EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.7.2017.

JOIN(2017) 31 final

ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

ELEMENTI STRATEGIJE EU-a O AFGANISTANU

ELEMENTI STRATEGIJE EU-a O AFGANISTANU

Svrha

Od 2001. Europska unija (EU) i njezine države članice zajedno s Afganistanom i širom međunarodnom zajednicom nastoje pronaći zajednički strateški interes u borbi protiv ekstremizma i terorizma te istodobno rade na ostvarenju mira i razvoja u zemlji.

Međutim, proteklih godina Afganistan se suočava s lošijim sigurnosnim stanjem i sve većim pritiskom pobunjenika i terorista. Unatoč određenim poboljšanjima, demokratske institucije i pravni okvir za izbore još su uvijek slabi. Ljudska su prava ugrožena, posebno prava žena i djece. Afganistan je ostvario gospodarski i društveni napredak koji ugrožavaju krhki gospodarski okvir, nedostatak infrastrukture i veliki broj Afganistanaca koji se vraćaju iz susjednih zemalja. Osim toga, rastuća nesigurnost i nedostatak gospodarske perspektive naveli su brojne Afganistance na napuštanje zemlje, što je dovelo do povećanog nezakonitog migracijskog toka, posebice prema Europi.

EU i njegove države članice će kao odgovor na trenutačne izazove s kojima se suočava Afganistan te u skladu sa zaključcima Vijeća za vanjske poslove od 18. srpnja 2016. 1 trebati zaista sveobuhvatnu strategiju za podršku razvoju Afganistana u samostalnu i održivu zemlju.

Nova strategija usmjerena je na stvaranje potrebnih uvjeta za politički proces koji će utrti put za političko rješenje sukoba te daljnji razvoj državnih institucija i gospodarstva kako bi se poboljšala otpornost i ublažila nestabilnost te istodobno riješili problemi povezani s migracijama.

1.    Politički kontekst

Afganistan je napredovao u pogledu gospodarskog i socijalnog razvoja, a značajni rezultati ostvareni su u području pristupa osnovnoj zdravstvenoj skrbi, osnovnom obrazovanju te osnaživanju i predstavljanju žena u posljednjih petnaest godina. BDP po stanovniku povećao se peterostruko, a očekivani životni vijek dulji je 15 godina.

Međutim, očit je rizik od narušavanja tog napretka. Trostruka tranzicija Afganistana 2015. 2 – politička/sigurnosna/gospodarska – dodatno je opteretila državu te je usporila napredak prema miru i ugrozila dosadašnja razvojna postignuća. Afganistan se suočava sa sve nestabilnijom sigurnosnom situacijom 3 te se bori s krhkim gospodarstvom i slabim upravljanjem. U tom kontekstu regionalna dinamika ima osobito važnu ulogu u pogledu sigurnosti, ali i u gospodarskom smislu.

Afganistan se istodobno suočava s nezabilježenim porastom povrataka prijavljenih i neprijavljenih afganistanskih državljana, uglavnom iz Pakistana i Irana, što iznimno opterećuje društvo. Osim toga, pogoršanje sigurnosne situacije, politička nestabilnost i gospodarska kriza doveli su do povećane migracije u Europu.

Kako bi se suočila s tim izazovima, međunarodna je zajednica 2016. potvrdila svoju trajnu potporu Afganistanu. Tijekom sastanka na vrhu NATO-a u Varšavi u srpnju 2016. potvrđena je međunarodna potpora miru i stabilnosti s financijskim obvezama za sigurnosni sektor do 2020. Na Briselskoj konferenciji o Afganistanu u listopadu 2016. međunarodna je zajednica zajamčila stalnu političku potporu te se obvezala na pružanje financijske pomoći u iznosu od 13,6 milijardi EUR za razvojni plan Afganistana u istom vremenskom razdoblju. Na Briselskoj konferenciji potvrđeno je preuzimanje zajedničke obveze pružanja 5 milijardi EUR, zbog čega je EU u cjelini najveći partner za razvojnu suradnju Afganistana. Regionalni dionici i međunarodna zajednica također su potvrdili svoju predanost političkom procesu s ciljem postizanja pomirbe i dugotrajnog mira.

