EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.9.2017.

COM(2017) 331 final/2

2017/0136(COD)

Izmijenjeni prijedlog Komisije nakon donošenja dokumenta COM(2017)539 od 20. 9. 2017.
Konsolidiranu verziju treba čitati zajedno s Obrazloženjem iz dokumenta COM(2017)539.
Tekst bi trebao glasiti kako slijedi:

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja

OBRAZLOŽENJE

KONTEKST PRIJEDLOGA

1.1.Razlozi i ciljevi prijedloga

Ugovori o izvedenicama ključni su instrument s pomoću kojega europske banke i poduzeća upravljaju svojim rizicima, bilo da su oni povezani s promjenama kamatnih stopa, fluktuacijama valute ili neispunjavanjem obveza poslovnog partnera. Međutim, netransparentna tržišta izvedenica djelovala su i kao nepoželjni prijenosnici zaraze. Stoga je radi zaštite financijske stabilnosti nužno učinkovito urediti i nadzirati tržišta izvedenica.

S obzirom na globalnu prirodu tržišta izvedenica i u skladu sa sporazumom skupine G20 iz Pittsburgha iz 2009. 1 o smanjenju sistemskog rizika povezanog s raširenom upotrebom izvedenica, Europska unija donijela je 2012. Uredbu o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR). 2 Standardizirani ugovori o OTC izvedenicama ključni su stup EMIR-a i moraju se poravnavati posredstvom središnje druge ugovorne strane. Središnja druga ugovorna strana dio je infrastrukture tržišta koja kao posrednik između dviju ugovornih strana ugovora o izvedenicama (prema prodavatelju nastupa kao kupac, a prema kupcu rizika kao prodavatelj) smanjuje rizik za obje strane te tako smanjuje sistemski rizik i povećava financijsku stabilnost. EMIR-om su uvedeni i strogi bonitetni, organizacijski i poslovni zahtjevi za središnje druge ugovorne strane i uspostavljeni aranžmani za njihov bonitetni nadzor radi smanjenja svih rizika za korisnike središnje druge ugovorne strane i potpore sistemskoj stabilnosti.

Od donošenja EMIR-a 2012. središnje se poravnavanje znatno proširilo, sve je više središnjih drugih ugovornih strana koje su sve bolje povezane u cijelom EU-u i s trećim zemljama.

Ovim se prijedlogom osigurava usklađenost sustava nadzora s tim kretanjima. Predlaže se da EU svojoj uniji tržišta kapitala osigura učinkovitiji i dosljedniji sustav nadzora središnjih drugih ugovornih strana, u interesu daljnje integracije tržišta, financijske stabilnosti i ravnopravnih uvjeta.

Središnje druge ugovorne strane dobile su na važnosti od donošenja EMIR-a i nastavit će se širiti u nadolazećim godinama

U pet godina od donošenja EMIR-a, volumen aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana u Uniji i svijetu u pogledu razmjera i opsega brzo se povećavao. To je znak da je zakonodavstvo djelotvorno i da ispunjava svoju svrhu.

Krajem lipnja 2016. oko 62 % globalne vrijednosti svih ugovora o OTC izvedenicama i razreda imovine (kamatne, kreditne, devizne izvedenice itd.) poravnavale su središnje druge ugovorne strane 3 , što odgovara iznosu od 337 bilijuna USD. Od svih središnje poravnanih ugovora o izvedenicama oko 97 % (328 bilijuna USD) čine kamatne izvedenice.

Krajem 2009. središnje druge ugovorne strane obavile su poravnanje 36 %, a krajem 2015. godine oko 60 % svih kamatnih OTC izvedenica 4 . Tako je i središnje poravnanje kreditnih izvedenica postajalo sve značajnije, pri čemu je udio nepodmirenih kreditnih izvedenica koje su poravnale središnje druge ugovorne strane bio u stalnom porastu od prve objave tih podataka. Krajem lipnja 2010. taj je udio iznosio 10 %, a krajem lipnja 2016. iznosio je 37 % 5 .

Sve značajnija uloga središnjih drugih ugovornih strana u globalnom financijskom sustavu nije samo posljedica uvođenje obveza poravnanja za različite razrede imovine 6 , nego i rasta dobrovoljnog središnjeg poravnanja jer su sudionici na tržištu svjesniji prednosti središnjeg poravnanja (obveze poravnanja na snazi su tek od lipnja 2016.) 7 . EMIR-om se zahtijeva središnje poravnanje određenih kamatnih i kreditnih izvedenica u skladu sa sličnim zahtjevima u ostalim zemljama skupine G20 8 . Promijenjena su pravila o kapitalu banaka kako bi se potaknulo središnje poravnanje i bilateralno poravnanje učinilo skupljom opcijom u relativnom smislu 9 , dok se od ožujka 2017. na bilateralne transakcije primjenjuju dodatni zahtjevi za kolateral 10 .

Aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana nastavit će se širiti i u narednim godinama. Izvjesne su obveze poravnanja za dodatne razrede imovine 11 , a poticajne mjere za ublažavanje rizika i smanjenje troškova vjerojatno će dovesti do porasta dobrovoljnog poravnanja. To će se dodatno potaknuti prijedlogom ciljanih izmjena EMIR-a iz svibnja 2017. kojima će se poboljšati njegova učinkovitost i proporcionalnost dodatnim poticajnim mjerama za središnje druge ugovorne strane, kako bi drugim ugovornim stranama nudile usluge središnjeg poravnanja izvedenica 12 . Konačno, unija tržišta kapitala utjecat će na produbljivanje i veću integraciju tržišta kapitala, zbog čega će rasti potreba za prekograničnim poravnanjem u EU-u te će stoga središnje druge ugovorne strane biti sve važnije za financijski sustav, kao i njihova međusobna povezanost.

Zbog sve značajnije uloge središnjih drugih ugovornih strana preispituje se potreba za poboljšanjem nadzornih sustava iz EMIR-a, uzimajući u obzir i osnivanje unije tržišta kapitala 

Rastuća važnost središnjih drugih ugovornih strana u financijskom sustavu i s time povezana koncentracija kreditnog rizika privlače pozornost državnih tijela, regulatora, nadzornih tijela, središnjih banaka i sudionika na tržištu.

Iako su razmjer i opseg transakcija koje se poravnavaju posredstvom središnjih drugih ugovornih strana sve veći, broj središnjih drugih ugovornih strana i dalje je relativno ograničen. Trenutačno 17 središnjih drugih ugovornih strana ima poslovni nastan u EU-u i sve imaju odobrenje za rad u skladu s EMIR-om te mogu nuditi svoje usluge unutar Unije, ali nemaju sve odobrenje za poravnanje svih razreda imovine (npr. samo dvije središnje druge ugovorne strane poravnavaju kreditne izvedenice i samo dvije poravnavaju izvedenice indeksirane uz inflaciju 13 ). 14 Dodatnih 28 središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja priznato je u skladu s odredbama EMIR-a o istovrijednosti regulatornog okvira te one mogu nuditi svoje usluge u EU-u. 15 Sukladno tome, tržišta poravnanja dobro su integrirana u cijeloj Uniji i izrazito su usmjerena na određene razrede imovine Ona su također u velikoj mjeri međusobno povezana. 16  

Sve češćim poravnavanjem posredstvom pravilno uređenih i nadziranih središnjih drugih ugovornih strana poboljšava se sistemska stabilnost u cjelini, i malo je vjerojatno da bi koncentracija rizika mogla uzrokovati propast središnje druge ugovorne strane, ali bi mogla imati izrazito značajne učinke. Preispituje se rastuća sistemska važnost središnjih drugih ugovornih strana zbog njihova središnjeg položaja u financijskom sustavu. Središnje druge ugovorne strane postale su i same izvor makrobonitetnog rizika, jer bi njihova propast mogla prouzročiti znatne poremećaje u financijskom sustavu i imala bi sistemske posljedice. Na primjer, mnogobrojni i nekontrolirani raskidi i zatvaranja ugovora koje su poravnale središnje druge ugovorne strane mogli bi uzrokovati pritisak na likvidnost i kolaterale na cijelom tržištu te prouzročiti nestabilnost na tržištu temeljne imovine, kao i u širem financijskom sustavu. Kao i neki drugi financijski posrednici, središnje druge ugovorne strane izložene su osipanju članstva ako članovi sustava poravnanja izgube povjerenje u solventnost središnje druge ugovorne strane. To bi moglo uzrokovati šok financiranja likvidnosti za središnju drugu ugovornu stranu koja pokušava ispuniti svoje obveze kako bi naplatila glavni instrument osiguranja (tj. inicijalni iznos nadoknade). Propast središnje druge ugovorne strane zbog povećane koncentracije rizika imala bi još veći učinak zbog sve veće međusobne povezanosti središnjih drugih ugovornih strana, kako izravne tako i neizravne, preko svojih članova (obično velikih svjetskih banaka) i klijenata.

Komisija je zbog toga i u skladu s konsenzusom skupine G20 17 , u studenom 2016. donijela prijedlog Uredbe o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana 18 . Cilj je prijedloga osigurati odgovarajuću spremnost nadležnih tijela za rješavanje problema propadajuće središnje druge ugovorne strane, uz očuvanje financijske stabilnosti i ograničenje troškova za porezne obveznike. Prijedlogom za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana pozornost se preusmjerava na postupke nadzora središnjih drugih ugovornih strana u EU-u i trećim zemljama na koje se EMIR primjenjuje te na poboljšanje učinkovitosti tih postupaka pet godina nakon donošenja EMIR-a. Taj je prijedlog trenutačno predmet rasprave u Europskom parlamentu i Vijeću. Taj bi prijedlog trebalo koordiniran i uskladiti s ovim prijedlogom.

Postupci nadzora središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a

U skladu s EMIR-om, središnje druge ugovorne strane iz EU-a nadziru kolegiji nacionalnih nadzornih tijela, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), relevantni članovi Europskog sustava središnjih banaka (ESCB) i ostala relevantna tijela (npr. nadzorna tijela najvećih članova sustava poravnanja, određenih mjesta trgovanja i središnjih depozitorija vrijednosnih papira). Ti kolegiji mogu imati i 20 tijela članica i oslanjaju se na koordinaciju tijela matične zemlje. Ti postupci izazivaju određenu zabrinutost zbog postojeće razine integracije na tržištu koju bi u postupcima nadzora trebalo uzeti u obzir. To je važno i za nastavak uspostave unije tržišta kapitala.

Prvo, sve veća koncentracija usluga poravnanja u ograničenom broju središnjih drugih ugovornih strana i posljedični rast prekogranične aktivnosti navode na zaključak da su središnje druge ugovorne strane u tek nekoliko država članica sve važnije za financijski sustav EU-a u cjelini. Stoga je potrebno preispitati postojeće postupke nadzora koje uglavnom provodi nadležno tijelo u matičnoj državi (npr. nadležno tijelo u matičnoj državi odgovorno je za donošenje važnih odluka, kao što su odluke o produljenju odobrenja za rad ili o odobrenju izdvajanja poslovnih procesa i sporazuma o međudjelovanju).

Drugo, zbog neujednačenih postupaka nadzora središnjih drugih ugovornih strana (npr. različiti uvjeti za izdavanje odobrenja za rad ili postupci provjere modela) u cijelom EU-u mogući su rizici regulatorne i nadzorne arbitraže za središnje druge ugovorne strane te neizravno i za njihove članove sustava poravnanja ili klijente. Komisija je na te rizike i potrebu za konvergencijom nadzora upozorila u svojoj Komunikaciji o uniji tržišta kapitala iz rujna 2016. 19 i tijekom javnog savjetovanja o postupanju europskih nadzornih tijela 20 , i svaki put je naglasila probleme koji proizlaze iz različitih postupaka nadzora.

Treće, uloga središnjih banaka kao izdavatelja valute nije na odgovarajući način razmatrana na kolegijima za središnje druge ugovorne strane. Iako se mandati središnjih banaka i supervizora mogu preklapati (posebno u područjima kao što su međudjelovanje, kontrole rizika likvidnosti itd.), neusklađenost je moguća kada nadzorne aktivnosti utječu na ključne odgovornosti središnjih banaka u područjima kao što su stabilnost cijena, monetarna politika i platni sustavi. Zbog njihove se neusklađenosti u kriznim situacijama mogu povećati rizici za financijsku stabilnost, ako raspodjela odgovornosti između nadležnih tijela i dalje bude nejasna.

Postupci nadzora središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja

Danas priznate središnje druge ugovorne strane trećih zemalja poravnavaju znatnu količinu financijskih instrumenata denominiranih u valutama država članica. Na primjer, na Čikaškoj burzi robe u SAD-u važeći ugovoreni iznos od 1,8 bilijuna EUR za kamatne izvedenice denominirane u EUR i 348 milijardi SEK za kamatne izvedenice denominirane u SEK. I to otvara brojna pitanja.

Prvo, pri provedbi EMIR-ovih pravila o istovrijednosti i priznavanju pojavili su se određeni nedostaci, posebice u vezi s kontinuiranim nadzorom. Konkretno, nakon priznavanja središnje druge ugovorne strane u trećoj zemlji, ESMA-i je bio otežan pristup informacijama od središnje druge ugovorne strane, bila je otežana provedba izravnog nadzora središnje druge ugovorne strane, kao i razmjena informacija s relevantnim regulatorima iz EU-a, nadzornim tijelima i središnjim bankama. Zbog toga je prisutan rizik da postupci središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja i/ili usklađenja modela upravljanja rizicima prođu nezamijećeni i/ili neriješeni, što bi moglo imati važne posljedice za financijsku stabilnost subjekata u EU-u.

Drugo, moguća neusklađenost ciljeva nadzornih tijela i središnjih banaka u okviru kolegija dobiva dodatnu dimenziju u kontekstu središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja u kojima sudjeluju tijela koja nisu iz EU-a.

Treće, prisutan je rizik da bi promjene propisa i/ili regulatornog okvira treće zemlje za središnje druge ugovorne strane mogle negativno utjecati na regulatorne ili nadzorne ishode, zbog čega se stvaraju nejednaki uvjeti za središnje druge ugovorne strane iz EU-a i trećih zemalja i mogućnosti za regulatornu ili nadzornu arbitražu. Trenutačno ne postoji mehanizam kojim bi se osiguralo automatsko obavješćivanje EU-a o takvim promjenama i poduzimanje odgovarajućih mjera.

Ta bi pitanja mogla dobivati na važnosti u nadolazećim godinama jer će zbog globalne prirode tržišta kapitala uloga središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja postajati sve važnija. ESMA je već priznala 28 središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja, a zahtjev za priznavanje podnijelo je još 12 središnjih drugih ugovornih strana iz 10 zemalja 21 i one čekaju odluku Komisije o istovrijednosti njihovih regulatornih i nadzornih režima.

Nadalje, središnje druge ugovorne strane iz Ujedinjene Kraljevine trenutačno poravnavaju znatnu količinu transakcija izvedenicama denominiranim u EUR (i drugih transakcija koje podliježu obvezi poravnanja u EU-u). Nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a znatno će se promijeniti udio takvih transakcija koje se poravnavaju posredstvom središnjih drugih ugovornih strana izvan EU-a, zbog čega će prethodno navedena pitanja dobiti na težini. To navodi na zaključak da će trebati rješavati značajne probleme u pogledu očuvanja financijske stabilnosti u EU-u.

U svjetlu tih razmatranja, Komisija je 4. svibnja 2017. donijela Komunikaciju o odgovoru na izazove za ključne infrastrukture financijskog tržišta i daljnjem razvoju unije tržišta kapitala 22 . U Komunikaciji se navodi da će „daljnje promjene [EMIR-a] biti neophodne za poboljšanje postojećeg okvira kojim se osigurava financijska stabilnost i podržava daljnji razvoj i produbljivanje unije tržišta kapitala”.

Potrebno poboljšanje postojećih nadzornih sustava

Budući da se područje poravnanja u EU-u nastavlja razvijati, rješenja za sprječavanje krize i upravljanje središnjim drugim ugovornim stranama moraju biti što djelotvornija. EMIR i Komisijin prijedlog Uredbe o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana važni su koraci u tom smislu. Međutim, pet godina nakon donošenja EMIR-a, zbog rastuće veličine, složenosti i prekogranične prirode poravnanja u EU-u i na globalnoj razini, sve su vidljiviji nedostaci postupaka nadzora središnjih drugih ugovornih strana u EU-u i trećim zemljama. Stoga se ovim prijedlogom utvrđuju određene izmjene EMIR-a i Uredbe o ESMA-i 23 , posebno radi uspostave jasnih i usklađenih postupaka nadzora središnjih drugih ugovornih strana u EU-u i trećim zemljama.

U izvješću o procjeni učinka koji je u prilogu ovom prijedlogu uzeti su u obzir troškovi i koristi tih izmjena. U izvješću se navodi nekoliko mogućnosti za unapređenje nadzora središnjih drugih ugovornih strana na razini EU-a, sudjelovanje središnjih banaka izdanja u nadzoru središnjih drugih ugovornih strana te jačanje kapaciteta EU-a za praćenje, utvrđivanje i ublažavanje rizika središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja.

U procjeni učinka iznose se sveobuhvatni dokazi o tome da predložene izmjene djelotvorno pridonose jačanju sveukupne stabilnosti financijskog sustava EU-a i daljnjem smanjenju malo vjerojatnog (ali izrazito utjecajnog) rizika propasti središnje druge ugovorne strane, uz minimalne troškove za sudionike na tržištu. Predložene izmjene pridonose i daljnjem razvoju i produbljivanju unije tržišta kapitala, u skladu s Komisijinim političkim prioritetima.

1.2.Usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području

Ovaj je prijedlog povezan i usklađen s nizom drugih politika EU-a i inicijativama koje su u tijeku i čiji su ciljevi sljedeći: i. riješiti pitanje sistemskog značaja središnjih drugih ugovornih strana; ii. promicati središnje poravnanje i iii. povećati učinkovitost i djelotvornost nadzora na razini EU-a, u EU-u i izvan EU-a.

Prvo, ovaj je prijedlog u skladu s Komisijinim prijedlogom 24 Uredbe o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana donesenim u studenome 2016. Tim se prijedlogom nastoji osigurati da su tijela EU-a i nacionalna tijela spremna na odgovarajući način riješiti probleme propadajuće središnje druge ugovorne strane, očuvati financijsku stabilnost i izbjeći da troškove povezane s restrukturiranjem i sanacijom propadajućih središnjih drugih ugovornih strana plaćaju porezni obveznici. Komisija svojim prijedlogom želi osigurati da se u malo vjerojatnom scenariju financijskih poteškoća ili propasti središnjih drugih ugovornih strana zaštite njihove ključne funkcije i istovremeno očuva financijska stabilnost i izbjegne da troškovi restrukturiranja i sanacije propadajućih središnjih drugih ugovornih strana padnu na porezne obveznike. Rješenja za krizno stanje oporavka i sanacije središnjih drugih ugovornih strana uključena u taj prijedlog temelje se na činjenici da su EMIR-om osigurani najkvalitetniji aranžmani za sprječavanje krize (tj. za uređenje i nadzor središnje druge ugovorne strane). Daljnjim poboljšanjem nadzora središnjih drugih ugovornih strana u skladu s EMIR-om trebala bi se dodatno umanjiti i najmanja vjerojatnost da će se ukazati potreba za primjenom tih mjera oporavka i sanacije. Usklađivanja i poboljšanja nadzora sadržana u ovom prijedlogu trebalo bi na odgovarajući način preuzeti i u zakonodavni prijedlog o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana. Moguće je da će biti potrebne ciljane izmjene kako bi se uzela u obzir nova uloga Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane u okviru kolegija u skladu s EMIR-om, a kasnije i u sanacijskim kolegijima.

Drugo, ovaj je prijedlog povezan s Komisijinim prijedlogom 25 izmjene Uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR) 26 donesene u studenome 2016. Cilj prijedloga je da se iz izračuna pragova omjera poluge isključe inicijalni iznosi nadoknade za središnje poravnate transakcije izvedenicama koje članovi sustava poravnanja primaju u gotovini od svojih klijenata koje se prosljeđuju središnjim drugim ugovornim stranama. Stoga će se njime olakšati pristup sustavu poravnanja jer će se umanjiti kapitalni zahtjevi za pružanje usluga klijentima ili usluga neizravnog poravnanja, čime se dodatno ističe važnost središnjih drugih ugovornih strana unutar financijskog sustava.

Treće, ovim se prijedlogom nadopunjuje Komisijin prijedlog ciljanih izmjena EMIR-a 27 , donesen u svibnju 2017. Cilj prijedloga je pojednostavniti određene zahtjeve iz EMIR-a i učiniti ih proporcionalnijima kako bi se smanjili prekomjerni troškovi za sudionike na tržištu, bez ugrožavanja financijske stabilnosti. Stoga bi ovaj prijedlog trebao dodatno potaknuti sudionike na tržištu da se koriste središnjim poravnanjem, čime se dodatno naglašava važnost središnjih drugih ugovornih strana u financijskom sustavu.

Četvrto, ovaj je prijedlog u skladu sa savjetovanjem o postupanju europskih nadzornih tijela koje je Komisija pokrenula u ožujku 2017. 28 , s ciljem jačanja i poboljšanja učinkovitosti i djelotvornosti europskih nadzornih tijela.

Peto, prijedlog je u skladu s iskustvima u provedbi i izvršenju odredaba o trećim zemljama u financijskom zakonodavstvu EU-a, kako je navedeno u radnom dokumentu službi Komisije o istovrijednosti 29 . Taj radni dokument službi Komisije sadržava činjenični pregled postupka utvrđivanja istovjetnosti zakonodavstva EU-a o financijskim uslugama sa zakonodavstvom trećih zemalja. Navode se iskustva u provedbi i izvršenju odredbi o trećim zemljama u financijskom zakonodavstvu EU-a. Iznose se i ključni aspekti istovrijednosti (npr. izvršavanje ovlasti, procjena, naknadno praćenje) i objašnjava njihova provedba u praksi.

Šesto, ovaj je prijedlog u skladu s kontinuiranim međunarodnim djelovanjem Odbora za financijsku stabilnost (FSB) čiji su ciljevi, među ostalim: i. promicati središnje poravnanje i prekogranične aranžmane radi poboljšanja stabilnosti tržišta OTC izvedenica; ii. ostvariti dosljednu primjenu načela za infrastrukturu financijskih tržišta Odbora za platni sustav i infrastrukturu tržišta (CPMI) i Međunarodne organizacije nadzornih tijela za vrijednosne papire (IOSCO); iii. pratiti provedbu reformi tržišta OTC izvedenica koje provodi skupina G20 (posredstvom radne skupine FSB-a za OTC izvedenice) te iv. razvijati dodatne smjernice za sanaciju središnjih drugih ugovornih strana (skupina FSB-a za sanaciju).

1.3.Usklađenost s drugim politikama Unije

Ovaj je prijedlog povezan i usklađen sa stalnim naporima koje Komisija ulaže u daljnji razvoj unije tržišta kapitala. U Komunikaciji o uniji tržišta kapitala iz 2016. naglašeno je da je potrebno i dalje razvijati i integrirati tržišta kapitala u EU-u 30 . Daljnjim usklađivanjem nadzora središnjih drugih ugovornih strana na razini EU-a može se potaknuti razvoj povezanijih i bolje integriranih tržišta kapitala jer su učinkovitije i otpornije središnje druge ugovorne strane ključni elementi za dobro funkcioniranje unije tržišta kapitala. Komisija je stoga u Komunikaciji o preispitivanju akcijskog plana o uniji tržišta kapitala sredinom programskog razdoblja 31 , koja je donesena 8. lipnja 2017., predložila proširenje ESMA-inih ovlasti radi promicanja djelotvornosti usklađenog nadzora u cijelom EU-u i izvan EU-a. S druge strane, unija tržišta kapitala podrazumijeva nastanak većih i likvidnijih financijskih tržišta, zbog čega će središnje druge ugovorne strane poravnavati sve više transakcija zbog čega će se povećavati njihova sistemska važnost. S obzirom na mogućnost povećanog volumena i postojeće mogućnosti za regulatornu i nadzornu arbitražu, potrebna su daljnja poboljšanja nadzornog okvira kako bi se osigurala snažna i stabilna unija tržišta kapitala.

Osim toga, prijedlog je u skladu s Komisijinim dokumentom za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije, koji je donesen 31. svibnja 2017. 32 Konkretno, u dokumentu za razmatranje navodi se da je dovršetak istinske financijske unije neophodan za djelotvornu i stabilnu ekonomsku i monetarnu uniju. Prema dokumentu, to uključuje i elemente koji su već predstavljeni, uključujući dodatne mjere koje je potrebno poduzeti u vezi s unijom tržišta kapitala. Prijedlog će pridonijeti razvoju dublje integriranih tržišta kapitala time što će osigurati daljnju konvergenciju nadzora središnjih drugih ugovornih strana na razini EU-a.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

2.1.Pravna osnova

Ovaj prijedlog temelji se na članku 114. UFEU-a, koji je pravna osnova za Uredbu EMIR i Uredbu o ESMA-i. Analizom provedenom u okviru izvješća o procjeni učinka utvrđeni su elementi EMIR-a koje je potrebno izmijeniti radi jačanja sveukupne stabilnosti financijskog sustava EU-a i daljnjeg smanjenja malo vjerojatnog (ali izrazito utjecajnog) rizika propasti središnje druge ugovorne strane uz minimalne troškove za sudionike na tržištu. Samo su suzakonodavci EU-a nadležni za unošenje potrebnih izmjena. Potrebno je izmijeniti Uredbu o ESMA-i radi osnivanja Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane, kojemu su EMIR-om povjerene važne zadaće.

