13.7.2018

Službeni list Europske unije

C 247/38

Mišljenje Europskog odbora regija – Europska strategija za industriju: Uloga i perspektiva regionalnih i lokalnih vlasti

(2018/C 247/07)

Izvjestitelj/ica:

Heinz LEHMANN (DE/EPP), zastupnik u Parlamentu savezne zemlje Saske

Referentni dokument:

Komunikacija „Ulaganje u pametnu, inovativnu i održivu industriju – Obnovljena strategija industrijske politike EU-a”

(COM(2017) 479 final)

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

pozdravlja Komunikaciju (1) Komisije kao daljnji važan korak i poziva Komisiju na razvoj ambiciozne strategije industrijske politike EU-a na temelju te Komunikacije, na što su pozvali i Europsko vijeće (2), Europski parlament (3), Vijeće za konkurentnost (4), OR (5) i skupina „Prijatelji industrije” (6);

poziva na osmišljavanje strategije industrijske politike na europskoj razini koja bi uzimala u obzir sadašnje i buduće izazove, prilike i čimbenike industrijske konkurentnosti u globalnom kontekstu; smatra da bi strategiju trebalo oblikovati na temelju jasne srednjoročne vizije europske industrije te je dalje razvijati ti s težištem na 2030. godini i razdoblju nakon toga;

poziva na uključivanje jake teritorijalne dimenzije u ovu strategiju, pri čemu treba voditi računa o regionalnim inteligentnim specijalizacijama. Odbor podsjeća na zajedničku i neprekidnu zadaću provedbe učinkovite europske industrijske politike, kako je i navedeno u članku 173. UFEU-a, te izražava spremnost pružanja podrške Komisiji, Vijeću i Parlamentu u duhu partnerstva, posebno jer će provedba strategije zahtijevati zajedničku predanost i napore svih dionika na svim razinama;

poziva na horizontalnu industrijsku strategiju s ciljevima, strateškim mjerama i pokazateljima, rigoroznim provjerama učinka i odgovarajućim okvirom za praćenje i upravljanje; traži specifične mjere usmjerene na sektore koji prolaze kroz gospodarsku preobrazbu i sektore s visokim potencijalom rasta. Naglašava da bi strategija trebala staviti poseban naglasak na inovacije, ključne razvojne tehnologije, važne projekte od zajedničkog europskog interesa, digitalizaciju i MSP-ove, zbog njihovog međusektorskog značaja;

Europska industrija u novo doba

naglašava da je industrija, kao izvor 50 milijuna radnih mjesta, izvoza i inovacija, od iznimne važnosti za europske regije i gradove, te da je osiguranje buduće konkurentnosti europske industrije u globalnom kontekstu koji se ubrzano mijenja ključno za uravnotežen i održiv razvoj;

ukazuje na to da vanjska trgovina ima razmjerno veliku važnost za BDP (83,05 % u 2015.) (7). Na temelju toga zahtijeva da se više pozornosti posveti poticanju domaće potrošnje, čime će se osigurati stabilno funkcioniranje industrije u EU-u i ubrzani rast;

uvjeren je da je, kako bi se zajamčila društvena stabilnost, potrebno omogućiti endogeni rast svugdje kako bi sve regije, uključujući ruralna područja, mogle sudjelovati u stvaranju vrijednosti te dobiti priliku za stvaranje i zadržavanje kvalificiranih radnih mjesta na lokalnoj razini;

zalaže se za stvaranje okruženja pogodnog za inovacije te istodobno poziva na suočavanje s gospodarskim izazovima kako bi se poboljšalo prihvaćanje djelatnosti industrije na svim razinama društva: od vrtića preko poduzeća do uprave;

napominje da se promjena poslovnih modela potaknuta napretkom digitalizacije sve više nalazi u središtu budućeg razvoja, tako da bi u budućnosti prilikom državnih intervencija trebalo razlikovati i poslovne modele, a ne samo sektore;

Jačanje europske industrije

10.

poziva da se udio industrije s 20 % BDP-a u razdoblju nakon 2020. zadrži kao strateški cilj;

11.

smatra da se mogućnosti za održavanje i širenje globalno konkurentne industrije u Europi nalaze u tehnološkoj suverenosti;

12.

zahtijeva da se i za tehnologije koje su od strateškog značaja za Europu (npr. mikroelektronika, baterijske ćelije) stvore i održe jednaki uvjeti kako u europskom tako i u globalnom tržišnom natjecanju;

