12.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 342/43

1.

pozdravlja Komunikaciju Komisije „Budući predvodnici u Europi: inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzeća” kao način razvoja i proširenja Akta o malom poduzetništvu; istodobno poziva Komisiju da ažurira Akt o malom poduzetništvu i održi njegovu homogenost;

2.

dijeli zabrinutost izraženu u Komunikaciji u pogledu negativnih učinaka još uvijek prekomjerne rascjepkanosti unutarnjeg tržišta (uključujući digitalno unutarnje tržište) na potencijal rasta novoosnovanih i rastućih poduzeća;

3.

ponavlja da snažno podržava mjere za razvoj inovativnog poduzetništva te za uklanjanje prepreka koje ograničavaju te mogućnosti razvoja;

4.

ističe da novoosnovana i rastuća poduzeća obično imaju fleksibilne oblike zaposlenja, uključujući rad na daljinu, fleksibilno radno vrijeme, rad preko poduzeća za privremeno zapošljavanje i najam radnika, rad na ugovor te dijeljenje rada i radnog mjesta. Kada takve vrste zaposlenja radniku stoje na raspolaganju kao realna mogućnost, one mogu imati pozitivan učinak u obliku uspostave ravnoteže između profesionalnog i privatnog života te pomoći u rješavanju pitanja dugotrajne nezaposlenosti.

5.

naglašava da je partnerska suradnja javnih tijela na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini od ključne važnosti za stvaranje povoljnih okvirnih uvjeta za rast novoosnovanih poduzeća;

6.

poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi potaknula države članice da na svim razinama obrazovanja na području poduzetništva i drugim područjima u obzir više uzimaju pitanja poput kreativnosti, poduzetništva, gospodarstva i financija.

7.

naglašava utjecaj postignuća regija i gradova na rast svjetskog gospodarstva temeljenog na inovacijama, jer su u stanju prilagoditi se na fleksibilan način promjenjivim okolnostima tržišta, tehnologije i kulture;

8.

naglašava da pružanje potpore inovativnim akterima s velikom dinamikom rasta utječe i na druge sudionike na tržištu. Pored trenutnog usmjeravanja napora na promicanje kružnog gospodarstva, socijalnog gospodarstva i ekonomije dijeljenja (1), sinergije između popratnih mjera i zakonskih olakšica također će doprinijeti razvoju cjelokupnih društava;

9.

naglašava da će ključne biti mjere koje jačaju veze između sektorskih politika te povezuju znanost, gospodarstvo i javne vlasti na svim razinama, što dovodi do provođenja zajedničkih ciljeva;

10.

naglašava da različiti propisi koji se stalno mijenjaju u državama članicama EU-a predstavljaju jednu od glavnih prepreka za širenje europskih novoosnovanih poduzeća (2);

11.

poziva Komisiju da pokuša osmisliti jasne definicije novoosnovanog poduzeća i rastućeg poduzeća te da dodatno pojednostavi zakonodavstvo u vezi s MSP-ovima;

12.

podupire metodu analiziranja osmišljenu u okviru programa Obzor 2020. (u pogledu mogućnosti korištenja stručnog savjetovanja) i rad Europskog opservatorija za klastere i industrijske promjene (eng. European Observatory for Clusters and Industrial Change);

13.

predlaže da se nakon tri ciklusa ispitivanja provjere instrumenti i mjere uspješnosti, kako bi se uz sakupljanje dokumenta s obrazloženjima za novoosnovana i rastuća poduzeća razvila i istraživanja o kvalitativnim aspektima, u cilju lakšeg utvrđivanja problema koji se mogu pojaviti;

14.

pozdravlja to što su mjere programa COSME uglavnom usmjerene na podupiranje novoosnovanih i rastućih poduzeća, u skladu s prioritetima politike Europske komisije u okviru Strategije za jedinstveno tržište;

15.

izražava zabrinutost zbog sporog napretka mjera za uklanjanje rascjepkanosti poreznih sustava, posebice sustava PDV-a u 28 država članica EU-a. Rascjepkanost otežava rast i prekograničnu trgovinu MSP-ova, posebice novoosnovanih poduzeća;