2.2.Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

EMIR je uredba koja je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. U EMIR-u se utvrđuje nadzorni okvir koji se primjenjuje na središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u EU-u i na središnje druge ugovorne strane trećih zemalja koje pružaju usluge poravnanja članovima sustava poravnanja ili mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u EU-u. U skladu s EMIR-om, država članica u kojoj središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan ima važnu ulogu u nadzornim sustavima. Međutim, države članice i nacionalna nadzorna tijela ne mogu jednostrano rješavati sistemske rizike koje predstavljaju izrazito integrirane i međusobno povezane središnje druge ugovorne strane koje posluju na prekograničnoj osnovi izvan okvira nacionalnih nadležnosti. Osim toga, države članice ne mogu ublažiti vlastite rizike koji proizlaze iz razlika u nacionalnim postupcima nadzora. Države članice i nacionalna nadležna tijela ne mogu samostalno rješavati sistemske rizike koje bi središnje druge ugovorne strane trećih zemalja mogle predstavljati za financijsku stabilnost EU-a u cjelini.

Ciljeve EMIR-a koji se odnose na povećanje sigurnosti i učinkovitosti središnjih drugih ugovornih strana utvrđivanjem jedinstvenih zahtjeva za njihovo poslovanje države članice ne mogu dostatno ostvariti pojedinačno, nego se zbog opsega djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini EU-a u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. UFEU-a.

2.3.Proporcionalnost

Prijedlogom se nastoji osigurati da se nadzornim sustavima iz EMIR-a ostvari cilj, a to je smanjenje sistemskog rizika na tržištima izvedenica na proporcionalniji i djelotvorniji način, uz minimalne troškove za sudionike na tržištu. U prijedlogu se utvrđuje pojednostavnjeni okvir za nadzor središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje za rad u EU-u i objašnjavaju uloge i odgovornosti svih različitih nacionalnih nadležnih tijela te nadležnih tijela i institucija EU-a. Ponovnim kalibriranjem nadzornih sustava prijedlog pridonosi rješavanju sve veće prekogranične sistemske prirode središnjih drugih ugovornih strana, uz očuvanje fiskalnih odgovornosti nadležnih tijela države članice poslovnog nastana. Osim toga, prijedlogom se uvodi pristup koji središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja omogućuje da ispune zahtjeve iz EMIR-a u skladu s vlastitim nacionalnim usporedivim pravilima koja omogućuju razmjeran pristup usmjeren na sistemsku važnost središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja za tržišta u EU-u. Istodobno, prijedlog se odnosi samo na ono što je potrebno za ostvarivanje EMIR-ova cilja, a to je smanjenje sistemskog rizika uspostavom transparentnih i objektivnih kriterija za prepoznavanje, praćenje i ublažavanje rizika koje središnje druge ugovorne strane trećih zemalja predstavljaju za financijsku stabilnost EU-a. Prijedlog stoga izravno pridonosi ukupnoj većoj proporcionalnosti nadzornih sustava iz EMIR-a. Isto tako, prijedlogom se uvode samo ciljane izmjene Uredbe o ESMA-i, koje se odnose samo na ono što je potrebno da bi ESMA obavila zadaće koje su joj EMIR-om povjerene.

2.4.Odabir instrumenta

EMIR i pravni akt o osnivanju ESMA-e su uredbe i stoga ih treba izmijeniti pravnim instrumentom iste prirode.

3.REZULTATI EX-POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

3.1.Ex-post evaluacija / provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

U izvješću o procjeni učinka koje je priloženo ovom prijedlogu analizira se u kojoj je mjeri EMIR-ovim postojećim postupcima nadzora središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u EU-u i izvan EU-a ostvaren cilj, a to je osigurati ravnopravne uvjete za pružanje usluga središnjih drugih ugovornih strana na učinkovit i djelotvoran način te jesu li ti postupci usklađeni, relevantni i osiguravaju li dodanu vrijednost EU-a. Analiza sadržava i rezultate dvaju stručnih analiza funkcioniranja nadzornih kolegija u skladu s EMIR-om koje je ESMA provela u 2015. 33 i 2016. 34 Osim toga, analiza se temelji na informacijama od ESMA-e o procjeni postojećeg sustav utvrđivanja istovrijednosti regulatornog okvira trećih zemalja i priznavanja iz izvješća pripremljenog za Komisiju u kontekstu preispitivanja EMIR-a. 35

Što se tiče djelotvornosti nadzornih sustava iz EMIR-a koji se primjenjuju na središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u EU-u, iskustva iz prakse pokazuje da je suradnjom članova kolegija u njihovoj sadašnjoj strukturi omogućeno zastupanje stavova nadzornih tijela različitih sudionika središnjeg poravnanja, čime se pridonosi ciljevima konvergencije nadzora i jednakim uvjetima za središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u EU. Međutim, postavlja se pitanje usklađenosti nadzora središnjih drugih ugovornih strana u državama članicama, što navodi na zaključak da bi trebalo razmotriti učinkovitiji pristup prekograničnom nadzoru središnjih drugih ugovornih strana. Konkretno, stupanj suradnje među članovima kolegija bitno ovisi o ulozi kolegija u postupku odlučivanja. Iako je tijekom postupka izdavanja odobrenja za rad „ESMA primijetila da kolegiji za nadzor središnjih drugih ugovornih strana obično olakšavaju dvosmjernu suradnju: s jedne strane, predsjedavajuća nacionalna nadležna tijela dobila su dobre i konstruktivne informacije od članova kolegija koje su iskoristila za svoje procjene rizika, a s druge su strane članovi kolegija dobili informacije koje su im potrebne radi glasovanja o usvajanju zajedničkog mišljenja.” 36 , suradnja ipak nije tako dobra ako nema potrebe za takvim mišljenjem. Stoga ESMA smatra ”da postoji rizik da bi nakon izdavanja odobrenja za rad središnjoj drugoj ugovornoj strani kolegiji mogli postati samo mehanizam za razmjenu informacija, a ne djelotvorno nadzorno tijelo.” Osim toga, na temelju preliminarnih zapažanja može se zaključiti da i. članovi kolegija ne sudjeluju jednako u raspravama kolegija te da su ii. nadzorni pristupi nacionalnih nadležnih tijela vrlo različiti čak i kada je riječ o usporedivim središnjim drugim ugovornim stranama. ESMA je osigurala zajedničke predloške radi potpore konvergenciji nadzora među nacionalnim nadležnim tijelima, ali time problem nije riješen jer se nacionalna nadležna tijela različito koriste svojim diskrecijskim pravom. Stoga ima prostora za poboljšanja kojima bi se pridonijelo boljoj konvergenciji nadzora središnjih drugih ugovornih strana na razini EU-a, poboljšanju jednakih uvjeta u EU-u i učinkovitijoj konvergenciji nadzora.

Što se tiče djelotvornosti nadzora središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja, ESMA je prema postojećim aranžmanima mogla priznati 28 središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja za pružanje usluga poravnanja drugim ugovornim stranama u EU-u. To je u skladu s ciljevima skupine G20 za promicanje prekograničnih aranžmana. Istodobno većina sudionika savjetovanja o EMIR-u (uglavnom poduzeća iz financijskog sektora i sektorska udruženja) smatra da se zbog EMIR-ovih pravila o istovrijednosti regulatornih okvira za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja de facto stvorila situacija u kojoj su zahtjevi za središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u EU-u možda stroži od zahtjeva za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja, zbog čega se stvaraju nejednaki uvjeti na štetu prvih. ESMA je naglasila i da je EMIR-ov pristup središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja iznimno fleksibilan, da se u cijelosti oslanja na pravila i nadzorne sustave treće zemlje te da se u većini trećih zemalja smatra da su središnje druge ugovorne strane trećih zemalja sistemski relevantni dijelovi infrastrukture te da su predmet pomnog nadzora. ESMA smatra da bi trenutačni pristup EMIR-a mogao biti model u smislu uzajamnog povjerenja, ali da bi taj pristup mogao biti ugrožen ako se ubuduće samo EU bude oslanjao na propise i nadležna tijela trećih zemalja te da to ne bi bilo dobro za središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u EU-u.

Kad je riječ o učinkovitosti, većina sudionika u savjetovanju o EMIR-u suglasna je da je cilj osigurati jednake uvjete za središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u EU-u promicanjem ujednačene primjene EMIR-a. Sudionici su istodobno istaknuli trajanje postupka izdavanja odobrenja i naglasili da bi u određenim slučajevima nacionalna nadležna tijela mogla na neodređeno vrijeme odgoditi rok za izdavanje odobrenja te time stvoriti pravnu nesigurnost. Neki su sudionici istaknuli da je potrebna veća transparentnost u funkcioniranju kolegija, ne samo prema središnjim drugim ugovornim stranama u postupku izdavanja odobrenja za rad i proširenja poslovanja na dodatne usluge, već i prema korisnicima središnjih drugih ugovornih strana kako bi im se omogućio bolji uvid u postupak izdavanja odobrenja za rad i njegove posljedice. Štoviše, nekoliko nadležnih tijela i sektorskih sudionika i operatori tržišne infrastrukture zatražili su jasniji postupak i rokove za izdavanje odobrenja za rad i proširenje poslovanja središnjih drugih ugovornih strana na dodatne usluge. Sudionici su predložili da bi EMIR-om trebalo objasniti modalitete postupka kolegija, posebice uloge i odgovornosti različitih članova kolegija. Prema tome, poboljšanja jesu potrebna, osobito radi pojednostavnjenja nadzora središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u EU-u. Tako bi suradnja nacionalnih i nadzornih tijela EU-a postala učinkovitija te bi se time izbjeglo udvostručavanje nadzornih zadaća i uštedjelo na vremenu i resursima.

Što se tiče postojećeg sustava nadzora središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja, sektorska udruženja koja su sudjelovala u savjetovanju o EMIR-u kazala su da Komisijina procjena istovrijednosti predugo traje. ESMA je postavila nekoliko pitanja o učinkovitosti postupka priznavanja središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja. Prvo, ESMA smatra da je postupak strog i mukotrpan, što dokazuje i mali broj odluka o priznavanju donesenih u 2015. Drugo, ESMA je istaknula da je za nju postupak priznavanja središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja veliko administrativno opterećenje.

Što se tiče relevantnosti, sustavi nadzora iz EMIR-a i dalje su sastavnica međunarodnih napora koji se poduzimaju radi povećanja stabilnosti globalnog tržišta OTC izvedenica, uz olakšavanje prekograničnih sporazuma o ustupanju nadležnosti. Sustavi nadzora iz EMIR-a jamče i da će financijska tržišta i dalje pridonositi održivom i dugoročnom rastu radi produbljenja unutarnjeg tržišta u interesu potrošača i poslovnih subjekata, što je dio napora koje Komisija ulaže radi potpore ulaganjima, rastu i zapošljavanju.

Kao što je opisano u odjeljku 2.4. izvješća o procjeni učinka koje je u prilogu ovom prijedlogu, sustavi nadzora iz EMIR-a usklađeni su s ostalim zakonodavnim aktima EU-a kojima se: i. rješava pitanje sistemskog značaja središnjih drugih ugovornih strana; ii. promiče središnje poravnanje te iii. poboljšava učinkovitost i djelotvornost nadzora koji se provodi na razini EU-a, kako u EU-u tako i izvan EU-a.

Konačno, kad je riječ o dodanoj vrijednosti EU-a, sustavima nadzora iz EMIR-a popunjena je praznina jer je uveden novi mehanizam kojim se olakšava konvergencija nadzora na razini EU-a kako bi se uzeli u obzir sistemski rizici središnjih drugih ugovornih strana koje nude usluge poravnanja drugim ugovornim stranama u EU-u.

3.2.Savjetovanje s dionicima

Ovaj se prijedlog temelji na nekoliko javnih savjetovanja.

Prvo, uzeta su u obzir stajališta dionika i tijela javne vlasti nakon objave Komisijine Komunikacije o odgovoru na izazove za ključne infrastrukture financijskog tržišta i daljnjem razvoju unije tržišta kapitala od 4. svibnja 2017. 37 U Komunikaciji se navodi da su zbog izazova u području poravnanja izvedenica potrebne dodatne promjene kako bi se osigurala financijska stabilnost, sigurnost i nesmetano poslovanje središnjih drugih ugovornih strana koje su od sistemske važnosti za financijska tržišta u EU-u te pružila potpora daljnjem razvoju unije tržišta kapitala.

Drugo, prijedlog se temelji na primjedbama o EMIR-u i nadzoru središnjih drugih ugovornih strana iznesenim tijekom savjetovanja o postupanju europskih nadzornih tijela koja je trajala od 21. ožujka do 17. svibnja 2017. Komisija je pokrenula savjetovanje kako bi stekla jasniji pregled područja u kojima bi se mogla osnažiti i poboljšati učinkovitost i djelotvornost europskih nadzornih tijela 38 .

Treće, u prijedlogu su uzeta u obzir očitovanja o konvergenciji nadzora dostavljena tijekom savjetovanja o preispitivanju akcijskog plana o uniji tržišta kapitala sredinom programskog razdoblja koje je trajalo od 20. siječnja 2017. do 17. ožujka 2017. 39 Tijekom savjetovanja tražila su se stajališta dionika o tome kako se aktualni akcijski plan o uniji tržišta kapitala može doraditi i dovršiti tako da postane snažan politički okvir za razvoj tržišta kapitala. Tijekom savjetovanja dostavljeno je 178 očitovanja.

Četvrto, u prijedlogu su uzeta u obzir očitovanja o sustavima nadzora iz EMIR-a dostavljena tijekom savjetovanja o preispitivanju EMIR-a koje je trajalo od svibnja do kolovoza 2015. Tijekom savjetovanja dostavljeno je više od 170 očitovanja od brojnih dionika i tijela javne vlasti. 40  

Općenito, sudionici savjetovanja smatraju da su postojeći sustavi nadzora iz EMIR-a korisni za povećanje sigurnosti i nesmetanog poslovanja središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u EU-u i općenito podržavaju ulogu kolegija nadzornih tijela. Sudionici su istaknuli i da je provedba većine zahtjeva iz EMIR-a počela​tek nedavno te da je stoga preuranjeno razmatrati temeljitu reformu postojeće nadzorne strukture. Sudionici, a posebno tijela javne vlasti, istaknuli su da bi nacionalna nadležna tijela i dalje trebala biti aktivno uključena u nadzor, s obzirom na različite vrste središnjih drugih ugovornih strana koje trenutačno (lokalno ili prekogranično) posluju, . Brojni su sudionici međutim naglasili da operacije središnjih drugih ugovornih strana imaju prekograničnu sistemsku važnost te da bi trebalo izbjegavati provođenje nadzora samo na nacionalnoj razini. Sudionici su većinom podržali veću konvergenciju nadzora središnjih drugih ugovornih strana na razini EU-a jer smatraju da je postojeći sustav rascjepkan i neučinkovit. Sudionici smatraju da su povećano prekogranično poslovanje, sistemska važnost središnjih drugih ugovornih strana i pristup likvidnosti u europodručju razlozi za proširenje nadzornih ovlasti na razini EU-a. Sudionici su ipak, pri razmatranju proširenja izravnih ovlasti na razini EU-a za nadzor središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a i u trećim zemljama, upozorili da bi takvo proširenje trebalo biti u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, tim više što ni jedna struktura EU-a ne bi imala dovoljno sredstava za spašavanje propadajuće središnje druge ugovorne strane, bez obzira na zanemariv rizik nastanka takvog događaja. Konačno, brojni su sudionici, među ostalim i ESMA 41 , istaknuli da je potrebno poboljšati postojeći okvir u dijelu koji se odnosi na središnje druge ugovorne strane trećih zemalja.

3.3.Procjena učinka

U Izvješću o procjeni učinka razmatraju se mjere koje se odnose na ciljane izmjene EMIR-ovih sustava nadzora središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u EU-u i iz trećih zemalja koje nude ili su voljne nuditi svoje usluge drugim ugovornim stranama u EU-u. Za ostvarenje željenih ciljeva utvrđeno je i odabrano nekoliko mjera politike:

·Za poboljšanje nadzora središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u EU-u trebalo bi pojednostavniti postojeće sustave nadzora i dodatno ih centralizirati uspostavom europskog nadzornog mehanizma, kako bi se osiguralo odgovarajuće sudjelovanje nacionalnih tijela, središnjih banaka izdanja i ESMA-e u okviru njihovih nadležnosti. To će pridonijeti poboljšanju usklađenosti sustava nadzora središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u EU-u promicanjem jednakih uvjeta za središnje druge ugovorne strane iz EU-a te usklađenosti primjene EMIR-a u EU-u i osigurati odgovarajuću usklađenost posebnih područja nadzorne odgovornosti i s time povezane nacionalne fiskalne odgovornosti. To će pridonijeti smanjenju troškova na institucionalnoj razini jer će se izbjeći preklapanja poslova nadzora nadležnih tijela, kao i za središnje druge ugovorne strane zbog pojednostavnjenja njihova nadzornog okvira i ograničavanja rizika udvostručavanja nadzora.

·Kako bi se poboljšali sustavi nadzora u EU-u kojima se ublažavaju rizici koji se odnose na središnje druge ugovorne strane trećih zemalja, u izvješću o procjeni učinka razmatra se mogućnost da se na središnje druge ugovorne strane trećih zemalja primjenjuje „klizna ljestvica” dodatnih nadzornih zahtjeva ESMA-e i relevantnih središnjih banaka izdanja, koja bi se temeljila na objektivnih kriterijima ili pragovima. Stupanj i intenzitet nadzora EU-a bio bi razmjeran i ovisio bi rizičnosti središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja za EU. Kriteriji ili pragovi mogu biti različiti: na središnje druge ugovorne strane niske razine rizika (središnje druge ugovorne prve razine rizika) stalno bi se primjenjivala EMIR-ovih pravila o istovrijednosti regulatornog okvira i priznavanju, dok bi se središnje druge ugovorne strane srednje ili visoke razine rizika (središnje druge ugovorne strane druge razine rizika) primjenjivala klizna ljestvica dodatnih nadzornih zahtjeva, uključujući, s jedne strane, zahtjev koji se odnosi na odobrenje i poslovni nastan u EU-u za sve središnje druge ugovorne strane trećih zemalja koje bi predstavljale značajan rizik izloženosti za EU i stabilnost njegova financijskog sustava.

·Ta stupnjevita klizna ljestvica nadzornih zahtjeva omogućit će razmjeran i uravnotežen nadzor središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja i odgovarajuće ublažavanje svih s njima povezanih sistemskih rizika, bez nepotrebnog rascjepkavanja globalnog sustava i prekomjernih troškova za sudionike na tržištu. To će pridonijeti poboljšanju mehanizama za nadzorna tijela u EU-u i središnje banke izdanja za rješavanje rizika središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja i istodobno će osigurati ravnopravne uvjete za središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u EU-u i središnje druge ugovorne strane trećih zemalja, kao i bolje kontinuirano izvršenje i usklađenost središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja. Iako ta mjera može izazvati neke dodatne troškove na institucionalnoj razini i za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja, a u konačnici i za sudionike na tržištu, te bi troškove treba promatrati u odnosu na prednosti ublažavanja sistemskih rizika, iako je točne novčane koristi od smanjenja sistemskog rizika teško unaprijed utvrditi.

Paketom predloženih mjera žele se uspostaviti jasni i usklađeni sustavi nadzora središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u EU-u i u trećim zemljama.

3.4.Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

3.5.Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Ne očekuje se da će izmjene predviđene radi poboljšanja nadzora središnjih drugih ugovornih strana u EU-u i ublažavanja rizika središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja utjecati na proračun EU-a.

Zbog mogućih dodatnih poslova, kao što je obrada registracije središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja i njihov kontinuirani nadzor, ESMA će možda trebati povećati svoja planirana sredstva. Međutim, dodatni troškovi za proračun EU-a ublažili bi se mehanizmima za povećanje financiranja europskog mehanizma, kao što je naplata naknada od središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a i trećih zemalja koje će biti pod izravnim nadzorom europskog mehanizma.

Financijski i proračunski učinak prijedloga navedeni su u zakonodavnom financijskom izvješću koje je priloženo ovom prijedlogu.

5.OSTALI ELEMENTI

5.1.Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Prijedlog sadržava zahtjev u kojem se navodi da je potrebna evaluacija EMIR-a u cijelosti, s posebnim naglaskom na učinkovitosti i djelotvornosti predloženih sustava nadzora u svrhu ostvarenja prvobitnog EMIR-ova cilja, a to je povećanje financijske stabilnosti. Evaluacijom bi stoga trebalo uzeti u obzir sve aspekte EMIR-a, a osobito sljedeće:

·broj središnjih drugih ugovornih strana za koje je započeo postupak oporavka ili sanacije;

·učestalost primjene mehanizma za rješavanje sporova od strane nacionalnih nadležni tijela;

·broj izravnih nadzora središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja;

·broj priznatih središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja;

·broj povreda uvjeta o istovjetnosti i/ili priznavanju koje su počinile središnje druge ugovorne strane trećih zemalja;

·procijenjeni troškovi za druge ugovorne strane u EU-u.

Tu bi evaluaciju u načelu trebalo provesti najmanje 5 godina nakon uvođenja tih izmjena.

Tijekom evaluacije trebalo bi prikupiti podatke od svih relevantnih dionika, a osobito od središnjih drugih ugovornih strana, članova sustava poravnanja, nefinancijskih drugih ugovornih strana, malih financijskih drugih ugovornih strana i općenito klijenata i neizravnih klijenata članova sustava poravnanja. Podatke bi trebalo zatražiti i od ESMA-e te od nacionalnih nadležnih tijela i središnjih banaka. Statističke podatke za analizu trebalo bi zatražiti od ESMA-e.

5.2.Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

5.2.1.Uvođenje Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane u okviru ESMA-ina Odbora supervizora

Izmjene kojima se uređuje odnos između Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i ESMA-ina Odbora supervizora (Uredba o ESMA-i, članci 4., 6., 40., 42., 43.)

Člankom 1. stavkom 1. uvodi se novi članak 4. stavak 4. Uredbe o ESMA-i s definicijom središnje druge ugovorne strane koja je usklađena s definicijom iz EMIR-a.

Člankom 1. stavkom 2. u članku 6. Uredbe o ESMA-i umeće se nova točka (1.a) o uspostavi Izvršnog odbora u okviru ESMA.-ina Odbora supervizora (Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane) u području nadzora središnjih drugih ugovornih strana u Uniji i trećim zemljama.

Člankom 1. stavkom 4. u članku 40. stavku 1. Uredbe o ESMA-i umeće se nova točka (f) kojom se utvrđuje da su predsjedatelj i dva direktora Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane članovi ESMA-ina Odbora supervizora bez prava glasa.

Člankom 1. stavkom 5. mijenja se članak 42. prvi podstavak Uredbe o ESMA-i kojim se uređuje da predsjednik, članovi Odbora supervizora s pravom glasa, predsjedatelj i dva direktora Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane moraju djelovati neovisno i objektivno u interesu Unije.

Člankom 1. stavkom 6. mijenja se članak 43. stavak 1. Uredbe o ESMA-i i utvrđuje razlika između zadaća Odbora supervizora i zadaća Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane. Člankom 1. stavkom 6. zamjenjuje se članak 43. stavak 8. Uredbe o ESMA-i kako bi se dodalo da Odbor supervizora u dogovoru s Izvršnim odborom za središnje druge ugovorne strane nadzire rad izvršnog direktora.

Izmjene kojima se utvrđuje ustroj Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane  (Uredba o ESMA-i, novi članci 44.a do 44.c)

Kako bi se utvrdio ustroj Izvršnog odbora u okviru ESMA-ina Odbora supervizora, člankom 1. stavkom 7. umeću se novi članci 44.a, 44.b i 44.c u okviru Poglavlja III. novog odjeljka 1.A Uredbe o ESMA-i. U novom odjeljku 1.A utvrđuje se sastav Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane, njegove zadaće i ovlaštenje za odlučivanje kako bi se osigurao usklađen pristup nadzoru u EU-u, odgovarajuća razina stručnosti te brz i djelotvoran postupak odlučivanja o nadzoru središnje druge ugovorne strane.

Novim člankom 44.a propisuje se da će Izvršni odbor u okviru Odbora supervizora za središnje druge ugovorne strane imati: i. stalne članove, uključujući neovisnog predsjedatelj i dva direktora s pravom glasa te predstavnika ESB-a i Komisije bez prava glasa i ii. članove za pojedinačnu središnju drugu ugovornu stranu, uključujući predstavnika nadležnog tijela države članice u kojoj središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan, koji ima pravo glasa, i predstavnika relevantne središnje banke izdanja, koji nema pravo glasa. Stalni članovi trebali bi sudjelovati na svim sastancima Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane. Članovi za pojedinačnu središnju drugu ugovornu stranu trebali bi sudjelovati na sastancima kada je to potrebno i primjereno za središnje druge ugovorne strane pod njihovim nadzorom. Predsjedatelj može pozivati i druge članove sadašnjeg kolegija nadzornih tijela iz članka 18. EMIR-a te predstavnike nadležnih tijela središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja koje je ESMA priznala, kao promatrače, kako bi se osiguralo da Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane na odgovarajući način uzima u obzir stajališta drugih relevantnih nadležnih tijela. Prisutnost neovisnih stalnih članova i članova za pojedinačnu središnju drugu ugovornu stranu osigurat će dosljednost, primjerenost i razmjernost odluka Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane u cijelom EU-u te sudjelovanje relevantnih nacionalnih nadležnih tijela, središnjih banaka izdanja i promatrača u postupcima odlučivanja o pitanjima koja se odnose na središnju drugu ugovornu stranu s poslovnim nastanom u državi članici. U postupku odlučivanja o središnjoj drugoj ugovornoj strani treće zemlje trebali bi sudjelovati samo stalni članovi Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i relevantne središnje banke izdanja valuta Unije.

