23.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 176/29

1.

pozdravlja postupak Komisije koja je na sredini provedbenog razdoblja Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta odlučila analizirati stanje provedbe u okviru inicijative koja je izuzetno korisna za utvrđivanje dosad ostvarenog napretka, kao i mjera koje treba poduzeti za ispunjenje preuzetih obveza, što predstavlja područja koja iziskuju ulaganje većih napora i usvajanje novih mjera;

2.

ponovno ističe važnost lokalnih i regionalnih vlasti te njihovu ulogu u provođenju preporuka Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, s obzirom na to da one predstavljaju pokretač gospodarskog rasta na lokalnoj i regionalnoj razini i nalaze se u položaju koji im može omogućavati da proizvode i koriste velik broj računalskih digitalnih proizvoda i usluga te da njima upravljaju;

3.

podsjeća na potporu za razvoj elektroničke komunikacije na unutarnjem tržištu, čiji je cilj poticati dinamičan i održiv razvoj u svim gospodarskim sektorima te u tom pogledu naglašava ključnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti i njihov potencijal za digitalizaciju europske industrije;

4.

ističe da lokalne i regionalne vlasti imaju važnu ulogu u pružanju digitalnih usluga građanima te u uvođenju digitalne infrastrukture i upravljanju njome, i to često u kontekstu prekogranične ili međuregionalne suradnje; te usluge iziskuju poduzimanje hitnih mjera usmjerenih na ostvarivanje uravnoteženih promjena u pogledu prepreka koje otežavaju razvoj prekograničnih internetskih aktivnosti, uključujući razlike koje postoje među zakonodavstvima država članica u pogledu ustroja i funkcioniranja javne uprave te ugovora i autorskih prava (1);

5.

preporučuje stvaranje uvjeta kojima bi se olakšalo spajanje svih geografskih područja na širokopojasne i vrlo brze širokopojasne usluge koje će dugoročno biti učinkovite u konkurentnom okruženju te poziva Komisiju da u okviru provedbe jedinstvenog digitalnog tržišta redovito izvješćuje o napretku u premošćivanju digitalnog jaza, osobito na regionalnoj i lokalnoj razini (2);

6.

ističe da je važno obuhvatiti sve aspekte povezane s interoperabilnošću i elektroničkom identifikacijom (e-identifikacija), elektroničkim potpisom, elektroničkom obradom dokumenata i drugim sastavnicama elektroničkog upravljanja (e-uprava), po uzoru na modele koji se primjenjuju u zemljama i regijama koje su ostvarile velik napredak na tom području, kako bi se zajamčili sigurnost i povjerenje građana i poduzeća;

7.

ističe da digitalizacija društva predstavlja priliku za rast i otvaranje radnih mjesta, posebno u udaljenim regijama i regijama koje se suočavaju s demografskim izazovima;

8.

slaže se s time da se pravni okvir autorskih prava modernizira u skladu s digitalnom revolucijom i promjenama u navikama potrošača te ističe ključnu ulogu koju lokalne i regionalne vlasti mogu imati u usklađivanju tih prava, kao i njihov potencijal na tom polju;

9.

ponovo potvrđuje važnost ulaganja u istraživanje na području informacijskih i komunikacijskih tehnologija radi osiguranja rasta i razvoja novih poduzeća i smatra da bi uporaba tih tehnologija na polju inovacija mogla omogućiti rješavanje ključnih društvenih i gospodarskih izazova (3);

10.

predlaže da se razmotri mogućnost primjene pravičnog i objektivnog sustava poreza na prihode od prekogranične internetske prodaje kojim bi se izjednačila razina poreza koji plaćaju poduzeća koja se bave elektroničkom trgovinom na cijelom području EU-a i time pojačale poslovne djelatnosti poduzeća, i to posebice malih i srednjih poduzeća;

11.

ističe da bi nova strategija kibersigurnosti Europske komisije trebala doprinijeti poboljšanju prevencije od kibersigurnosnih incidenata, njihovog otkrivanja i reagiranja na njih, a u slučaju najtežih incidenata, potaknuti bolju razmjenu informacija i veći stupanj koordinacije između država članica i Komisije; za to će biti potrebno da partnerstva uspostavljena među državama članicama, institucijama EU-a, lokalnim i regionalnim vlastima, privatnim sektorom i civilnim društvom intenziviraju suradnju (4);

12.