16.

predlaže Komisiji da osigura dodatne resurse koji bi novoosnovanim poduzećima pomogli u razvoju i provedbi strategija za zaštitu prava intelektualnog vlasništva;

17.

skreće pozornost na problem neučinkovitih i predugih postupaka koje provode države članice EU-a u slučaju nesolventnosti poduzeća, a koji poštenim, no istovremeno prezaduženim poduzetnicima uskraćuje drugu priliku;

18.

toplo pozdravlja Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o okvirima za preventivno restrukturiranje, pružanju druge prilike i mjerama za povećanje učinkovitosti restrukturiranja i postupaka u pogledu nesolventnosti i razrješenja te izmjeni Direktive 2012/30/EU od 22. studenoga 2016. (COM(2016) 723 final), usmjeren na uklanjanje najvećih prepreka koje se javljaju u različitim okvirima restrukturiranja i stečaja država članica te ugrožavaju slobodni protok kapitala; međutim, izražava zabrinutost zbog toga što je Prijedlog ograničen na financijske aspekte, odnosno što se zaposlenici tretiraju kao vjerovnici poduzeća na isti način kao banke ili drugi ulagači i što se oporavak poduzeća predstavlja isključivo kao financijska reorganizacija dionika;

19.

smatra da je argument Komisije u pogledu dodane vrijednosti provedbe predloženih zakonodavnih rješenja na razini EU-a uvjerljiv te utvrđuje da je Prijedlog direktive u skladu s načelom supsidijarnosti; iz istog razloga smatra da je Prijedlog direktive također u skladu s načelom proporcionalnosti;

20.

međutim, izražava zabrinutost zbog toga što ovaj pravni instrument neće značajno doprinijeti povećanju broja novoosnovanih poduzeća koja bi se na tržištu zadržala više od dvije, tri godine, i to zbog trenutne nemogućnosti usklađivanja pravnih sustava država članica na području nesolventnosti;

21.

podsjeća na to da su 20. svibnja 2015. Europski parlament i Vijeće EU-a usvojili Uredbu (EU) 2015/848 o postupku u slučaju nesolventnosti u raznim državama članicama i podržava pristup prema kojem se postupci u slučaju nesolventnosti više ne moraju sagledavati isključivo u smislu stečaja već kao instrument kojim se garantira očuvanje resursa poduzeća (uključujući pravo radnika na rad) i, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurava opstanak poduzeća. Također pozdravlja to što će se do lipnja 2019. godine u svim državama članicama uspostaviti međusobno povezani digitalni sustav registara nesolventnosti kojem će se moći besplatno pristupiti putem europskog portala za e-pravdu (European e-Justice Portal). Ipak skreće pozornost na činjenicu da je potrebna dodatna podrška za specijalizaciju sudaca i profesionalizaciju upravitelja uključenih u takve vrste postupaka;

22.

pozdravlja zakonodavnu rezoluciju Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o novčanim fondovima (COM (2013) 0615) i predloženu uspostavu nove kategorije novčanih fondova – novčanih fondova sa stabilnom neto vrijednošću imovine osmišljenih izričito za mala poduzeća u realnom gospodarstvu;

23.

potiče nacionalne, regionalne i lokalne vlasti da pokrenu ili da se aktivno uključe u sljedeće aktivnosti:

24.

smatra da je nužno olakšati aktivnosti novoosnovanih malih i srednjih poduzeća na jedinstvenom europskom tržištu, posebice utvrđivanjem odgovarajućih pragova kako bi ih se na razini država članica oslobodilo zahtjeva povezanih s reorganizacijom ili ponovnom registracijom;

25.

poziva Komisiju da poduzme potrebne korake u cilju stvaranja temelja za uvođenje vize za novoosnovana poduzeća i kataloga uvjeta, kojim bi se omogućilo sigurno i povoljno korištenje kvalificiranog intelektualnog kapitala iz trećih zemalja, što bi moglo doprinijeti gospodarskom razvoju Europske unije;

26.