Novim člankom 44.b propisuje se da Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane obavlja razne zadaće koje su mu dodijeljene u skladu s EMIR-om kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta te financijska stabilnost Unije i država članica. Stoga se upućivanja na ESMA-u u izmjenama EMIR-a sadržanim u ovom prijedlogu odnose na Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane, osim ako nije navedeno drugačije. Njime se propisuje i da će Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane imati osoblje i odgovarajuća sredstva kako bi se zajamčila njegova samostalnost, neovisnost i odgovarajuće funkcioniranje.

Kako bi se zajamčio brz i djelotvoran postupak odlučivanja, novim člankom 44.c utvrđuje se da će Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane svoje odluke donositi jednostavnom većinom glasova svojih članova, u skladu s odredbama o pravu glasa iz novog članka 44.a stavka 1. te da će predsjedatelj Izvršnog odbora imati odlučujući glas u slučaju neodlučnog rezultata glasovanja.

Izmjene kojima se utvrđuju odgovornost i neovisnost članova Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane (Uredba o ESMA-i, novi članak 48.a, članci 49. i 50.)

Člankom 1. stavkom 8. zamjenjuje se naslov odjeljka 3. u Poglavlju III. Uredbe o ESMA-i kako bi se utvrdili zahtjevi koji se odnose na predsjedatelj i dva direktora Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane.

Člankom 1. stavkom 9. umeće se novi članak 48.a kojim se propisuju imenovanje i zadaće predsjedatelja i direktora Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane. Člankom 48.a stavkom 2. utvrđuje se da se predsjedatelj i dva direktora imenuju na temelju postignuća, vještina, znanja iz područja poravnanja, aktivnosti nakon trgovanja i financija te iskustva relevantnog za nadzor i regulaciju središnjih drugih ugovornih strana kako bi se osigurala odgovarajuća razina stručnosti na temelju otvorenog natječaja. Člankom 48.a stavkom 4. određuje se da Komisija prijedlog imenovanja kandidata podnosi Europskom parlamentu na odobrenje. Nakon odobrenja Europskog parlamenta, Vijeće donosi provedbenu odluku o imenovanju predsjedatelja i dva direktora. Sudjelovanjem suzakonodavaca u postupku imenovanja osiguravaju se transparentnost i demokratska kontrola. Nadalje, člankom 48.a stavkom 5. utvrđuje se da Vijeće na prijedlog Komisije, koji je odobrio Europski parlament, može donijeti provedbeni akt o razrješenju dužnosti predsjedatelja ili direktora pod određenim uvjetima, kako bi bili odgovorni Europskom parlamentu i Vijeću te kako bi se zaštitila prava Unijinih institucija.

Člankom 1. stavkom 10. mijenja se članak 49. Uredbe o ESMA-i kako bi se utvrdilo da predsjedatelj i direktori Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane moraju djelovati neovisno i objektivno u interesu Unije.

Člankom 1. stavkom 11. mijenja se članak 50. Uredbe o ESMA-i i propisuje da Europski parlament i Vijeće radi osiguranja demokratske odgovornosti mogu zatražiti izjavu od predsjedatelja Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane, kad god se to od njih zatraži. Osim toga, predsjedatelj Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane dužan je, kad god se to od njega zatraži, pisanim putem izvješćivati Europski parlament o glavnim aktivnostima Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i dostaviti sve relevantne informacije koje je izvanredno zatražio Europski parlament.

Izmjene kojima se određuje interakcija između Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i zadaća ESMA-ina izvršnog direktora, utvrđuju proračun i poslovne tajna (Uredba o ESMA-i, članci 53., 63. i 70.)

Člankom 1. stavkom 12. mijenja se članak 53. Uredbe o ESMA-i i utvrđuje interakcija između Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i zadaća ESMA-ina izvršnog direktora. Člankom 1. stavkom 12. točkom (a) mijenja se članak 53. stavak 2. i utvrđuje da izvršni direktor uzima u obzir smjernice Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane za provedbu ESMA-ina godišnjeg programa rada, pod kontrolom Upravnog odbora. Člankom 1. stavkom 12. točkom (b) mijenja se članak 53. stavak 4. i utvrđuje da izvršni direktor mora dobiti odobrenje Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane za poslove koji su u njegovoj nadležnosti pri izradi višegodišnjeg programa rada prije nego što ga dostavi Upravnom odboru. Člankom 1. stavkom 12. točkom (c) mijenja se članak 53. stavak 7. i zahtijeva da izvršni direktor pribavi odobrenje Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane za poslove u njegovoj nadležnosti pri izradi nacrta izvješća o ESMA-inim aktivnostima prije nego što ga proslijedi Upravnom odboru.

Člankom 1. stavkom 13. u članak 63. Uredbe o ESMA-i umeće se novi stavak 1.a i utvrđuje da se rashodi i naknade koji se odnose na poslove Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane zasebno navode u ESMA-inim procjenama. Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane odobrava nacrt rashoda i naknada koji je izvršni direktor pripremio prije donošenja procjena.

Člankom 1. stavkom 14. mijenja se članak 70. stavak 1. Uredbe o ESMA-i i propisuje da su članovi Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane obuhvaćeni obvezom čuvanja poslovne tajne u skladu s člankom 339. UFEU-a i relevantnim odredbama zakonodavstva Unije, čak i nakon prestanka njihove dužnosti.

Izmjene radi povećanja ESMA-ina kapaciteta za prikupljanje informacija (Uredba o ESMA-i, članak 35.)

Člankom 1. stavkom 3. zamjenjuje se članak 35. stavak šesti Uredbe o ESMA-i i propisuje da ESMA može zatražiti informacije izravno od središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje za rad ili je priznata, od ovlaštenog središnjeg depozitorija vrijednosnih papira i ovlaštenog mjesta trgovanja, ako od nadležnih tijela ili drugih tijela u državi članici nisu dostupne potpune informacije. ESMA obavješćuje nadležna tijela o takvim zahtjevima.

5.2.2.Nadzor središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u Uniji

Izmjene uvjeta i postupaka za izdavanje odobrenja središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u EU-u (članci 17., 18., 19., 20. i 21. EMIR-a)

Postupak za izdavanje odobrenja i odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja

Člankom 2. stavkom 2. mijenja se članak 17. stavak 3. EMIR-a i propisuje da nadležno tijelo ocjenjuje potpunost zahtjeva središnje druge ugovorne strane u dogovoru s ESMA-om te da obavješćuje ESMA-u i kolegij o svim dodatnim informacijama o prijavi koje nadležno tijelo zaprimi.

Predsjednik i sastav kolegija

Člankom 2. stavkom 3. mijenja se članak 18. EMIR-a i objašnjava se dodjela odgovornosti tijelima kolegija. Novim člankom 18. stavkom 1. propisuje se da predsjedatelj Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane predsjeda kolegijem i upravlja njegovim radom. Člankom 18. stavkom 2. novom točkom (a) EMIR-a utvrđuje se da stalni članovi Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane sudjeluju na kolegiju umjesto ESMA-e. Člankom 18. stavkom 2. novom točkom (c) EMIR-a dodaje se, po potrebi, ESB u skladu Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, nadležnim tijelima odgovornima za nadzor članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u tri države članice koji na zbirnoj osnovi tijekom razdoblja od godinu dana najviše doprinose u jamstveni fond središnje druge ugovorne strane iz članka 42.

Mišljenje kolegija

Člankom 2. stavkom 4. mijenja se članak 19. stavak 3. EMIR-a u pogledu glasačkih prava članova kolegija i utvrđuje da stalni članovi Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane imaju jedan glas, osim predstavnika Komisije, koji nema pravo glasa.

Povlačenje odobrenja

Člankom 2. stavkom 5. mijenja se članak 20. stavak 6. EMIR-a i propisuje da nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane dostavlja ESMA-i i članovima kolegija detaljno obrazložen nacrt odluke o povlačenju odobrenja.

Pregled i evaluacija

U članku 2. stavku 6. točke (a) i (b) zamjenjuju stavke 1. i 3. iz članka 21. EMIR-a koji se odnose na preispitivanje i ocjenu središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje za rad. Novim člankom 21. stavkom 1. propisuje se da preispitivanje i ocjenu usklađenosti središnje druge ugovorne strane s EMIR-om nadležno tijelo provodi u suradnji s ESMA-om. Novim člankom 21. stavkom 3. utvrđuje se da ESMA određuje učestalost i dubinu takvog preispitivanja i ocjene te propisuje da ESMA-ino osoblje treba pozvati da sudjeluje u izravnim nadzorima. Njime se od nadležnog tijela zahtijeva i da proslijedi ESMA-i sve informacije koje primi od središnje druge ugovorne strane te da od odgovarajuće središnje druge ugovorne strane zahtijeva sve informacije koje je zatražila ESMA, a koje to tijelo nije u mogućnosti pružiti.

Izmjene koje se odnose na odobrenje i nadzor središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u EU (EMIR, novi članci 21.a, 21.b i 21.c)

Člankom 2. stavkom 7. umeću se novi članci 21.a, 21.b i 21.c u EMIR i utvrđuje uloga Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane u vezi s odobrenjem i nadzorom središnjih drugih ugovornih strana i objašnjava dodjela odgovornosti tijelima.

Nacionalna nadležna tijela nastavljaju izvršavati svoje postojeće nadzorne odgovornosti u skladu s EMIR-om, ali je za određene odluke potrebna prethodna suglasnost ESMA-e i, prema potrebi, relevantne središnje banke izdanja, radi promicanja konvergencije nadzora središnjih drugih ugovornih strana u Uniji. Novim člankom 21.a propisuje se da nadležna tijela izrađuju nacrte odluka i dostavljaju ih ESMA-i radi dobivanja suglasnosti prije donošenja odluke o pristupu središnjoj drugoj ugovornoj strani, pristupu mjestu trgovanja, odobrenju središnje druge ugovorne strane, proširenju aktivnosti i usluga središnje druge ugovorne strane, kapitalnim zahtjevima, povlačenju odobrenja, preispitivanju i ocjeni, dionicima i članovima s kvalificiranim udjelima, o informacijama nadležnim tijelima, pregledu modela, ispitivanju otpornosti na stres i retroaktivnom ispitivanju te odobravanje sporazuma o međudjelovanju. I svaka druga odluka koja se odnosi na primjenu članka 22. u vezi sa zahtjevima utvrđenima za središnje druge ugovorne strane i sporazume o međudjelovanju u Glavama IV. i V. EMIR-a dostavlja se ESMA-i radi dobivanja prethodne suglasnosti. Ako ESMA predloži izmjene određenih nacrta odluka nadležnog tijela, te se odluke mogu donijeti samo s izmjenama koje je predložila ESMA. Ako ESMA uloži prigovor na konačni nacrt odluke, nadležno tijelo tu odluku ne donosi. Novim člankom 21.a uvodi se i mehanizam rješavanja sporova u slučaju neslaganja između ESMA-e i nacionalnih nadležnih tijela. Ako se ne slaže s izmjenom ili prigovorom ESMA-e koji se odnose na određene konačne nacrte njegovih odluka, nadležno tijelo može taj predmet uputiti ESMA-inu Odboru supervizora koji će donijeti konačnu odluku. Konačno, novim člankom 21.a propisuje se da ESMA može donijeti pojedinačnu upućenu sudioniku na financijskom tržištu ako nacionalna nadležna tijela odbiju ESMA-ino mišljenje ili zahtjeve.

Isto tako, potrebna je prethodna suglasnost relevantnih središnjih banaka izdanja za određene odluke nacionalnih nadležnih tijela zbog mogućih rizika koje bi nepravilno funkcioniranje središnje druge ugovorne strane moglo predstavljati za definiciju i provedbu monetarne politike Unije i promicanje neometanog funkcioniranja platnih sustava. Iako se mandati središnjih banaka i nadzornih tijela mogu preklapati, moguća je neusklađenost ako nadzorne aktivnosti utječu na ključne odgovornosti središnjih banaka u područjima kao što su stabilnost cijena, monetarna politika i platni sustavi. Novim člankom 21.b propisuju se zadaće relevantne središnje banke izdanja kako bi se utvrdila dodjela odgovornosti tijelima, posebno kada se to odnosi na aranžmane plaćanja i namire središnje druge ugovorne strane i s time povezani rizik likvidnosti. Postupci upravljanja transakcijama denominiranim u valuti te središnje banke izdavanja. Novim člankom 21.b propisuje se da nadležna tijela moraju pribaviti suglasnost relevantnih središnjih banaka izdanja za odluke koje se odnose na odobrenje središnje druge ugovorne strane, proširenje aktivnosti i usluga središnje druge ugovorne strane, povlačenje odobrenja, zahtjeve za nadoknadu, kontrole rizika likvidnosti, zahtjeve za kolateral, namiru i odobravanje sporazuma o međudjelovanju.

Ako relevantna središnja banka izdanja uloži prigovor na nacrt odluka iz tih područja, nadležno tijelo te odluke ne donosi. Ako središnja banka izdanja predloži izmjene odluka u tim područjima, nadležno tijelo te odluke može donijeti samo s izmjenama koje je predložila ta središnja banka izdanja.

Novim člankom 21.c propisuje se da središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u državama članicama i središnje druge ugovorne strane trećih zemalja plaćaju naknade za ESMA-ine nadzorne i administrativne zadaće koje se odnose na i. zahtjeve za izdavanje odobrenja iz članka 17., ii. zahtjeve za priznavanje u skladu s člankom 25. te iii. godišnje naknade za poslove iz ESMA-ine nadležnosti. Komisija će delegiranim aktom detaljno utvrditi vrste naknada, osnove za plaćanje, iznos i način plaćanja naknada kojima podliježu središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje za rad u Uniji koje su podnijele zahtjev za izdavanje odobrenja, priznate središnje druge ugovorne strane trećih zemalja koje nisu od sistemske važnosti (središnje druge ugovorne strane prve razine rizika) te priznate središnje druge ugovorne strane koje jesu ili će vjerojatno postati sistemski važne za financijsku stabilnost Unije ili za jednu ili više država članica (središnje druge ugovorne strane druge razine rizika). Te naknade za nadzor omogućit će financiranje zadaća Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i izvršenje ESMA-inih odgovornosti.

Izmjene koje se odnose na suradnju između nadležnih tijela (EMIR, članak 24.)

Člankom 2. stavkom 8. mijenja se članak 24. EMIR-a i dodaju potencijalni nepovoljni učinci na prijenos monetarne politike i nesmetano funkcioniranje platnih sustava u kriznim situacijama o kojima nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ili bilo koje drugo tijelo obavješćuje ESMA-u, kolegij, relevantne članove ESSB-a i ostala mjerodavna tijela bez nepotrebnog kašnjenja.

5.2.3.Središnje druge ugovorne strane trećih zemalja

Volumen aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana u EU-u i svijetu u pogledu razmjera i opsega brzo se povećavao tijekom pet godina od donošenja EMIR-a. Središnje poravnanje kamatnih i kreditnih izvedenica dobilo je na važnosti. Sve značajnija uloga središnjih drugih ugovornih strana u globalnom financijskom sustavu nije samo posljedica uvođenje obveza poravnanja za različite razrede imovine, nego i rasta dobrovoljnog središnjeg poravnanja jer sudionici na tržištu uviđaju prednosti središnjeg poravnanja. EMIR-om se već zahtijeva središnje poravnanje određenih kamatnih i kreditnih izvedenica, u skladu sa sličnim zahtjevima u ostalim zemljama skupine G20. Promijenjena su i pravila o kapitalu banaka kako bi se potaknulo središnje poravnanje i bilateralno poravnanje učinilo skupljom opcijom u relativnom smislu, dok se od ožujka 2017. na bilateralne transakcije primjenjuju dodatni zahtjevi za kolateral. Zato se volumen poravnanje povećava, ali je poravnanje sada koncentrirano u relativno ograničenom broju globalnih središnjih drugih ugovornih strana.

Trenutačno je 28 središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja priznato u skladu s odredbama EMIR-a o istovrijednosti. Još 12 središnjih drugih ugovornih strana iz 10 zemalja podnijelo je zahtjev za priznavanje i čekaju odluku Komisije o istovrijednosti njihovih regulatornih i nadzornih sustava.

Izmjene radi unaprjeđenja provedbe istovrijednih regulatornih okvira trećih zemalja za središnje druge ugovorne strane (EMIR, članak 25. stavak 6.)

Komisija će i dalje odlukama o istovrijednosti utvrđivati ispunjavaju li pravni i nadzorni okviri trećih zemalja zahtjeve iz EMIR-a radi priznavanja središnjih drugih ugovornih strana iz tih trećih zemalja. U ovom se prijedlogu potvrđuje da Komisija u postupku donošenja odluke o istovrijednosti može utvrditi dodatne uvjete. U članku 2. stavku 9. točkom (e) dodaju se novi stavci (6.a) i (6.b) na temelju kojih Komisija, prema potrebi, može delegiranim aktom utvrditi kriterije na temelju kojih će donijeti odluku o istovrijednosti regulatornog okvira treće zemlje za središnje druge ugovorne strane. U članku 25. stavku 6. EMIR-a dodaje se novi stavak 6.b kojim se od ESMA-e traži da prati regulatorna i nadzorna kretanja u sustavima trećih zemalja za središnje druge ugovorne strane koje Komisija smatra istovrijednim.

Izmjene koje se odnose na priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja (EMIR, članak 6., članak 25. stavak 2., novi stavci 2.a, 2.b i 2.c i novi članak 25.a)

Povećana transparentnost

Radi povećanja transparentnosti za dionike i javnost u cjelini, predlažu se izmjene EMIR-a kojima se objašnjava registracija središnjih drugih ugovornih strana i dostava detaljnijih podataka u ESMA-in javni registar (člankom 2. stavkom 1. mijenja se članak 6. stavak 2. točka (b)).

Prijedlog ne sadržava dodatne zahtjeve za priznate središnje druge ugovorne strane trećih zemalja.

Klasifikacija sistemski važnih središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja prve i druge razine rizika

S obzirom na globalno povećanje volumena poravnanja i koncentraciju rizika u ograničenom broju globalnih središnjih drugih ugovornih strana, potrebno je razlikovati vrste središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja koje su priznate u skladu s EMIR-om. Ovim se prijedlogom stoga zahtijeva da ESMA pri razmatranju zahtjeva za priznavanje treba uzeti u obzir stupanj sistemskog rizika koji predstavlja središnja druga ugovorna strana treće zemlje. U tu svrhu i radi razmjerne primjene zahtjeva, potrebno je razlikovati središnje druge ugovorne strane niže razine rizika i središnje druge ugovorne strane koje jesu ili će biti sistemski važne za Uniju ili jednu ili više država članica. Time se uzima u obzir činjenica da nisu sve središnje druge ugovorne strane trećih zemalja od jednake sistemske važnosti. To će ovisiti o opsegu i vrsti transakcija koje poravnavaju te o volumenu njihove aktivnosti poravnanja. Na primjer, relativno mala središnja druga ugovorna strana treće zemlje koja poravnava samo ograničeni broj ugovora koji su, na primjer, denominirani u domaćoj valuti, objektivno će biti manje rizična za financijski sustav Unije od središnje druge ugovorne strane treće zemlje koja poravnava značajne količine ugovora koji su denominirani u nekoj od valuta Unije.

Stoga se predlaže da se ESMA-u ovlasti za razlikovanje središnjih drugih ugovornih strana koje jesu ili će vjerojatno postati sistemski važne od onih koje to nisu. Središnje druge ugovorne strane trećih zemalja za koje je ESMA utvrdila da nisu i da vjerojatno neće biti sistemski važne za Uniju i države članice nazivaju se središnje druge ugovorne strane prve razine rizika (u članku 2., stavku 9. točkom (a) umeće se točka (e) u članak 25. stavak 2. EMIR-a). Na te središnje druge ugovorne strane prve razine rizika i dalje će se primjenjivati postojeći aranžmani i uvjeti za donošenje Komisijine odluke o istovrijednosti regulatornog okvira trećih zemalja i koji omogućuju ESMA-i priznavanje pojedinačnih središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja. ESMA će dobiti i nove odgovornosti u vezi s nadzorom tih priznatih središnjih drugih ugovornih strana prve razine rizika.

Za razliku od središnjih drugih ugovornih strana prve razine rizika, ESMA će moći utvrditi i drugačiju kategoriju središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja za koje smatra da su od sistemske važnosti ili da će u bliskoj budućnosti vjerojatno biti od sistemske važnosti za financijsku i gospodarsku stabilnost Unije i država članica (središnje druge ugovorne strane druge razine rizika). To se propisuje člankom 2. stavkom 9. točkom (a) kojom se umeće novi stavak 2.a u članak 25. EMIR-a.

Da bi ESMA mogla utvrditi je li središnja druga ugovorna strana treće zemlje središnja druga ugovorna strana druge razine rizika, predviđena su četiri objektivna kriterija (novi članak 25. stavak 2.a):

i.  priroda, veličina i složenost poslovanja središnje druge ugovorne strane treće zemlje;

ii. posljedice propasti ili poremećaja poslovanja središnje druge ugovorne strane treće zemlje za ključna tržišta, financijske institucije ili širi financijski sustav te za financijsku stabilnost EU-a;

iii. struktura članstva središnje druge ugovorne strane treće zemlje u sustavu poravnanja te

iv. odnos središnje druge ugovorne strane treće zemlje, međuzavisnosti ili druge interakcije s drugim infrastrukturama financijskog tržišta.

Komisija u roku od šest mjeseci od donošenja Uredbe treba delegiranim aktom detaljnije odrediti te kriterije ( članak 25. stavak 2.a drugi podstavak).

Posljedica toga što ESMA određuje pripada li neka središnja druga ugovorna strana treće zemlje drugoj razini rizika jest to da ta središnja druga ugovorna strana može biti priznata i može dobiti odobrenje za pružanje usluga poravnanja ili aktivnosti u Uniji samo ako zadovolji dodatne uvjete. Ti su uvjeti neophodni zbog rizičnosti za financijsku stabilnost Unije i jednu ili više država članica. Središnje druge ugovorne strane koje su već priznate u skladu s postojećim sustavom iz EMIR-a i dalje će biti priznate kao središnje druge ugovorne strane prve razine rizika sve dok ESMA ne utvrdi jesu li te središnje druge ugovorne strane trećih zemalja središnje druge ugovorne strane druge razine rizika.

Proporcionalni zahtjevi za sistemski važne središnje druge ugovorne strane trećih zemalja druge razine rizika

Četiri su dodatna uvjeta koje sistemski važne središnje druge ugovorne strane trećih zemalja moraju ispunjavati (vidi članak 2. stavak 9. točku (b)):

i. stalna usklađenost s relevantnim i potrebnim bonitetnim zahtjevima za središnje druge ugovorne strane u EU-u. Ti se zahtjevi odnose na kapitalne zahtjeve, zahtjeve za unutarnje upravljanje organizacijom, poslovanje, nadoknade, jamstveni fond, financijska sredstva, likvidnost, ulaganja, ispitivanje otpornosti na stres, namiru i međudjelovanje. Trenutačno su navedeni u članku 16. te u Glavama IV. i V. EMIR-a;

ii. pisana potvrda u roku od 180 dana od relevantnih središnjih banaka EU-a izdanja da središnja druga ugovorna strana treće zemlje ispunjava sve zahtjeve te središnje banke. Središnje banke utvrđuju te dodatne zahtjeve u okviru svoje monetarne politike. Na primjer, to mogu biti dodatni zahtjevi u pogledu rješavanja likvidnosnog rizika, aranžmane za plaćanja ili namiru u Uniji ili državama članicama. Konkretnije, ti se zahtjevi mogu odnositi na raspoloživost i posebnu vrstu kolaterala koje središnja druga ugovorna strana drži, na razinu korektivnih faktora koji se primjenjuju na kolateral, politiku ulaganja ili odvajanja kolaterala, dostupnost aranžmana za održavanje likvidnosti između uključenih središnjih banaka, potencijalni učinak operacija središnje druge ugovorne strane i posljedice mogućeg poremećaja njihova poslovanja ili propasti za financijski sustav i stabilnost Unije;

iii. kako bi ESMA mogla izvršavati svoje nove nadzorne odgovornosti, središnja druga ugovorna strana treće zemlje mora dati ESMA-i pisanu suglasnost za pristup svim informacijama koje ta središnja druga ugovorna strana posjeduje te za pristup njezinim poslovnim prostorima, na ESMA-in zahtjev. Naravno, to treba biti omogućeno i u trećoj zemlji te bi trebalo pribaviti pravno mišljenje kojim se to potvrđuje;

iv. središnja druga ugovorna strana treće zemlje trebala bi imati sve potrebne postupke i mjere kako bi mogla ispuniti prethodno navedeni prvi i treći uvjet.

Budući da se gore navedeni zahtjevi moraju primjenjivati proporcionalno, prijedlogom se uvodi sustav u skladu s kojim se središnja druga ugovorna strana treće zemlje može nastaviti oslanjati na pravila i zahtjeve u svojoj zemlji. Taj novi sustav usporedive usklađenosti, koji je u skladu sa standardima FSB-a i sličan je sustavu koji primjenjuju američka nadležna tijela, temelji se na jednostavnom postupku u skladu s kojim središnja druga ugovorna strana treće zemlje može zatražiti od ESMA-e da usporedi zahtjeve iz EMIR-a i nadzorne standarde EU-a za središnje druge ugovorne strane sa zahtjevima i standardima treće zemlje. Ako je usporedba moguća, ESMA može utvrditi da se primjenom nekih ili svih postojećih zahtjeva te odgovarajućim provođenjem nadzora u toj trećoj zemlji mogu dobiti ishodi slični ishodima primjene EMIR-a i može se odreći se primjene odgovarajuće odredbe EMIR-a. Time će se znatno smanjiti opterećenja koja proizlaze iz dvojne primjene pravila i zahtjeva. Komisija će delegiranim aktom utvrditi detalje o procjeni koju obavlja ESMA (novi članak 25.a).

