nad Uredbom. Ona će biti zadužena za odobravanje PEPP-ova i za uspostavu i održavanje središnjeg registra. Ona će također koordinirati nadzor, s drugim ESA-ovima i NCA-ovima.

Kratkoročno će EIOPA morati uspostaviti unutarnje administrativne postupke, stvoriti središnji registar, razviti provedbene standarde i biti spremna za odobravanje PEPP-ova.

EIOPA će dugoročno morati moći koordinirati nadzor nacionalnih nadležnih tijela. EIOPA će također morati prikupljati informacije i izvješćivati o podacima o tržištu o kojima EIOPA u skladu s Uredbom mora povremeno izvješćivati Komisiju.

·Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolja koordinacija, pravna sigurnost, veća učinkovitost ili komplementarnost). Za potrebe dodane vrijednosti iz ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz interveniranja Unije i dodana je vrijednosti koju bi se inače država članica ostvarila sama.

Razlozi za djelovanje na europskoj razini (ex-ante)

– ublažiti rizik od različite i nedosljedne primjene Uredbe od strane različitih nacionalnih nadležnih tijela,

– brojnost uključenih nacionalnih nadležnih tijela i rizici od sukoba zbog nadležnosti (za koje se predlaže obvezujuće mirenje),

Kako je prikazano procjenom učinka, ti će se problemi ispraviti ili znatno smanjiti ako se EIOPA-i povjeri registracija i koordinacija nadzora PEPP-ova.

Očekivana dodana vrijednost Unije (ex-post) […]

Uspostaviti jedinstveno tržište za PEPP-ove i osigurati njegovo dobro funkcioniranje.

·Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Ovaj model nadzora dokazano je ekonomičan način za ispunjenje cilja pravog jedinstvenog tržišta i odgovarajuće perspektive unije tržišta kapitala s visokom razinom zaštite potrošača. Europskim nadzornim tijelima povjerene su slične zadaće i dosadašnje iskustvo bilo je pozitivno.

·Usklađenost i moguća sinergija s drugim odgovarajućim instrumentima

EIOPA ima ograničene nadzorne ovlasti u području nadzorne konvergencije. Sinergije bi se mogle ostvariti na temelju postojeći ovlasti EIOPA-e u području inspekcija na terenu i nadzorne konvergencije iako EIOPA-i još nije povjerena ovlast izdavanja odobrenja.


1.6.Trajanje i financijski utjecaj

 Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

   prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

   financijski utjecaj od GGGG do GGGG

X Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

Provedba s razdobljem uspostave od 2019. do 2020.

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Planirani način upravljanja 53  

 Izravno upravljanje Komisije

◻ koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

   koje obavljaju izvršne agencije

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

X Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe:

◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

X tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

◻ tijelima javnog prava;

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1 Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

U skladu s već postojećim mehanizmima, EIOPA izrađuje redovita izvješća o svojem radu (uključujući interno izvješćivanje višeg rukovodstva, izvješćivanje upravnog odbora, šestomjesečno izvješćivanje nadzornog odbora o radu i sastavljanje godišnjeg izvješća) i podliježe revizijama Revizorskog suda i Službe za unutarnju reviziju u pogledu uporabe resursa. Praćenje i izvješćivanje o predloženim mjerama bit će u skladu s već postojećim zahtjevima.

2.2. Sustav upravljanja i kontrole

·Utvrđeni rizik/rizici

U pogledu zakonitog, ekonomičnog, učinkovitog korištenja odobrenih sredstava koja proizlaze iz prijedloga, očekuje se da prijedlog neće donijeti nove rizike koji trenutačno ne bi bili obuhvaćeni postojećim okvirom interne kontrole EIOPA-e.

·Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

Već su provedeni sustavi upravljanja i kontrole predviđeni u Uredbi o EIOPA-i. EIOPA blisko surađuje sa Službom Komisije za unutarnju reviziju kako bi osigurala da se su u svim područjima unutarnje kontrole zadovoljeni odgovarajući standardi. Ti će se mehanizmi primjenjivati i u pogledu uloge EIOPA-e u skladu s ovim prijedlogom. Godišnja izvješća u unutarnjoj reviziji šalju se Komisiji, Parlamentu i Vijeću.

·Procjena troškova i koristi kontrola te procjena očekivane razine rizika od pogreške

Nije primjenjivo

2.3. Mjere za sprječavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

Za potrebe suzbijanja prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih radnji, odredbe Uredbe (EZ) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) primjenjuju se na EIOPA-u bez ograničenja.