pozdravlja napore koje Komisija poduzima za poboljšanje pristupa novoosnovanih i rastućih poduzeća javnoj nabavi i naglašava da je potrebno pomno nadzirati prijenos i provedbu Direktive 2014/24/EU o javnoj nabavi na razini država članica kako bi se osiguralo da one u potpunosti mogu iskoristiti postojeće odredbe za poboljšanje pristupa malih i srednjih poduzeća javnoj nabavi;

27.

pozdravlja prijedlog za uvođenje inovacijskih posrednika u cilju izgradnje mreža korisnika, zainteresiranih za inovativnu javnu nabavu, njihovog povezivanja s inovativnim poduzećima te pružanja potpore takvim poduzećima u pristupu rizičnom financiranju;

28.

cijeni prijedloge za izmjenu programa Obzor 2020 koji se odnose na potporu uzlaznom i međusektorskom pristupu kao i radikalnim inovacijama, koje su od značajne društvene važnosti te se odlikuju velikim potencijalom rasta;

29.

pozdravlja daljnje jačanje Europske poduzetničke mreže (EEN) putem širenja ponude njezinih savjetodavnih usluga koje će uključivati posebnog savjetnika za rastuća poduzeća, informacije o nacionalnim i europskim pravilima, mogućnostima financiranja, izgradnji partnerstava te uključivanju u prekogranične postupke;

30.

naglašava važnost regionalnih ureda EEN-a za stvaranje snažnih suradničkih veza s lokalnim poduzetničkim inkubatorima, centrima za ubrzani razvoj novoosnovanih poduzeća te znanstvenim i tehnološkim parkovima, jer te institucije, zbog toga što su blizu novonastalim poduzećima, jako dobro poznaju njihove stvarne probleme i potrebe;

31.

ističe da bi se jačanje mjera, koje je najavila Komisija, za uspostavu poveznica između klastera te lokalnih i regionalnih poduzetničkih ekosustava, posebice na području posredovanja između ulagača i velikih poduzeća i umrežavanja lokalnih donositelja odluka, trebalo proširiti na umrežavanje novoosnovanih poduzeća sa istraživačkim centrima, koja potencijalno nude inovativna tehnička i netehnička rješenja;

32.

poziva Komisiju da uvede mjere potpore za pokretanje inovativnih poslovnih inkubatora koji bi pomagali poduzetnicima, pružali im podršku tijekom njihove početne poduzetničke faze, poboljšali njihove vještine vođenja poslova, olakšali korištenje alternativnih instrumenata financiranja i sklapanje ugovora s poduzećima koja su pokretačka snaga (eng. elevator pitch), podržali njihovu internacionalizaciju itd.;

33.

ukazuje na rastući tehnološki jaz između gradskih regija s jedne strane i manje razvijenih regija, primjerice najudaljenijih regija s druge strane; u tom kontekstu predlaže Komisiji da poduzme mjere kojima bi se poticalo umrežavanje naprednih regija s pretežno poljoprivrednim regijama;

34.

iako treba još puno toga napraviti, pozdravlja napredak na području poduzetništva u manje razvijenim regijama te predlaže Komisiji da i dalje podupire postojeće inicijative za poticanje poduzetničkog duha u tim regijama i da razmotri mogućnost upotrebe drugih novih inicijativa poput posebnog instrumenta koji bi bio namijenjen umrežavanju projekata;

35.

naglašava da bi dodatne mjere za jačanje umrežavanja aktera koji promiču poduzetništvo u tradicionalnim gospodarskim sektorima, uključujući obrtništvo te kulturnu i kreativnu industriju, u ruralnim i najudaljenijim regijama kao i u gradskim područjima bile izrazito poželjne;

36.

pozdravlja prijedlog Komisije za uspostavljanje platforme za ostvarivanje kontakata između novoosnovanih poduzeća i potencijalnih partnera (uz već postojeće javne i privatne platforme). Taj bi instrument osnažio širenje mreža poduzetničkih ekosustava i klastera u Europi;

37.