Međutim, s obzirom na rastuću koncentraciju usluga poravnanja u ograničenom broju globalnih središnjih drugih ugovornih strana i sve veći rizik takve koncentracije, neke središnje druge ugovorne strane mogu biti od posebne sistemske važnosti za financijski sustav EU-a. Stoga ESMA pri donošenju odluke o tome je li središnja druga ugovorna strana treće zemlje sistemski važna ili će to vjerojatno postati može u dogovoru s relevantnom središnjom bankom iz EU-a utvrditi da su rizici koje taj subjekt predstavlja za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više država članica tolikih razmjera da čak ni puna primjena EMIR-a na tu središnju drugu ugovornu stranu treće zemlje nije dovoljna za dostatno ublažavanje tih rizika te da je stoga ne bi trebalo priznati. Ako se utvrdi da se izazovi za očuvanje financijske stabilnosti u EU-u ne mogu riješiti postupkom priznavanja središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja, predlaže se da se ESMA-u ovlasti da u dogovoru s relevantnim središnjim bankama EU-a može preporučiti Komisiji da ne prizna tu središnju drugu ugovornu stranu. Komisija na temelju toga može donijeti odluku o nepriznavanju te središnje druge ugovorne strane navodeći da bi, ako želi pružati usluge poravnanja u Uniji, trebala imati odobrenje za rad i poslovni nastan u jednoj od država članica (članak 25. novi stavak 2.c).

Izmjene i dopune radi unaprjeđenja kontinuiranog nadzora središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja nakon priznavanja (EMIR, članak 25. stavci 5., 6. i 7, novi članci 25.b do 25.m)

ESMA-in nadzor središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja

Da bi se uklonili nedostaci u provedbi sustava istovrijednosti i priznavanja iz EMIR-a, predlaže se jačanje ESMA-inih ovlasti radi nadzora središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja. Time će se osigurati rješavanje poteškoća na koje ESMA-u nailazi u vezi s pristupom informacijama središnje druge ugovorne strane, provođenjem izravnog nadzora središnje druge ugovorne strane i razmjenom informacija s relevantnim regulatorima EU-a, nadzornim tijelima i središnjim bankama. Time će se umanjiti rizik da se prakse središnjih drugih ugovornih strana i/ili prilagodbe modela upravljanja rizicima ne uoče, što može imati važne posljedice za financijsku stabilnost za subjekte EU-a. Drugo, time će se odgovoriti na moguću neusklađenost ciljeva nadzornih tijela i središnje banke u okviru kolegija u kontekstu središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja u kojima sudjeluju tijela izvan EU-a. Konačno, riješen je rizik da bi promjene pravila središnje druge ugovorne strane i/ili regulatornog okvira treće zemlje mogle negativno utjecati na regulatorne ili nadzorne ishode. To znači da će se osigurati jednaki uvjeti za središnje druge ugovorne strane u EU-u i trećim zemljama i otklonit će se mogućnosti za regulatornu i nadzornu arbitražu. Nove ESMA-ine odgovornosti za obavljanje nadzora priznatih središnjih drugih ugovornih strana prve razine i druge razine rizika propisane su u novom članku 25.b (vidi u nastavku).

Poboljšana provedba postojećeg sustava priznavanja

Članak 2. stavak 9. točka (c) zamjenjuje članak 25. stavak 5. EMIR-a u kojem se navodi da ESMA mora barem jednom svake dvije godine preispitati priznavanje središnje druge ugovorne strane treće zemlje koja je proširila svoje djelatnosti i usluge u Uniji. Odredbe koje se odnose na povlačenje priznanja središnje druge ugovorne strane treće zemlje premještene su u nove članke 25.m i 25.n (vidi u nastavku).

Članak 2. stavak 9. točka (f) zamjenjuje prvu rečenicu članka 25. stavka 7. EMIR-a i navodi se da se sporazumi o suradnji između ESMA-e i mjerodavnih nadležnih tijela istovrijednih regulatornih okvira za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja moraju primjenjivati u praksi.

Člankom 2. stavkom 9. točkom (g) mijenja se članak 25. stavak 7. točka (d) i utvrđuje da bi postupci koji se odnose na koordinaciju nadzornih aktivnosti trebali uključivati sporazum s tijelima trećih zemalja kako bi omogućili istrage i izravni nadzor u skladu s člancima 25.d i 25.e ovoga prijedloga. Točkom (g) umeće se i nova točka (e) u članku 25. stavku 7. kojom se utvrđuje da se u sporazumima o suradnji između ESMA-e i relevantnih nadležnih tijela istovrijednih regulatornih okvira za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja moraju utvrditi postupci nužni za djelotvorno praćenje regulatornih i nadzornih promjena u trećoj zemlji 42 .

Nova uloga ESMA-e i relevantne središnje banke izdanja u nadzoru priznatih središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja

Člankom 2. stavkom 10. umeću se novi članci 25.b do 25.n u EMIR kako bi se ESMA-i dodijelile nove ovlasti za nadzor priznatih središnjih drugih ugovornih strana prve i druge razine rizika iz trećih zemalja razine radi jačanja nadzora i kontinuirane usklađenosti središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja sa zahtjevima iz EMIR-a. Njime se propisuje i sudjelovanje relevantnih središnjih banaka izdanja u postupcima priznavanja i nadzora središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja u vezi s financijskim instrumentima denominiranim u valutama Unije koje u znatnoj mjeri poravnavaju središnje druge ugovorne strane izvan Unije, kako bi se ublažili rizici za unutarnje tržište Unije i financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više država članica.

Novim člankom 25.b ESMA-i se daju nove ovlasti kako bi se osigurala kontinuirana usklađenost središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja prve i druge razine rizika.

Novim člankom 25.b stavkom 1. propisuje se da je ESMA odgovorna za stalni nadzor kontinuirane usklađenosti središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika s bonitetnim zahtjevima utvrđenim u članku 16. i Glavama IV. i V. EMIR-a. Osim toga, ESMA će zahtijevati potvrdu od svake središnje druge ugovorne strane druge razine rizika o tome da ispunjava sve ostale dodatne nadzorne zahtjeve utvrđene u članku 25. stavku 2.b, barem na godišnjoj razini, u skladu s člankom 25.b stavkom 1. drugim podstavkom. Relevantna središnja banka izdanja odmah obavješćuje ESMA-u ako smatra da je središnja druga ugovorna strana druge razine prestala ispunjavati uvjete utvrđene u članku 25. stavku 2.b točki (b).

Novim člankom 25.b stavkom 2. propisuje se da ESMA pribavlja suglasnost relevantne središnje banke izdanja prije donošenja odluka o zahtjevima za nadoknadu, kontroli rizika likvidnosti, zahtjevima za kolateral, namiri i odobravanju sporazuma o međudjelovanju. Ako središnja banka izdanja uloži prigovor na nacrt odluke, ESMA tu odluku ne donosi. Ako središnja banka izdanja predloži izmjene nacrta odluke, ESMA tu odluku može donijeti samo s izmjenama koje je predložila ta središnja banka izdanja.

Novim člankom 25.b stavkom 3. propisuje se da ESMA ocjenjuje otpornost priznatih središnjih drugih ugovornih strana na nepovoljne tržišne uvjete u skladu sa zajedničkim metodologijama utvrđenima u članku 32. stavku 2. Uredbe o ESMA-i.

Novim člankom 25.c utvrđuje se da ESMA zahtjevom ili odlukom može od središnje druge ugovorne strane treće zemlje i povezanih trećih strana zahtijevati da dostave sve potrebne informacije kako bi ESMA-i omogućile obavljanje svojih dužnosti u skladu s EMIR-om.

Novim člankom 25.d utvrđuje se da ESMA odlukom može zahtijevati da se središnja druga ugovorna strana treće zemlje druge razine rizika podvrgne općim istragama.

Novim člankom 25.e utvrđuje se da ESMA odlukom može zahtijevati od središnje druge ugovorne strane treće zemlje da se podvrgne izravnom nadzoru. ESMA bi trebala obavijestiti nadležna tijela treće zemlje o namjeravanom izravnom nadzoru. Ta tijela mogu sudjelovati u nadzoru. Središnjoj banci izdanja šalje se poziv na sudjelovanje u tim izravnim nadzorima.

Novim člancima 25.f i 25.i uspostavljaju se postupovna pravila, uključujući poštovanje prava na obranu, ako postoje ozbiljne naznake da središnje druge ugovorne strane trećih zemalja krše odredbe o pružanju svih potrebnih informacija ili o obvezi podvrgavanja općim istragama i izravnim nadzorima. Člankom 2. stavkom 13. umeće se novi Prilog III. u EMIR u kojem se navodi popis mogućih povreda središnje druge ugovorne strane treće zemlje, uključujući: i. kršenje odredbi o kapitalnim zahtjevima; ii. kršenje odredbi o organizacijskim zahtjevima ili sukobima interesa; iii. kršenje odredbi o operativnim zahtjevima; iv.kršenje odredbi o transparentnosti i dostupnosti informacija i v. kršenje odredbi o preprekama nadzornim aktivnostima.

Novim člankom 25.g propisuju se globe ako se utvrdi da su središnje druge ugovorne strane trećih zemalja počinile povredu prava. Člankom 2. stavkom 13. umeće se novi Prilog IV. u EMIR u kojem se navodi popis otežavajućih i ublažavajućih okolnosti za određene moguće povrede prava koje počine središnje druge ugovorne strane treće zemlje.

Novim člankom 25.h propisuju se djelotvorne i proporcionalne periodične novčane kazne koje ESMA u određenim situacijama izriče odlukom upućenom središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja. Kazna se može izreći i radi prestanka postupanja koje predstavlja povredu, dostave informacija ili podvrgavanja istragama ili nadzoru.

Novim člankom 25.j propisuje se da ESMA pod određenim uvjetima javno objavljuje sve globe i periodične novčane kazne izrečene središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja.

Novim člankom 25.k propisuje se da Sud Europske unije može preispitati svaku ESMA-inu odluku o izricanju globe ili periodične novčane kazne središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja.

Novim člankom 25.l Komisiji se daju ovlasti za donošenje delegiranih akata o mjerama za izmjenu Priloga IV. EMIR-a kako bi se uzela u obzir kretanja na financijskim tržištima.

Novim člankom 25.m EMIR-a utvrđuje se da ESMA pod određenim uvjetima može djelomično ili u cijelosti povući odluku o priznavanju središnje druge ugovorne strane treće zemlja.

Novim člankom 25.n utvrđuje se da ESMA donosi jednu ili više odluka ako utvrdi da je središnja druga ugovorna strana druge razine rizika počinila neku povredu, uključujući i odluku kojom se zahtijeva da središnja druga ugovorna strana prestane s postupanjem koje predstavlja povredu, o izricanju globe, o objavi javne obavijesti te odluku o povlačenju odluke o priznavanju te središnje druge ugovorne strane.

5.2.4.Bonitetni zahtjevi koji se primjenjuju na središnje druge ugovorne strane

Izmjene koje se odnose na provjeru modela i parametara (EMIR, članak 49.)

Do sada su se člankom 49. uz neovisnu provjeru koju je središnja druga ugovorna strana trebala pribaviti zahtijevale i dvije zasebne provjere, koje provode nacionalno nadležno tijelo i ESMA, značajnih promjena modela i parametara za izračun njezinih zahtjeva za nadoknadu, uplata u jamstveni fond, zahtjeva za kolaterale i drugih mehanizama kontrole rizika. Člankom 2. stavkom 11. točkom (b) umeću se novi stavci 1.a, 1.b, 1.c, 1.d, 1.e i 1.f u članak 49. EMIR-a kojima se objašnjavaju uvjeti pod kojima središnja druga ugovorna strana može pribaviti provjeru značajnih promjena svojih modela i parametara. U skladu sa stavkom 1.a, dovoljna je provjera nacionalnog nadležnog tijela jer se člankom 2. stavkom 7. uvodi novi članak 21.a EMIR-a kojim se za odluku nacionalnog nadležnog tijela o provjeri u skladu s člankom 49. EMIR-a zahtijeva ESMA-ina prethodna suglasnost. Stoga više nije potrebna posebna ESMA-ina provjera. Središnja druga ugovorna strana koja namjerava znatno izmijeniti modele i parametre podnosi nadležnom tijelu zahtjev za odobrenje te izmjene. Nadležno tijelo u suradnji s ESMA-om provodi procjenu rizika središnje druge ugovorne strane i dostavlja izvješće kolegiju, koje zatim donosi mišljenje većinom glasova. Nakon donošenja tog mišljenja, nadležno tijelo obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu o tome je li odobrenje izmjene odobreno ili odbijeno. Osim toga, u novim stavcima utvrđuje se pravna osnova za dopuštenje privremenih znatnih izmjena modela ili parametara u opravdanim slučajevima.

S tim u skladu, člankom 2. stavkom 11. točkom (a) mijenja se članak 49. stavak 1. EMIR-a i ukida zahtjev za dvije provjere. Za usvojene modele i parametre i dalje je potrebno mišljenje kolegija u skladu s postupkom utvrđenim u tom članku. Posljednjim podstavkom izmijenjenog članka 49. stavka 1. propisuje se da ESMA dostavlja informacije o rezultatima ispitivanja otpornosti na stres ne samo europskim nadzornim tijelima, nego i ESSB-u i Jedinstvenom sanacijskom odboru kako bi mogli procijeniti izloženosti financijskih društava središnjim drugim ugovornim stranama koje ne ispunjavaju svoje obveze.

5.2.5.Prijelazne odredbe

Izmjene kojima se utvrđuju prijelazni aranžmani o preispitivanju odluka o priznavanju koje su donesene prije stupanja na snagu (EMIR, članak 89.)

Člankom 2. stavkom 12. umeće se novi stavak u članak 89. kojim se utvrđuju određene prijelazne odredbe kojima se propisuje da se novi članak 25. stavak 2. točka (e) i članak 25. stavak 2.a primjenjuju nakon stupanju na snagu delegiranog akta kojim se utvrđuju kriteriji za utvrđivanje središnje druge ugovorne strane druge razine rizika koji je naveden u članku 25. stavku 2.a drugom podstavku. Člankom 2. stavkom 12. propisuje se i da ESMA preispituje odluke o priznavanju središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja donesene prije stupanja na snagu ovog prijedloga. U novoj se odredbi navodi da se to preispitivanje provodi u roku od 12 mjeseci od datuma stupanja na snagu delegiranoga akta kojim se utvrđuju kriteriji na temelju kojih se utvrđuje je li središnja druga ugovorna strana treće zemlje od sistemske važnosti ili će vjerojatno postati od sistemske važnosti za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više država članica.

2017/0136 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke 43 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 44 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom 45 ,

budući da:

(1)Uredbom (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 46 propisuje se da se poravnanje standardiziranih ugovora o OTC izvedenicama obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane u skladu sa sličnim zahtjevima u drugim zemljama skupine G20. Tom se Uredbom uvode i strogi bonitetni i organizacijski zahtjevi i zahtjevi povezani s vođenjem poslovanja za središnje druge ugovorne strane i utvrđuju aranžmani za njihov bonitetni nadzor kako bi se rizici korisnika središnje druge ugovorne strane sveli na najmanju moguću razinu i poduprla financijska stabilnost.

(2)Volumen aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana u Uniji i svijetu u pogledu razmjera i opsega brzo se povećao od donošenja Uredbe (EU) br. 648/2012. Očekuje se nastavak širenja aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana u narednim godinama zbog uvođenja dodatnih obveza poravnanja i povećanja dobrovoljnog poravnanja koje obavljaju druge ugovorne strane na koje se ne primjenjuje obveza poravnanja. Prijedlogom Komisije od 4. svibnja 2017. 47 o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, kojim se na ciljani način poboljšava njezina djelotvornost i proporcionalnost, dodatno će se središnje druge ugovorne strane potaknuti da drugim ugovornim stranama nude usluge središnjeg poravnanja izvedenica te da malim financijskim i nefinancijskim drugim ugovornim stranama olakšaju pristup poravnanju. Jača i povezanija tržišta kapitala koja će proizaći iz unije tržišta kapitala dodatno će povećati potrebu za prekograničnim poravnanjem u Uniji, zbog čega će se dodatno povećati važnost i povezanost središnjih drugih ugovornih strana u financijskom sustavu.

(3)Broj središnjih drugih ugovornih strana koje trenutačno imaju poslovni nastan u Uniji i odobrenje za rad na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 i dalje je relativno ograničen te je u lipnju 2017. iznosio 17. 28 središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja priznato je na temelju odredbi o istovrijednosti iz te Uredbe, kojima je dopušteno da svoje usluge pružaju članovima sustava poravnanja i mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji 48 . Tržišta poravnanja dobro su integrirana u cijeloj Uniji, ali su izrazito usmjerena na određene razrede imovine i u velikoj mjeri odnose se na određene razrede imovine i međusobno su povezana. Malo je vjerojatno da bi koncentracija rizika mogla uzrokovati propast središnje druge ugovorne strane, ali bi mogla imati izrazito značajne učinke. U skladu s dogovorom postignutim u okviru skupine G20, Komisija je u studenome 2016. donijela Prijedlog uredbe o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana 49 kojim se osigurava odgovarajuća spremnost nadležnih tijela za rješavanje problema propadajuće središnje druge ugovorne strane, štiteći pritom financijsku stabilnost i ograničavajući troškove poreznih obveznika.

(4)Neovisno o tom zakonodavnom prijedlogu i s obzirom na sve veći opseg, složenost i prekograničnu dimenziju poravnanja u Uniji i svijetu, trebalo bi preispitati nadzorne sustave za središnje druge ugovorne strane iz Unije i trećih zemalja. Rješavanjem utvrđenih problema u ranoj fazi i utvrđivanjem jasnih i dosljednih sustava nadzora za središnje druge ugovorne strane iz Unije i trećih zemalja ojačala bi se opća stabilnost financijskog sustava Unije i dodatno bi se smanjio rizik od propasti središnje druge ugovorne strane.

(5)S obzirom na ta razmatranja Komisija je 4. svibnja 2017. donijela komunikaciju „Izazovi najvažnijih infrastruktura financijskog tržišta i daljnji razvoj unije tržišta kapitala” 50 , u kojoj se navodi da su daljnje izmjene Uredbe (EU) br. 648/2012 potrebne radi poboljšanja postojećeg okvira kojim se jamči financijska sigurnost i potiče daljnji razvoj i produbljivanje unije tržišta kapitala.

(6)Sustavi nadzora na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 uglavnom se oslanjaju na nadzorno tijelo matične države. Na temelju postojećeg okvira središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u Uniji imaju odobrenje za rad i nadzire ih kolegij nacionalnih nadzornih tijela, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), relevantni članovi Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i druga relevantna tijela. Kolegiji se oslanjaju na koordinaciju i razmjenu informacija s nacionalnim nadležnim tijelom koje je odgovorno za provedbu odredbi utvrđenih Uredbom (EU) br. 648/2012. Neujednačeni postupci nadzora središnjih drugih ugovornih strana u Uniji mogu dovesti do regulatorne i nadzorne arbitraže i time ugroziti financijsku stabilnost i omogućiti nezdravo tržišno natjecanje. Komisija je na te rizike i potrebu za usklađenijim postupcima nadzora upozorila u svojoj Komunikaciji o uniji tržišta kapitala iz rujna 2016. 51 i tijekom javnog savjetovanja o postupanju europskih nadzornih tijela. 52

(7)Temeljne zadaće koje se trebaju obavljati putem Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) uključuju određivanje i provedbu monetarne politike Unije i promicanje neometanog djelovanja platnih sustava. Sigurne i učinkovite infrastrukture financijskog tržišta, osobito sustavi poravnanja, ključni su za izvršavanje tih temeljnih zadaća i ostvarenje primarnog cilja ESSB-a, a to je održavanje stabilnosti cijena. Relevantni članovi ESSB-a, odnosno središnje banke koje izdaju valute u kojima središnje druge ugovorne strane obavljaju poravnanje financijskih instrumenata, trebali bi biti uključeni u nadzor središnjih drugih ugovornih strana jer bi izvršavanje tih temeljnih zadaća i ostvarenje primarnog cilja moglo biti ugroženo lošim funkcioniranjem središnje druge ugovorne strane, što bi moglo utjecati na instrumente i druge ugovorne strane koje se koriste za prijenos monetarne politike. Zbog toga bi središnje banke izdanja trebale biti uključene u procjenu upravljanja rizicima središnje druge ugovorne strane. Nadalje, iako se mandati središnjih banaka i nadzornih tijela mogu preklapati, moguća je neusklađenost u slučajevima kada aktivnosti nadzornih tijela utječu na ključne zadaće središnjih banaka u područjima kao što su stabilnost cijena, monetarna politika i platni sustavi. Takve neusklađenosti mogle bi u kriznim situacijama povećati rizike za financijsku stabilnost ako raspodjela odgovornosti među tijelima i dalje bude nejasna.

(8)Ugovorima je uspostavljena ekonomska i monetarna uniju čija je valuta euro i čiju politiku provodi Europska središnja banka (ESB) kao institucija Unije. Ugovorima je propisano i da ESSB-om upravljaju tijela ESB-a nadležna za odlučivanje i da ESB može samostalno odobriti izdavanje eura. Stoga bi trebalo uzeti u obzir posebnu ulogu koju ESB kao središnja banka koja izdaje jedinstvenu valutu Unije ima u okviru ESSB-a.

(9)S obzirom na globalnu prirodu financijskih tržišta i potrebu da se uklone nedosljednosti u nadzoru središnjih drugih ugovornih strana iz Unije i trećih zemalja, trebalo bi ojačati ESMA-in kapacitete za promicanje usklađenosti nadzora središnjih drugih ugovornih strana. Kako bi se ESMA-i dodijelile nove zadaće i odgovornosti, Uredbu (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju europskog nadzornog tijela (ESMA) 53 trebalo bi izmijeniti.

(10)U okviru ESMA-ina Odbora supervizora trebalo bi osnovati Izvršni odbor („Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane”) koji bi općenito obavljao zadaće povezane sa središnjim drugim ugovornim stranama i konkretno nadzirao središnje druge ugovorne strane iz Unije i trećih zemalja. Kako bi se osiguralo neometano osnivanje Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane, potrebno je pojasniti njegov odnos s ESMA-inim Odborom supervizora, ustroj i zadaće koje bi trebao obavljati.

(11)Kako bi se osigurao dosljedan nadzorni pristup i uzeli u obzir mandati relevantnih tijela uključenih u nadzor središnjih drugih ugovornih strana, Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane trebalo bi imati stalne članove i članove zadužene za pojedinačnu središnju drugu ugovornu stranu. Stalni članovi trebali bi uključivati predsjedatelja Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i dva neovisna direktora, koja bi trebala postupati neovisno i objektivno u interesu Unije u cjelini. Komisija i ESB trebali bi imenovati stalne članove. Članovi zaduženi za pojedinačnu središnju drugu ugovornu stranu trebali bi uključivati predstavnika nacionalnih nadležnih tijela država članica u kojima središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan, imenovanih u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, i predstavnika relevantne središnje banke ili središnjih banaka izdanja. Predsjedatelj Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane trebao bi moći pozivati članove kolegija nadzornih tijela i predstavnike tijela nadležnih za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja koje je ESMA priznala da na sastancima sudjeluju kao promatrači kako bi se osiguralo da Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane uzima u obzir stajališta drugih relevantnih tijela. Dok bi stalni članovi trebali sudjelovati na svim sastancima Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane, članovi zaduženi za pojedinačnu središnju drugu ugovornu stranu trebali bi sudjelovati samo ako je to potrebno i prikladno za središnju drugu ugovornu stranu koju nadziru. Prisutnost neovisnih članova odbora i članova zaduženih za pojedinačnu središnju drugu ugovornu stranu trebala bi osigurati da odluke donesene u okviru Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane budu dosljedne, prikladne i razmjerne u cijeloj Uniji te da relevantna nacionalna nadležna tijela, središnje banke izdanja i promatrači budu uključeni u donošenje odluka o pitanjima koja se odnose na središnju drugu ugovornu stranu s poslovnim nastanom u određenoj državi članici.

(12)Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi, pri donošenju odluka o pitanjima koja se odnose na središnju drugu ugovornu stranu s poslovnim nastanom u određenoj državi članici, sazvati stalne članove i relevantne predstavnike nacionalnih nadležnih tijela koje je država članica imenovala u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 te osigurati da budu uključeni u postupak donošenja odluka, kao i promatrače koje su imenovale relevantne središnje banke izdanja. Pri donošenju odluka o središnjoj drugoj ugovornoj strani treće zemlje samo bi stalni članovi, relevantne središnje banke izdanja i svi relevantni promatrači na sastancima Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane trebali sudjelovati u postupku donošenja odluka.

(13)Kako bi se osigurao prikladan, djelotvoran i brz postupak donošenja odluka, predsjedatelj, dva direktora Izvršnog odbora i predstavnik nadležnog tijela države članice u kojoj središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan trebali bi imati glasačka prava. Predstavnici ESB-a, Komisije i relevantnih središnjih banaka te promatrači ne bi trebali imati glasačka prava. Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi svoje odluke donositi običnom većinom, dok bi predsjedatelj trebao imati odlučujući glas u slučaju neodlučenog rezultata glasovanja.

(14)Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi biti nadležan za određene zadaće koje su mu dodijeljene u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i financijska stabilnost Unije i njezinih država članica.