poziva na razvijanje standarda, instrumenata i mehanizama kojima će se zajamčiti sigurnost mreža i informatičkih sustava i koji će biti u stanju pratiti brze promjene na području informatičkih prijetnji kako bi se u svim državama članicama osigurala visoka razina zaštite;

13.

naglašava da slabosti na polju sigurnosti pri skladištenju podataka i pristupu podacima te sve veći broj kibernetičkih napada na važnu gradsku infrastrukturu i sustave upravljanja gradovima iziskuju širi spektar sistemskih i koordiniranih intervencija koje obuhvaćaju ublažavanje i prevenciju te čija se provedba osigurava kako inicijativama proizišlima s tržišta tako i propisima koje donose i provode tijela vlasti. Potrebno je razviti naprednu sigurnosnu obuku te je provoditi i na razini lokalnih i regionalnih vlasti, uključujući one zadužene za e-nabavu i uvođenje tehnologija pametnih gradova te za svakodnevno upravljanje tim tehnologijama;

14.

napominje da se ciljevi jedinstvenog digitalnog tržišta mogu postići samo ako su vrijednosti, društvo i nacionalna gospodarstva zaštićeni od negativnih učinaka kibernapada i ako se poštuju temeljne vrijednosti kao što su sloboda izražavanja, pravo na privatnost te promicanje otvorene, slobodne i transparentne uporabe kibertehnologije;

15.

svjestan je opasnosti koju predstavljaju prekogranični kibersigurnosni incidenti čija učestalost i opasnost rastu alarmantnom brzinom. Budući da prijetnje te vrste, usmjerene na mreže i informatičke sustave, mogu spriječiti odvijanje gospodarskih aktivnosti i nanijeti znatne financijske gubitke te time narušiti povjerenje korisnika i ozbiljno naštetiti gospodarstvu EU-a, Odbor poziva države članice na jačanje međusobne suradnje i koordinacije, posebice u pogledu upravljanja prekograničnim kibersigurnosnim incidentima velikih razmjera;

16.

uvjeren je da treba ojačati povjerenje korisnika u elektroničke usluge te osigurati da oni budu obaviješteni o svojim pravima i zaštićeni prilikom kretanja u internetskom okruženju; istovremeno je nužno zaštititi autorska prava i intelektualno vlasništvo;

17.

slaže se s osnivanjem agencije Europske unije za kibersigurnost koja bi imala stabilni operativni okvir koji bi uključivao odgovornost za cijeli životni ciklus kibersigurnosti, odgovornost za sprečavanje i otkrivanje kibersigurnosnih incidenata te njihovo rješavanje;

18.

podržava prijedlog za administrativno održavanje europskog okvira za opće sigurnosno certificiranje u području IKT-a i tehničko upravljanje tim okvirom koji će se temeljiti na postojećim sustavima za certifikaciju na području sigurnosti, a priznavat će ga sve države članice EU-a;

19.

preporučuje da se nastave poduzimati mjere za borbu protiv kibenapada, i to provedbom sigurnosnih mjera za bolju zaštitu kritične infrastrukture kako bi građani i poduzeća mogli koristiti sigurno i pouzdano digitalno okruženje u kojem se poštuju temeljna prava i vrijednosti EU-a unutar odgovarajućeg pravnog okvira;

20.

naglašava ulogu koju bi internetske platforme mogle imati u olakšavanju rasprava o temama od zajedničkog interesa relevantnih za instalaciju, održavanje i razvoj širokopojasnih mreža velike brzine u svim regijama i područjima EU-a;

21.

pozdravlja najavu Komisije o stvaranju „centara digitalnih inovacija” i poziva je da prilikom raspodjele sredstava osigura geografsku ravnotežu (5);

22.

napominje da je, za rješavanje postojećih gospodarskih i socijalnih izazova i uključivanja građana u društvo temeljeno na znanju, neophodno izgraditi širokopojasne mreže;

23.

ukazuje na činjenicu da korištenje mreže i na njoj dostupnih usluga čimbenik je gospodarskog rasta i zapošljavanja, ali i socijalne ravnopravnosti te jednakog pristupa informacijama. Pristup internetu može se smatrati istinskim pravom građana i pokazateljem kvalitete života;

24.

utvrđuje sve veći utjecaj internetskih platformi (tražilica, platformi za društvenu komunikaciju, trgovina aplikacijama itd.) u okviru internetskog gospodarstva;

25.

