13.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 345/25

Izvjestitelj:

Antonello PEZZINI

Suizvjestitelj:

Hannes LEO

1.1.

Europsko gospodarstvo sve se više zasniva na kreativnosti i inovacijama. Industrije koje se intenzivno oslanjaju na prava intelektualnog vlasništva (PIV) u Europi zaslužne su za 39 % BDP-a EU-a i 26 % radnih mjesta (1). EGSO smatra da za poduzeća mora postojati niz uvjeta kojima se olakšavaju inovacije, ulaganja i zapošljavanje.

1.2.

Prema procjenama UN-a (2) i OECD-a, krivotvoreni proizvodi čine 5–7 % (UN), odnosno do 2,5 % (OECD) svjetske trgovine. Većina krivotvorenih proizvoda u Europi proizvodi se izvan EU-a, ali njihova je proizvodnja u porastu i u državama članicama. Internet je znatno pojednostavio i proširio područje internetske prodaje krivotvorenih proizvoda, pri čemu rizik zakonskog progona ostaje izuzetno malen.

1.3.

Industrija krivotvorenih proizvoda iskorištava razlike u učinkovitosti carinskih kontrola na ključnim ulaznim točkama u jedinstveno tržište, kao i fragmentaciju i nedosljednost nacionalne provedbe pravila i normi EU-a, što pospješuje ulazak u EU proizvoda koji predstavljaju opasnost za zdravlje potrošača te ugrožavaju javnu sigurnost i zaštitu i konkurentnost poduzeća.

1.4.

Zbog toga potpuno funkcionalna i interoperabilna carinska unija mora zajamčiti učinkovit rad novog sustava uvedenog Carinskim zakonikom i zaštititi poduzeća od nepoštene konkurencije, naročito od globalne industrije krivotvorenih i piratskih proizvoda – ne samo u interesu poduzeća, nego i zato što to ima izravne posljedice za globalno zdravlje, sigurnost i zaštitu, kao i gospodarski rast.

1.5.

Imajući u vidu da treba razlikovati dvije vrste krivotvorenja – „krivotvorenje” kao povredu PIV-a, odnosno sâmo nepošteno tržišno natjecanje bez opasnosti za sigurnost i zdravlje građana, te „kazneno djelo krivotvorenja” kao kazneno djelo definirano konvencijom Medicrime (3) – EGSO smatra da iskorjenjivanje krivotvorenja i piratstva treba biti ključan prioritet EU-a ne samo s ciljem osiguravanja zdravog rasta slobodne svjetske trgovine bez protekcionizma, nego i s obzirom na profesionalizaciju organiziranog kriminala u trgovini krivotvorenim i piratskim proizvodima te na rizike koje to predstavlja za potrošače. To bi moglo obuhvaćati odgovarajuće kaznene postupke za odvraćanje od takvih aktivnosti „kaznenog djela krivotvorenja”.

1.6.

Kako bi se smanjio negativan učinak sve veće količine krivotvorene i piratske robe na tržištu, potrebno je poduzeti korake na sektorskoj, nacionalnoj, europskoj i multilateralnoj razini protiv:

1.7.

EGSO je uvjeren u nužnost ulaganja zajedničkih napora svih javnih i privatnih subjekata radi utvrđivanja i provedbe zajedničke strategije za koordinirane mjere sprečavanja, otkrivanja i suzbijanja ove pojave, koju će podupirati odgovarajući zajednički tehnički i zakonodavni okvir.

1.8.

Međutim, EGSO smatra da je ova inicijativa ponajprije u interesu privatnog sektora u EU-u koji obuhvaća industrije i pružatelje usluga kojih se ovo pitanje najviše tiče, kao i cjelokupni lanac vrijednosti uz uključenost nositelja prava i MSP-ova, dok Europska komisija treba ažurirati regulatorni okvir za PIV kako bi se osuvremenila postojeća pravila te prilagodile kaznenopravne opcije koje već postoje u EU-u i državama članicama. Oni bi trebali dati jak zajednički poticaj, od izvora duž cijelog opskrbnog lanca, za utvrđivanje interoperabilnih mehanizama međunarodne suradnje i praćenja dobavljača/klijenata radi smanjivanja rizika od krivotvorenja u opskrbnom lancu na najmanju moguću mjeru.