(15)Kako bi se osigurao djelotvoran nadzor, Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi imati svoje osoblje i odgovarajuća sredstva kojima se jamči njegova samostalnost, neovisnost i primjereno funkcioniranje u pogledu njegovih zadaća. Učinak na proračun treba razmotriti na temelju izvješća koje ESMA priprema u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010.

(16)Kako bi se osigurala odgovarajuća razina stručnosti i odgovornosti, predsjedatelj i dva direktora Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane trebalo bi imenovati na temelju postignuća, vještina, znanja iz područja poravnanja, aktivnosti nakon trgovanja i financija te iskustva relevantnog za nadzor i regulaciju središnjih drugih ugovornih strana. Trebalo bi ih birati na temelju otvorenog natječaja. Komisija bi prijedlog za imenovanje kandidata trebala podnijeti Europskom parlamentu na odobrenje. Nakon što Europski parlament odobri prijedlog, Vijeće bi trebalo donijeti provedbenu odluku.

(17)Kako bi se osigurala transparentnost i demokratska kontrola te zaštitila prava institucija Unije, predsjedatelj i dva direktora Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane trebali bi za sve odluke koje donesu na temelju ove Uredbe odgovarati Europskom parlamentu i Vijeću.

(18)Predsjedatelj i dva direktora Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane trebali bi postupati neovisno i objektivno u interesu Unije u cjelini. Trebali bi osigurati da se na odgovarajući način vodi računa o pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i financijskoj stabilnosti u svakoj državi članici i u Uniji.

(19)Kako bi se u cijeloj Uniji poticala dosljednost nadzora središnjih drugih ugovornih strana iz Unije i trećih zemalja, predsjedatelj Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane trebao bi predsjedavati i voditi kolegije, a stalni članovi trebali bi na njima sudjelovati. ESB bi isto trebao, ovisno o slučaju i u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, sudjelovati na kolegijima kako bi mogao izvršavati svoj mandat u skladu s člankom 127. UFEU-a.

(20)Kako bi se osigurao prikladan i djelotvoran postupak donošenja odluka, svaki stalni član Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane trebao bi na sastancima kolegija imati pravo na jedan glas, osim predstavnika Komisije koji ne bi trebao imati pravo glasa. Sadašnji članovi kolegija trebali bi i dalje ostvarivati svoja postojeća glasačka prava.

(21)Iako nacionalna nadležna tijela i dalje izvršavaju svoje postojeće nadzorne odgovornosti u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, za donošenje određenih odluka trebalo bi zatražiti prethodnu suglasnost ESMA-e radi promicanja dosljednosti nadzora središnjih drugih ugovornih strana u cijeloj Uniji. U slučaju neslaganja ESMA-e i nacionalnih nadležnih tijela uvodi se poseban mehanizam. Isto tako, potrebno je naglasiti mandate središnjih banaka izdanja koji se odnose na njihove zadaće provođenja monetarne politike jer bi loše funkcioniranje središnje druge ugovorne strane moglo predstavljati rizik za provedbu monetarne politike Unije i promicanje neometanog djelovanja platnih sustava. Stoga bi za određene odluke nacionalnih nadležnih tijela trebalo zatražiti prethodnu suglasnost relevantne središnje banke izdanja, osobito u pogledu platnih sustava i sustava namire središnjih drugih ugovornih strana i s time povezanih postupaka upravljanja likvidnosnim rizikom za transakcije denominirane u valuti te središnje banke izdanja.

(22)Kako bi se ESMA-i omogućilo djelotvorno ostvarivanje njezinih zadaća u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama, središnje druge ugovorne strane iz Unije i trećih zemalja trebale bi plaćati naknade za nadzor za ESMA-ine zadaće nadzora i administrativne zadaće. Te bi naknade trebale biti dostatne za zahtjeve za izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama iz Unije, zahtjeve za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja i godišnje naknade povezane sa zadaćama koje su u ESMA-inoj nadležnosti. Komisija bi delegiranim aktom trebala dodatno odrediti vrste naknada, predmete za koje se plaćaju naknade, iznose naknada i način na koji ih plaćaju središnje druge ugovorne strane iz Unije koje imaju odobrenje za rad i koje su podnijele zahtjev za odobrenje i priznate središnje druge ugovorne strane trećih zemalja.

(23)Ovom je Uredbom potrebno revidirati i sustave nadzora za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja koje u Uniji nude usluge poravnanja. Kako bi se izbjegle bitne posljedice za financijsku stabilnost subjekata iz Unije, potrebno je poboljšati pristup informacijama, kapacitet za provedbu izravnog nadzora i mogućnost razmjene informacija o središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja među relevantnim tijelima Unije i tijelima država članica. Prisutan je i rizik promjena pravila središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja i regulatornog okvira treće zemlje koje nije moguće uzeti u obzir i koje bi mogle negativno utjecati na regulatorne ili nadzorne rezultate, što bi moglo dovesti do nejednakih uvjeta za središnje druge ugovorne strane iz Unije i središnje druge ugovorne strane trećih zemalja.

(24)Poravnanje znatnih iznosa financijskih instrumenata denominiranih u valutama države članice provode priznate središnje druge ugovorne strane trećih zemalja. To će se znatno povećati kad Ujedinjena Kraljevina izađe iz Unije i kad se zahtjevi ove Uredbe prestanu primjenjivati na središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini. Na dogovore o suradnji usuglašene u okviru kolegija nadzornih tijela neće se više primjenjivati zaštitni mehanizmi i postupci iz ove Uredbe, uključujući i postupke pred Sudom Europske unije. To podrazumijeva značajne izazove za tijela Unije i država članica u zaštiti financijske stabilnosti.

(25)U okviru svoje predanosti integriranim financijskim tržištima, Komisija bi trebala i dalje na temelju odluka o istovjetnosti utvrđivati ispunjavaju li pravni i nadzorni okviri trećih zemalja zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 648/2012. Kako bi se poboljšala provedba postojećih pravila o istovjetnosti u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama, Komisija bi trebala po potrebi dodatno odrediti kriterije za procjenu istovrijednosti sustava središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja. Potrebno je ESMA-i dodijeliti ovlast nadzora regulatornih i nadzornih kretanja u sustavima središnjih drugih ugovornih strana čiju je istovrijednost Komisija utvrdila. Time bi se trebalo osigurati da treće zemlje i dalje ispunjavaju kriterije o istovjetnosti i sve ostale konkretne uvjete. ESMA bi o svojim saznanjima trebala izvješćivati Komisiju na povjerljivoj osnovi.

(26)Komisija trenutačno može u svakom trenutku izmijeniti, ukinuti, preispitati ili opozvati bilo koju odluku o istovjetnosti, osobito ako u trećoj zemlji dođe do promjena koje bitno utječu na elemente koji su ocijenjeni u skladu sa zahtjevima o istovrijednosti iz ove Uredbe. Ako relevantna tijela treće zemlje više ne surađuju u dobroj vjeri s ESMA-om ili drugim nadzornim tijelima Unije ili prestanu na kontinuiranoj osnovi ispunjavati primjenjive zahtjeve o istovrijednosti, Komisija može, među ostalim, upozoriti tijelo treće zemlje ili objaviti posebnu preporuku. Ako u bilo kojem trenutku odluči opozvati odluku o istovrijednosti treće zemlje, Komisija može odgoditi datum primjene te odluke kako bi otklonila rizike za financijsku stabilnost ili rizike poremećaja na tržištu. Osim tih ovlasti koje trenutačno ima, Komisija bi trebala moći utvrditi posebne uvjete kojima bi se osiguralo da treća zemlja na koju se odnosi odluka o istovjetnosti i dalje na kontinuiranoj osnovi ispunjava kriterije o istovjetnosti. Komisija bi trebala moći utvrditi i uvjete kojima se osigurava da ESMA može djelotvorno izvršavati svoje dužnosti u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama priznatima u skladu s ovom Uredbom ili u vezi s nadzorom regulatornih i nadzornih kretanja u trećim zemljama koja su relevantna za donesene odluke o istovrijednosti.

(27)S obzirom na sve veću prekograničnu dimenziju središnjih drugih ugovornih strana i povezanost unutar financijskog sustava Unije, potrebno je poboljšati kapacitet Unije za utvrđivanje, nadzor i smanjivanje mogućih rizika povezanih sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja. Stoga bi trebalo poboljšati ulogu ESMA-e kako bi mogla djelotvorno nadzirati središnje druge ugovorne strane treće zemlje koje podnose zahtjev za priznavanje pružanja usluga poravnanja u Uniji. Trebalo bi poboljšati i sudjelovanje središnjih banka izdanja iz Unije u priznavanju i nadzoru središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja koje posluju s valutom koje one izdaju. Stoga bi se sa središnjim bankama izdanja iz Unije trebalo savjetovati o određenim aspektima koji utječu na zadaće monetarne politike u vezi s financijskim instrumentima denominiranima u valutama Unije koji se u znatnoj mjeri poravnavaju posredstvom središnjih drugih ugovornih strana koje se nalaze izvan Unije.

(28)Nakon što Komisija prizna pravni i nadzorni okvir određene treće zemlje kao istovrijedan okviru Unije, u postupku priznavanja središnjih drugih ugovornih strana te treće zemlje trebalo bi uzeti u obzir rizike koje te središnje druge ugovorne strane predstavljaju za stabilnost Unije ili za državu članicu.

(29)ESMA bi trebala, pri razmatranju zahtjeva za priznavanje središnje druge ugovorne strane treće zemlje, procijeniti razinu sistemskog rizika koji središnja druga ugovorna strana predstavlja za financijsku stabilnost Unije na temelju objektivnih i transparentnih kriterija utvrđenih ovom Uredbom. Komisija bi delegiranim aktom trebala dodatno utvrditi te kriterije.

(30)Središnje druge ugovorne strane koje nisu sistemski važne za financijsku stabilnost Unije ili jedne od njezinih država članica trebale bi se smatrati središnjim drugim ugovornim stranama prve razine rizika. Središnje druge ugovorne strane koje su sistemski važne ili će vjerojatno postati sistemske važne za financijsku stabilnost Unije ili jedne od njezinih država članica trebale bi se smatrati središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika. Ako ESMA utvrdi da središnja druga ugovorna strana nije sistemski važna za financijsku stabilnost Unije, na tu središnju drugu ugovornu stranu trebalo bi primjenjivati postojeće uvjete o priznavanju na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012. Ako ESMA utvrdi da je središnja druga ugovorna strana sistemski važna, trebalo bi utvrditi dodatne zahtjeve ovisno o razini rizika koje ta središnja druga ugovorna strana predstavlja. ESMA bi takvu središnju drugu ugovornu stranu trebala priznati samo ako ta središnja druga ugovorna strana ispunjava te zahtjeve.

(31)Dodatni zahtjevi trebali bi uključivati određene bonitetne zahtjeve utvrđene Uredbom (EU) br. 648/2012 kojima se nastoji povećati sigurnost i djelotvornost središnje druge ugovorne strane. ESMA bi trebala imati izravnu odgovornost za to da osigura da sistemski važne središnje druge ugovorne strane trećih zemalja ispunjavaju te zahtjeve. Povezani zahtjevi trebali bi ESMA-i omogućiti provedbu cjelovitog i djelotvornog nadzora te središnje druge ugovorne strane.

(32)Kako bi se osigurala prikladna uključenost središnjih banaka izdanja, sistemski važne središnje druge ugovorne strane trećih zemalja trebale bi ispunjavati i sve dodatne zahtjeve koje središnje banke izdanja smatraju potrebnima. Središnje banke izdanja trebale bi ESMA-i čim prije, i u svakom slučaju 180 dana od datuma podnošenja zahtjeva središnje druge ugovorne strane ESMA-i, dostaviti potvrdu o tome ispunjava li središnja druga ugovorna strana dodatne zahtjeve.

(33)Razlikuje se razina rizika koju sistemski važne središnje druge ugovorne strane predstavljaju za financijski sustav i stabilnost Unije. Zahtjevi za sistemski važne središnje druge ugovorne strane trebali bi se stoga primjenjivati na način koji je razmjeran rizicima koje središnja druga ugovorna strana može predstavljati za Uniju. Ako ESMA i relevantne središnje banke izdanja zaključe da središnja druga ugovorna strana ima takvu sistemsku važnost da se dodatnim zahtjevima neće osigurati financijska stabilnost Unije, ESMA bi Komisiji trebala moći predložiti da se ta središnja druga ugovorna strana ne prizna. Komisija bi trebala moći donijeti provedbeni akt u kojem se navodi da bi središnja druga ugovorna strana treće zemlje trebala imati poslovni nastan u Uniji i kao takva imati odobrenje za pružanje usluga poravnanja u Uniji.

(34)ESMA bi trebala redovito preispitivati priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja, kao i njihovu klasifikaciju kao središnje druge ugovorne strane prve ili druge razine rizika. U tom bi pogledu ESMA trebala, među ostalim, razmotriti promjene vrste, veličine i složenosti poslovanja središnje druge ugovorne strane. Ta bi se preispitivanja trebala provoditi barem svake dvije godine, a prema potrebi i češće.

(35)ESMA bi trebala moći uzeti u obzir i u kojoj se mjeri može usporediti način na koji sistemski važna središnja druga ugovorna strana treće zemlje ispunjava zahtjeve primjenjive u toj trećoj zemlji s načinom na koji ta središnja druga ugovorna strana ispunjava zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 648/2012. Komisija bi trebala donijeti delegirani akt kojim se dodatno određuju načini i uvjeti ocjenjivanja usporedivih načina ispunjavanja zahtjeva.

(36)ESMA bi trebala imati sve ovlasti potrebne za nadzor priznatih središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja kako bi se osiguralo da na kontinuiranoj osnovi ispunjavaju zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 648/2012. U određenim područjima ESMA-ine odluke trebale bi podlijegati prethodnoj suglasnosti relevantnih središnjih banaka izdanja.

(37)ESMA bi trebala moći izreći globe središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja ako ustanovi da su s namjerom ili iz nemara prekršile odredbe ove Uredbe tako što su ESMA-i dostavile netočne ili neistinite informacije. Nadalje, ESMA bi trebala moći izreći globe sistemski važnim središnjim drugim ugovornim stranama ako ustanovi da su s namjerom ili iz nemara prekršile dodatne zahtjeve koji se na njih primjenjuju na temelju ove Uredbe.

(38)ESMA bi trebala moći izreći periodične novčane kazne kako bi prisilila središnje druge ugovorne strane trećih zemalja da prestanu kršiti odredbe, da dostavljaju potpune i točne informacije koje ESMA zahtijeva ili da pristanu na istragu ili izravni nadzor.

(39)ESMA bi trebala moći izreći globe središnjim drugim ugovornim stranama prve i druge razine rizika ako ustanovi da su s namjerom ili iz nemara prekršile odredbe ove Uredbe tako što su ESMA-i dostavile netočne ili neistinite informacije. Nadalje, ESMA bi trebala moći izreći globe središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika ako ustanovi da su s namjerom ili iz nemara prekršile dodatne zahtjeve koji se na njih primjenjuju na temelju ove Uredbe.

(40)Globe se izriču u skladu s razinom ozbiljnosti povrede odredbi. Povrede odredbi trebalo bi raspodijeliti u različite skupine za koje bi trebalo izreći konkretne globe. U izračunavanju globe za određenu povredu odredbi, ESMA bi trebala primjenjivati metodologiju koja se sastoji od dva koraka, odnosno određivanja osnovnog iznosa i usklađivanja tog osnovnog iznosa, prema potrebi, s pomoću različitih koeficijenata. Osnovni iznos trebao bi se odrediti uzimanjem u obzir godišnjeg prometa dotične središnje druge ugovorne strane, dok bi se usklađenja trebala provoditi povećavanjem ili smanjenjem osnovnog iznosa primjenom relevantnih koeficijenata u skladu s ovom Uredbom.

(41)Ovom Uredbom trebalo bi odrediti koeficijente za otežavajuće i olakšavajuće okolnosti kako bi se ESMA-i osigurali potrebni instrumenti za odlučivanje o globi koja je razmjerna ozbiljnosti povrede odredbi koju je počinila središnja druga ugovorna strana treće zemlje, uzimajući u obzir okolnosti u kojima su odredbe prekršene.

(42)Odluka o izricanju globe ili periodičnih novčanih kazni trebala bi se temeljiti na neovisnoj istrazi.

(43)Prije donošenja odluke o izricanju globe ili periodičnih novčanih kazni, ESMA bi trebala omogućiti osobama u postupku da budu saslušane radi poštovanja njihovih prava na obranu.

(44)ESMA bi se trebala suzdržati od izricanja globe ili periodičnih novčanih kazni u slučaju prethodne pravomoćne oslobađajuće ili osuđujuće presude na temelju identičnih ili sličnih činjenica u kaznenim postupcima koja prema nacionalnom pravu ima snagu presuđene stvari.

(45)Odluke ESMA-e o izricanju globe ili periodičnih novčanih kazni trebale bi biti izvršive i njihova izvršivost trebala bi podlijegati pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi na čijem se području ona provodi. Pravila građanskog postupka ne bi smjela uključivati kaznena postupovna pravila, ali mogu uključivati administrativna postupovna pravila.

(46)Ako središnja druga ugovorna strana druge razine rizika počini povredu odredbi, ESMA bi trebala biti ovlaštena poduzeti niz nadzornih mjera, što uključuje i to da od središnje druge ugovorne strane druge razine rizika zatraži da prestane kršiti odredbe i, kao krajnju mjeru, da ukine priznanje u slučaju kada središnja druga ugovorna strana druge razine rizika ozbiljno ili opetovano krši odredbe ove Uredbe. ESMA bi trebala primjenjivati nadzorne mjere uzimajući u obzir prirodu i ozbiljnost povrede odredbe i trebala bi poštovati načelo proporcionalnosti. Prije donošenja odluke o nadzornim mjerama, ESMA bi trebala omogućiti osobama u postupku da budu saslušane radi poštovanja njihovih prava na obranu.

(47)Provjera značajnih promjena modela i parametara donesenih za izračun zahtjeva za iznos nadoknada, doprinosa u jamstveni fond, zahtjeva za kolateral i ostalih mehanizama za kontrolu rizika središnje druge ugovorne strane trebala bi se uskladiti s novim zahtjevom da je za određene odluke nacionalnih nadležnih tijela u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u Uniji potrebna prethodna suglasnost ESMA-e. Radi pojednostavnjivanja postupka provjere modela trebalo bi dvije provjere koje neovisno moraju provesti nacionalno nadležno tijelo i ESMA zamijeniti s jednom provjerom koju će provoditi nacionalno nadležno tijelo uz prethodnu suglasnost ESMA-e. Nadalje, trebalo bi razjasniti međudjelovanje te provjere i odluke kolegija. Preliminarno potvrđivanje značajne promjene tih modela ili parametara trebalo bi biti moguće kad god je to potrebno, osobito ako je njihova brza promjena potrebna da bi se osigurala stabilnost upravljanja rizikom središnje druge ugovorne strane.

(48)Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s dodatnim određivanjem vrsta naknada, predmeta za koje se plaćaju naknade, iznosa naknada i načina njihova plaćanja: u vezi s određivanjem uvjeta na temelju kojih se utvrđuju kriteriji prema kojima se određuje je li središnja druga ugovorna strana treće zemlje sistemski važna ili će vjerojatno postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica; u vezi s dodatnim određivanjem kriterija koje treba primjenjivati za procjenu istovrijednosti sustava trećih zemalja; u vezi s određivanjem načina i uvjeta na temelju kojih središnje druge ugovorne strane moraju ispunjavati određene zahtjeve; u vezi s dodatnim pravilima postupanja koja se odnose na izricanje globe ili periodičnih novčanih kazni, uključujući odredbe o pravu na obranu, rokove, naplatu globe ili periodičnih novčanih kazni i zastare za izricanje i izvršenje novčanih kazni ili globe; te u vezi s mjerama za izmjenu Priloga IV. radi uzimanja u obzir kretanja na financijskim tržištima.

(49)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, osobito u vezi s priznavanjem središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja i istovrijednosti pravnih sustava trećih zemalja, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti.

(50)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest povećanje sigurnosti i djelotvornosti središnjih drugih ugovornih strana na način da se utvrde jedinstveni zahtjevi za njihove aktivnosti, ne mogu dostatno ostvariti države članice jer se oni zbog svojeg opsega i učinaka mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(51)Primjenu ovlasti ESMA-e da prizna središnju drugu ugovornu stranu treće zemlje kao središnju drugu ugovornu stranu prve ili druge razine rizika trebalo bi odgoditi dok se dodatno ne odrede kriteriji na temelju kojih se može procijeniti je li središnja druga ugovorna strana treće zemlje sistemski važna ili će vjerojatno postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica.

(52)Stoga je Uredbu (EU) br. 1095/2010 i Uredbu (EU) br. 648/2012 potrebno na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1095/2010

Uredba (EU) 1095/2010 mijenja se kako slijedi:

1.U članku 4., umeće se sljedeća točka (4):

„središnja druga ugovorna strana” znači središnja druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točki (1) Uredbe (EU) br. 648/2012.”

2.U članku 6. umeće se sljedeća točka (1a):

Izvršnom odboru za središnje druge ugovorne strane u okviru Odbor supervizora (Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane), koji obavlja zadaće iz članka 44.b”;

3.U članku 35. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Ako potpune ili točne informacije nisu dostupne ili ako se pravodobno ne stave na raspolaganje u skladu sa stavcima 1. ili 5., Nadzorno tijelo može upućivanjem opravdanog i obrazloženog zahtjeva zahtijevati informacije izravno od:

(a) središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje za rad ili je priznata u skladu s člancima 14 ili 25. Uredbe (EU) br. 648/2012;

(b) središnjeg depozitorija vrijednosnih papira koje ima odobrenje za rad u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014;

(c) uređenog tržišta u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom 14. Direktive 2004/39/EZ;

(d) multilateralne trgovinske platforme u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom 22. Direktive 2014/65/EU;

(e) organizirane trgovinske platforme u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom 23. Direktive 2014/65/EU.

Primatelji takvog zahtjeva Nadzornom tijelu brzo i bez nepotrebnog odlaganja dostavljaju jasne, točne i potpune informacije.

Nadzorno tijelo obavješćuje relevantna nadležna tijela o zahtjevima u skladu s ovim stavkom i stavkom 5.

Na zahtjev Nadzornog tijela, nadležna tijela pomažu mu u prikupljanju informacija.”

4.U članku 40. stavku 1. dodaje se sljedeća točka (f):

“(f) stalnih članova Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane iz članka 44.a stavka 1. točke (a) podtočke i., koji nemaju pravo glasa.”

5.U članku 42. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U provedbi zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom, predsjednik, stalni članovi koji imaju pravo glasa i članovi koji imaju pravo glasa zaduženi za pojedinačnu središnju drugu ugovornu stranu Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane iz članka 44.a stavka 1. točke (a) podtočke i. te članovi Odbora supervizora koji imaju pravo glasa djeluju neovisno i objektivno isključivo u interesu Unije kao cjeline, te ne traže i ne primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada država članica ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.”

6.Članak 43. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Odbor supervizora daje smjernice za rad Nadzornom tijelu. Zadužen je za obavljanje zadaća iz poglavlja II., osim onih za koje je odgovoran Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane u skladu s člankom 44.b stavkom 1.”

(b)stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Odbor supervizora ima stegovne ovlasti nad predsjednikom i može ga razriješiti dužnosti u skladu s člankom 48. stavkom 5. Odbor supervizora u dogovoru s Izvršnim odborom za središnje druge ugovorne strane ima stegovne ovlasti nad izvršnim direktorom i može ga razriješiti dužnosti u skladu s člankom 51. stavkom 5.

7.U poglavlju III. umeće se sljedeći odjeljak 1.A:

„Odjeljak 1.A Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane

Članak 44.a

Sastav

1. Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane sastoji se od:

(a) sljedećih stalnih članova:

i. predsjedatelj i dva direktora imenovani u skladu s člankom  48.a, koji imaju pravo glasa;

ii. predstavnik ESB-a, koji nema pravo glasa;

iii. predstavnik Komisije, koji nema pravo glasa;

(b) sljedećih privremenih članova za pojedinačnu središnju drugu ugovornu stranu:

i. predstavnik nadležnog tijela za svaku središnju drugu ugovornu stranu s poslovnim nastanom u Uniji u vezi s kojom je sazvan Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane, koji ima pravo glasa;

ii. predstavnik svake relevantne središnje banke izdanja iz članka 18. stavka 2. točke (h) Uredbe (EU) br. 648/2012 za svaku središnju drugu ugovornu stranu s poslovnim nastanom u Uniji u vezi s kojom je sazvan Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane, koji nema pravo glasa.

Kada je to primjereno i potrebno, predsjedatelj na sastanke Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane može u svojstvu promatrača pozvati:

(a) ostale članove kolegija relevantne središnje druge ugovorne strane navedene u članku 18. stavku 2. Uredbe (EU) br. 648/2012 na sastanke Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane;

(b) tijela nadležna za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja koje je ESMA priznala na temelju članka 25. Uredbe (EU) br. 648/2012.

Sastanke Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane saziva njegov predsjedatelj na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jednog od njegovih članova.

Ako se zadaće Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane ne odnose na određenu središnju drugu ugovornu stranu iz Unije, u njegovu čine ga samo stalni članovi iz točke (a) i, prema potrebi, središnje banke izdanja iz točke (b) podtočke ii.

"Članak 44.b

Zadaće i ovlasti Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane

1. Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane zadužen je za:

„(a)    donošenje odluka i mjera o pitanjima povezanima sa središnjim drugim ugovornim stranama u pogledu članaka 17., 19., 29., 29.a i 30. ove Uredbe;”.

