12.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 342/38

1.

Više od jedne trećine građana EU-a živi i radi u pograničnim područjima Europe. Te granice izravno i neizravno utječu na njihove živote. Prekogranična suradnja pokazala se najučinkovitijim sredstvom za prevladavanje učinka prepreke i razdvajajuće uloge granica, zahvaljujući integraciji pograničnih područja i poboljšanju kvalitete života stanovnika pograničnih regija.

2.

Europska teritorijalna suradnja igra važnu ulogu u uklanjanju graničnih prepreka i poticanju prekogranične suradnje. U razdoblju 2014. – 2020. više od 10 milijardi EUR uložit će se u međuregionalnu suradnju, od čega će oko 6,6 milijardi EUR biti namijenjeno prekograničnim regijama.

3.

Projekti u okviru programa Interreg A postigli su brojne konkretne rezultate za mnoge europske građane u vrlo različitim područjima diljem EU-a. Kao važan i uspješan instrument u programima prekogranične suradnje (1) izdvajaju se projekti „od građana do građana” i manji projekti osmišljeni za poticanje približavanja pograničnih regija i uspostavljanje lokalnih kontakata među ljudima.

4.

Projekti „od građana za građane” i manji projekti mogu se definirati po veličini, trajanju i sadržaju. Manji projekti po veličini su obično manji od redovitih velikih projekata (npr. maksimalan iznos sredstava može biti 100 000 EUR (2)). Oni su također ograničenog trajanja, a glavno im je područje interesa financiranje inicijativa u mnogim različitim područjima prekogranične suradnje s lokalnim učinkom kako bi se podržali glavni tematski ciljevi programa EU-a (uključujući izgradnju povjerenja, stvaranje povoljnih okvirnih uvjeta i uzlaznog pristupa te pokretanje novih partnerstava). Projekti „od građana za građane” mali su projekti koji su prvenstveno usmjereni na promicanje kontakata i interakcije među ljudima s različitih strana granice. koji obično imaju manji proračun i ograničenog su trajanja. Aktivnosti u okviru projekta odvijaju se u manjim geografskim područjima (obično na euroregionalnoj razini) i njihovi su pristupi uglavnom lokalizirani.

5.

Projekti P2P i manji projekti provode se u širokom rasponu područja kao što su kultura (npr. učenje susjednih jezika), sport, turizam, obrazovanje i strukovno osposobljavanje, gospodarstvo, znanost, zaštita okoliša i ekologija, zdravstvena skrb, promet i mala infrastruktura (prekogranične razlike), administrativna suradnja, aktivnosti promicanja itd.

6.

Projekti P2P i manji projekti dostupni su širokom rasponu korisnika: općinama, nevladinim organizacijama (raznim udrugama, platformama, mrežama, fondacijama, crkvama, itd.), obrazovnim ustanovama (školama, ustanovama za strukovno osposobljavanje i sveučilištima), centrima za istraživanja i institucijama za potporu poduzetništvu, među ostalim.

7.

Ti projekti uživaju potporu nekoliko generacija programa prekogranične suradnje. U tekućem razdoblju, projekti P2P i manji projekti iz 19 programa prekogranične suradnje (približno jedna trećina njih) uglavnom se financiraju preko Fonda za male projekte (SPF) ili sličnog instrumenta (koji se ponekad naziva mikro-projekt, dispozicijski fond ili okvirni projekt za podupiranje malih projekata/inicijativa). Fondovi za male projekte obično se pojavljuju u obliku „krovnog projekta” u okviru kojeg se provodi nekoliko manjih potprojekata.

8.

Financiranje je općenito prilično nisko – od 1,5 % do 20 % sredstava dodijeljenih programima (niže u starim državama članicama EU-a, dok je u novim državama članicama i duž „starih” vanjskih granica potražnja daleko veća).

9.