13.

podsjeća da bi okvirni uvjeti iz drugih regulatornih područja, koji djeluju ograničavajuće samo na poduzeća u EU-u (npr. neki propisi koji se odnose na materijale), u nekim sektorima mogli dovesti do obustave ili premještanja poslovanja u treće zemlje, što bi moglo imati posljedice na cjelokupni lanac vrijednosti u EU-u;

14.

naglašava strateški značaj instrumenta za važne projekte od zajedničkog interesa (IPCEI-ja) za konkurentnost europske industrije i traži od Komisije da dosljedno koristi potencijal tih projekata. Pozdravlja prijedlog Komisije da se pripreme potpomognu pokretanjem strateških foruma s ciljem poboljšanja međunarodne suradnje dionika te zahtijeva dosljedan i pravovremeni daljnji razvoj koncepta IPCEI-ja, uzimajući u obzir prikupljena iskustva;

15.

pozdravlja komentare Komisije o obrambenoj industriji; podržava usklađeni strateški pristup zbog njezinog velikog gospodarskog, tehnološkog i sigurnosnog značaja. Europski fond za obranu trebao bi također biti upotrebljiv za istraživanja i raspolagati vlastitom proračunskom linijom;

16.

naglašava važnu ulogu pomorskih industrija u rješavanju problema plavog gospodarstva i potpunom iskorištavanju njegovog potencijala te pozdravlja uspjehe npr. u području putničkih brodova i obnovljive energije oceana. Odbor poziva na to da se po završetku inicijative LeaderSHIP 2020 omogući izrada plana podrške pomorskim industrijama uz uključivanje svih europskih područja politike;

Dublje unutarnje tržište: Jačanje ljudi i poduzeća

17.

dijeli mišljenje da djelotvorno unutarnje tržište za robu i usluge može olakšati integraciju poduzeća u globalne vrijednosne lance te je ono zbog toga neophodno za uspjeh europske industrije;

18.

podsjeća da je europsko tržište važnije od globalnog tržišta za regije i traži da se provede strategija jedinstvenog tržišta (8), da se učinkovito primjenjuje pravo unutarnjeg tržišta i da se jasno suzbiju bilateralne mjere unutar EU-a koje dovode do rascjepkanosti (npr. bilateralni ugovori o ulaganju unutar EU-a). Odbor naglašava da konkurentne poslovne usluge postaju sve važniji posrednici u poticanju produktivnosti i troškovne konkurentnosti prerađivačke industrije;

19.

traži daljnje povećanje fleksibilnosti javne nabave kako bi se ona postala otvorenija prema inovacijama i tehnologijama;

20.

pozdravlja usvajanje europskog stupa socijalnih prava, ali naglašava potrebu da ga se dopuni snažnim europskim socijalnim programom, čime bi se, između ostalog, otvorio put za konvergenciju stvarnih plaća u skladu s produktivnošću;

21.

naglašava da stručno i rukovodeće osoblje, koje je svoje kvalifikacije steklo putem strukovnog osposobljavanja, čini produktivnu okosnicu mnogih poduzeća, posebice MSP-ova. Odbor podsjeća da su visoki kriteriji u vezi s kvalifikacijama kao i ravnoteža između praktičnog iskustva i teoretskog znanja odlučujući čimbenik za visoko specijalizirane industrijske sektore koji zahtijevaju vrhunsku tehnologiju i stručnost;

22.

podsjeća na zadatak izrade strategija za stjecanje i zadržavanje ključnih kompetencija, koji se nalazi u nadležnosti nacionalnih i regionalnih vlasti;

Modernizacije industrije za digitalno doba

23.

naglašava da temeljni interes digitalne budućnosti moraju biti industrija i društvo koji su orijentirani na budućnost;

24.

podsjeća na zadaću regionalnih i lokalnih vlasti da dalje razvijaju cjelokupnu infrastrukturu potrebnu za digitalizaciju, imajući budućnost na umu, pri čemu ona trebaju biti otvorena za sva tehnička rješenja i paziti na dobru ravnotežu širokopojasnog pristupa, radiofrekvencije i digitalnog upravljanja kao i njihove kompatibilnosti;

25.