1.9.

Odbor smatra da je snažnije zajedničko djelovanje u privatnom sektoru ključno za jamčenje učinkovitih partnerstava s pružateljima internetskih stranica, proizvođačima sadržaja, vlasnicima zaštićenog imena, operatorima elektroničkog plaćanja, oglašivačima/mrežama za oglašivanje i internetskim registrima domena, te za omogućivanje dobrovoljnih sporazuma o zajedničkom djelovanju kojima se mogu ostvariti brze prilagodbe naglim promjenama na tržištu.

1.10.

Stabilno promicanje koje provodi privatni sektor trebalo bi poduprijeti javnim mjerama kao što su:

1.11.

EGSO smatra da treba financirati europsku kampanju protiv krivotvorenja, uključujući Europski dan protiv krivotvorenja, te napominje:

1.12.

EGSO smatra da je ključna uža koordinacija raznih službi Europske komisije i europskih agencija te agencija u državama članicama koje se bave tim pitanjem. To se može postići pružanjem dostatnih resursa za suradnju diljem Europe i ulaganjem napora u uspostavu istinske kulture suradnje. Osnivanje središnje radne skupine za krivotvorene proizvode na odgovarajuće vremensko razdoblje trebalo bi pomoći u stvarnom postizanju tog cilja.

1.13.

EGSO poziva Vijeće i Europski parlament da hitno utječu na Komisiju da:

2.1.

Radi definiranja predmeta ovog mišljenja, upućuje se na koncepte u vezi s krivotvorenjem iz Uredbe (EU) br. 608/2013. Elektroničko i digitalno piratstvo, trgovina i širenje IT softvera ili nezakonitih datoteka kojima se krši relevantno pravo intelektualnog vlasništva nisu obuhvaćeni ovim mišljenjem jer su usko povezani s Digitalnom agendom, za koju je EGSO osnovao zasebnu Stalnu studijsku skupinu.

2.2.

Mjerenje pojave krivotvorenja složena je zadaća jer se, kao u svim područjima nezakonitih aktivnosti, dostupni podaci u prevelikoj mjeri temelje na procjenama i približnim vrijednostima, s obzirom na to da kanale za krivotvorenje većinom kontroliraju kriminalne organizacije, koje su pronicavo prepoznale golem potencijal ove vrste nezakonite aktivnosti te minimalne rizike da ih se otkrije.

2.3.

U posljednjih nekoliko godina vrste robe na meti krivotvoritelja višestruko su se povećale do te mjere da više ne postoje proizvodi koje nije moguće imitirati i prodati: sve se kopira – od odjevnih dodataka do mehaničkih rezervnih dijelova i alata, građevinskog materijala i opreme, nakita, obuće, dizajnerskih predmeta, igračaka, kozmetike i lijekova – te izgleda da lažna roba sada čini zaseban sektor koji se razvio usporedo s ostalima i koji je postao stvarna konkurencija protiv koje se poduzeća moraju boriti svim snagama i braniti svoj udjel na tržištu.

2.4.

Jednostavnost kupnje često znači da potrošači odabiru krivotvorene proizvode, uz ozbiljne posljedice po poduzeća, a naročito MSP-ove; e-trgovina i dražbe na internetu, koje su slabo regulirane i teško ih je kontrolirati, učinkovit su i siguran način za uspostavljanje široke baze kupaca i trgovanje jeftinom krivotvorenom robom.

2.5.

Krivotvorenje je postalo jedan od glavnih kanala i načina financiranja organiziranog kriminala. Uključenost kriminalnih organizacija prouzročila je drastično povećanje razine profesionalnosti u industriji krivotvorenja: kriminalne organizacije razvile su mreže koje su im omogućile optimizaciju rezultata na globalnoj razini.