Nadalje, Sporazumom o suradnji za partnerstvo i razvoj između EU-a i Afganistana koji je potpisan 18. veljače 2017. potvrđena je predanost EU-a razvoju Afganistana tijekom njegova „desetljeća preobrazbe” (2015. – 2024.) 4 . Sporazumom je predviđen okvir za podršku EU-a te se omogućava uspostava službenih dijaloga u raznim područjima 5 . 

Program održivog razvoja do 2030. („Program 2030.”) uključuje 17 ciljeva održivog razvoja te pruža novi referentni okvir zajedničkih ciljeva između zemalja u razvoju i razvijenih zemalja, što može imati posljedice za razvojni put Afganistana i europsku potporu tom putu. Europski konsenzus o razvoju također se nadovezuje na prioritete Programa 2030. te EU-u i njegovim državama članicama pruža novu zajedničku viziju razvojne politike koja je bitna za Afganistan.

EU će i dalje pružati podršku Afganistanu u političkom, financijskom i sigurnosnom smislu. Mir, sigurnost i razvoj i dalje su primarni i međusobno povezani izazovi te će biti temelj nove strategije.

2. Ciljevi

S obzirom na prethodno opisane izazove i uzimajući u obzir dosadašnja postignuća, uključujući prethodnu strategiju EU-a, EU bi se trebao usredotočiti na ciljeve koji se nadopunjuju u područjima u kojima može najviše doprinijeti, a to su:

1.promicanje mira, stabilnosti i regionalne sigurnosti;

2.jačanje demokracije, vladavine prava i ljudskih prava te promicanje dobrog upravljanja i osnaživanja žena;

3.podrška gospodarskom i ljudskom razvoju i

4.suočavanje s izazovima povezanima s migracijama.

2.1. Promicanje mira, stabilnosti i regionalne sigurnosti

Mir u Afganistanu i dalje je nedostižan. Afganistan se već desetljećima suočava s ozbiljnim sukobima. Sudjelovanje vanjskih sila zajedno s unutarnjim konfliktima dovelo je do složenih sukoba koje je moguće riješiti isključivo političkim putem. Mir je preduvjet za gospodarski rast: bez mira nema održivog razvoja.

U tu je svrhu proteklih godina održano nekoliko regionalnih i međunarodnih mirovnih inicijativa. To uključuje „Kabulski proces o suradnji za mira i sigurnost” koji je afganistanska vlada pokrenula u lipnju 2017. On okuplja nekoliko regionalnih i međunarodnih dionika te može dati novi poticaj naporima za mirno rješavanje.

Kako bi bio uspješan, svaki mirovni proces mora biti uključiv te pod afganistanskim vodstvom i odgovornošću. Treba predstavljati sve građane i njihove legitimne interese kojima se čuvaju jedinstvo zemlje, suverenost, teritorijalna cjelovitost i jednaka prava svih u skladu s Ustavom. Takav proces mora voditi do prekida nasilja i prekida svih veza s međunarodnim terorizmom te poštovanja Ustava, uključujući odredbe o ljudskim pravima, a posebice prava žena i djece.

Korupcija i nezakonite djelatnosti, prvenstveno trgovina narkoticima i nezakonito rudarenje, još su uvijek ključni izazovi dugoročnoj stabilnosti i održivosti zemlje te pružaju znatna financijska sredstva protuvladinim snagama i kriminalnim mrežama.

EU i njegove države članice spremni su snažno podržati mir u Afganistanu 6 . U tu će svrhu održavati stalno blisko partnerstvo s odgovarajućim međunarodnim dionicima, a posebno s UN-om i NATO-om.