EIOPA je pristupila Međuinstitucijskom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica o unutarnjim istragama Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i donijela je odgovarajuće odredbe za sve svoje zaposlenike.

EIOPA trenutačno ima posebnu strategiju suzbijanja prijevara i povezani akcijski plan. Strategija i akcijski plan uspostavljeni su 2014. Pojačane aktivnosti EIOPA-e u području borbe protiv prijevara bit će u skladu s pravilima i smjernicama iz Financijske uredbe (mjere suzbijanja prijevara u okviru dobrog financijskog upravljanja), OLAF-ovim politikama za sprječavanje prijevara, odredbama iz Strategije Komisije za borbu protiv prijevara (COM (2011) 376) kao i odredbama iz Zajedničkog pristupa deceltraiziranim agencijama EU-a (srpanj 2012) i povezanog plana.

U Uredbi o osnivanju EIOPA-e utvrđene u odredbe o provedbi i kontroli proračuna EIOPA-e i primjenjiva financijska pravila.

[…]

3. PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1. Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj
[…][Naslov………………………...……………]

Dif./Nedif. 54

iz zemalja EFTA-e 55

iz zemalja kandidatkinja 56

iz trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

1a

12 02 05 EIOPA

Dif.

NE

NE

NE

NE

Zatražene nove proračunske linije / nije primjenjivo

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj
[…][Naslov ………………………………………]

Dif./Nedif.

iz zemalja EFTA-e

zemalja kandidatkinja

iz trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

[…][XX.YY.YY.YY]

DA/NE

DA/NE

DA/NE

DA/NE

3.2. Procijenjeni utjecaj na rashode

·Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Broj

[Naslov 1A……………...………………………………………………………….]

GU: FISMA

Godina
2019

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

• Odobrena sredstva za poslovanje

Broj proračunske linije 12 02 05 EIOPA

Preuzete obveze

(1)

0,348

0,251

PM 100 % iznosio bi 870,5 za 2019. i 629,2 za 2020. zbog sporazuma o financiranju 60/40, ovdje se navodi samo 40 %.

Plaćanja

(2)

0,348

0,251

Broj proračunske linije

Preuzete obveze

(1a)

Plaćanja

(2a)

Ukupna odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 57  

Broj proračunske linije

(3)

UKUPNA odobrena sredstva
za GU FISMA – (40 %)

Preuzete obveze

=1 + 1a + 3

0,348

0,251

Plaćanja

= 2 + 2a

+3

0,348

0,251






UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje

Preuzete obveze

(4)

Plaćanja

(5)

•UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

(6)

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA <….>
višegodišnjeg financijskog okvira

Preuzete obveze

=4+ 6

Plaćanja

=5+ 6

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje

Preuzete obveze

(4)

Plaćanja

(5)

•UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

(6)

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1 – 4
višegodišnjeg financijskog okvira
(Referentni iznos)

Preuzete obveze

=4+ 6

Plaćanja

=5+ 6





Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

5

„Administrativni rashodi”

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

GU: <…….>

• Ljudski resursi

• Ostali administrativni rashodi

GLAVNA UPRAVA <…….>

Odobrena sredstva

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira 

(Ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
N 58

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1 – 5
višegodišnjeg financijskog okvira 

Preuzete obveze

0,348

0,251

Plaćanja

0,348

0,251

·Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena sredstva za poslovanje kako je navedeno u nastavku: NIJE PRIMJENJIVO

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

REZULTATI

Vrsta 59

Prosječni trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Ukupni broj

Ukupni trošak

POSEBNI CILJ br. 1 60 ...

– Rezultat

– Rezultat

– Rezultat

Međuzbroj za posebni cilj br. 1

POSEBNI CILJ br. 2 ...

– Rezultat

Međuzbroj za posebni cilj br. 2

UKUPNI TROŠAK

·Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

·Sažetak

X    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

   Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
N 61

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

NASLOV 5.
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

Ostali administrativni rashodi

Međuzbroj za NASLOV 5.
višegodišnjeg financijskog okvira

Izvan NASLOVA 5. 62
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

Ostali
administrativni rashodi

Međuzbroj
Izvan NASLOVA 5.
višegodišnjeg financijskog okvira

UKUPNO

Potrebna odobrena administrativna sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.1. Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

X    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

   Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Godina
N

Godina
N+1

Godina N+2

Godina N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeni djelatnici)

XX 01 01 01 (Sjedišta i predstavništva Komisije)

XX 01 01 02 (Delegacije)

XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje)

10 01 05 01 (Izravno istraživanje)

Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: FTE) 63

XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)

XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)

XX 01 04 yy  64

– u sjedištima

– u delegacijama

XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)

10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravna istraživanja)

Ostale proračunske linije (navesti)

UKUPNO

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već namijenjena upravljanju djelovanjem i/ili koja su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća koje treba obaviti:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Vanjsko osoblje

3.2.4. Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

X    Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

   Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

[…]

   Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti što je potrebno te navesti predmetne naslove i proračunske linije te odgovarajuće iznose.

