—

uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir članak 67. stavak 4. i članak 81. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, posebno njezin članak 3. koji svakome jamči pravo na poštovanje tjelesnog i duhovnog integriteta, te njezin članak 21. o nediskriminaciji,

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 18. prosinca 2008. s preporukama Komisije o prekograničnim implikacijama pravne zaštite odraslih osoba (1),

—

uzimajući u obzir ocjenu europske dodane vrijednosti koju je u rujnu 2016. pripremila istraživačka služba Europskog parlamenta (PE 581.388),

—

uzimajući u obzir Hašku konvenciju od 13. siječnja 2000. o međunarodnoj zaštiti odraslih osoba („Haška konvencija”),

—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 13. prosinca 2006. o pravima osoba s invaliditetom („Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom”),

—

uzimajući u obzir Preporuku Odbora ministara Vijeća Europe br. R (99) 4. od 23. veljače 1999. o pravnoj zaštiti nemoćnih punoljetnih osoba („Preporuka Odbora ministara Vijeća Europe br. R (99) 4.”),

—

uzimajući u obzir preporuku Odbora ministara Vijeća Europe CM/Rec(2009)11 od 9. prosinca 2009. o načelima trajne punomoći i prethodnim uputama vezanim za nesposobnost („Preporuka Odbora ministara Vijeća Europe CM/Rec(2009)11”),

—

uzimajući u obzir članke 46. i 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0152/2017),

A.

budući da je da za Uniju ključno približiti se svojim građanima i posvetiti se pitanjima koja se izravno odnose na njih, jamčeći pritom poštovanje temeljnih prava bez diskriminacije ili isključivanja;

B.

budući da je zaštita ranjivih odraslih osoba koje ostvaruju svoje pravo na slobodu kretanja unutar Unije u ovom slučaju predmet prekogranične naravi, koji se, s obzirom na to, odnosi na sve države članice; smatra da taj predmet ukazuje na važnost uloge koju Unija i njezin Parlament moraju imati kako bi odgovorili na probleme i poteškoće s kojima se europski građani susreću pri ostvarivanju svojih prava, posebno u prekograničnim situacijama;

C.

budući da je zaštita ranjivih odraslih osoba usko povezana s poštovanjem ljudskih prava; budući da svaku ranjivu odraslu osobu, kao i svakog europskog građanina općenito, treba smatrati nositeljem prava koji može slobodno i neovisno donositi utemeljene odluke u okvirima svojih mogućnosti te da ga ne treba smatrati pasivnim primateljem skrbi i pozornosti;

D.

budući da ranjivost odraslih osoba i različiti propisi o njihovoj pravnoj zaštiti ne smiju predstavljati prepreku za ostvarivanje prava na slobodu kretanja;

E.

budući da su demografski razvoj i produljenje životnog vijeka doveli do porasta broja starijih osoba koje nisu u stanju štititi svoje interese zbog bolesti povezanih sa starošću; budući da postoje i druge okolnosti, koje ne ovise o dobi, kao što su mentalni i tjelesni invaliditet, koji mogu biti i urođeni, a zbog kojih može biti ugrožena sposobnost odrasle osobe da zastupa svoje interese;

F.

budući da dolazi do problema zbog činjenice da se među državama članicama kreće sve veći broj iseljenika i umirovljenika, među kojima su i ranjive osobe ili osobe koje mogu postati ranjive;

G.

budući da među zakonodavstvima država članica postoje razlike u području sudske nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja mjera za zaštitu odraslih osoba; budući da razlike između mjerodavnog prava i mnoštvo nadležnih sudova mogu ugroziti pravo ranjivih odraslih osoba na slobodu kretanja i na boravište u odabranoj državi članici, kao i na prikladnu zaštitu njihove imovine kad se ona nalazi u više od jedne države članice;

H.

budući da, unatoč napretku koji je u tom pogledu postignut nakon donošenja preporuke Odbora ministara Vijeća Europe br. R (99) 4. također postoje razlike između zakonodavstava država članica u području mjera zaštite;

I.

budući da su člankom 1. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (2) iz područja primjene te uredbe isključena osobna stanja i pravna i poslovna sposobnost fizičkih osoba;

J.

budući da Haška konvencija predstavlja skup pravila međunarodnog privatnog prava koja su osobito prikladna za rješavanje prekograničnih problema povezanih s ranjivim osobama; budući da je, unatoč činjenici da je od njezina donošenja proteklo mnogo vremena, malo država članica ratificiralo tu konvenciju; budući da to kašnjenje u ratifikaciji Haške konvencije ugrožava zaštitu ranjivih osoba u prekograničnoj situaciji u Uniji; budući da je stoga u svrhu djelotvornosti nužno djelovati na razini Unije kako bi se zajamčila zaštita ranjivih odraslih osoba u prekograničnoj situaciji;

K.

budući da je ranjiva odrasla osoba ona osoba koja je napunila 18 godina, a koja, uslijed smanjenih ili nedostatnih sposobnosti, ne može zaštititi vlastite interese ni skrbiti za svoju imovinu, bilo privremeno ili trajno;

L.

budući da treba imati na umu odredbe Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom; budući da su Unija i sve njezine države članice stranke te Konvencije;

M.