Zato bi inicijative EU-a u tom području trebale uključivati:

·podržavanje procesa pomirenja i mira pod afganistanskim vodstvom i odgovornošću koji vodi do političkog dogovora kojim se izbjegava nasilje i povezanost s terorizmom te poštuju ljudska prava, a posebno prava žrtava sukoba, naročito žena i djece;

·promicanje međunarodnog i regionalnog konsenzusa o takvom mirovnom procesu pod afganistanskim vodstvom i odgovornošću;

·jamstvo da EU sudjeluje na visokoj razini u mirovnim inicijativama na regionalnoj/međunarodnoj razini povezanima s Afganistanom, uključujući Kabulski proces o suradnji za mir i sigurnost;

·izgradnju sposobnosti afganistanske vlade da dopre do svih koji su uključeni u iskrene pregovore o miru i pomirenju, uključujući podršku Visokom vijeću za mir i provedbi mirovnog sporazuma između afganistanske vlade i organizacije Hezb-e-Islami;

·poboljšanje regionalne (gospodarske) suradnje između Afganistana i njegovih susjeda;

·jačanje afganistanskih i regionalnih napora za smanjenje organiziranog kriminala i potporu provedbi afganistanskog akcijskog plana za suzbijanje droga;

·jačanje afganistanskih napora u borbi protiv pranja novca i suzbijanju financiranja terorizma, u skladu s međunarodnim standardima, a posebno s Radnom skupinom za financijske mjere (FATF) o pranju novca;

·podupiranje napora za znatno smanjenje nezakonitih rudarskih aktivnosti;

·podupiranje civilnih aspekta reforme sigurnosnog sektora u skladu s vladinim planom, uključujući profesionalizaciju policije i pojačane napore u borbi protiv korupcije, uključujući borbu protiv korupcije u tom području.

2.2. Jačanje demokracije, vladavine prava i ljudskih prava te promicanje dobrog upravljanja i osnaživanja žena

Unatoč nizu pozitivnih pomaka i nastojanju vlasti da unaprijede promicanje ljudskih prava, stanje ljudskih prava i dalje je loše, a posebno za žene i djecu te za osobe koje brane ljudska prava. Osim toga, demokratska načela i demokratski nadzor i dalje su izazov. Demokratske institucije često su slabe te se suočavaju s korupcijom i netransparentnim donošenjem odluka.

Osiguravanje provedbe demokratskih načela, jačanje vladavine prava i unapređenje zaštite ljudskih prava ključni su elementi za suočavanje s takvim poteškoćama.

Afganistan mora ojačati svoje demokratske institucije i demokratski nadzor te poboljšati kvalitetu svojih javnih službi. Različiti neovisni mediji te pluralističko i aktivno civilno društvo trebali bi dopuniti i pozvati na odgovornost vladine institucije. Ključni su veće sudjelovanje i zastupljenost žena u svim vrstama javnih dužnosti. Trebalo bi se nastaviti raditi na poštovanju vladavine prava, uključujući funkcionalan formalni pravosudni sustav, manje korupcije i veću odgovornost. Za jačanje demokratskih praksi i vrijednosti potrebni su vjerodostojni, uključivi i transparentni izbori s rezultatima koje široko prihvaćaju svi Afganistanci. Izborne reforme, uključujući pojačane mehanizme za suzbijanje prijevara, ponovno će izgraditi povjerenje u šire demokratske procese.

Podršku zaslužuju i održavanje prava na slobodu okupljanja, jačanje slobode izražavanja i podržavanje slobode medija. Osim toga, u kontekstu mirovnih procesa ključno je okončanje kulture nekažnjavanja ozbiljnih ratnih zločina i povreda ljudskih prava. Takvi će koraci pridonijeti jačanju demokratskih institucija u Afganistanu te proširenju i poboljšanju pružanja usluga građanima.