pozdravlja planirani smjer Komisijinih mjera na ovom području (koje se odražavaju u inicijativama „Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta”, „Plan za sektorsku suradnju u području vještina” i „Instrument za velike podatke”);

38.

podržava inicijativu za proširenje programa Erasmus za mlade poduzetnike na poduzetničke inkubatore i poduzetnike na međunarodnim tržištima;

39.

izražava zabrinutost zbog toga što u Komunikaciji, koja se bavi iznimno širokom problematikom, planirane mjere nisu dovoljno razrađene te što se buduće mjere samo selektivno spominju – tako primjerice manjkaju informacije o programu povezanom s centrima za digitalne inovacije, a uspostavljanje Europskog vijeća za inovacije spominje se gotovo neprimjetno i bez definiranja njegova načina rada;

40.

poziva Komisiju da utvrdi detaljne podatke o predviđenim nadležnostima i zakonodavnom mandatu tog Vijeća;

41.

utvrđuje da će se osiguravanje dovoljne zastupljenosti poduzeća i znanstvenih krugova i javnih vlasti u okviru Europskog vijeća u značajnoj mjeri odraziti na kvalitetu njegovog rada;

42.

potiče Europsku komisiju da razmotri mogućnost pružanja potpore lokalnim i regionalnim vlastima prilikom uspostave tijela sastavljenih od iskusnih zastupnika poduzeća, koji bi pridonijeli razvoju poduzetništva te novoosnovanih i rastućih poduzeća u svojim lokalnim i regionalnim područjima;

43.

podržava važnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti, znanost i samih poduzetnika (tzv.trostruka spirala) u promicanju poduzetničkog duha, postizanju kulture znanosti i inovacija u europskim regijama te razvoju snažnijih regionalnih poduzetničkih ekosustava kao i ulogu koju će igrati u budućnosti;

44.

poziva Komisiju da regionalne i lokalne vlasti uključi u projekt stručnog pregleda (eng. peer-review), pri čemu će se ispitati pravila i prakse država članica u vezi s novoosnovanim i rastućim poduzećima. Lokalne i regionalne vlasti najbliže su lokalnim poduzetnicima pa stoga vrijedi upotrijebiti njihovo sveobuhvatno znanje u pogledu lokalnog poduzetničkog okruženja;

45.

smatra da će zbog jedinstvenog digitalnog tržišta tržišno natjecanje poprimiti novu dimenziju i da će se svaka regija natjecati s drugim europskim entitetima koji će imati jednake pravne osnove. Riječ je dakle o prilici za novoosnovana inovativna poduzeća koja dosad nisu imala velikih mogućnost pristupa međunarodnim tržištima da internacionaliziraju svoje poslovanje i pristupe novim prekograničnim tržištima;

46.

ističe da novoosnovana i rastuća poduzeća dolaze do inovativnih i atipičnih rješenja te su stoga posljedice njihova djelovanja samo djelomično predvidljive. To zauzvrat otežava pristup financijskim sredstvima u području redovnih programa;

47.

preporučuje Komisiji da pojednostavi financijske sustave kako bi se osigurala veća fleksibilnost u pogledu inovativnih ideja te kako bi se nadležna tijela za dodjelu financijskih sredstava ohrabrilo da pri odabiru stručnjaka budu selektivniji;

48.

pozdravlja prijedlog Komisije za uspostavljanje Europskog fonda za poduzetnički kapital koji bi pridonio smanjenju rascjepkanosti tržišta poduzetničkog kapitala;

49.

predlaže izradu analiza o mogućnostima mobilizacije lokalnog poduzetničkog kapitala na području lokalnih i regionalnih vlasti;

50.

poziva Komisiju da potiče diferencijaciju različitih izvora financiranja; fondovi poduzetničkog kapitala i privatnog kapitala i poslovni anđeli i dalje su slabo razvijeni u Europi;

51.

pozdravlja prijedlog za povećanje sredstava za COSME te, pod uvjetom da se nikakva sredstva ne preusmjere s Instrumenta za povezivanje Europe ili programa Obzor 2020., u načelu i prijedlog za povećanje sredstava za EFSU, u cilju mobiliziranja dodatnih financijskih sredstava za MSP-ove u novoosnivačkoj i rastućoj fazi; Konkretno, bilo bi korisno promicati integraciju i partnerstva između MSP-ova i novoosnovanih poduzeća.