Neovisne studije koje se bave prekograničnom suradnjom i svim dosadašnjim evaluacijama (3) programa Interreg potvrđuju da najbolji kvalitativni rezultati u programima Interreg A nisu postignuti prvenstveno uz pomoć vodećih projekata, nego da uspjeh ovisi o različitim istinski prekograničnim projektima koji se bave konkretnim regionalnim potrebama i izravno uključuju građane, lokalne vlasti i organizacije civilnog društva. Upravljanje tim programima (potprogramima) Interreg A vrlo je često decentralizirano. Od početka programa Interreg (1990.), programi s najboljim rezultatima evaluacije često su oni kojima se upravljalo na decentraliziran način, a mnogi od njih uključuju potporu projektima P2P i manjim projektima.

10.

Unatoč pozitivnom učinku, ti se projekti suočavaju s nekoliko većih poteškoća. Oni nisu sadržani u propisima, a upravljačka tijela često preferiraju veće projekte zbog veće isplativosti (projekti P2P podrazumijevaju veće administrativne troškove) i mjerljivog učinka. Isto tako, blage učinke tih projekata teško je povezati s pokazateljima koji se odnose na ciljeve strategije Europa 2020. usmjerene na rast i otvaranje novih radnih mjesta (nedostatak metodologije i odgovarajućih pokazatelja za evaluaciju).

11.

Glavni je cilj ovog mišljenja pružiti popis koristi i dodanih vrijednosti takvih projekata utemeljen na dokazima koji se također odnosi na njihovu decentraliziranu provedbu u euroregijama i sličnim strukturama poput EGTS-a, ponuditi preporuke za njihovo daljnje pojednostavljenje i, konačno, iznijeti konkretne prijedloge za buduće programe prekogranične suradnje, doprinoseći tako raspravi o budućnosti kohezijske politike nakon 2020.

12.

smatra da projekti P2P i manji projekti općenito imaju veliku europsku dodanu vrijednost i znatno doprinose općem cilju programa prekogranične suradnje putem svladavanja graničnih prepreka i integracije pograničnih područja i njihovih stanovnika. Potrebno je istaknuti sljedeće posebne koristi takvih projekata:

13.

iako vidi prednosti koje većim partnerstvima pružaju veća prihvatljiva područja, svjestan je mogućeg negativnog učinka budući da postaje sve teže u programima odražavati posebne potrebe različitih dijelova jednog velikog područja. Postoji tendencija pružanja podrške većim projektima zbog čega ta potpora postaje manje dostupna lokalnim/regionalnim dionicima;

14.

smatra da je decentralizirano upravljanje tim programima, koje je moguće postići primjerice, promicanjem potprograma i omogućavanjem financiranja projekata P2P i manjih projekata, najbolje rješenje za taj trend koji bi ove programe zadržao u blizini građana;

15.

ističe prednosti Fondova za male projekte (ili sličnih instrumenata financiranja projekata P2P i manjih projekata) kojima se upravlja na decentraliziran način:

16.

svjestan je da taj pristup može dovesti do razmjerno viših administrativnih troškova. Treba naglasiti da se, osim uobičajenog postupka vođenja projekta, provode mnoge druge aktivnosti (npr. podizanje svijesti, savjeti za pripremu, provedba i računovodstvo). Bez usvajanja decentraliziranog i uzlaznog pristupa takve je projekte teško realizirati;

17.

napominje da se prednosti decentralizirane provedbe projekata P2P i manjih projekata najbolje mogu postići uključivanjem euroregija i sličnih prekograničnih struktura (4). One bi također mogle imati pravni oblik EGTS-a, koji je vrlo prikladan za tu ulogu;

18.

smatra da bi, u cilju osiguravanja uspješne provedbe, te strukture trebale raspolagati razmjernim iskustvom u prekograničnoj suradnji na lokalnoj i regionalnoj razini. One trebaju biti:

19.

naglašava da, u cilju očuvanja dodane vrijednost projekata P2P i manjih projekata te njihovog decentraliziranog upravljanja, ti projekti i postupci moraju biti vrlo jednostavni;