[…]

3.2.5. Doprinosi trećih strana

◻Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.

X Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
2019

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

Ukupno

Navesti tijelo za sufinanciranje - NCA-ovi 60 %

0,870

0,629

PM 100%

UKUPNA sredstva sufinanciranja

0,522

0,377

PM 60 % zbog sporazuma o sufinanciranju





3.3. Procijenjeni utjecaj na rashode

X    Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

   Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

   na vlastita sredstva

   na razne prihode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda:

Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu

Učinak prijedloga/inicijative 65

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

Članak ………….

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

[…]

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

[…]



PRILOG Zakonodavnom financijskom izvještaju uz prijedlog Uredbe o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP)

Primijenjena metodologija i osnovne pretpostavke

Troškovi povezani s koordinacijom nadzora PEPP-a koji obavlja EIOPA procijenjeni su prema tri kategorije troškova: troškovi zaposlenika, troškovi infrastrukture i operativni troškovi, u skladu s podjelom iz proračuna EIOPA-e.

U skladu s preliminarnim trenutačnim procjenama Komisije, za zadaće izdavanja odobrenja za PEPP-ove i za zadaće nadzora trebat će 2019. zaposliti dodatnih 3 zaposlenika te još jednog zaposlenika za 2020. To je dodatni broj zaposlenika uz zaposlenike koji već rade u EIOPA-i i koji su pokriveni trenutačnim proračunom za EIOPA-u. Troškovi se dijele s državama članicama na temelju omjera 60/40.

Veći broj zaposlenika potreban je zbog dodatnih zadaća koje se Uredbom povjeravaju EIOPA-i i odnose se na koordinaciju nadzora PEPP-ova:

·pripremiti se za postupak izdavanja odobrenja i upravljati njime,

·uspostaviti i održavati središnji registar 66 ,

·razviti tehničke standarde predviđene u Uredbi,

·olakšati suradnju između nadležnih nacionalnih tijela,

·pripremiti se za preuzimanje zadaće koordinacije tekućeg nadzora koji obavljaju nacionalna nadležna tijela: uspostaviti okvir za izvješćivanje i praćenje

·svake godine pratiti KPI-jeve i izvješćivati o njima

Te su nove zadaće utvrđene su u predloženoj Uredbi i dodatno objašnjene u obrazloženju. One uključuju, među ostalim, i registraciju PEPP-ova, koordinaciju nadzora registriranih PEPP-ova, traženje povremenih kontakata s upravom/osobljem nadziranih subjekata, odgovaranje na pitanja, pritužbe ili zahtjeve nacionalnih nadležnih tijela ili potrošača, praćenje sukladnosti PEPP-ova sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi o PEPP-u, traženje informacija od PEPP-ova ili osoba koje sudjeluju u upravljanju sustavima, provođenje inspekcija na terenu, pregledavanje evidencije i saslušavanje osoba u vezi s navodnim povredama Uredbe. EIOPA bi mogla izvršavati i ovlasti nacionalnih nadležnih tijela u pogledu povlačenja registracije i poduzimati ostale nadzorne mjere iz članka 57. Uredbe o PEPP-u te odrediti novčane kazne i povremene sankcije za PEPP-ove kojima se krši Uredba, dostavljanjem dokaze o povredi i predlaganjem iznosa novčane kazne ili sankcije. EIOPA bi mogla pružati i usluge obvezujućeg mirenja ako to zatraže nacionalna nadležna tijela.

U nastavku se opisuju opće pretpostavke za izračun dodatnih resursa, trošak novih zaposlenika i dodatni infrastrukturni troškovi.  

Opće pretpostavke pri izračunu dodatnih sredstava

Izračun dodatnih sredstava temeljio se na sljedećim pretpostavkama.