Aktivnostima EU-a u Afganistanu posebno se naglašava razvoj vladavine prava i ljudskih prava, jačanje demokracije i promicanje dobrog upravljanja. EU pažljivo prati relevantne događaje u tim područjima te pruža podršku i pomoć. Opsežne rasprave u tim područjima odvijaju se u godišnjim lokalnim dijalozima o ljudskim pravima, koji će se dodatno razviti u strukturirani dijalog u okviru Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj (CAPD). Ta su prioritetna područja uključena u razvojnu pomoć EU-a.

Inicijative EU-a u tom području trebale bi uključivati:

·podršku provedbi nacionalnog akcijskog plana za Rezoluciju VSUN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti, Programa za gospodarsko osnaživanje žena i Građanske povelje u cijeloj zemlji;

·podršku uvrštavanju zakona o iskorjenjivanju nasilja nad ženama u kazneno zakonodavstvo i uspostavi posebnog odjela suda za nasilje nad ženama te proglašenju mjera čiji je cilj borba protiv spolnog uznemiravanja;

·podršku boljoj zaštiti djece, uključujući izradu i donošenje sveobuhvatnog zakona o djeci i nacionalnog akcijskog plana o zaštiti djece;

·podršku borbi protiv korupcije općenito i nacionalnoj antikorupcijskoj strategiji;

·jačanje suradnje u borbi protiv prijevara koje utječu na sredstva EU-a namijenjena Afganistanu;

·jačanje javne svijesti o važnosti izbora i drugih inicijativa povezanih s građanskim obrazovanjem o izborima;

·povećanje sudjelovanja glasača, posebice za žene glasače i osjetljive skupine;

·podršku glavnim izbornim tijelima (nezavisno izborno povjerenstvo, povjerenstvo za izborne pritužbe) i izradi izbornog zakonodavstva i pravila; jamčenje suzbijanja prijevara i jačanje integriteta izbornog procesa te da izbore neovisno nadziru domaći i međunarodni promatrači; jačanje sustava za rješavanje sporova koji se odnose na izbore;

·pružanje stalne potpore učinkovitom pravosudnom sustavu i sustavu javnog reda i mira. To uključuje podupiranje reformi pravosudnog sustava koje se temelje na vladavini prava, razvoju nacionalnog postupka prijelaznog pravosuđa koji uključuje rješavanje problema nekažnjavanja, s posebnim naglaskom na prava žrtava;

·pružanje stalne potpore učinkovitijoj, aktivnijoj i transparentnijoj civilnoj policiji, između ostalog podupiranjem institucijalnih reformi i izgradnje kapaciteta, na temelju iskustava iz misije EUPOL-a koja je završila 2016.;

·daljnji razvoj dijaloga o lokalnim ljudskim pravima između EU-a i Afganistana do strukturiranog dijaloga u okviru Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj;

·podršku Afganistanskoj neovisnoj komisiji za ljudska prava;

·pomoć pri izradi mjerodavnog zakonodavstva o ljudskim pravima; 

·podizanje razine svijesti afganistanskih institucija o važnosti slobode okupljanja i izražavanja;

·nastavak zalaganja za moratorij na smrtnu kaznu i ratifikaciju mjerodavnih međunarodnih konvencija;

·daljnje podupiranje borbe protiv mučenja i zlostavljanja te snažno zagovaranje ratifikacije Fakultativnog protokola uz Konvenciju protiv mučenja;

·poboljšanje dijaloga i suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom i promicanje njegova učinkovitog funkcioniranja, u skladu sa zajedničkom obvezom EU-a i Afganistana izraženom u Sporazumu o suradnji za partnerstvo i razvoj (članak 8.);

·daljnju potporu izgradnji kapaciteta za afganistansko civilno društvo;

·jačanje borbe protiv korupcije i prijevara, uključujući podršku institucijama za borbu protiv korupcije i prijevara.