20.

ističe da je stajalište OR-a već izraženo u mišljenju „Pojednostavljenje ESIF-a iz perspektive lokalnih i regionalnih vlasti” (7). Preporuke u pogledu prekogranične suradnje, kao što je uklanjanje europske teritorijalne suradnje iz područja primjene propisa o državnim potporama ili fleksibilniji pristup u primjeni tematskih ciljeva strategije Europa 2020., postaju još važnije za projekte P2P i manje projekte;

21.

navodi da jednostavniji postupci moraju biti razmjerni predmetnim iznosima, kako u pogledu upravljanja tim projektima (administracija, financijsko upravljanje, mehanizmi kontrole, itd.), tako i u pogledu ciljnih skupina (smanjenje administrativnih opterećenja, ciljane unaprijed dostavljene informacije, primjena načela „samo jednom”) (8). Ti se pojednostavljeni postupci moraju primjenjivati u svim fazama projektnog ciklusa;

22.

preporučuje da se tijekom postupaka kontrole, praćenja i revizije osigura veća usmjerenost na sadržaj i rezultate, a ne isključivo na postupke;

23.

poziva sve razine zajedničkog upravljanja da omoguće i iskoriste sve prikladne mogućnosti pojednostavljenog financiranja kao glavni pristup u pogledu P2P-ova i manjih projekata. Unatoč nužnoj kontroli javnog financiranja, OR poziva na primjenu načela „samo jednom”, korištenje paušalnih iznosa, fiksnih stopa i pojednostavljenih izjava o troškovima (npr. standardizirani jedinični troškovi) koje bi trebalo promicati u kontekstu računovodstva tih projekata;

24.

smatra da u svjetlu trenutačne situacije u EU-u (rastući nacionalizam, istupanje UK-a iz EU-a, migracijska kriza, ekonomske i monetarne poteškoće) postoji jasna i sve snažnija potreba za upoznavanjem s posebnim prednostima i dodanom vrijednosti djelovanja EU-a. Prekogranična suradnja, a osobito projekti P2P i manji projekti, spadaju među najopipljivije primjere tih posebnih prednosti i dodane vrijednosti u svakodnevnom životu građana. U tom kontekstu sredstva EU-a imaju jasne učinke na stvarni život, izglede i percepcije građana EU-a;

25.

smatra da bi svi dionici trebali uložiti dodatne napore u povećavanje vidljivosti rezultata i koristi tih projekata, ne toliko u graničnim regijama gdje su oni očiti, već na nacionalnoj razini (u državama članicama) i na razini EU-a (institucije EU-a) na kojima se donose odluke o kohezijskoj politici. Ovim mišljenjem, zajedno s brošurom koja sadrži konkretne primjere projekata, nastoji se doprinijeti tim naporima. Širenje saznanja o tim rezultatima može se olakšati i putem inicijative „Europski dan suradnje”;

26.

prepoznaje potrebu za uvođenjem posebne metodologije za evaluaciju Fondova za male projekte (i drugih sličnih instrumenata) pružanjem potpore projektima P2P i manjim projektima. Uzimajući u obzir „blagu” prirodu projekata P2P, jasno je da standardni pokazatelji ishoda nisu prikladni za tu vrstu evaluacije (npr. za mjerenje razine povjerenja ili prevladavanje predrasuda). Ovdje se želi ukazati na činjenicu da je postojanje prekogranične suradnje između građana i institucija u pograničnim regijama već samo po sebi pozitivan rezultat (slično rastućem broju studenata koji studiraju u inozemstvu zahvaljujući programu Erasmus). Broj uključenih građana i surađujućih partnera trebao bi biti dovoljan. Aspekt surađujućih partnera i broj aktivno uključenih građana u prekograničnoj suradnji treba uzeti u obzir čak i kad je riječ o manjim projektima koji doprinose čimbenicima određenog ulagačkog prioriteta i koji nisu isključivo P2P, budući da se time izgrađuje kapacitet tih partnera za dodatno razvijanje ove vrste suradnje u budućnosti. Njime se proširuje opseg EU-ovog djelovanja s lokaliziranim pristupom usmjerenim na građane koji postaju predani sudionici u procesu izgradnje više Europe na terenu. Stručne i međukulturne vještine koje su stekli članovi prekograničnih projektnih timova vrlo često su vrjednije od rezultata projekta kao takvog (manja ulaganja);