Pretpostavlja se da će se Uredba početi primjenjivati početkom 2019. i na temelju općeg interesa izraženog tijekom sastanaka dionika procjenjuje se da će u sljedećih 5 godina zahtjev za registraciju PEPP-a podnijeti 325 pružatelja, na temelju iskustva drugih novih režima kao što je IORP (80 registracija tijekom 2 godine, i LTIF 5 registracija u jednoj godini). Te PEPP-ove nakon registracije nadziru nacionalna nadležna tijela čiji nadzor koordinira EIOPA.

Pretpostavlja se da će dodatna radna mjesta činiti zaposlenici na neodređeno vrijeme ili s određenim vremenom razreda AD7 za koje će prosječni troškovi za plaće iznositi 138 000 EUR, kako je navedeno u Tablici 1.

Napominjemo da troškove za EIOPA-u trenutačno dijele države članice i Komisija na temelju omjera 60/40.

Tablica 1. Troškovi zaposlenika

Kategorija zaposlenika

Ukupni prosječni trošak koji će se upotrebljavati za financijske izvještaje (*)

Prosječni trošak bez „habillage” (**)

Službenici

138 000 EUR/godišnje

115 000 EUR/godišnje

Privremeno osoblje

138 000 EUR/godišnje

115 000 EUR/godišnje

(**) troškovi nekretnina, namještaj, IT itd.

Ostale pretpostavke

Budući da se EIOPA nalazi u Frankfurtu, uzima se koeficijent korekcije plaće od 0,972 zbog nižih troškova života u odnosu na Bruxelles.

Procijenjeni troškovi službenih putovanja iznose 10 000 EUR godišnje po zaposleniku.

Troškovi povezani sa zapošljavanjem (putni troškovi, hotelski smještaj, liječnički pregledi, instalacija i ostali doplatci, troškovi preseljenja itd.) procjenjuju se na 12 700 EUR po zaposleniku

Izračun dodatnog broja zaposlenika

Za potrebe izračuna dodatnog broja zaposlenika EIOPA-e nove zadaće dijele se u tri glavna područja novih poslova dodijeljenih EIOPA-i: izdavanje odobrenja, koordiniranje nadzora i rad u području politike. Za ta područja uzima se u obzir sljedeća procjena količine posla.

Procjenjuje se da bi u pogledu izdavanja odobrenja jedan službenik (radi jasnoće pretpostavlja se da odgovara jednom ekvivalentu radnog vremena (Fte)) mogao obraditi 1 odobrenje u dva tjedna, odnosno otprilike 25 odobrenja godišnje. Pretpostavlja se da će se tijekom prve godine primjene (tj. 2019.) podnijeti otprilike 25 zahtjeva, a taj će se broj svake sljedeće pune godine povećati na 75.

Stvarna koordinacija zadaća nadzora bit će tijekom prve godine niska jer će nacionalna nadležna tijela još uvijek morati nadzirati mali broj sustava, ali broj odobrenih sustava povećavat će se svake godine. Neke sinergije mogle bi se postići nadovezujući se na postojeće ovlasti EIOPA-e u području konvergencije nadzora, iako su nove ovlasti koje su EIOPA-i dodijeljene za PEPP opsežnije.

Kada je riječ o radu u području politike, prvo se uzima u obzir činjenica da uredba sadržava nekoliko mandata za EIOPA-u za rad na tehničkim standardima. Drugo, očekivalo bi se praćenje ključnih pokazatelja uspješnosti i izvješćivanje o njima. Tu se mogu postići neke sinergije. EIOPA već ima stručnjake za to područje politike koji bi mogli preuzeti dio novih zadaća dok se ne pronađu stručnjaci za to određeno područje.

Posebni IT i podrška uključuju u načelu osnivanje središnjeg registra ili registra za PEPP, kao i infrastrukturu za izvješćivanje o ključnim pokazateljima uspješnosti te se pretpostavlja, u svrhu izračuna broja potrebnih zaposlenika, da će potrebe biti pokrivene uz pomoć trenutačno zaposlenih u EIOPA-i.

U tablici 2. prikazan je ukupni procijenjeni dodatni broj zaposlenika po području za EIOPA-u u području PEPP-a.

Tablica 2. Ukupni Fte godišnje po području za PEPP

Ukupni Fte po području za PEPP

2019.

2020.

Odobrenje

1

2

Koordinacija nadzora

1

1

Rad u području politike

1

1

Ukupno

3

4

Buduće potrebe nakon 2020. računat će se i određivati u kontekstu budućeg višegodišnjeg financijskog okvira.