2.3. Podrška gospodarskom i ljudskom razvoju

Afganistan i dalje ima jedan od najnižih pokazatelja ljudskog razvoja na svijetu. U Afganistanu 36 % stanovništva živi u siromaštvu. Gotovo dvije trećine Afganistanaca je nepismeno, a oko 40 % ih je nezaposleno. To se događa unatoč nedavnom napretku u pogledu gospodarskih reformi kojima su povećani prihodi vlade i boljem gospodarskom okviru nakon što se Afganistan 2016. pridružio Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Rizik od siromaštva povećao se zbog velikog broja povratnika iz susjednih zemalja, raseljavanja uslijed sukoba te utjecaja klimatskih promjena i prirodnih katastrofa.

Kako bi se riješili ti problemi afganistanska se vlada obvezala na sveobuhvatni program reformi na Briselskoj konferenciji o Afganistanu. U središtu partnerstva je Nacionalni okvir za mir i razvoj Afganistana (ANPDF), koji dopunjuje Okvir za samodostatnost putem uzajamne odgovornosti (SMAF). Novoosmišljeni programi nacionalnih prioriteta (NPP-ovi) 7 prenose taj okvir u sektorske ciljeve i politike usmjerene na ključna pitanja kao što su pružanje usluga putem građanske povelje, jačanje ekonomskog položaja žena, poljoprivreda, urbani razvoj i nacionalna infrastruktura 8 .

Jačanje privatnog sektora ključno je za razvoj gospodarstva Afganistana. Važno je osigurati poticajan regulatorni okvir za promicanje većeg rasta privatnog sektora i poboljšanje povjerenja ulagača. Poljoprivredni sektor ima važnu ulogu u gospodarskom razvoju. Jačanje otpornosti, uključujući otpornost na utjecaj klimatskih promjena na ruralno gospodarstvo, bit će ključno za postizanje stope rasta potrebne za otvaranje dovoljnog broja radnih mjesta i povećanje domaćih prihoda. Napredak u tim područjima smanjio bi siromaštvo, poboljšao životne uvjete, pojačao pružanje osnovnih usluga, a posebno zdravstvene skrbi i obrazovanja, te bi ubrzao socijalni i ljudski razvoj, koji se nalaze znatno ispod regionalnih razina. Rješavanje pitanja nejednakosti spolova i jačanje prava žena trebaju biti okosnica svih napora za poticanje održivog razvoja.

Osim ruralnog gospodarstva, Afganistan ima znatan potencijal za razvoj industrije vađenja minerala. Ti prirodni resursi također bi trebali pridonijeti izgradnji uključivog gospodarstva te bi na pravedan način trebali biti od koristi nacionalnom razvoju. Stoga su poboljšanje upravljanja rudarenjem i osiguranje potpune transparentnosti u upravljanju industrijom vađenja minerala važni kako bi stanovništvo u potpunosti iskoristilo te resurse.

Bolja regionalna i međunarodna gospodarska te trgovinska suradnja također bi mogle imati važnu ulogu u poticanju afganistanskog gospodarstva i promicanju stabilnosti. Stoga su ključne inicijative kojima se poboljšava regionalna povezanost i povećava trgovina u cijeloj regiji promicanjem tranzita, prijevoza i energetskih koridora.

EU bi trebao podupirati:

·provedbu Nacionalnog okvira za mir i razvoj Afganistana kojim se utvrđuju strateški politički prioriteti vlade i drugi povezani rezultati Briselske konferencije o Afganistanu, uključujući izgradnju mira;

·jačanje osnovnih socijalnih usluga, uključujući za najosjetljivije dijelove stanovništva, a posebno u području obrazovanja i zdravstvene skrbi;

·jačanje uloge ruralnih gospodarstava i poljoprivrede kao trenutačnog glavnog izvora zapošljavanja, uključujući lance vrijednosti;

·provedbu politika u području sigurnosti hrane i prehrane s ciljem jačanja otpornosti ruralne zajednice i prevencije krize povezane s hranom;

·jačanje povezanosti napora u području humanitarne pomoći i razvoja;