(a) davanje suglasnosti iz članka 21.a stavka 1. Uredbe (EU) br. 648/2012;

(b) priznavanje i nadzor središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) br. 648/2012, praćenje regulatornih i nadzornih kretanja u trećim zemljama na temelju Glave II. poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 648/2012 i

(c) zadaće iz članka 5. stavka 1. prvog podstavka, članka 9. stavka 3. prvog podstavka, članka 9. stavka 4., članka 17. stavka 2., članka 17. stavka 3., članka 18. stavka 1., članka 20. stavka 2., članka 20. stavka 6., članka 21.c, članka 23., članka 24., članka 29. stavka 3., članka 38. stavka 5., članka 48. stavka3., članka 49. stavka 1. i članka 54. stavka 3. Uredbe (EU) br. 648/2012.

2. Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane za izvršavanje svojih zadaća raspolaže svojim osobljem i primjerenim sredstvima koje mu osigurava ESMA.

3. Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane o svojim odlukama obavješćuje Odbor supervizora.

Članak 44.c

Donošenje odluka

Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane odluke donosi običnom većinom glasova svojih članova. Predsjedatelj ima odlučujući glas.”

8.Naslov odjeljka 3. poglavlja III. zamjenjuje se sljedećim:

“Predsjednik, predsjedatelj i direktori”

9.umeće se novi članak 48.a:

„Članak 48.a

Imenovanje i zadaće predsjedatelja Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i direktora

1. Odstupajući od članka 48. stavka 1., Nadzorno tijelo u pogledu zadaća i ovlasti iz članka 44.b stavka 1. zastupa predsjedatelj Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane.

Predsjedatelj Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane zadužen je za pripremu rada Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i predsjedava njegovim sastancima.

2. Predsjedatelj Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i direktori iz članka 44.a stavka 1. točke (a) podtočke i. neovisni su stručnjaci zaposleni na puno radno vrijeme. Imenuju se na temelju postignuća, vještina, znanja iz područja poravnanja, aktivnosti nakon trgovanja i financija te iskustva relevantnog za nadzor i regulaciju središnjih drugih ugovornih strana. Biraju se otvorenim natječajem koji organizira Komisija uz poštovanje načela ravnopravnosti spolova, iskustva i kvalifikacija.

3. Mandat predsjedatelja Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i direktora iz članka 44.a stavka 1. točke (a) podtočke i. traje pet godina i može se jednom produljiti.

Predsjedatelj Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i direktori iz članka 44.a stavka 1. točke (a) podtočke i. ne obnašaju nikakvu dužnost na nacionalnoj razini, na razini Unije ni na međunarodnoj razini.

4. Komisija Europskom parlamentu dostavlja uži popis kandidata za mjesta predsjedatelja i direktora iz članka 44.a stavka 1. točke (a) podtočke i. te o tom popisu obavješćuje Vijeće.

Komisija podnosi prijedlog imenovanja predsjedatelja Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i direktora iz članka 44.a stavka 1. točke (a) podtočke i. na odobrenje Europskom parlamentu. Vijeće nakon odobrenja tog prijedloga donosi provedbenu odluku o imenovanju predsjedatelja Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i direktora iz članka 44.a stavka 1. točke (a) podtočke i. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

5. Ako predsjedatelj Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane ili direktori iz članka 44.a stavka 1. točke (a) podtočke i. više ne ispunjavaju uvjete potrebne za obavljanje svojih dužnosti iz stavka 2. ili je utvrđeno da su krivi za teži propust u radu, Vijeće na prijedlog Komisije, koji je odobrio Europski parlament, može donijeti provedbenu odluku kojom ih razrješava dužnosti. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

Europski parlament ili Vijeće mogu obavijestiti Komisiju da smatraju da su ispunjeni uvjeti za razrješenje predsjedatelja Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane ili direktora iz članka 44.a stavka 1. točke (a) podtočke i., na što Komisija šalje svoj odgovor.”

10.Članak 49. zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje ulogu Odbora supervizora s obzirom na zadaće predsjedatelja Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i direktora iz članka 44.a stavka 1. točke (a) podtočke i. i predsjednika, oni ne traže i ne primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada država članica ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Ni države članice, institucije ili tijela Unije niti bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na predsjedatelja Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i direktore iz članka 44.a stavka 1. točke (a) podtočke i. ili predsjednika u obavljanju njihovih zadaća.

U skladu s Pravilnikom o osoblju iz članka 68., predsjednik, predsjedatelj Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i direktori iz članka 44.a stavka 1. točke (a) podtočke i. nakon napuštanja službe i dalje su dužni ponašati se časno i diskretno u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili pogodnosti.”

11.Članak 50. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Europski parlament ili Vijeće mogu pozvati predsjednika odnosno njegova zamjenika ili predsjedatelja Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane da daju izjavu, u potpunosti poštujući njihovu neovisnost. Predsjednik ili predsjedatelj daju izjavu pred Europskim parlamentom i odgovaraju na sva pitanja koja im postave njegovi članovi, kad god se to od njih zatraži.

2. Predsjednik ili predsjedatelj Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane u pisanom obliku izvješćuje Europski parlament o glavnim djelatnostima Odbora supervizora i Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane kad god se to zatraži i najmanje 15 dana prije davanja izjave iz stavka 1.

3. Osim informacija navedenih u člancima 11. do 18. i člancima 20. i 33., predsjednik dostavlja sve relevantne informacije koje je izvanredno zatražio Europski parlament.

Osim informacija navedenih u članku 33., predsjedatelj Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane dostavlja sve relevantne informacije koje je izvanredno zatražio Europski parlament.”

12.Članak 53. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvršni direktor odgovoran je za provedbu godišnjeg programa rada Nadzornog tijela prema smjernicama Odbora supervizora i Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i pod kontrolom upravnog odbora.”

(b)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Izvršni direktor izrađuje višegodišnji program rada kako je navedeno u članku 47. stavku 2. U pogledu zadaća i ovlasti iz članka 44.b stavka 1. izvršni direktor pribavlja suglasnost Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane prije podnošenja tog programa upravnom odboru.”

(c)stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Izvršni direktor svake godine izrađuje nacrt izvješća koje sadržava odjeljak o regulatornim i nadzornim aktivnostima Nadzornog tijela i odjeljak o financijskim i administrativnim pitanjima.

U pogledu zadaća i ovlasti iz članka 44.b stavka 1. izvršni direktor pribavlja suglasnost Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane prije podnošenja tog nacrta upravnom odboru”.

13.U članku 63. umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a Rashodi i naknade ESMA-e u vezi sa zadaćama i ovlastima iz članka 44.b stavka 1. posebna su stavka u izvješću o procjeni iz stavka 1. Prije donošenja izvješća o procjeni, nacrt koji je izradio izvršni direktor u vezi s rashodima i naknadama mora odobriti Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane.

Godišnji financijski izvještaji ESMA-e koji se sastavljaju i objavljuju u skladu s člankom 64. stavkom 6. uključuju prihode i rashode u vezi sa zadaćama iz članka 44.b stavka 1.”

14.U članku 70. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Članovi Odbora supervizora, Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i upravnog odbora, izvršni direktor, te osoblje Nadzornog tijela, uključujući dužnosnike privremeno upućene od država članica, te sve druge osobe koje obavljaju zadaće za Nadzorno tijelo na ugovornoj osnovi podliježu zahtjevima koji se odnose na čuvanje poslovne tajne u skladu s člankom 339. UFEU-a i relevantnim odredbama zakonodavstva Unije, čak i nakon što prestanu obavljati svoje dužnosti.”

15.U članku 76. umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a Dok predsjedatelj Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i direktori Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane iz članka 44.a stavka 1. ne preuzmu svoje dužnosti na temelju njihova imenovanja u skladu člankom 48.a, funkcije Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane izvršava Odbor supervizora.”

Članak 2.

Izmjene Uredbe (EU) br. 648/2012

Uredba (EU) br. 648/2012 mijenja se kako slijedi:

1.U članku 6. stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje u skladu s člankom 17. ili su priznate u skladu s člankom 25. te datum odobrenja ili priznanja, uz navođenje središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje ili su priznate za potrebe obveze poravnanja”.

2.U članku 17. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. U roku od 30 radnih dana od primitka zahtjeva, nadležno tijelo ocjenjuje potpunost zahtjeva savjetujući se s ESMA-om. Ako zahtjev nije potpun, nadležno tijelo utvrđuje rok do kojeg središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev mora dostaviti dodatne informacije. Nakon primitka tih dodatnih informacija nadležno ih tijelo odmah prosljeđuje ESMA-i i kolegiju osnovanom u skladu s člankom 18. stavkom 1. Nakon što nadležno tijelo, savjetujući se s ESMA-om, ocijeni da je zahtjev potpun, ono o tome na odgovarajući način obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu koja podnosi zahtjev i članove kolegija.”

3.Članak 18. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. U roku od 30 kalendarskih dana od podnošenja potpunog zahtjeva u skladu s člankom 17., nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane osniva kolegij kako bi se olakšalo obavljanje zadaća iz članaka 15., 17., 49., 51. i 54.

Predsjedatelj Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane iz članka 48.a Uredbe (EU) br. 1095/2010 predsjeda i upravlja kolegijem.”

(b)u stavku 2., točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

“(a) stalnih članova Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane iz članka 44.a Uredbe (EU) br. 1095/2010;”

(c)u stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) nadležnih tijela odgovornih za nadzor članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u tri države članice koje na zbirnoj osnovi tijekom razdoblja od godinu dana najviše doprinose u jamstveni fond središnje druge ugovorne strane iz članka 42., uključujući, po potrebi, ESB u skladu Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013. 54

4.U članku 19. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Većinsko mišljenje kolegija donosi se na temelju obične većine njegovih članova.

U kolegijima koji imaju najviše 12 članova, najviše dva člana kolegija iz iste države članice imaju pravo glasa, a svaki član koji ima pravo glasa ima jedan glas. U kolegijima koji imaju više od 12 članova, najviše tri člana kolegija iz iste države članice imaju pravo glasa, a svaki član koji ima pravo glasa ima jedan glas.

Ako je ESB član kolegija na temelju članka 18. stavka 2. točaka (a), (c) i (h), on raspolaže sljedećim brojem glasova:

i. najviše 2 glasa u kolegijima koji imaju najviše 12 članova;

ii. najviše 3 glasa u kolegijima koji imaju više od 12 članova.

Predstavnik Komisije nema pravo glasa. Ostali stalni članovi Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane imaju po jedan glas.”

5.U članku 20. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane šalje ESMA-i i članovima kolegija nacrt svoje detaljno obrazložene odluke, koja uzima u obzir zadrške članova kolegija.

6.Članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ne dovodeći u pitanje ulogu kolegija, nadležna tijela iz članka 22., u suradnji s ESMA-om, preispituju aranžmane, strategije, postupke i mehanizme koje primjenjuju središnje druge ugovorne strane radi usklađivanja s ovom Uredbom i ocjenjuju rizike kojima su izložene ili bi mogle biti izložene središnje druge ugovorne strane.”

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. ESMA određuje učestalost i dubinu preispitivanja i ocjene iz stavka 1., uzimajući u obzir veličinu, sistemsku važnost, prirodu, razmjer i složenost aktivnosti dotičnih središnjih drugih ugovornih strana. Preispitivanje i ocjena ažuriraju se najmanje jednom godišnje.

Središnje druge ugovorne strane podliježu izravnim nadzorima. Osoblju ESMA-e šalje se poziv za sudjelovanje u tim izravnim nadzorima.

Nadležno tijelo ESMA-i prosljeđuje sve informacije koje je primilo od središnjih drugih ugovornih strana, a od odgovarajuće središnje druge ugovorne strane zahtijeva sve informacije koje je zatražila ESMA, a koje to tijelo nije u mogućnosti pružiti.”

7.U Glavi III. poglavlju 2. umeću se sljedeći članci 21.a, 21.b i 21.c:

„Članak 21.a

Izrada nacrta odluka

1. Nadležna tijela izrađuju nacrte odluka i dostavljaju ih ESMA-i radi dobivanja suglasnosti prije donošenja bilo koje od sljedećih odluka:

(a) odluke donesene u skladu s člancima 7., 8., 14., 15., 16., 20., 21., 30., 31., 35., 49. i 54. ove Uredbe i člancima 35. i  36. Uredbe (EU) br. 600/2014;

(b) sve odluke koje donose pri izvršavanju svojih zadaća proizašlih iz zahtjeva utvrđenih u članku 16. i glavama IV. i V.

2. Nadležna tijela izrađuju i središnjoj banci izdanja iz članka 18. stavka 2. točke (h) dostavljaju nacrt odluka prije njihova donošenja u skladu s člancima 14., 15., 20., 44., 46., 50. i 54.

Nadležna tijela u skladu s člankom 21. točkom (b) pribavljaju suglasnost središnjih banaka izdanja iz prvog podstavka o svim aspektima tih odluka koji se odnose na izvršenje njihovih zadaća monetarne politike.

3. ESMA nadležnim tijelima prosljeđuje sve relevantne informacije koje mogu dovesti do donošenja odluke iz stavka 1. i mogu zahtijevati određene nadzorne mjere, uključujući oduzimanje odobrenja za rad. Nadležna tijela obavješćuju ESMA-u o svim naknadnim mjerama koje su s tim u vezi poduzeli odnosno nisu poduzeli.

4. Za potrebe stavka 1., smatra se da je ESMA dala suglasnost osim ako u roku od najviše 15 kalendarskih dana od datuma primitka obavijesti o nacrtu odluke ne predloži njezine izmjene ili uloži prigovor na nacrt odluke. Ako ESMA predloži izmjene nacrta odluke ili na nju uloži prigovor, o tome dostavlja cjelovito i detaljno obrazloženje u pisanom obliku.

5. Ako ESMA predloži izmjene, nadležno tijelo tu odluku može donijeti samo s izmjenama koje je predložila ESMA.

Ako ESMA uloži prigovor na konačni nacrt odluke, nadležno tijelo tu odluku ne donosi.

6. Ako nije suglasno s predloženom izmjenom ili prigovorom ESMA-e, nadležno tijelo može Odboru supervizora iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1095/2010 podnijeti obrazložen zahtjev u roku od 5 dana radi ocjene tog prigovora ili izmjene. Odbor supervizora prihvaća ili odbija ESMA-in prigovor ili izmjene u roku od 10 dana od primitka navedenog zahtjeva i stavak 5. primjenjuje se na odgovarajući način.

7. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije iz članka 258. UFEU-a, ESMA može donijeti odluku upućenu sudioniku na financijskom tržištu kojom zahtijeva da provede potrebne mjere kako bi ispunio svoje obveze prema pravu Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja u sljedećim slučajevima:

(a) ako se nadležno tijelo ne uskladi s odredbama stavka 5. u slučaju ESMA-inih prigovora ili izmjena u vezi s konačnim nacrtom odluke;

(b) ako nadležno tijelo, nakon što ESMA podnese zahtjev u skladu sa stavkom 3., u razumnom roku ne poduzme zahtijevane mjere u slučaju kada zbog takvog propusta sudionik na financijskom tržištu prekrši primjenjive zahtjeve iz glava IV. i V. ove Uredbe.

Odluke koje su donesene u skladu s prvim podstavkom imaju prednost nad svim prethodnim odlukama koje su o istom pitanju donijela nadležna tijela.

Članak 21.b

Suglasnost središnje banke izdanja

1. Smatra se da je središnja banka izdanja dala suglasnost iz članka 21.a stavka 2., osim ako u roku od najviše 15 kalendarskih dana od datuma podnošenja nacrta odluke ne predloži njezine izmjene ili na nju uloži prigovor. Središnja banka izdanja koja predloži izmjene ili uloži prigovor protiv nacrta odluke dostavlja o tome cjelovito i detaljno obrazloženje u pisanom obliku.

Ako je ESMA u skladu s člankom 21.a stavkom 4. predložila izmjene nacrta odluka koje se donose u skladu s člancima 14., 15., 20. i 54., ona ih podnosi i središnjoj banci izdanja. U tom se slučaju rok iz prvog podstavka produljuje za 5 dana.

2. Ako središnja banka izdanja predloži izmjene, nadležno tijelo tu odluku može donijeti samo s izmjenama koje je predložila ta središnja banka izdanja.

Ako središnja banka izdanja uloži prigovor na nacrt odluke, nadležno tijelo tu odluku ne donosi.

Članak 21.c

Naknade

1. Središnje druge ugovorne strane plaćaju sljedeće naknade:

(a) naknade povezane sa zahtjevima za izdavanje odobrenja za rad iz članka 17.;

(b) naknade povezane sa zahtjevima za priznavanje iz članka 25.;

(c) godišnje naknade povezane sa ESMA-inim zadaćama u skladu s ovom Uredbom.

2. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 82. radi dodatnog određivanja vrsta naknada, predmeta za koje se plaćaju naknade, iznosa naknada i načina na koji ih plaćaju sljedeći subjekti:

(a) središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u Uniji koje imaju odobrenje za rad ili su za njega podnijele zahtjev;

(b) središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje su priznate u skladu s člankom 25. stavkom 2.;

(c) središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje su priznate u skladu s člankom 25. stavkom 2.b.”

8.Članak 24. zamjenjuje se sljedećim:

„Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ili drugo relevantno tijelo obavješćuje bez nepotrebnog odlaganja ESMA-u, kolegij, relevantne članove ESSB-a i ostala relevantna tijela o svakoj kriznoj situaciji koja se odnosi na središnju drugu ugovornu stranu kao i o kretanjima na financijskim tržištima koja mogu imati nepovoljan učinak na likvidnost tržišta, prijenos monetarne politike, neometano djelovanje platnih sustava i stabilnost financijskog sustava u državi članici u kojoj središnja druga ugovorna strana ili jedan od njenih članova sustava poravnanja imaju poslovni nastan.”

9.Članak 25. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. dodaje se sljedeća točka (e):

(e) središnja druga ugovorna strana ne smatra se sistemski važnom ili vjerojatno neće postati sistemski važna (središnja druga ugovorna strana prve razine rizika) u skladu sa stavkom 2.a.”

(b)umeću se sljedeći stavci 2.a, 2.b i 2.c:

„2.a ESMA utvrđuje je li središnja druga ugovorna strana sistemski važna ili će vjerojatno postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica (središnja druga ugovorna strana druge razine rizika) uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije:

(a) vrstu, veličinu i složenost poslovanja središnje druge ugovorne strane, uključujući ukupnu vrijednost transakcija čije je poravnanje obavila središnja druga ugovorna strana razvrstanih prema svakoj valuti Unije ili ukupnu izloženost središnje druge ugovorne strane koja obavlja poravnanje prema njezinim drugim ugovornim stranama;

(b) učinak koji bi propast ili poremećaj rada središnje druge ugovorne strane imao na financijska tržišta, financijske institucije, opći financijski sustav ili na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica;

(c) strukturu članstva u sustavu poravnanja središnje druge ugovorne strane;

(d) odnos, međuovisnost ili druge oblike međudjelovanja središnje druge ugovorne strane s drugim infrastrukturama financijskog tržišta, financijskim institucijama i općim financijskim sustavom.

Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 82. radi dodatnog određivanja kriterija iz prvog podstavka u roku od [šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

2.b Ako ESMA utvrdi da je središnja druga ugovorna strana sistemski važna ili će vjerojatno postati sistemski važna (središnja druga ugovorna strana druge razine rizika) u skladu sa stavkom 2.a, ona tu središnju drugu ugovornu stranu može priznati samo ako su, osim uvjeta iz članka 25. stavka 2. točaka (a), (b), (c) i (d), ispunjeni i sljedeći uvjeti:

(a) središnja druga ugovorna strana u trenutku priznavanja, a nakon toga na stalnoj osnovi, ispunjava zahtjeve iz članka 16. i glava IV. i V. ESMA u skladu s člankom 25.a stavkom 2. uzima u obzir u kojoj mjeri središnja druga ugovorna strana ispunjava te zahtjeve time što ispunjava usporedive zahtjeve koji se primjenjuju u trećoj zemlji;

(b) nakon savjetovanja iz stavka 3. točke (f) središnje banke izdanja koje se ondje navode dostavile su ESMA-i u roku od 180 dana od podnošenja zahtjeva pisanu potvrdu da predmetna središnja druga ugovorna strana ispunjava sve zahtjeve koje su uvele te središnje banke izdanja u izvršavanju svojih zadaća monetarne politike. Ako relevantna središnja banka izdanja ESMA-i ne dostavi u roku odgovor u pisanom obliku, ESMA može smatrati da je taj zahtjev ispunjen;

(c) središnja druga ugovorna strana dostavila je ESMA-i svoju bezuvjetnu suglasnost u pisanom obliku, koju je potpisao pravni zastupnik središnje druge ugovorne strane, da će u roku od 72 sata od primitka ESMA-inog zahtjeva dostaviti sve dokumente, evidencije, informacije i podatke kojima je ta središnja druga ugovorna strana raspolagala u bilo koje vrijeme te da će ESMA-i omogućiti pristup u sve poslovne prostore središnje druge ugovorne strane, kao i obrazloženo pravno mišljenje neovisnog pravnog stručnjaka kojim se potvrđuje da je suglasnost valjana i izvršiva u skladu s primjenjivim propisima;

(d) središnja druga ugovorna strana uspostavila je sve potrebne mjere i postupke kojima se osigurava učinkovita usklađenost sa zahtjevima iz točaka (a) i (c);

(e) Komisija nije donijela provedbeni akt u skladu sa stavkom 2.c.

2.c ESMA može, u dogovoru s relevantnim središnjim bankama izdanja i razmjerno razini sistemske važnosti središnje druge ugovorne strane u skladu sa stavkom 2.a, zaključiti da je središnja druga ugovorna strana toliko sistemski važna da ispunjavanje uvjeta iz stavka 2.b ne osigurava u dovoljnoj mjeri financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica te da ju stoga ne bi trebalo priznati. ESMA u tom slučaju preporučuje da Komisija donese provedbeni akt kojim se potvrđuje da ta središnja druga ugovorna strana ne bi trebala biti priznata u skladu sa stavkom 2.b.

Nakon podnošenja preporuke iz prvog podstavka Komisija može donijeti provedbeni akt kojim se utvrđuje da ta središnja druga ugovorna strana nije priznata u skladu sa stavkom 2.b i da ona može pružati usluge poravnanja u Uniji isključivo nakon što dobije odobrenje za rad u skladu s člankom 14.”

(c)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. ESMA preispituje, nakon savjetovanja s tijelima i subjektima iz stavka 3., priznavanje središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ako je središnja druga ugovorna strana proširila svoje aktivnosti i usluge u Uniji i u svakom slučaju barem svake dvije godine. To se preispitivanje provodi u skladu sa stavcima 2., 3. i 4.”

(d)stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Komisija može donijeti provedbeni akt u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 kojim se utvrđuje sljedeće:

(a) da pravni i nadzorni sustavi treće zemlje osiguravaju da središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje za rad u toj trećoj zemlji na trajnoj osnovi ispunjavaju pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u Glavi IV. ove Uredbe;

(b) da te središnje druge ugovorne strane na trajnoj osnovi podliježu učinkovitom nadzoru i izvršenju u toj trećoj zemlji;

(c) da pravni okvir te treće zemlje osigurava učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana kojima je izdano odobrenje za rad u skladu s pravnim sustavima trećih zemalja;

Komisija može uvjetovati primjenu provedbenog akta iz prvog podstavka time da treća zemlja učinkovito i stalno ispunjava sve u njemu utvrđene zahtjeve te da ESMA učinkovito izvršava svoje dužnosti u pogledu središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja priznatih u skladu sa stavcima 2 i 2.b ili u pogledu praćenja iz stavka 6.b, među ostalim i sklapanjem i primjenom dogovora o suradnji iz stavka 7.”

(e)umeću se sljedeći stavci 6.a i 6.b:

„6.a Komisija može donijeti delegirani akt u skladu s člankom 82. radi dodatnog određivanja kriterija iz stavka 6. točaka (a), (b) i (c).

6.b ESMA prati regulatorna i nadzorna kretanja u trećim zemljama za koje su doneseni provedbeni akti u skladu sa stavkom 6.

Ako ESMA utvrdi da u tim trećim zemljama postoje regulatorna ili nadzorna kretanja koja bi mogla utjecati na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, ona o tome odmah i na povjerljivoj osnovi obavješćuje Komisiju.

ESMA jednom godišnje Komisiji podnosi povjerljivo izvješće o regulatornim i nadzornim kretanjima u trećim zemljama iz prvog podstavka.”

(f)Prva rečenica stavka 7. zamjenjuje se sljedećim tekstom:

„7. ESMA uspostavlja učinkovite dogovore o suradnji s relevantnim nadležnim tijelima trećih zemalja čiji su zakonski i nadzorni okviri priznati kao istovrijedni onima u ovoj Uredbi u skladu sa stavkom 6.”

(g)u stavku 7. dodaje se sljedeća točka (e):

“(d) postupke koji se odnose na koordinaciju nadzornih aktivnosti, uključujući suglasnost tijela trećih zemalja da dopuste istrage i izravan nadzor u skladu s člancima 25.d i 25.e.

(e) postupke potrebne za učinkovit nadzor regulatornih i nadzornih kretanja u trećim zemljama.”

10.Umeću se sljedeći članci 25.a, 25.b, 25.c, 25.d, 25.e, 25.f, 25.g, 25.h, 25.i, 25.j, 25.k, 25.l, 25.m i 25.m:

„Članak 25.a
Usporediva usklađenost

1. Središnja druga ugovorna strana iz članka 25. stavka 2.b točke (a) može ESMA-i podnijeti obrazložen zahtjev za ocjenu njezine usporedive usklađenosti sa zahtjevima iz članka 25. stavka 2.b točke (a) i zahtjevima utvrđenima u članku 16. i glavama IV. i V.

2. U zahtjevu iz stavka 1. navodi se činjenično stanje za utvrđivanje usporedivosti te obrazlaže zašto su usklađenošću sa zahtjevima koji se primjenjuju u trećoj zemlji ispunjeni zahtjevi iz članka 16. i glava IV. i V.