52.

pozdravlja planirane mjere Komisije kojima se žele postići dodatni poticaji za financiranje rizičnim kapitalom, primjerice tako što će se fondovima pojedinaca ili fondovima lokalnih i regionalnih vlasti omogućiti korištenje javnih jamstava u trenutku pristupanja kapitalu, što može doprinijeti povećanju vlasničkog kapitala i investicija u dužničke instrumente u novoosnovanim i rastućim poduzećima;

53.

zalaže se za to da se na razini EU-a uspostavi program za nefinancijsku potporu novoosnovanim i rastućim poduzećima, kako bi se olakšao pristup novim tržištima i pridonijelo stvaranju novih radnih mjesta i daljnjem razvoju inovacija;

54.

smatra da je potrebno potaknuti strukturirani europski investicijski ekosustav gospodarskim i fiskalnim poticajnim mjerama kojima se privlače i potiču privatna ulaganja u inovativna poduzeća, kako bi se mogla razviti i rasti u najboljim gospodarskim i financijskim uvjetima i postići visok stupanj konkurentnosti. U tu je svrhu izrazito važno ojačati alternativne instrumente financiranja (rizični kapital, hipotekarni krediti, jamstva itd.). U tom je pogledu potrebno istinsko pojednostavnjenje mehanizama za provedbu financijskih instrumenata koji se sufinanciraju iz strukturnih fondova;

55.

ističe snažan razvoj platformi za skupno financiranje kao alternativnog izvora financijskih sredstava za inovativna rješenja novoosnovanih poduzeća;

56.

poziva Komisiju da analizira prilike i rizike koje skupno financiranje predstavlja za europsko društvo, posebice one koji izravno utječu na ulagače koji u usporedbi sa stručnim ulagačima možda nemaju jednak pristup informacijama te su lošije pripremljeni za tu vrstu transakcija;

57.

ističe da bi odgovarajući pravni okvir za upravljanje platformama za skupno financiranje u EU-u mogao omogućiti potpuno iskorištavanje potencijala ovog financijskog izvora; Sastavni dio tog pravnog okvira trebali bi biti standardi za osiguravanje zaštite interesa ulagača;

58.

podržava jačanje inicijative Startup Europe i proširenje njezinog područja primjene na sektore izvan IKT-a i internetskih novoosnovanih inovativnih poduzeća. U tom kontekstu preporučuje se i dodatno pojednostavljenje kako bi se osiguralo sve lakše i učinkovitije usmjeravanje novoosnovanih inovativnih poduzeća koja žele pristupiti brojnim mogućnostima koje nude europski programi;

59.

poziva Europsku komisiju da usvoji strategiju koja se temelji na postojećim područjima posebnog interesa poput „srebrenog gospodarstva”, socijalnog poduzetništva i trostruke spirale, za inovativne poduzetničke inicijative koje su usmjerene na društvo i potiču povećanje kvalitete života, kako bi sustav poticaja podržao uzlazne aktivnosti i društvenu kreativnost;

60.

skreće pozornost na potencijal koji predstavlja suradnja novoosnovanih i rastućih poduzeća s velikim poduzećima. Važno je primjenjivati dobre prakse iz regija EU-a, gdje suradnja dovodi do sinergija između poduzeća različitih veličina i iz različitih sektora;

61.

pozdravlja predanost Komisije uspostavljanju platforme za rješavanje socijalnih izazova (eng. Social Innovation Challenge Platform);

62.

ističe da bi povezivanjem sa sustavom javne nabave ova platforma mogla imati dodanu vrijednost, što bi se moglo odraziti na dinamiku rasta socijalnih poduzeća. Sustav bi trebao biti fleksibilniji, kako bi se osiguralo kreativno i najbolje moguće rješenje problema za korisnike, no ne na način koji je predvidljiv – u sklopu unaprijed definiranih pokazatelja.