·poticanje praksi koje su održive i otporne na klimatske promjene i promidžbe održive upotrebe zemlje i upravljanja vodom;

·podupiranje nastojanja Afganistana da iskoristi potencijal održivog upravljanja prirodnim resursima;

·povećanje regionalne povezanosti, posebno u okviru Konferencije o regionalnoj gospodarskoj suradnji o Afganistanu i mjera za izgradnju povjerenja Srce Azije, kako bi se dodatno poboljšali tranzit, prijevoz i energetski koridori te povećala trgovina u cijeloj regiji;

·povećanje učinkovitosti pomoći i obnovu fiskalne održivosti napretkom u upravljanju javnim financijama i većom mobilizacijom domaćih prihoda u skladu s državnom politikom. Istodobno nastavak ispitivanja mogućnosti za pružanje neposredne proračunske potpore usklađene s programima nacionalnih prioriteta koji su usmjereni na rezultate. Osiguravanje obostrane odgovornosti, uključujući praćenjem provedbe okvira za samodostatnost putem uzajamne odgovornosti i njegovih pokazatelja;

·jačanje prisutnosti i angažmana međunarodnih financijskih institucija kao što su Svjetska banka, Azijska razvojna banka te Europska investicijska banka i razvojne financijske institucije država članica, kako bi se promicali razvoj infrastrukture, mala i srednja poduzeća te posebno reforma rudarske industrije, između ostalog privlačenjem stranih ulaganja.

2.4. Suočavanje s izazovima povezanima s migracijama

Pogoršanje sigurnosne situacije, politička nestabilnost i gospodarska kriza narušili su povjerenje građana u Afganistanu. Povećao se broj ljudi koji napuštaju zemlju što je zbog povećane aktivnosti krijumčarskih mreža neposredno utjecalo na Europu. Afganistanci su 2015. i 2016. bili druga najveća skupina nezakonitih migranata u EU-u. Istodobno na regionalnoj razini situacija raseljenih afganistanskih državljana u susjednim zemljama našla se u prvom planu 2016. godine kada je došlo do nezabilježenog povećanja broja povrataka Afganistanaca u Afganistan, uglavnom iz Pakistana i Irana. Afganistan je zbog toga bio pod znatnim pritiskom da prihvati povratnike i omogući im održivu reintegraciju. Također je obnovljena rasprava o potrebi pronalaska najboljeg pristupa za rješavanje tog dugoročnog problema na međunarodnoj razini. Nadalje, veliki broj afganistanskih državljana interno je raseljen, uglavnom zbog sukoba, ali i zbog prirodnih katastrofa i klimatskih promjena.

EU je reagirao na taj razvoj situacije promicanjem sveobuhvatnog pristupa migracijama s naglaskom na kratkoročnim potrebama i dugoročnoj perspektivi. EU se zalaže za daljnje pružanje potpore Afganistanu kako bi se ostvarile dobro vođene migracijske politike, između ostalog suočavanjem s glavnim uzrocima nezakonite migracije i prisilnog raseljavanja putem pojačane potpore gospodarskom razvoju i osiguravanjem održive reintegracije afganistanskih državljana koji se vraćaju. To uključuje zaštitu i održivu reintegraciju afganistanskih državljana koji su interno raseljeni u svojoj regiji te afganistanskih državljana koji se vraćaju iz Europe i susjednih zemalja, uglavnom iz Pakistana i Irana.

Kako bi se pojačala politička suradnja u pogledu niza pitanja od obostranog interesa, u listopadu 2016. EU i Afganistan postigli su dogovor o „Zajedničkom putu naprijed u pogledu migracijskih pitanja” 9 . Zajednički put naprijed obuhvaća povratak, ponovni prihvat i reintegraciju nezakonitih migranata, informiranje i podizanje razine osviještenosti te borbu protiv krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima. Uz to je nekoliko država članica EU-a istodobno sklopilo bilateralne memorandume o razumijevanju. Njegovu provedbu sada prati Zajednička radna skupina EU-a i Afganistana o provedbi Zajedničkog puta naprijed.