Izračun troškova infrastrukture

Glavni trošak u pogledu dodatne infrastrukture odnosi se na uspostavu središnjeg registra, pratećih zahtjeva za izvješćivanje i baze podataka za praćenje ključnih pokazatelja uspješnosti. Pretpostavlja se da je za te troškove povezane s IT-om potrebno ukupno 400 000 EUR s 10 % godišnjih troškova uzdržavanja izračunanih pod. Pretpostavke na kojima se temelji ovaj ukupni iznos:

·uspostava i održavanje središnjeg registra ili registra PEPP-ova

·moglo bi se predvidjeti stvaranje „središnjeg registra” koji je sličan jednom od postojećih registara, npr. registru bonitetnih odredaba za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, koji sadržava nekoliko stotina mirovinskih proizvoda, uključujući ime proizvoda, financijske podatke, KPI-jeve i moguće kvalitativne informacije; ažurira se jednom godišnje; počinje s radom 2019., najkasnije početkom 2020.;

·u okviru priprema za preuzimanje koordinacije trenutačnog nadzora: uspostaviti okvir za izvješćivanje i praćenje, prikupljeni podaci u „središnjem registru” trebali bi se uključiti u središnji repozitorij EIOPA-e i trebali bi biti dostupnih u okviru korporativnih rješenja poslovne inteligencije; bila bi nužna integracija rada i bit će potrebno steći nove dozvole za nove zaposlenike.

Ukupni iznos rashoda 2019. – 2020.

Uzimajući u obzir prethodno navedenu pretpostavku, ukupni procijenjeni iznos za zadaće povezane s PEPP-om koje će obavljati EIOPA za razdoblje 2019. – 2020. naveden je u Tablici 3.

 

Tablica 3. Ukupni troškovi za PEPP povezani s EIOPA-om u razdoblju 2019. – 2020.

Iznos u tisućama

Vrsta troška

Izračun

2019

2020

Troškovi zaposlenika / plaće i dodaci

138 000 po zaposleniku x 0,972

402,4

536,5

Rashodi povezani sa zapošljavanjem

fisknih 12 700 po novom zaposleniku

38,1

12,7

Troškovi službenih putovanja

10 000 po zaposleniku / godišnje

30

40

Infrastruktura / IT

400 000 + 10 % održavanje

400

40

Ukupno (*)

870,5

629,2

(*)Ukupni iznosi bez uzimanja u obzir dodijeljena sredstva u omjeru 60/40 između država članica i Komisije za proračun EIOPA-e