preporučuje izgradnju održivih i učinkovitih mreža. Ostvarenje širokopojasne mreže dobre pokrivenosti zahtijeva znatna i dugoročna ulaganja u infrastrukturu, a nadležna tijela moraju osigurati instrumente koji privatnim poduzećima u ruralnim područjima olakšavaju pristup mreži;

26.

predlaže da se više pozornosti posveti učinkovitijem dodjeljivanju radio frekvencija i poticanju privatnih ulaganja dopunjenih javnim ulaganjima kako bi se ispunili ciljevi koji se odnose na sustave elektroničkih komunikacija i izbjegla monopolizacija mreža;

27.

smatra da je potrebno ojačati povjerenje građana i poduzetnika u korištenje elektroničkih usluga, putem stalnih informativnih kampanja o njihovim pravima i jamčenja odgovarajuće razine zaštite pri aktivnostima u mrežnom okruženju te poziva na upotrebu učinkovitih mjera za uklanjanje nezakonitog sadržaja kojem su izloženi;

28.

ističe da države članice, lokalne i regionalne vlasti – koje su često nadležne za škole i obrazovne ustanove – i druge zainteresirane strane moraju uskladiti svoj odgovor kako bi podržale napore koji se poduzimaju za poboljšanje digitalnih sposobnosti i spriječile isključenost ljudi iz društva i gospodarstva temeljenih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. S tim u vezi naglašava golemu važnost digitalne pismenosti i vještina građana, radnika i tražitelja zaposlenja za sveobuhvatnu provedbu digitalizacije u gospodarstvu i društvu (6) te izražava zabrinutost zbog nejednakosti u posjedovanju digitalnih vještina koje je utvrdila Komisija;

29.

napominje da neprestane promjene gospodarstva u postupku digitalizacije otvaraju nove mogućnosti lokalnim i regionalnim vlastima da na najbolji način iskoriste potencijal rasta digitalnog gospodarstva. Potrebna su znatna ulaganja u infrastrukturu i tehnologiju IKT-a, i to posebice u području računalstva u oblaku, velikih količina podataka te istraživanja i inovacija, kako bi se potakla konkurentnost industrije i poboljšale javne usluge, uključivost i vještine. U tom kontekstu podržava odluku Komisije da nastavno na komunikaciju „Pravedan i učinkovit sustav oporezivanja u Europskoj uniji za jedinstveno digitalno tržište” od 21. rujna 2017. do proljeća 2018. predstavi zakonodavni prijedlog za europska pravila o oporezivanju dobiti u digitalnom gospodarstvu (7);

30.

pozdravlja činjenicu da se, zahvaljujući inicijativi WiFi4EU, potiče besplatna internetska povezivost za korisnike u lokalnim zajednicama i da se privatne ulagače na taj način potiče da sudjeluju u razvoju infrastrukture za digitalne mreže;

31.

podržava inicijativu WiFi4EU koju namjerava promicati na razini lokalnih zajednica i o čijim potencijalnim prednostima želi obavijestiti građane kako bi u trenutku prvog poziva na podnošenje ponuda što veći broj europskih javnih vlasti koje zadovoljavaju uvjete bio spreman prijaviti se za pristup dostupnim sredstvima;

32.

primjećuje da će poboljšanje kvalitete širokopojasnog interneta biti od velike važnosti za razvoj mreža 5G – što će utjecati na digitalizaciju gospodarstva i društva – i razvoj inovativnih i konkurentnih digitalnih usluga, što će dovesti do dugoročne društvene i gospodarske koristi, rasta, otvaranja novih radnih mjesta i kohezije. U tom smislu ponavlja svoj poziv Europskoj komisiji da u najkraćem mogućem roku dovrši standardizaciju tehnologija 5G, s obzirom na to da su standardi od iznimne važnosti za konkurentnost i interoperabilnost telekomunikacijskih mreža;

33.

ističe postojeće probleme u vezi s pristupom prekograničnim uslugama, s gledišta potrošača koji žele pristupiti uslugama države članice u kojoj nemaju uobičajeno boravište;

34.

ističe pozitivan učinak koji će imati prekogranična prenosivost elektroničkih usluga, budući da će korisnici moći – iz svojih domova ili kada putuju u druge države članice – pristupiti internetskom sadržaju na koji su se pretplatili;

35.

poziva na ulaganje većih napora kako bi se svim europskim građanima olakšao pristup internetskim uslugama dostupnim u drugim državama članicama i time riješio problem geografskog blokiranja te poziva na uklanjanje svih oblika neopravdane diskriminacije među građanima iz različitih država Unije;