27.

preporučuje da projekti „od građana za građane” i manji projekti budu sadržani u propisima kojima se uređuju potpore EU-a za prekograničnu suradnju kao legitiman instrument u programima prekogranične suradnje i poziva Komisiju da potrebne odredbe uvede u prijedlog za sljedeću generaciju propisa;

28.

također preporučuje da Komisija potakne uključivanje projekata „od građana za građane” i manjih projekata u prekograničnu suradnju, posebno kada postoji potražnja za takvim projektima na lokalnoj i regionalnoj razini. Trebalo bi osigurati dovoljno sredstava kako bi se zadovoljila ta uzlazna potražnja. Posebnu pozornost treba obratiti na granice koje će biti pogođene istupanjem UK-a iz EU-a (9) prilikom čega bi trebalo pronaći rješenja za nastavak suradnje s lokalnim i regionalnim vlastima te drugim partnerima iz UK-a;

29.

ističe da se potpuna korist od takvih projekata može postići decentraliziranim upravljanjem uz pomoć Fonda za male projekte ili bilo kojeg sličnog instrumenta ili izravno putem upravljačkih odbora na terenu. Ključno je da svaka granična regija ima slobodu korištenja svojih postojećih instrumenata i postupaka koji su se pokazali učinkovitima tijekom dugog niza godina, čime se osigurava kontinuitet takvog financiranja s općim ciljem zadržavanja programa u blizini građana;

30.

preporučuje da euroregije ili slične strukture te EGTS-ovi budu okvir za jamčenje decentralizirane provedbe projekata P2P i manjih projekata, čime se osigurava njihov kontinuitet i uzimaju u obzir već postojeće uloge tih struktura koje su se pokazale korisnima (npr. primatelji „krovnih projekata”). U graničnim područjima gdje takvih struktura nema, treba potaknuti njihovo uspostavljanje ili pronaći druga prikladna rješenja koja će u najvećoj mogućoj mjeri poštovati prethodno navedena načela;

31.

naglašava da u cilju očuvanja dodane vrijednosti i koristi projekata P2P i manjih projekata, sami projekti i njihovo upravljanje moraju biti što jednostavniji. Veći naglasak treba staviti na sadržaj, a ne na postupke i prednost treba dati pojednostavljenim mogućnostima financiranja;

32.

ističe da projekti P2P često okupljaju partnere iz sektora javnih ili polujavnih usluga i ublažavaju učinak razlika u propisima i financiranju između organizacija u različitim državama članicama. Međutim, iako nadilaze dimenziju privremenog financiranja projekata, uspješni projekti P2P trebali bi se moći nastaviti financirati iz strukturnih fondova. U sljedećem programskom razdoblju treba uložiti veće napore kako bi se iskustva sa granica prenijela nacionalnim zakonodavnim tijelima. Države članice trebale bi sudjelovati u graničnom sporazumu kako bi se smanjili učinci granica koji proizlaze iz nacionalnih propisa i financiranja;

33.

poziva države članice, Komisiju i Europski parlament da uzmu u obzir ove posebne preporuke te da uključe sve potrebne propise za njihovu provedbu u pripremu zakonodavnih prijedloga za sljedeću generaciju programa prekogranične suradnje, uspostavu tih programa i za vrijeme njihove uspješne provedbe. Time će se osigurati da se koristi europskih integracija snažno osjete među stanovnicima pograničnih regija Europe.