3. Da bi se osiguralo da ocjena iz stavka 1. stvarno odražava regulatorne ciljeve koji se žele postići zahtjevima iz članka 16. i glava IV. i V. te interese Unije u cjelini, Komisija donosi delegirani akt kojim se utvrđuju:

(a) minimalni elementi koji se ocjenjuju za potrebe stavka 1.;

(b) modaliteti i uvjeti ocjenjivanja.

Delegirani akt iz prvog podstavka Komisija donosi u skladu s člankom 82.

Članak 25.b

Kontinuirano ispunjavanje uvjeta za priznavanje

1. ESMA je nadležna za izvršenje zadaća koje proizlaze iz ove Uredbe i odnose se na kontinuirani nadzor usklađenosti priznatih središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika sa zahtjevima iz članka 25. stavka 2.b točke (a).

ESMA od svake središnje ugovorne strane druge razine rizika najmanje jedanput godišnje zahtijeva potvrdu o ispunjenju zahtjeva iz članka 25. stavka 2.b točaka (a), (b), (c), (d) i (e).

Središnja banka izdanja iz članka 18. stavka 2. točke (h) koja smatra da je središnja druga ugovorna strana druge razine rizika prestala ispunjavati uvjet iz članka 25. stavka 2.b točke (b) odmah o tome izvješćuje ESMA-u.

2. ESMA izrađuje i središnjoj banci koja izdaje relevantnu valutu iz članka 18. stavka 2. točke (h) dostavlja nacrt odluka prije njihova donošenja u skladu s člancima 41., 44., 46., 50. i 54.

ESMA u skladu s ovim stavkom pribavlja suglasnost relevantne središnje banke izdanja o svim aspektima tih odluka koji se odnose na izvršenje njihovih zadaća monetarne politike. Smatra se da je središnja banka izdanja dala suglasnost iz drugog podstavka, osim ako u roku od 15 kalendarskih dana od datuma primitka obavijesti o nacrtu odluke ne predloži njezine izmjene ili uloži prigovor na nacrt odluke. Središnja banka izdanja koja predloži izmjene ili uloži prigovor protiv nacrta odluke dostavlja o tome cjelovito i detaljno obrazloženje u pisanom obliku.

Ako središnja banka izdanja uloži prigovor protiv nacrta odluke, ESMA tu odluku ne donosi. Ako središnja banka izdanja predloži izmjene, ESMA tu odluku može donijeti samo s izmjenama koje je predložila ta središnja banka izdanja.

3. ESMA procjenjuje otpornost priznatih središnjih drugih ugovornih strana na nepovoljna tržišna kretanja u skladu s člankom 32. stavkom 2. Uredbe EU br. 1095/2010.

Članak 25.c

Zahtjev za informacije

1. ESMA može na temelju običnog zahtjeva ili odluke zahtijevati od središnjih drugih ugovornih strana i povezanih trećih strana kojima su te središnje druge ugovorne strane izdvojile poslovne funkcije ili aktivnosti da dostave sve informacije koje su joj potrebne za obavljanje njezinih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

2. ESMA prilikom slanja običnog zahtjeva za informacije u skladu sa stavkom 1. navodi:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za zahtjev;

(b) navodi svrhu zahtjeva;

(c) informacije koje se traže;

(d) rok za dostavu informacija;

(e) obavijest osobi od koje se zahtijevaju informacije da nije obvezna dostaviti informacije ali da u slučaju dobrovoljnog odgovora na zahtjev dostavljene informacije moraju biti točne i istinite;

(f) globu predviđenu člankom 25.g u vezi s točkom (a) odjeljka V. Priloga III. ako odgovori na postavljana pitanja nisu točni ili istiniti;

3. ESMA prilikom slanja zahtjeva za informacije u skladu sa stavkom 1. na temelju odluke navodi:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za zahtjev;

(b) navodi svrhu zahtjeva;

(c) informacije koje se traže;

(d) rok za dostavu informacija;

(e) periodične novčane kazne predviđene člankom 25.h ako dostavljene zatražene informacije nisu potpune;

(f) globu predviđenu člankom 25.g u vezi s točkom (a) odjeljka V. Priloga III. ako odgovori na postavljana pitanja nisu točni ili istiniti; i

(g) pravo na podnošenje žalbe protiv odluke ESMA-inu Odboru za žalbe i pravo na pokretanje postupka pred Sudom Europske unije (Sud) radi preispitivanja odluke u skladu s člancima 60. i 61. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

4. Osobe iz stavka 1. ili njihovi predstavnici i, u slučaju osoba ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe ovlaštene zakonom ili njihovim statutom za njihovo zastupanje, dostavljaju tražene informacije. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu dostaviti informacije u ime svojih stranaka. Potonji u potpunosti odgovaraju za potpunost, točnost i istinitost informacija.

5. ESMA bez odlaganja šalje presliku običnog zahtjeva ili svoje odluke relevantnom nadležnom tijelu treće zemlje u kojoj osobe iz stavka 1. na koje se odnosi zahtjev za informacije imaju prebivalište ili poslovni nastan.

Članak 25.d

Opće istrage

1. Da bi mogla obavljati svoje zadaće iz ove Uredbe, ESMA može provoditi potrebne istrage središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika. U tu svrhu, dužnosnici i ostale osobe koje ESMA ovlasti mogu:

(a) pregledavati svu evidenciju, podatke, postupke i ostale materijale važne za obavljanje njihovih zadaća, bez obzira na kojem su mediju pohranjeni;

(b) izraditi ili pribaviti ovjerene preslike ili izvatke iz te evidencije, podataka, postupaka i ostalih materijala;

(c) pozvati središnje druge ugovorne strane druge razine rizika ili njihove predstavnike ili osoblje i zatražiti od njih usmena ili pisana objašnjenja o činjenicama ili dokumentima koji se odnose na predmet i svrhu nadzora i evidentirati odgovore;

(d) razgovarati sa svakom fizičkom ili pravnom osobom koja pristane na razgovor u cilju prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage;

(e) zatražiti evidenciju telefonskih razgovora i prometa podataka.

2. Dužnosnici i druge osobe koje ESMA ovlasti za potrebe istraga iz stavka 1. izvršavaju svoje ovlasti predočenjem pisanog ovlaštenja u kojem se navodi predmet i svrha istrage. U tom se ovlaštenju navode i periodične novčane kazne predviđene člankom 25.h u slučaju kada zatražena evidencija, podaci, postupci ili drugi materijali ili odgovori na pitanja postavljena središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika nisu dostavljeni ili nisu potpuni i globe iz članka 25.g u vezi s točkom (b) odjeljka V. Priloga III. u slučaju kada odgovori na pitanja postavljena središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika nisu točni ili istiniti.

3. Središnje druge ugovorne strane druge razine rizika dužne su se podvrgnuti istragama koje se pokreću na temelju ESMA-ine odluke. U odluci se navodi predmet i svrha istrage, periodične novčane kazne predviđene člankom 25.h, pravni lijekovi koji stoje na raspolaganju u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

4. Prije slanja obavijesti središnjoj drugoj ugovornoj strani druge razine rizika o pokretanju istrage, ESMA o istrazi i identitetu ovlaštenih osoba obavješćuje relevantno nadležno tijelo treće zemlje u kojoj će se istraga provoditi. Na ESMA-in zahtjev, dužnosnici nadležnog tijela treće zemlje mogu ovlaštenim osobama pomoći u obavljanju njihovih zadaća. Dužnosnici nadležnog tijela treće zemlje mogu i sudjelovati u istragama. Istraga u skladu s ovim člankom provodi se ako relevantno nadležno tijelo treće zemlje nije iznijelo prigovor protiv istrage.

5. Ako je u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom za bilo koji zahtjev iz stavka 1. potrebno odobrenje pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za izdavanje tog odobrenja. Zahtjev za to ovlaštenje može se podnijeti i kao mjera predostrožnosti.

Članak 25.e

Izravni nadzor

1. Da bi mogla obavljati svoje zadaće iz ove Uredbe, ESMA može, prema potrebi, provoditi izravni nadzor u svim poslovnim prostorima središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika. Relevantnoj središnjoj banci izdanja šalje se poziv za sudjelovanje u izravnom nadzoru.

2. Dužnosnici i druge osobe koje ESMA ovlasti za provođenje izravnog nadzora mogu ući u sve poslovne prostore ili na zemljište pravnih osoba na koje se primjenjuje ESMA-ina odluka o istrazi i imaju sve ovlasti utvrđene u članku 25.d stavku 1. Ovlašteni su i za pečaćenje svih poslovnih prostora te poslovnih knjiga i evidencija tijekom nadzora i u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje nadzora.

3. ESMA pravodobno prije nadzora šalje obavijest o nadzoru mjerodavnom nadležnom tijelu treće zemlje u kojoj će se nadzor provoditi. Kada je to potrebno za pravilnu provedbu i učinkovitost nadzora, ESMA nakon slanja obavijesti mjerodavnom nadležnom tijelu treće zemlje može obaviti izravni nadzor bez slanja prethodne obavijesti središnjoj drugoj ugovornoj strani. Nadzor u skladu s ovim člankom provodi se ako je mjerodavno nadležno tijelo treće zemlje potvrdilo da se ne protivi nadzoru.

Dužnosnici i druge osobe koje ESMA ovlasti za provođenje izravnog nadzora izvršavaju svoje ovlasti uz predočenje pisanog ovlaštenja u kojem se navodi predmet i svrha nadzora te periodične novčane kazne predviđene člankom 25.h u slučaju kada se predmetne osobe ne podvrgnu nadzoru.

4. Središnje druge ugovorne strane druge razine rizika podvrgavaju se izravnom nadzoru koji se provodi na temelju ESMA-ine odluke. U odluci se navodi predmet i svrha nadzora, određuje datum njegova početka te navode periodične novčane kazne predviđene člankom 25.h, pravni lijekovi koji stoje na raspolaganju u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

5. Dužnosnici nadležnog tijela treće zemlje u kojoj će se nadzor provoditi, kao i osobe koje to tijelo ovlasti ili imenuje, mogu na ESMA-in zahtjev aktivno pomagati dužnosnicima i drugim osobama koje je ESMA ovlastila. Dužnosnici nadležnog tijela treće zemlje mogu i sudjelovati u izravnom nadzoru.

6. ESMA može od nadležnih tijela treće zemlje zatražiti da u njezino ime provedu određene istražne radnje i izravne nadzore predviđene ovim člankom i člankom 25.d stavkom 1.

7. Kada dužnosnici i ostale osobe u pratnji koje ESMA ovlasti utvrde da se osoba protivi nadzoru naloženom u skladu s ovim člankom, dotično nadležno tijelo treće zemlje može im pružiti potrebnu pomoć te, prema potrebi, zatražiti pomoć policije ili drugog tijela kaznenog progona, kako bi im se omogućilo provođenje izravnog nadzora.

8. Ako je u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom za provođenje izravnog nadzora iz stavka 1. ili za pružanje pomoći iz stavka 7. potrebno ovlaštenje pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za to ovlaštenje. Zahtjev za to ovlaštenje može se podnijeti i kao mjera predostrožnosti.

Članak 25.f

Postupovna pravila za poduzimanje nadzornih mjera i izricanje globe

1. Kada pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom ESMA utvrdi da postoje ozbiljne naznake o mogućem postojanju činjenica koje upućuju na počinjenje jedne ili više povreda navedenih u Prilogu I., ESMA interno imenuje neovisnog istražitelja koji provodi istragu o tom predmetu. Imenovani službenik ne smije izravno ni neizravno sudjelovati u postupku priznavanja ili nadzora predmetne središnje druge ugovorne strane i svoje funkcije obavlja neovisno od ESMA-e.

2. Istražitelj istražuje navodne povrede, uzimajući u obzir očitovanja osoba koje su predmet istraga te podnosi ESMA-i cijeli spis sa svojim zaključcima.

Istražitelj u svrhu obavljanja svojih zadaća može izvršavati ovlast na temelju koje ima pravo zahtijevati informacije u skladu s člankom 25.c i provoditi istrage i izravne nadzore u skladu s člancima 25.d i 25.e. Istražitelj pri izvršenju svojih ovlasti postupa u skladu s člankom 25.c stavkom 4.

Istražitelj pri obavljanju svojih zadaća ima pristup svim dokumentima i informacijama koje ESMA prikupi tijekom svojih aktivnosti.

3. Istražitelj po završetku istrage i prije nego što ESMA-i podnese spis sa svojim zaključcima, osobama koje su predmet istrage omogućuje da se očituju o pitanjima koja se istražuju. Istražitelj svoje zaključke temelji samo na činjenicama o kojima su se te osobe mogle očitovati.

Tijekom istraga koje se provode u skladu s ovim člankom u cijelosti se poštuje pravo predmetnih osoba na obranu.

4. Istražitelj obavješćuje osobe koje su predmet istrage o podnošenju spisa s njegovim zaključcima ESMA-i. Osobe koje su predmet istrage imaju pravo pristupa spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije koje utječu na treće strane.

5. ESMA na temelju spisa sa zaključcima istražitelja i na zahtjev uključenih osoba a nakon očitovanja osoba koje su predmet istrage u skladu s člankom 25.i utvrđuje jesu li osobe koje su predmet istrage počinile jednu ili više povreda navedenih u Prilogu III. te ako jesu poduzima nadzornu mjeru u skladu s člankom 25.n i izriče globu u skladu s člankom 25.g.

6. Istražitelj ne sudjeluje u ESMA-inim raspravama niti na drugi način intervenira u ESMA-in postupak odlučivanja.

7. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 82. kojima se dodatno određuju postupovna pravila o izvršenju ovlasti za izricanje globe ili periodične novčane kazne, uključujući odredbe o pravu na obranu, odredbe o vremenskom važenju propisa, te o naplati globe ili periodične novčane kazne, kao i rokovi zastare i rokovi za izricanje i izvršenje novčanih kazni.

8. Kada pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom utvrdi da postoje ozbiljne naznake o mogućem postojanju činjenica koje upućuju na počinjenje kaznenog djela, ESMA te predmete upućuje odgovarajućim tijelima radi istrage i mogućeg kaznenog progona. Nadalje, ESMA ne izriče globu ili periodičnu novčanu kaznu u slučaju prethodne pravomoćne oslobađajuće ili osuđujuće presude na temelju identičnih ili sličnih činjenica u kaznenim postupcima koja prema nacionalnom pravu ima snagu presuđene stvari.

Članak 25.g

Novčane kazne

1. Kada u skladu s člankom 64. stavkom 5. utvrdi da je središnja druga ugovorna strana s namjerom ili iz nemara počinila jednu od povreda navedenih u Prilogu III., ESMA donosi odluku kojom izriče globu u skladu s ovim člankom stavkom 2.

Smatra se da je središnja druga ugovorna strana počinila povredu s namjerom ako ESMA na temelju objektivnih čimbenika utvrdi da su središnja druga ugovorna strana ili njezino više rukovodstvo djelovali s namjerom počinjenja povrede.

2. Osnovni iznos globe iz stavka 1. jednak je najviše dvostrukom iznosu ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka zbog povrede, ako ih je moguće odrediti, ili najviše 10 % ukupnog godišnjeg prometa, kako je definiran mjerodavnim pravom Unije, koji je pravna osoba ostvarila u prethodnoj poslovnoj godini.

3. Osnovni iznosi iz stavka 2. usklađuju se, prema potrebi, uzimajući u obzir otežavajuće ili olakšavajuće okolnosti u skladu s relevantnim koeficijentima iz Priloga IV.

Relevantni otežavajući koeficijenti primjenjuju se jedan po jedan na temeljni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog koeficijenta otežavajućih okolnosti, osnovnom iznosu dodaje se razlika između osnovnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog koeficijenta otežavajućih okolnosti.

Relevantni olakšavajući koeficijenti primjenjuju se jedan po jedan na temeljni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog koeficijenta olakšavajućih okolnosti, od osnovnog iznosa oduzima se razlika između osnovnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog koeficijenta olakšavajućih okolnosti.

4. Neovisno o stavcima 2. i 3., iznos globe ne smije biti veći od 20 % godišnjeg prometa predmetne središnje druge ugovorne strane u prethodnoj poslovnoj godini, ali ako je središnja druga ugovorna strana povredom izravno ili neizravno stekla financijsku korist, iznos globe mora biti najmanje jednak toj koristi.

Kada središnja druga ugovorna strana djelovanjem ili nedjelovanjem počini više od jedne povrede iz Priloga III., primjenjuje se samo viši iznos globe izračunat u skladu sa stavcima 2. i 3. koji se odnosi na jednu od tih povreda.

Članak 25.h

Periodične novčane kazne:

1. ESMA odlukom izriče periodične novčane kazne kako bi primorala:

(a) središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika da prestane s postupanjem koje predstavlja povredu u skladu s odlukom donesenom u skladu s člankom 25.n stavkom 1. točkom (a);

(b) osobu iz članka 25.c stavka 1. da dostavi potpune informacije koje su zatražene na temelju odluke u skladu člankom 25.c;

(c) središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika:

i. da se podvrgne istrazi te posebno da dostavi potpunu evidenciju, podatke, postupke i druge potrebne materijale te da dopuni i ispravi ostale informacije dostavljene tijekom istrage pokrenute odlukom na temelju članka 25.d ili

ii. da se podvrgne izravnom nadzoru naloženom odlukom donesenom u skladu s člankom 25.e.

2. Periodična novčana kazna mora biti djelotvorna i proporcionalna. Periodična novčana kazna utvrđuje se za svaki dan kašnjenja.

3. Neovisno o stavku 2., iznos periodične novčane kazne jednak je 3 % prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj poslovnoj godini, a u slučaju fizičkih osoba 2 % prosječnog dnevnog prihoda u prethodnoj kalendarskoj godini. Iznos se izračunava od datuma naznačenog u odluci kojom se izriče periodična novčana kazna.

4. Periodična novčana kazna utvrđuje se za razdoblje od najviše šest mjeseci nakon obavijesti o ESMA-inoj odluci. ESMA preispituje mjeru nakon isteka tog razdoblja.

Članak 25.i

Saslušanje relevantnih osoba

1. ESMA prije donošenja odluke o globi ili periodičnoj novčanoj kazni u skladu s člancima 25.g i 25.h daje osobama koje su predmet postupka priliku za očitovanje o zaključcima koji su o njoj doneseni. ESMA temelji svoje odluke samo na zaključcima o kojima su se osobe koje su predmet postupka mogle očitovati.

2. U postupku se u potpunosti poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet postupka. Te osobe imaju pravo pristupa ESMA-inom spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili ESMA-ine interne pripremne dokumente.

Članak 25.j

Objavljivanje, priroda, izvršenje i namjena globa i periodičnih novčanih kazni

1. ESMA javno objavljuje svaku globu i periodičnu novčanu kaznu izrečenu u skladu s člancima 25.g i 25.h, osim ako bi ta javna objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila nerazmjernu štetu uključenim stranama. Ta objava ne smije sadržavati osobne podatke u smislu Uredbe (EZ) br. 45/2001.

2. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 25.g i 25.h administrativne su prirode.

3. Kada odluči da neće izreći globu ili novčanu kaznu, ESMA o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i relevantna nadležna tijela treće zemlje, uz obrazloženje svoje odluke.

4. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 25.g i 25.h izvršive su.

Izvršenje je uređeno pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi članici ili trećoj zemlji u kojoj se izvršenje provodi.

5. Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni prihod su općeg proračuna Europske unije.

Članak 25.k

Preispitivanje u postupku pred Sudom

Sud ima punu nadležnost za preispitivanje odluka kojima je ESMA izrekla globu ili periodičnu novčanu kaznu. Sud može poništiti, smanjiti ili povećati izrečenu globu ili periodičnu novčanu kaznu.

Članak 25.l

Izmjene Priloga IV.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 82. o mjerama za izmjenu Priloga IV. kako bi se uzela u obzir kretanja na financijskim tržištima.

Članak 25.m

Povlačenje odluke o priznavanju

1. Ne dovodeći u pitanje članak 25.n i podložno sljedećim stavcima, ESMA povlači odluku o priznavanju donesenu u skladu s člankom 25. u sljedećim slučajevima:

(a) ako predmetna središnja druga ugovorna strana ne postupi u skladu s odlukom o priznavanju u roku od 6 mjeseci, izričito se odrekne odobrenja za rad ili prestane poslovati dulje od šest mjeseci;

(b) ako je odluka o priznavanju predmetne središnje druge ugovorne strane pribavljena na temelju neistinite dokumentacije ili na drugi neprimjeren način;

(c) ako predmetna središnja druga ugovorna strana prestane ispunjavati uvjete za priznavanje u skladu s člankom 25. stavkom 2.b;

(d) u slučaju povlačenja ili obustave provedbenog akta iz članka 25. stavka 6. ili neispunjenja bilo kojeg uvjeta iz tog akta.

ESMA može povlačenje priznavanja ograničiti na određenu uslugu, aktivnost ili vrstu financijskih instrumenata.

ESMA pri utvrđivanju datuma stupanja na snagu odluke o povlačenju priznavanja nastoji umanjiti poremećaje na tržištu.

2. Kada smatra da središnja druga ugovorna strana ispunjava kriterij iz točke (c), ESMA toj središnjoj drugoj ugovornoj strani i mjerodavnim nadležnim tijelima treće zemlje šalje obavijest prije povlačenja odluke o priznavanju i zahtijeva da se u roku od najviše tri mjeseca poduzme odgovarajuća korektivna mjera.

Kada utvrdi da ta korektivna ili druga mjera poduzeta u utvrđenom roku nije primjerena, ESMA povlači odluku o priznavanju.

3. ESMA bez nepotrebnog odlaganja obavješćuje mjerodavno nadležno tijelo treće zemlje o odluci i povlačenju priznavanja priznate središnje druge ugovorne strane.

4. Svako tijelo iz članka 25. stavka 3. koje smatra da je ispunjen jedan od uvjeta iz stavka 1. može od ESMA-e zatražiti da ispita jesu li ispunjeni uvjeti za povlačenje odluke o priznavanju predmetne priznate središnje druge ugovorne strane. Kada odluči da neće povući odluku o priznavanju predmetne priznate središnje druge ugovorne strane, ESMA svoje obrazloženje dostavlja tijelu koje je podnijelo zahtjev.

Članak 25.n

Nadzorne mjere

1. Kada u skladu s člankom 25.f stavkom 5. utvrdi da je središnja druga ugovorna strana druge razine rizika počinila neku od povreda navedenih u Prilogu III., ESMA donosi jednu ili više sljedećih odluka kojima:

(a) zahtijeva od središnje druge ugovorne strane da prestane s postupanjem koje predstavlja povredu;

(b) izriče globu u skladu s člankom 25.g;

(c) objavljuje javnu obavijest;

(d) povlači odluku o priznavanju središnje druge ugovorne strane u skladu s člankom 25.m.

2. ESMA pri donošenju odluka iz stavka 1. uzima u obzir prirodu i ozbiljnost povrede, vodeći računa o sljedećim kriterijima:

(a) trajanje i učestalost povrede;

(b) jesu li povredom otkrivene ozbiljni ili sistemski nedostaci u postupcima središnje druge ugovorne strane ili u njezinim sustavima za upravljanje ili internim kontrolama;

(c) je li povreda prouzročila, olakšala ili se na neki drugi način može povezati s financijskim kaznenim djelima;

(d) je li povreda počinjena s namjerom ili iz nemara.

3. ESMA bez nepotrebnog odlaganja obavješćuje predmetnu središnju drugu ugovornu stranu o svakoj odluci koju donese u skladu sa stavkom 1. i dostavlja je mjerodavnim nadležnim tijelima treće zemlje i Komisiji. ESMA javno objavljuje svaku takvu odluku na svojim internetskim stranicama u roku od 10 radnih dana od dana njezina donošenja.

ESMA u javnoj objavi svoje odluke iz prvog podstavka navodi i pravo predmetne središnje druge ugovorne strane na žalbu protiv odluke, prema potrebi i činjenicu da je žalba podnesena, da žalba ne odgađa izvršenje odluke te da ESMA-in Odbor za žalbe može odgoditi izvršenje osporene odluke u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”

11.Članak 49. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Središnja druga ugovorna strana redovito preispituje modele i parametre za izračun njezinih zahtjeva za iznos nadoknade, doprinosa u jamstveni fond, zahtjeva za kolateral i ostalih mehanizama za kontrolu rizika. Strogo i često ispituje otpornost svojih modela na stres radi procjene njihove otpornosti u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima te provodi i retroaktivna ispitivanja radi procjene pouzdanosti primijenjene metodologije. Središnja druga ugovorna strana pribavlja neovisnu provjeru, obavješćuje svoje nadležno tijelo i ESMA-u o rezultatima provedenih ispitivanja, a za svaku značajniju izmjenu modela i parametara pribavlja odobrenje svojeg nadležnog tijela u skladu sa stavkom 1.a.

Kolegij u skladu sa sljedećim stavcima donosi mišljenje o prihvaćenim modelima i parametrima, kao i njihovim značajnim izmjenama.

ESMA osigurava dostavu informacija o rezultatima ispitivanja otpornosti na stres europskim nadzornim tijelima, ESSB-u i Jedinstvenom sanacijskom odboru kako bi mogli procijeniti izloženosti financijskih društava središnjim drugim ugovornim stranama koje ne ispunjavaju svoje obveze.”

(b)Umeću se sljedeći stavci 1.a, 1.b, 1.c, 1.d, 1.e i 1.f:

„1.a Središnja druga ugovorna strana koja namjerava znatno izmijeniti modele i parametre iz stavka 1. podnosi nadležnom tijelu zahtjev za odobrenje te izmjene. Središnja druga ugovorna strana svojem zahtjevu prilaže neovisnu provjeru namjeravane izmjene.