36.

podržava zabranu blokiranja pristupa web-mjestima i drugim internetskim sučeljima na temelju boravišta stranke te preusmjeravanje stranaka s nacionalnih web-mjesta na druge, s obzirom na to da takve prakse štete i potrošačima i poduzećima kao krajnjim korisnicima roba ili usluga. Stranku treba preusmjeravati isključivo uz njezinu suglasnost, a poduzeća bi morala imati obvezu da stranci osiguraju jednostavan pristup inačici internetskog sučelja kojoj je pokušala pristupiti prije preusmjeravanja;

37.

naglašava neravnotežu koja se trenutačno javlja između interesa kreatora digitalnog sadržaja i interesa korisnika te utvrđuje da je potrebno modernizirati zakonodavstvo o autorskim pravima i intelektualnom vlasništvu;

38.

primjećuje da napredak digitalizacije, primjerice usluga u oblaku ili internetskog prijenosa (eng. streaming), donosi ogromne izazove, posebno na području autorskih prava (8);

39.

potiče sve intenzivnije korištenje kompjutorskih aplikacija u oblaku za pristup europskim, globalnim i drugim podatkovnim infrastrukturama koje su od ključne važnosti za djelatnosti koje se obavljaju u različitim područjima te naglašava da se pristup infrastrukturi podataka mora odvijati u uvjetima zajamčene visoke sigurnosti, prenosivosti podataka i interoperabilnosti;

40.

ističe ključnu odgovornost neovisnih tijela zaduženih za zaštitu osobnih podataka;

41.

smatra da strategiju zaštite osobnih podataka treba prilagoditi dinamičnim potrebama virtualnog prostora koji se neprestano mijenja, imajući na umu da je zaštita osobnih podataka važna za razne sektore, među ostalim pravosuđe, gospodarstvo, komunikacije, obrazovanje, zdravstvo, upravu i zaštitu potrošača;

42.

pozdravlja činjenicu da je Komisija državama članicama prepustila određeni stupanj slobode u primjeni iznimke korištenja zaštićenih djela u obrazovne svrhe. Na taj se način podržava nacionalni, regionalni i lokalni identitet, a uz to i postojanje određenih vrsta licenci nastalih u različitim društvenim i političkim okolnostima (9);

43.

smatra da je dugoročno potrebno bolje uskladiti pravni okvir koji se odnosi na naknade za autore, stvaraoce i umjetnike (10);

44.

smatra da gradovi i regije imaju ključnu ulogu u stvaranju baza podataka koje sadrže javne informacije, pružanju sigurnosnih podataka, razvoju potrebnih digitalnih vještina, osiguravanju i omogućavanju financija za širokopojasne mreže i stvaranju okruženja povoljnih za međuregionalnu i prekograničnu razmjenu e-usluga, što bi moglo dovesti do snažne podrške za pružanje usluga na visokoj razini i podatkovno gospodarstvo;

45.

napominje da je u svojim prijašnjim mišljenjima OR u više navrata istaknuo doprinos koji lokalne i regionalne vlasti mogu dati u svim fazama prikupljanja podataka i pružanja usluga građanima i poduzećima. Ta se činjenica može vidjeti i na terenu: Europa nudi brojne primjere za potencijalnu suradnju između regija, nacionalnih vlasti i istraživačkih centara na području jedinstvenog digitalnog tržišta;

46.

naglašava važnu ulogu koju lokalne i regionalne vlasti mogu imati pri poticanju usklađivanja podataka i potencijala rasta digitalnog gospodarstva pa bi stoga taj aspekt trebalo uzeti u obzir pri poduzimanju mjera na nacionalnoj razini, ali i na razini EU-a;

47.

primjećuje da su nakon odluke stanovništva Ujedinjene Kraljevine o izlasku iz Unije poduzeća suočena s razdobljem nesigurnosti u pogledu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a. Kad je riječ o poduzećima koja pružaju dobra ili usluge putem interneta, posebice na području digitalnog sadržaja, ključno je pitanje kako će se inicijativa Europske komisije za jedinstveno digitalno tržište primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu;

48.

smatra da će se, ako Ujedinjena Kraljevina prihvati slobodno kretanje robe i usluga, jedinstveno digitalno tržište u njoj trebati primjenjivati i nakon dvogodišnjeg razdoblja pregovora o Brexitu.