budući da prilikom oblikovanja svojih politika Unija mora jamčiti poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

N.

budući da je svrha djelovanja Unije u području zaštite ranjivih odraslih osoba prvenstveno omogućiti da države članice zajamče optjecaj, priznavanje i provedbu mjera zaštite koje su u korist ranjive odrasle osobe donijela tijela druge države članice, uključujući širenje i priznavanje punomoći na osnovi nesposobnosti, kao i ojačati suradnju između država članica u tom pogledu;

O.

budući da izraz „mjere zaštite” treba tumačiti kao mjere predviđene člankom 3. Haške konvencije;

P.

budući da izraz „punomoć na osnovi nesposobnosti” treba shvatiti kao ovlasti za zastupanje koje, na temelju sporazuma ili jednostranim činom, dodjeljuje sposobna odrasla osoba, a koje stupaju na snagu kad ta odrasla osoba više ne može štititi svoje interese;

Q.

budući da građanima valja olakšati pristup jasnim i preciznim informacijama o nacionalnim zakonodavstvima u području nesposobnosti i zaštite ranjivih odraslih osoba kako bi mogli samostalno donositi odluke utemeljene na informacijama;

R.

budući da mogućnost da različita relevantna administrativna i pravosudna tijela imaju pravovremeni pristup informacijama o pravnom položaju odraslih osoba na koje se odnose mjere zaštite ili punomoć na osnovi nesposobnosti može poboljšati i povećati razinu zaštite tih osoba;

S.

budući da bi se, kad bi se u svakoj državi članici izradile datoteke i registri administrativnih i sudskih odluka kojima se donose mjere zaštite u korist ranjive odrasle osobe i punomoći na osnovi nesposobnosti, ako je takva punomoć predviđena nacionalnim zakonodavstvom, mogao olakšati pravovremeni pristup informacijama o pravnom položaju ranjivih odraslih osoba za sva relevantna administrativna i pravosudna tijela te jamčenje njihove pravne sigurnosti; budući da valja na primjeren način zajamčiti povjerljivost tih datoteka ili registara u skladu s pravom Unije i nacionalnim zakonodavstvima u području zaštite privatnosti i osobnih podataka;

T.

budući da mjere zaštite koje donose tijela određene države članice moraju biti punopravno priznate u drugim državama članicama; budući da se, neovisno o prethodno navedenom, može pokazati potrebnim uvesti razloge za odbijanje takvog priznanja i provedbe određene mjere zaštite; budući da podrobno navedeni razlozi na koje se nacionalna tijela mogu pozivati prilikom odbijanja priznavanja i provedbe mjere zaštite koju su donijela tijela druge države članice moraju biti ograničeni na zaštitu javnog reda predmetne države;

U.

budući da se mogu uvesti djelotvorni mehanizmi kojima će se zajamčiti priznavanje, registracija i korištenje punomoći za slučaj buduće nesposobnosti u cijeloj Uniji; budući da valja stvoriti jedinstveni obrazac za punomoć za slučaj buduće nesposobnosti na razini Unije kako bi se zajamčilo da su te punomoći djelotvorne u svim državama članicama;

V.

budući da valja izraditi jedinstvene obrasce na razini Unije radi poticanja razmjene informacija o odlukama o zaštiti ranjivih odraslih osoba, kao i optjecaj, priznavanje i izvršenje tih odluka; budući da pravna sigurnost traži da sve osobe kojima je povjerena zaštita odrasle ranjive osobe ili njezine imovine na zahtjev mogu u razumnom roku dobiti potvrdu kojom dokazuju svoju funkciju, status i ovlasti koje su im povjerene;

W.

budući da odluka donesena u određenoj državi članici koja je izvršiva u toj državi članici mora biti izvršiva i u ostalim državama članicama bez potrebe za izjavom kojom se utvrđuje izvršivost te odluke;

X.

budući da je potrebno provesti mehanizme suradnje među državama članicama u svrhu promicanja i olakšavanja komunikacije među nadležnim tijelima, kao i prijenosa i razmjene informacija o ranjivim odraslim osobama; budući da bi određivanje središnjeg tijela svake države članice, kako je predviđeno Haškom konvencijom, moglo na primjeren način doprinijeti ostvarenju tog cilja;

Y.

budući da određene mjere zaštite koje predviđaju tijela određene države članice u pogledu ranjive odrasle osobe, među ostalim slanje te osobe u ustanovu koja se nalazi u drugoj državi članici, mogu imati logističke i financijske posljedice za drugu državu članicu; budući da je u tom slučaju potrebno uspostaviti mehanizme suradnje među tijelima dotičnih država članica kako bi se ona mogla dogovoriti o podjeli troškova povezanih s predmetnom mjerom zaštite;

Z.

budući da postojanje središnjih tijela ne smije spriječiti administrativna i pravosudna tijela država članica da izravno komuniciraju ako ocijene da je takva komunikacija djelotvornija;

AA.

budući da je, s obzirom na vrijeme proteklo od donošenja rezolucije Europskog parlamenta od 18. prosinca 2008., Komisija imala priliku prikupiti dostatne informacije o provedbi Haške konvencije u državama članicama koje su je ratificirale te pripremiti izvješće o toj rezoluciji koje je zatražio Europski parlament;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.