U prosincu 2016. Afganistan je donio Politički okvir za povratnike i interno raseljene osobe u kojem su utvrđeni glavni koraci potrebni za održivu integraciju povratnika i interno raseljenih osoba.

Inicijative EU-a o migracijama nadovezuju se na postojeće aktivnosti i mjere te bi trebale uključivati:

Na bilateralnoj razini:

·potpunu provedbu Zajedničkog puta naprijed u pogledu migracija EU-a i Afganistana i bilateralnih memoranduma o razumijevanju između država članica EU-a i Afganistana;

·na temelju rezultata provedbe Zajedničkog puta naprijed te u skladu s odredbama Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj, EU i Afganistan istražit će mogućnost pregovaranja o sporazumu o ponovnom prihvatu;

·potporu u suočavanju s glavnim uzrocima nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja, u cilju stvaranja okruženja kojim se Afganistancima pruža alternativa nezakonitim migracijama;

·potporu i osiguravanje održive reintegracije povratnika iz EU-a i zemalja izvan EU-a (npr. Pakistana i Irana) putem pristupa koji se temelji na zajednici, promatranju socijalne kohezije i potencijalnih nesuglasica u zajednicama domaćinima, pružanju stručnog osposobljavanja i mjera za otvaranje radnih mjesta i pristup tržištu, uključujući poljoprivredu te obrtništvo i obrtničku proizvodnju te potporu novoosnovanim poduzećima i primjenu vještina i kvalifikacija stečenih u inozemstvu za integraciju afganistanskih povratnika u ranjivo gospodarstvo s visokom stopom nezaposlenosti;

·potporu borbi protiv trgovanja ljudima i krijumčarenja migranata, uključujući pojačane granične kontrole;

Na regionalnoj razini:

·nastavak političkog dijaloga na bilateralnoj i regionalnoj razini kao dio sveobuhvatnog pristupa koji se temelji na dijalogu, poštovanju humanitarnog prava i čiji je cilj uredan, siguran i dostojanstven povratak te održivi postupak reintegracije;

·potporu postupnom, dostojanstvenom i izvedivom postupku povratka migranata iz susjednih zemalja u Afganistan. Provedbu regionalnog okvira za raseljene Afganistance kako bi se omogućila održiva reintegracija povratnika u suradnji sa odgovarajućim zainteresiranim stranama, uključujući lokalna tijela i međunarodne organizacije kao što su Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice i Međunarodna organizacija za migracije;

Na multilateralnoj razini:

·koordinaciju u pogledu nadolazećih globalnih paktova o migracijama i izbjeglicama te njihove provedbe; promicanje većeg/ciljanog dijaloga u sklopu Budimpeštanskog procesa i partnerstva za migracije Put svile te u okviru Srca Azije i Južnoazijskog udruženja za regionalnu suradnju (SAARC).

3.    Zaključak

Unatoč dugotrajnim i znatnim međunarodnim naporima, Afganistan se još uvijek suočava s ozbiljnim sukobima koji znatno ometaju gospodarski i socijalni razvoj zemlje.

Stoga su EU i međunarodna zajednica na Briselskoj konferenciji o Afganistanu naglasili zajedničko zalaganje za produbljenje i jačanje suradnje, čime pomažu Afganistanu u stvaranju političkog, socijalnog i gospodarskog okruženja koje će zemlji omogućiti da konsolidira mir, sigurnost, održivi razvoj i napredak. Cilj je postići samodostatnost Afganistana u desetljeću preobrazbe (2015. – 2024.).

Tome će pridonijeti nova strategija EU-a koja je usmjerena na sljedeće ciljeve:

·promicanje mira, stabilnosti i regionalne sigurnosti;

·jačanje demokracije, vladavine prava i ljudskih prava te promicanje dobrog upravljanja i osnaživanja žena;

·podršku gospodarskom i ljudskom razvoju te

·suočavanje s izazovima povezanima s migracijama.