podsjeća da dobri primjeri izračuna omjera troškova i koristi prilikom uvođenja digitalnih tehnologija u etabliranim poduzećima mogu sniziti prepreke za uvođenje i korištenje i podržati promjenu poslovnih modela; također poziva na promicanje infrastrukture za podršku MSP-ovima u procesu digitalizacije (centara digitalne inovacije);

26.

poziva Europsku komisiju da vodeću ulogu europske industrije postavi kao cilj i u Devetom okvirnom programu za istraživanja i inovacije. Odbor predlaže da se povećaju napori usmjereni na postizanje cilja potrošnje od 3 % BDP-a na istraživanje i razvoj, kao i da se ojača sposobnost industrije za promjene i inovacije uz pomoć daljnjih tematskih platformi za modernizaciju industrije, npr. partnerstva za nove proizvodne procese, održiva proizvodnja, 3D tisak, industrija 4.0;

Izgradnja vodećeg položaja Europe u kružnom gospodarstvu s niskom razinom emisija ugljika

27.

slaže se s Komisijom, Parlamentom i Vijećem da je potrebno razviti vodeći položaj Europe u kružnom gospodarstvu s niskom razinom emisija ugljika i na taj način pružiti značajan doprinos provedbi Pariškog sporazuma; ponavlja svoj poziv za oblikovanjem instrumenata na području zaštite okoliše, klime i energetike na europskoj i nacionalnoj razini na način koji neće neprimjereno opteretiti ni energetski intenzivnu proizvodnu industriju ni industriju koja ovisi o vanjskoj trgovini, odnosno kočiti njihovu međunarodnu konkurentnost;

28.

poziva na učinkovito promicanje domaćeg sektora sirovina pružanjem podrške istraživanju i dobivanju te korištenju sirovina, sveobuhvatnom i smislenom zatvaranju životnog ciklusa materijala te u pronalasku zamjene kako bi se smanjila ovisnost o uvozu sirovina. Odbor također poziva na europsku suradnju u pogledu učinkovitosti resursa i aditivne proizvodnje te traži da se funkcionalni i suradnički poslovni modeli podržavaju uglavnom putem pozitivnih poticaja;

29.

slaže se da su razvoj i uspostava sustava za pohranu energije od ključnog značaja za funkcioniranje niskougljičnog gospodarstva u EU-u. Traži da se tom sektoru u nastanku ne postavljaju nikakve prepreke u Europi te da se održi ravnoteža između ciljeva uštede ugljika i sigurnosti opskrbe;

Podupiranje industrijskih inovacija na terenu

30.

pozdravlja Komisijin koncept pametne specijalizacije i traži da se reagira na nove potencijale, primjerice putem transverzalnih inovacija, s obzirom na to da međunarodni karakter, interdisciplinarnost i raznolikost perspektiva predstavljaju središnje sastavne dijelove cjelovitih inovacijskih procesa;

31.

podsjeća da regionalne i međuregionalne mreže, poput npr. klastera u području izrade lakih konstrukcija MERGE ili inicijative Vanguard, mogu prekinuti začarani krug emigracije, manjka kvalificirane radne snage i rascjepkanog gospodarstva, te poboljšati imidž regije kao središta inovacija, povećati poticaje za osnivanje poduzeća i preseljenje poduzeća u određeno područje kao i potaknuti stvaranje novih vrijednosnih lanaca;

32.

podsjeća na pojednostavljenja predložena za novoosnovana i rastuća poduzeća (9);

33.

prepoznaje sveobuhvatnu reformu potpora iz 2014. kojom su znatno pojednostavljeni postupci za poduzeća i lokalne i regionalne vlasti, međutim poziva na znatno poboljšanje potpora za inicijative klastera (članak 27. Uredbe o općem skupnom izuzeću) povećanjem stope financiranja. Poziva da se prekogranični klasteri, mreže klastera te kombinirano financiranje postave kao prioritet u budućnosti, posebice u pogledu oglednih infrastruktura i vodećih projekata;

Međunarodna dimenzija

34.

svjestan je važnosti integracije europske industrije u globalne vrijednosne lance i činjenice da samo trgovinski ugovori jamče uzajamno priznavanje standarda i uklanjanje carinskih i necarinskih prepreka za slobodan i pravedan pristup globalnim tržištima;

35.

posebno pozdravlja jačanje instrumenata trgovinske zaštite kako bi se zajamčili jednaki uvjeti u svjetskoj trgovini, posebno za tradicionalne industrije, poput sektora čelika (10);