(1) To se, na primjer, odnosi na distribuciju, ulagačku politiku, prebacivanje između pružatelja, prekogranično pružanje usluga ili prenosivost. Na primjer, u okviru nekih postojećih osobnih mirovinskih proizvoda štedišama nije dopušteno prebacivanje između pružatelja.
(2) COM(2015) 468 final, str. 19.
(3) Rezolucija Europskog parlamenta od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU-u: put prema učinkovitijem i djelotvornijem okviru EU-a za financijsku regulaciju i prema uniji tržišta kapitala te njihov utjecaj, 2015/2106(INI), točka 20.
(4) Zaključci Europskog vijeća od 28. lipnja 2016., EUCO 26/16, točka 11.
(5) COM(2016) 601 final, str. 4.
(6) COM(2017) 292 final, str. 6.
(7) Direktiva Vijeća 98/49/EZ od 29. lipnja 1998. o zaštiti dopunskih mirovinskih prava zaposlenih i samozaposlenih osoba koje se kreću unutar Zajednice ,SL L 209, 25.7.1998., str. 46..
(8) Direktiva 2014/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu , SL L 128, 30.4.2014., str. 1.
(9) Direktiva 2016/2341/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. lipnja 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (IORP-ova) ,SL L 354, 23.12.2003., str. 37.
(10) http://ttype.eu/
(11) http://www.resaver.eu/. Projekt RESAVER sektorski je specifični fond za strukovno mirovinsko osiguranje kojim se istraživačima nastoji olakšati zadržavanje mirovinskih aranžmana dok prelaze između istraživačkih institucija u različitim državama EU-a. On uključuje i mogućnost osobnih mirovina.
(12) Bijela knjiga „Plan za primjerene, sigurne i održive mirovine”, COM (2012) 55 final, 16. veljače 2012.
(13) C(2017)4393
(14) Direktiva (EU) 2016/97, Direktiva 2014/65/EU, Uredba (EU) br. 1286/2014.
(15) Ernst & Young, Istraživanje o europskom okviru za osobne mirovine za Komisiju. Vidi odjeljak 3.2. u nastavku.
(16) Vidi sažetak javnog savjetovanja u Prilogu 2. Procjeni učinka.
(17) Savjet EIOPA-e o razvoju jedinstvenog tržišta EU-a za osobne mirovinske proizvode (PPP), srpanj 2016., https://eiopa.europa.eu/Publications/Consultations/EIOPA%27s%20advice%20on%20the%20development%20of%20an%20EU%20single%20 market%20for%20personal%20pension%20products.pdf
(18) EIOPA, Ususret jedinstvenom tržištu za osobne mirovine, 2014., dostupno na: https://eiopa.europa.eu/Publications/Reports/EIOPA-BoS-14-029_Towards_an_EU_single_market_for_Personal_Pensions-_An_EIOPA_Preliminary_Report_to_COM.pdf
(19) http://www.oecd.org/pensions/Stocktaking-Tax-Treatment-Pensions-OECD-EU.pdf
(20) http://www.oecd.org/daf/fin/private-pensions/financial-incentives-retirement-savings.pdf
(21) Dostupno na: http://www.oecd.org/daf/fin/private-pensions/Core-Principles-Private-Pension- Regulation.pdf
(22) http://www.oxera.com/Latest-Thinking/Publications/Reports/2013/Study-on-the-position-of-savers-in-private-pension.aspx
(23) Dostupno na: http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/?fuseaction=ia
(24) Dostupno na: http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/?fuseaction=ia
(25) Dostupno na: http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/?fuseaction=ia
(26) Zahtjev da povjerenik, upravitelj ulaganja mirovinskih fondova ili bilo koji opunomoćenik (ovlašteni posrednik) mora ulagati sredstva diskretno, razborito i inteligentno. Ulaganja na koja se u načelu primjenjuje načelo razboritosti uključuju prvorazredne vrijednosne papire, osigurane zajmove, hipoteke s državnim jamstvom, trezorske certifikate i ostale tradicionalne instrumente kojima se osigurava razuman povrat.
(27) SL C , , str. .
(28) Akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala, Europska komisija, 30. rujna 2015. (COM(2015) 468 final).
(29) Rezolucija Europskog parlamenta od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU-u: put prema učinkovitijem i djelotvornijem okviru EU-a za financijsku regulaciju i prema uniji tržišta kapitala te njihov utjecaj, 2015/2106(INI), točka 20.
(30) Zaključci Europskog vijeća od 28. lipnja 2016., EUCO 26/16, točka 11.
(31) COM(2016) 601 final, str. 4.
(32) COM(2017) 292 final, str. 6.
(33) Uredba (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2014. o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (PRIIP-ovi) (SL L 352, 9.12.2014., str. 1.).
(34) Delegirana uredba Komisije od 8. ožujka 2017. o dopuni Uredbe (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (PRIIP-ovi) utvrđivanjem regulatornih tehničkih standarda u vezi s prikazom, sadržajem, preispitivanjem i revizijom dokumenata s ključnim informacijama te uvjetima za ispunjivanje zahtjeva za dostavu tih dokumenata
(35) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ, SL L 331, 15.12.2010., str. 12.
(36) Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ, SL L 331, 15.12.2010., str. 48.
(37) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ, SL L 331, 15.12.2010., str. 84.
(38) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Jačanje sustava sankcioniranja u financijskom sektoru” od 8. prosinca 2010,COM (2010) 716 final.
(39) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), SL L 119, 4.5.2016., str. 1.
(40) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka, SL L 8, 12.1.2001., str. 1.
(41) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).
(42) Direktiva 2002/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. prosinca 2002. o posredovanju u osiguranju (SL L 009, 15.1.2003., str. 3.).
(43) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).
(44) Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).
(45) Direktiva 2016/2341/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (preinačeno) (SL L 354, 23.12.2016., str. 37.).
(46) Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (preinačena) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32.).
(47) Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.).
(48) Direktiva (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja (SL L 26, 2.2.2016., str. 19.).
(49) Direktiva 2013/11/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ, SL L 165, 18.6.2013., str. 63.
(50) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).
(51) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).
(52) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.
(53) Informacije o načinima upravljanja i upućivanje na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  
(54) Dif. = diferencirana odobrena sredstva / Nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.
(55) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.
(56) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.
(57) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.
(58) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.
(59) Rezultati su proizvodi i usluge koji će se pružati (npr. broj financiranih razmjena studenata, broj izgrađenih km cesta itd...)
(60) Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.
(61) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.
(62) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.
(63) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.
(64) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).
(65) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.
(66) Nije povezano s troškovima za IT i tehnički podršku.