Nadalje, nova će strategija omogućiti EU-u i njegovim državama članicama da bolje usklade svoje aktivnosti. U tom kontekstu, Zaključcima Vijeća za vanjske poslove od 12. svibnja 2016. potvrđena je važnost zajedničke izrade programa za bolju stratešku analizu, koordinaciju sredstava obećanih u okviru Briselske konferencije i potencijal za zajedničku provedbu. Nova je strategija istodobno dovoljno fleksibilna da bi utjecala i primjereno odgovorila na niz mogućih scenarija u Afganistanu.

Afganistanska vlada 2016. se čvrsto obvezala težiti samodostatnosti, odgovornosti i kontroli vlastitog političkog puta i razvojne politike. EU kao dio šire međunarodne zajednice i dalje se snažno zalaže za podržavanje vlade Afganistana te državljana u tim naporima. Za postizanje tog cilja ključno je da se Afganistan i dalje angažira te preuzima odgovornost.

(1)

Sastanak Vijeća za vanjske poslove 18. srpnja 2016.: Zaključci Vijeća o Afganistanu, dok. 11245/16

(2)

Afganistan preuzima odgovornost za pružanje sigurnosti; manja financijska sredstva zbog rezova međunarodnih troškova povezanih sa smanjenjem međunarodnih postrojbi u spoju s popratnim učincima svjetske gospodarske krize; i promjena vodstva nakon predsjedničkih izbora 2014.

(3)

Misija UN-a za pomoć Afganistanu (UNAMA) 2016. zabilježila je 11 418 civilnih žrtava (3 498 poginulih i 7 920 ozlijeđenih); 2 % više poginulih civila i 6 % više ozlijeđenih civila. 3 % veći ukupni broj civilnih žrtava u usporedbi s 2015. Od 2009. u sukobima je poginula 24 841 osoba, a ozlijeđeno ih je 45 347.

(4)

Odluka Vijeća (EU) 2017/434 od 13. veljače 2017. o potpisivanju, u ime Unije, i privremenoj primjeni Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islamske Republike Afganistana, s druge strane (SL L 67, 14.3.2017, str. 1.) i tekst Sporazuma (str. 3.). Do stupanja na snagu, Sporazum će se primjenjivati privremeno u skladu s člankom 3. Odluke.

(5)

Ljudska prava, rodna ravnopravnost, dobro upravljanje, migracije te gospodarski i socijalni razvoj, uključujući aspekte trgovine i ulaganja te regionalne suradnje.

(6)

Slično tome, globalnom strategijom za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije iz lipnja 2016. utvrđen je pristup EU-a suvremenim sigurnosnim i političkim izazovima uz sveobuhvatni pristup kao vodeće radno načelo. U kontekstu Afganistana to znači integrirani pristup sukobima, koji djeluje prvenstveno u području sigurnosti i razvoja, dobrog upravljanja i ljudskih prava u svrhu jačanja otpornosti države i društva.

(7)

(1) Razvoj privatnog sektora, (2) nacionalna infrastruktura i povezanost, (3) učinkovito upravljanje, (4) reforma pravosuđa i pravnog sektora, (5) građanska povelja, (6) sveobuhvatni poljoprivredni razvoj, (7) urbani razvoj, (8) nacionalni razvoj minerala i resursa, (9) razvoj ljudskog kapitala, (10) jačanje ekonomskog položaja žena.

(8)

Općeniti rezultati Briselske konferencije o Afganistanu i pet Planova nacionalnih prioriteta dostupni su na: http://policymof.gov.af/bca/npps

(9)

Zajednički put naprijed u pogledu migracija koji su Afganistan i EU potpisali 4. listopada 2016.
https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/eu_afghanistan_joint_way_forward_on_migration_issues.pdf