36.

traži od zemalja potpisnica COP-a da dogovorene ciljeve smanjenja emisija u potpunosti i brzo ugrade u nacionalne norme te od svih stranaka očekuje da će nastojati sprečavati ekološki damping sa svim njegovim negativnim posljedicama;

37.

poziva da se lokalne i regionalne vlasti uključi u utvrđivanje strateških područja koja su bitna za provjeru izravnih stranih ulaganja;

Partnerstvo s državama članicama, regijama, gradovima i privatnim sektorom

38.

naglašava središnju ulogu regija i regionalnih ekosustava (u okviru kojih dobro funkcionira dijalog između MSP-ova, visokih škola i istraživačkih centara kao i lokalnih vlasti) u industrijskoj modernizaciji i poziva na pristup usmjeren na konkretna područja u okviru europske industrijske politike. Naglašava da regionalne i lokalne vlasti imaju važne ovlasti i nadležnosti u područjima politika kao što su istraživanje i inovacije, obrazovanje i vještine, podrška izvozu, infrastruktura, MSP-ovi i regulativa;

39.

Odbor se smatra aktivnim partnerom Komisije, Parlamenta i Vijeća. Pozdravlja prijedlog Komisije za održavanje godišnjeg Dana industrije, posebice tematski naglasak na ključnim tehnologijama razvoja i važnim projektima od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) predviđen za 2018. Također pozdravlja prijedlog Komisije za osnivanjem okruglog stola na visokoj razini za industrijsku politiku te traži da regionalne i lokalne vlasti budu usko uključene u raspravu o definiciji ključnih tehnologija razvoja koje su od strateške važnosti za Europu. Odbor poziva regionalne dionike, kao što su poduzetnici, socijalni partneri i civilno društvo na aktivno sudjelovanje te pozdravlja pilot-mjere koje regijama pomažu u odgovaranju na izazove strukturnih promjena u duhu partnerstva.

Bruxelles, 23. ožujka 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(1) Komunikacija „Ulaganje u pametnu, inovativnu i održivu industriju – preispitivanje strategije za industrijsku politiku EU-a”, COM(2017) 479 final.

(2) Zaključci Europskog vijeća od 15. prosinca 2016. i 22. – 23. lipnja 2017.

(3) Rezolucija Europskog parlamenta od 5. srpnja 2017. o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a kao strateškog prioriteta za rast, zapošljavanje i inovacije u Europi (2017/2732(RSP)).

(4) Zaključci o budućoj strategiji industrijske politike EU-a, Vijeće za konkurentnost, 29. svibnja 2017. (283/17); Zaključci o obnovljenoj strategiji industrijske politike EU-a, Vijeće za konkurentnost, 30. studenog 2017. (705/17).

(5) Mišljenje OR-a od 11. travnja 2013., „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak”.

Mišljenje OR-a „Industrija čelika: očuvanje održivih radnih mjesta i rasta u Europi”, usvojeno 15. lipnja 2016., COR-2016-01726-00-00-PAC-TRA.

(6) Zajednička varšavska deklaracija prigodom četvrte ministarske konferencije Prijatelja industrije, Varšava, 22. travnja 2016.;

Berlinska deklaracija: Zajednička deklaracija o industrijskoj politici prigodom pete ministarske konferencije Prijatelja industrije, 30. lipnja 2016., Berlin.

(7) Podaci Svjetske banke, trgovina (u postocima BDP-a), [https://data.worldbank.org/indicator/NE.TRD.GNFS.ZS], 7. siječnja 2018.

(8) Mišljenje Europskog odbora regija „Poboljšanje jedinstvenog tržišta”, travanj 2016. (izvjestitelj: Alessandro Pastacci (IT/PES)); mišljenje Europskog odbora regija „Paket o uslugama: Uslužno gospodarstvo u korist Europljana”, listopad 2017. (izvjestitelj: Jean-Luc Vanraes (BE/ALDE)).

(9) Poticanje novoosnovanih i rastućih poduzeća u Europi: regionalna i lokalna perspektiva, COR-2017-00032-00-01-AC-TRA.

(10) Mišljenje Europskog odbora regija „Industrija čelika: očuvanje održivih radnih mjesta i rasta u Europi”, lipanj 2016. (izvjestiteljica: Isolde Ries (DE/PES)).