1.b Nadležno tijelo u suradnji s ESMA-om u roku od 30 radnih dana od primitka zahtjeva provodi procjenu rizika središnje druge ugovorne strane i dostavlja izvješće kolegiju osnovanom u skladu s člankom 18.

1.c Kolegij u roku od 15 radnih dana od primitka izvješća iz stavka 1.b donosi mišljenje većinom glasova u skladu s člankom 19. stavkom 3.

1.d Nadležno tijelo u roku od 60 radnih dana od primitka zahtjeva iz stavka 1.a obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu u pisanom obliku i uz navođenje detaljnog obrazloženja o izdavanju odobrenja ili odbijanju odobrenja.

1.e Središnja druga ugovorna strana ne smije znatno izmijeniti modele i parametre iz stavka 1. prije pribavljenog odobrenja iz stavka 5. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane u dogovoru s ESMA-om može u opravdanim slučajevima dopustiti privremene znatne izmjene tih modela i parametara prije njihova odobrenja.

12.U članku 89. dodaju se sljedeći podstavci:

„3.a ESMA počinje izvršavati svoje ovlasti u skladu s člankom 25. stavcima 2.a, 2.b i 2.c od [upisati datum stupanja na snagu delegiranog akta iz drugog podstavka stavka 3. tog članka ]

3.b ESMA preispituje odluke o priznavanju koje su u skladu s člankom 25. stavkom 1. donesene prije [stupanja na snagu ove Uredbe] u roku od 12 mjeseci od datuma stupanja na snagu delegiranog akta iz članka 25. stavka 2.a drugog podstavka, u skladu s člankom 25. stavkom 5.”

13.Tekstovi navedeni u prilogu ovoj Uredbi dodaju se kao prilozi III. i IV.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Planirane metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih osoba

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Planirane metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih osoba

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike 

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

X Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 55  

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

1.4.2.Posebni ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može biti posljedica različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravna sigurnost, veća djelotvornost ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi inače ostvarile države članice svojim zasebnim djelovanjima.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja 

–◻    Prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    Financijski utjecaj od GGGG do GGGG

X Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

–Provedba koja počinje stupanjem na snagu Uredbe i traje dvije godine nakon stupanja na snagu Uredbe,

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Planirane metode upravljanja 62  

◻  Izravno upravljanje Komisije

–◻ koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

–◻    koje obavljaju izvršne agencije

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

X Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–◻EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–☑ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

–◻ tijelima javnog prava;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

2.2.3.Procjena troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

Ova zakonodavna inicijativa imat će sljedeći utjecaj na rashode:

1. Zapošljavanje 47 novih privremenih djelatnika u ESMA-i (od kolovoza 2018). Vidjeti Prilog za više informacija o njezinoj ulozi i načinu izračuna troškova.

2. Trošak tih novih privremenih djelatnika u cijelosti će se financirati naknadama naplaćenima sektoru (nema utjecaja na proračun EU-a). Međutim, uz pretpostavku da se prijedlog donese i stupi na snagu sredinom 2018. i uzimajući u obzir činjenicu da bi Komisija morala izraditi delegirani akt kojim se određuje vrsta naknada, predmeti za koje se plaćaju naknade, iznos naknada i način njihova plaćanja, naknade se u najboljem slučaju neće početi naplaćivati prije sredine 2019. S obzirom na to da bi na temelju Uredbe ESMA imala troškove počevši od stupanja Uredbe na snagu, potrebno je u 2018. i 2019. osigurati dodatna proračunska sredstva EU-a kako bi se financiralo barem prvih 12 mjeseci poslovanja nakon stupanja Uredbe na snagu.

Naknadama koje će se naplaćivati podmirit će se i troškovi nastali nakon 2018., čime će se ESMA-i omogućiti da najkasnije 2020. vrati sredstva EU-a koja su joj unaprijed uplaćena.

Ta dodatna proračunska sredstva trebala bi se financirati iz općeg proračuna jer se iz proračuna GU FISMA-e ne može osigurati toliki iznos.

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstava za poslovanje.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za obveze u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

–☑    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna odobrena administrativna sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već namijenjena upravljanju djelovanjem i/ili koja su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

–◻    Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

–X    Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

3.2.5.Doprinos trećih osoba

–Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Procijenjeni utjecaj na prihode

–☑    Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

–◻    na vlastita sredstva

–◻    na razne prihode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

Prilog zakonodavnom financijskom izvještaju uz Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja

Troškovi povezani sa zadatcima koje će izvršavati ESMA procijenjeni su u smislu rashoda za osoblje u skladu s klasifikacijom troškova u nacrtu proračuna za ESA-u za 2018. Te bi procjene možda ipak trebalo preispitati ako bi se financiranje europskih nadzornih tijela promijenilo na temelju prijedloga Komisije o reviziji europskih nadzornih tijela.

Dodatne zadaće

Prijedlog Komisije uključuje odredbe na temelju kojih se ESMA-i dodjeljuju nove ili proširene zadaće. Prvo, ESMA će morati preuzeti širi raspon nadzornih zadaća u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja. Za središnje druge ugovorne strane prve razine rizika to bi značilo intenzivnije praćenje postupka priznavanja, uključujući mogućnost izravnog nadzora i izravnih sastanaka sa središnjim drugim ugovornim stranama. U pogledu središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika to bi značilo de facto nadzor središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja. ESMA bi stoga morala raspolagati resursima koji su joj potrebni za provedbu takvih nadzornih aktivnosti. Drugo, troškovi osoblja novoosnovanog Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane financirat će se iz proračuna ESMA-e, posebno troškovi stalnih članova Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane. Treće, ESMA će imati dodatne zadaće u okviru kojih će pomagati u radu novoosnovanog Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane, čime će se pridonijeti većoj usklađenosti nadzornih praksi u cijelom EU-u. Konačno, prijedlog sadržava odredbe kojima se propisuje da ESMA pripremi tehnički savjet za izradu nekoliko delegiranih akata Komisije kojima bi se trebalo osigurati da se vrlo tehničke odredbe dosljedno provode u cijelom EU-u. Ne može se isključiti da se, na temelju postojećih ovlasti propisanih EMIR-om, predlože izmjene postojećih regulatornih tehničkih standarda ili provedbenih tehničkih standarda kako bi se uzele u obzir izmjene iz ovog prijedloga (npr. postojeći regulatorni tehnički standardi o kolegijima). Osim toga, ESMA će možda s relevantnim tijelima trećih zemalja morati ponovo pregovarati o dogovorima o suradnji.

Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane imat će pet stalnih članova. Glavne zadaće Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane bit će preispitivanje i potvrđivanje (ili nepotvrđivanje, ovisno o slučaju) nadzornih odluka nacionalnih nadležnih tijela u vezi s određenim zahtjevima na temelju EMIR-a, posebice povlačenje odobrenja, bonitetnim zahtjevima za središnje druge ugovorne strane i ugovorima o međudjelovanju. Za to će biti potrebna stručna analiza i razumijevanje odluka koje se Izvršnom odboru za središnje druge ugovorne strane podnose na razmatranje, procjena rizika i koristi od odluke, kao i potrebna koordinacija i dijalog sa središnjom bankom izdanja i nacionalnim nadležnim tijelima, osobito onih koji su članovi kolegija na temelju postojećeg EMIR-a.

Kad je riječ o rokovima, pretpostavlja se da će Uredba stupiti na snagu sredinom 2018. ESMA-i su stoga dodatni resursi potrebni od sredine 2018. U pogledu vrsta funkcija, za uspješno i pravovremeno osnivanje novog Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i provedbu novog nadzornog okvira za središnje druge ugovorne strane iz EU-a i trećih zemalja bit će potrebna dodatna sredstva koja će se namijeniti obavljanju zadaća u pogledu nadzora središnje druge ugovorne strane, uključujući ali ne isključivo sljedeće: svakodnevni kontakt (sastanci uživo, konferencijski pozivi itd.) s timovima za upravljanje i usklađenost, pravnim i informatičkim timovima, timovima za upravljanje rizicima, financijskim, poslovnim i operativnim timovima središnje druge ugovorne strane; ocjenu modela rizika, pravilnika i postupaka središnje druge ugovorne strane, imenovanja članova uprave i izvršnog osoblja, usluga izdvajanja, proširenja aktivnosti i usluga, informatičkih rješenja, adekvatnosti kapitala, dioničara / dioničarske strukture središnje druge ugovorne strane i ugovora o međudjelovanju; pregled internih revizija; sveobuhvatnu procjenu rizika; objavu preporuka i upravljanje krizama. Osoblje će morati obavljati sljedeće poslove: analizu rizika i modeliranje; pravnu analizu i podršku; bilateralne i multilateralne sastanke s dionicima, osobito središnjim drugim ugovornim stranama i mjestima trgovanja, kao i drugim regulatorima ili nadzornim tijelima na nacionalnoj i međunarodnoj razini, zbog čega su potrebna česta putovanja. Za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja osoblje će također morati obavljati nove zadaće, uključujući praćenje kontinuirane usklađenosti priznatih središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja sa zahtjevima iz EMIR-a, i to na temelju zahtjeva za dostavu informacija, upitnika i izravnog nadzora. ESMA će također trebati utvrditi jesu li podnositelj zahtjeva i priznate središnje druge ugovorne strane trećih zemalja sistemski značajne za financijsku stabilnost EU-a i država članica. Za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja koje se smatraju sistemski značajnima (središnje druge ugovorne strane druge razine rizika), ESMA će morati pratiti njihovu usklađenost s dodatnim zahtjevima. Konačno, ESMA će morati izraditi instrumente za procjenu usporedive usklađenosti. To će uključivati ​​u značajnoj mjeri razmjenu informacija s tijelima i središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja te obradu znatne količine podataka, prikupljenih putem upitnika i koje je analiziralo osoblje ESMA-e. Općenito, za rad su potrebni bilateralni i multilateralni sastanci s dionicima, posebice središnjim drugim ugovornim stranama i drugim regulatorima/nadzornim tijelima, osnivanje Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane koji čine nadzorna tijela iz država članica i upravljanje njime; pregovaranje o međunarodnim memorandumima o razumijevanju/dogovorima o suradnji; pružanje tehničke analize i izradu dokumenata za Izvršni odbor za središnje druge ugovorne strane. (npr. izravni nadzor, analizu modela rizika itd.).

Potreban rad blisko je povezan s postojećim radom ESMA-e na temelju EMIR-a u pogledu priznavanja središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja te se na njemu temelji, i postojećom ulogom ESMA-e u nadzoru središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a u okviru kolegija. Dosad je na temelju EMIR-a priznato 28 središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja i 17 središnjih drugih ugovornih strana iz EU-a dobilo je odobrenje za rad. Još 12 središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja zatražilo je priznavanje, ali im ono još nije odobreno zbog činjenice da Komisija još nije donijela odluku o istovjetnosti za njihove matične nadležnosti.

Ljudski resursi

Uz pretpostavku da će naposljetku sve središnje druge ugovorne strane trećih zemalja koje zatraže priznavanje biti priznate, to bi značilo da će ESMA nadzirati oko 40 središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja neizravno putem praćenja i razmjene informacija (tj. za središnje druge ugovorne strane prve razine rizika koje nisu sistemski značajne) ili putem izravnijeg nadzora središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika koje predstavljaju potencijalno značajnije rizike. S obzirom na potencijalne negativne učinke koje središnje druge ugovorne strane predstavljaju za financijsku stabilnost i neizravno za realno gospodarstvo, bitno je da se za dotične zadaće izdvoje odgovarajuća sredstva.

Stoga, uzimajući u obzir broj središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja koje treba nadzirati neizravno ili izravno, vrstu i složenost zadaća koje ESMA treba obavljati u pogledu središnjih drugih ugovornih strana prve i druge razine rizika, broj potrebnih ekvivalenata punog radnog vremena procjenjuje se na 45. S obzirom na to da te zadaće zahtijevaju specijalistička i stručna znanja i na potencijalne probleme koji se mogu pojaviti pri brzom zapošljavanju iskusnog osoblja, pretpostavlja se da će na početku za obavljanje potrebnih zadaća biti potrebno angažirati veći broj nacionalnih stručnjaka. Kako se broj članova osoblja bude povećavao i ono stekne veće iskustvo, broj potrebnih nacionalnih stručnjaka trebao bi se smanjiti na odgovarajući način.

Bit će potreban određeni broj članova osoblja za osnivanje i Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i početak njegova rada. Nakon što se Odbor osnuje i započne s radom, u kombinaciji s postojećim osobljem ESMA-e koje se bavi svakodnevnim poslovnim aktivnostima kolegija na temelju EMIR-a itd., potreban broj novih članova osoblja trebao bi se smanjiti.

Konačno, ESMA-i će biti potrebni i određeni broj asistenata koji će pomagati u radu Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane i sudjelovati u zapošljavanju potrebnog osoblja.

Uz dodatne članove osoblje koji su potrebni ESMA-i, potrebna su tri stalna člana (predsjednik i dva dodatna stalna člana) Izvršnog odbora EU-a za središnje druge ugovorne strane. Njihove se plaće financiraju iz proračuna ESMA-e. Ti bi članovi trebali biti iskusni i primati plaću koja odgovara njihovoj razini.

Pojavit će i neizbježni troškovi povezani sa zapošljavanjem dodatnih članova osoblja (putovanja, hotelski smještaj, liječnički pregledi, naknade za nastanjenje i druge naknade, troškovi selidbe itd.), koji se procjenjuju na 12 700 €.

Pretpostavke za izračun troškova osoblja:

·Na dodatnim radnim mjestima trebali bi se zaposliti privremeni djelatnici funkcijske skupine i razreda AD7.

·Prosječni troškovi plaća za različite kategorije djelatnika temelje se na uputama Glavne uprave za proračun;

·Koeficijent ispravka plaće za Pariz je 1,138.

Ostali potrebni resursi

Predviđeno značajno povećanje broja članova osoblja ESMA-e neizbježno će utjecati na ESMA-inu infrastrukturu.

Prvo, morat će se osigurati dodatni uredski prostor. To se može učiniti proširenjem postojećeg uredskog prostora ili zakupom nove zgrade. Trošak za dodatni uredski prostor procjenjuje se na 1,057 milijuna eura godišnje za najam i 600 000 eura za troškove opremanja i osiguranja.

Drugo, ključni novi zadatak proizlazi iz nadzora središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja koje su priznate u EU-u. Vjerojatno će stoga postojati potreba za određenim brojem službenih putovanja u treće zemlje i unutar EU-a, i održavanjem određenog broja sastanaka. Troškovi službenih putovanja procjenjuju se na 12 000 EUR mjesečno za 20 članova osoblja, odnosno 240 000 EUR godišnje.

Treće, pojavit će se i određeni razni troškovi, na primjer za novo osoblje bit će potreba određena razina obuke, a možda budu potrebni dodatni resursi za izradu novih informatičkih alata ili proširenje postojećih informatičkih projekata.

Prihodi

Prijedlogom se također predviđa da će se dodatni troškovi ESMA-e u velikoj mjeri podmiriti naknadama naplaćenima od središnjih drugih ugovornih strana. Troškovi povezani s priznavanjem i kontinuiranim nadzorom središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja pokazat će smatraju li se one središnjim drugim ugovornim stranama prve razine rizika ili druge razine rizika i ti će troškovi biti razmjerni stvarnim troškovima ESMA-e.

(1) http://www.g20.utoronto.ca/2009/2009communique0925.html  

(2) Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju Dostupna je na http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:02012R0648-20170103&qid=1492599335405&from=EN  

(3) BIS, Statističko izvješće, OTC derivatives statistics at end-June 2016 , studeni 2016.

(4) Dostupno na http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-16-3990_en.htm , studeni 2016.

(5) BIS, Statističko izvješće, OTC derivatives statistics at end-June 2016 , studeni 2016.

(6) FSB, OTC Derivatives Market Reforms, Eleventh progress report on implementation , kolovoz 2016. Vidi posebno odjeljak 3.2.1 o središnjem poravnanju standardiziranih transakcija i dodatke C i I za više informacija.

(7) https://www.kfw.de/KfW-Group/Newsroom/Aktuelles/Pressemitteilungen/Pressemitteilungen-Details_407936.html  

(8) U skladu s EMIR-om, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) izrađuje tehničke standarde u kojima se detaljno utvrđuje razred OTC izvedenica na koji bi se trebala primjenjivati obveza poravnanja. ESMA vodi i javni registar obveza poravnanja. Vidi str. 8. – 10. javnog registra za dodatne informacije o obvezama poravnanja: https://www.esma.europa.eu/sites/default/files/library/public_register_for_the_clearing_obligation_under_emir.pdf  

(9) Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i priznate obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012.

(10) Delegirana Uredba Komisije (EU) 2016/2251 od 4. listopada 2016. , SL L 340, 15.12.2016., str. 9. – 46.

(11) ESMA je analizirala nekoliko vrsta kamatnih, kreditnih, vlasničkih i deviznih OTC izvedenica i za neke od njih predložila je obvezu poravnanja. Kao što je navedeno u tablici u nastavku, ESMA bi u budućnosti mogla razmotriti dodatne obveze poravnanja, među ostalim za vlasničke izvedenice slične budućnosnicama (Equity Lookalikes), prilagodljive vlasničke izvedenice (Flexible Equity Derivatives) i financijske ugovore za razlike (CFD) te za terminske ugovore bez isporuke (ForEx Non-deliverable Forward).

(12) Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije.

(13) Vidi ESMA, Izvješće o ispitivanju otpornosti na stres u EU-u iz 2015., 29. travnja 2016., 2016/658 i grafikon u odjeljku 3.1 o procjeni učinka koja je u prilogu ovom prijedlogu.

(14) Vidi cjeloviti popis središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u Uniji u tablici 3 u odjeljku 2.3 o procjeni učinka koja je u prilogu ovom prijedlogu.

(15) U skladu s EMIR-om, ESMA objavljuje popis središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja koje su priznate za obavljanje usluga i aktivnosti u Uniji . Središnje druge ugovorne strane trećih zemalja imaju poslovni nastan u 15 zemalja na koje se primjenjuju Komisijine odluke o istovrijednosti u pogledu središnje druge ugovorne strane, uključujući Australiju, Hong Kong, Singapur, Japan, Kanadu, Švicarsku, Južnu Koreju, Meksiko, Južnu Afriku i američku Komisiju za trgovanje robnim ročnicama (CFTC), Brazil, UAE, Međunarodni financijski centar u Dubaiju (DIFC), Indiju i Novi Zeland.

(16) Vidi odjeljak 2.3 o procjeni učinka koja je u prilogu ovom prijedlogu.

(17) Na sastanku na vrhu održanom u studenome 2011. u Cannesu šefovi država i vlada skupine G20 podržali su FSB-ova „Ključna obilježja djelotvornih postupaka sanacije financijskih institucija” („ključna obilježja”) kao „novi međunarodni standard za postupak sanacije”. Vidi Priopćenje sa sastanka na vrhu vođa skupine G20 – Cannes , 3. – 4. studenoga 2011., odjeljak 13.

(18) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredbi (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012 i (EU) 2015/2365. COM(2016) 856 final.

(19) Komunikacija o stanju Unije iz 2016.: Dovršetak unije tržišta kapitala – Komisija ubrzava reformu; 14. rujna 2016.; IP/16/3001.

(20) Javno savjetovanje o postupanju europskih nadzornih tijela; 21. 3. 2017. – 16. 5. 2017.

(21) U skladu s ESMA-inim okvirnim popisom središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja koje su podnijele zahtjev za priznavanje u skladu s člankom 25. EMIR-a.

(22) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskoj središnjoj banci „Izazovi najvažnijih infrastruktura financijskog tržišta i daljnji razvoj unije tržišta kapitala”, Bruxelles, 4. 5. 2017., COM(2017) 225 final.

(23) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ, SL L 331, 15.12.2010., str. 84. – 119.

(24) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredbi (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012 i (EU) 2015/2365.

(25) Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i priznate obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012.

(26) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva.

(27) Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije.

(28) „Javno savjetovanje o postupanju europskih nadzornih tijela”, 21. 3. 2017., dostupno na https://ec.europa.eu/info/finance-consultations-2017-esas-operations_en  

(29) „Odluke EU-a o istovjetnosti u politici financijskih usluga: procjena”, 27.2.2017., SWD(2017) 102 final, dostupno na https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/eu-equivalence-decisions-assessment-27022017_en.pdf  

(30) „Unija tržišta kapitala – Ubrzavanje reforme”, 14.9.2016., COM(2016) 601 final, dostupno na http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2016/HR/1-2016-451-HR-F1-1.PDF

(31) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o preispitivanju akcijskog plana o uniji tržišta kapitala sredinom provedbenog razdoblja, COM(2017) 292 final, 8. lipnja 2017., dostupna na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52017DC0292&qid=1502659694262&from=HR

(32) Dokument za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije, Europska komisija, 31. svibnja 2017., dostupan na: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-emu_hr.pdf

(33) ESMA-ina analiza rada kolegija za nadzor središnjih drugih ugovornih strana u skladu s EMIR-om, siječanj 2015. https://www.esma.europa.eu/sites/default/files/library/2015/11/2015-20-_report_on_esma_review_of_ccp_colleges.pdf  

(34) ESMA, stručna analiza nadzornih aktivnosti u skladu s člankom 21. EMIR-a o zahtjevima za središnje druge ugovorne strane u pogledu nadoknade i kolaterala, 22. prosinca 2016., ESMA/2016/1683 (ESMA-ina stručna analiza iz 2016.) https://www.esma.europa.eu/sites/default/files/library/2016-1683_ccp_peer_review_report.pdf

(35) ESMA, izvješće o analizi EMIR-a br. 4, informacije od ESMA-e u okviru Komisijina savjetovanja o preispitivanju EMIR-a, 13. kolovoza 2015., ESMA/2015/1254 https://www.esma.europa.eu/sites/default/files/library/2015/11/esma-2015-1254_-_emir_review_report_no.4_on_other_issues.pdf

(36) ESMA-ina stručna analiza iz 2015., str. 16., točka 30.

(37) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskoj središnjoj banci „Izazovi najvažnijih infrastruktura financijskog tržišta i daljnji razvoj unije tržišta kapitala”, Bruxelles, 4. 5. 2017., COM(2017) 225 final.

(38) Savjetovanje i izvješće o povratnim informacijama dostupni su na: https://ec.europa.eu/info/finance-consultations-2017-esas-operations_en

(39) Savjetovanje je dostupno na: https://ec.europa.eu/info/finance-consultations-2017-cmu-mid-term-review_en  

(40) Savjetovanje i sažetak očitovanja dostupni su na http://ec.europa.eu/finance/consultations/2015/emir-revision/index_en.htm

(41) Vidi Izvješće o preispitivanju EMIR-a od 13. kolovoza 2015. u okviru Komisijina savjetovanja o preispitivanju EMIR-a, str. 19. – 21., dostupno na: https://www.esma.europa.eu/sites/default/files/library/2015/11/esma-2015-1254_-_emir_review_report_no.4_on_other_issues.pdf   

(42) Vidi i radni dokument službi Komisije „Odluke o istovrijednosti EU-a u politici financijskih usluga: procjena”, SWD(2017) 102 final od 27. veljače 2017.

(43)

   SL C […], […], str. […].

(44) SL C, , str. .

(45)

   Stajalište Europskog parlamenta od ... (SL ...) i odluka Vijeća od ...

(46) Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).

(47)

   Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije, COM/2017/0208 final.

(48)

   U skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, ESMA dostavlja popis središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja koje su priznate za pružanje usluga i aktivnosti u Uniji . Središnje druge ugovorne strane trećih zemalja imaju poslovni nastan u 15 zemalja na koje se primjenjuju Komisijine odluke o istovrijednosti u pogledu središnje druge ugovorne strane, uključujući Australiju, Hong Kong, Singapur, Japan, Kanadu, Švicarsku, Južnu Koreju, Meksiko, Južnu Afriku i američku Komisiju za trgovanje robnim ročnicama (CFTC), Brazil, UAE, Međunarodni financijski centar u Dubaiju (DIFC), Indiju i Novi Zeland.

(49)

   Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredbi (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012 i (EU) 2015/2365. COM(2016) 856 final.

(50)

    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskoj središnjoj banci  „Izazovi najvažnijih infrastruktura financijskog tržišta i daljnji razvoj unije tržišta kapitala”, Bruxelles, 4. 5. 2017., COM(2017) 225 final.

(51)

   Komunikacija o stanju Unije iz 2016.: Dovršetak unije tržišta kapitala – Komisija ubrzava reformu; 14. rujna 2016.

(52)

   Javno savjetovanje o postupanju europskih nadzornih tijela; 21. 3. 2017. – 16. 5. 2017.

(53) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.

(54)

   Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija, SL L 287, 29.10.2013, str. 63.”;

(55) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(56) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredbi (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012 i (EU) 2015/2365.

(57) „Unija tržišta kapitala – Ubrzavanje reforme”, 14.9.2016., COM(2016) 601 final, dostupno na http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2016/HR/1-2016-451-HR-F1-1.PDF  

(58) „Javno savjetovanje o postupanju europskih nadzornih tijela”, 21. 3. 2017., dostupno na https://ec.europa.eu/info/finance-consultations-2017-esas-operations_en  

(59) „Odluke EU-a o istovjetnosti u politici financijskih usluga: procjena”, 27.2.2017., SWD(2017) 102 final, dostupno na https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/eu-equivalence-decisions-assessment-27022017_en.pdf  

(60) Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i priznate obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012.

(61) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva.

(62) Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/HR/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(63) Dif. = diferencirana odobrena sredstva; Nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(64) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(65) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(66) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

(67) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(68) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(69) Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(70) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(71) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

(72) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(73) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(74) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.