2.6.

Proizvodnja krivotvorene robe općenito se smatra vanjskom pojavom: carinske statistike jasno pokazuju da većina zemalja iz kojih potječu krivotvoreni proizvodi nisu članice EU-a. Premda je preuzela najveće moguće obveze u pogledu iskorjenjivanja krivotvorenja, Kina je i dalje jedan od ključnih aktera ove industrije.

2.7.

Širenje interneta otvorilo je nove kanale distribucije krivotvorenih proizvoda s malim rizikom za prodavače jer je protiv posrednika u lancu vrijednosti teško pokrenuti sudski postupak. Nužna je veća suradnju duž cijelog lanca vrijednosti kako bi se internetska trgovina krivotvorenim proizvodima suzbijala na učinkovit način.

2.8.

Industrije koje se intenzivno oslanjaju na PIV u Europi zaslužne su za 39 % BDP-a EU-a i 26 % radnih mjesta (5). Prema najnovijim istraživanjima (6), udio krivotvorene robe u svjetskoj trgovini iznosi 5–7 %, odnosno otprilike 600 milijardi EUR godišnje, dok OECD (7) navodi vrijednost uvezene lažne robe od 2,5 % međunarodne trgovine u 2013., odnosno 338 milijardi EUR, te procjenjuje da je do 5 % robe uvezene u Europsku uniju (što odgovara vrijednosti od 85 milijardi EUR) krivotvoreno ili piratsko, ne uključujući robu koja se proizvodi i prodaje unutar pojedinačnih država članica ni robu koja se kupuje preko interneta i putem neizravne gospodarske djelatnosti.

2.9.

Prema drugim međunarodnim statističkim podacima iz 2017. (8), vrijednost globalne trgovine krivotvorenom i piratskom robom procjenjuje se na 923 milijarde do 1,13 bilijuna USD godišnje.

2.10.

Proizvodnja krivotvorene robe, i u velikim razmjerima, u porastu je i u državama članicama jer krivotvoritelji nastoje zaobići carinske kontrole na vanjskim granicama EU.

2.11.

Stavljanje krivotvorenih i piratskih proizvoda na tržište nanosi golemu štetu gospodarstvu te omogućuje razvoj „sive ekonomije”, zbog čega vlade ostaju bez prihoda (9) potrebnih za osnovne javne usluge, a poreznim obveznicima nameću se veća porezna opterećenja, što dovodi do gubitka regularnih radnih mjesta.

2.12.

U Europskoj uniji krivotvorenje uzrokuje gubitak od otprilike 800 000 radnih mjesta godišnje i otprilike 14,3 milijarde EUR prihoda od poreza godišnje, uključujući PDV i trošarine (10).

2.13.

Europski parlament donio je niz rezolucija o ovoj temi, posebno Rezoluciju od 9. lipnja 2015. (11) u kojoj preporučuje pristup koji okuplja sve dionike u borbi protiv krivotvorenja, podizanje razine osviještenosti potrošača i njihovo bolje informiranje, razvoj novih modela trgovanja, poboljšanje obrambenih mehanizama za MSP-ove, promicanje usklađivanja interesa država članica i trećih zemalja te veće korištenje podataka koje je prikupio Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).

2.14.

Vijeće je 19. ožujka 2013. donijelo rezoluciju o carinskom akcijskom planu EU-a za borbu protiv povreda prava intelektualnog vlasništva za razdoblje od 2013. do 2017., u kojoj su postavljeni jasni ciljevi, izdvojena primjerena sredstva i definirani pokazatelji rezultata i uspješnosti prema jasno definiranom planu za:

2.15.

U Zaključcima Vijeća od 18. svibnja 2017. o utvrđivanju prioriteta EU-a u borbi protiv organiziranog i teškog međunarodnog kriminala između 2018. i 2021. naglašeno je da „tržišta kriminala postaju sve složenija i dinamičnija […]. […] Stoga bi […] posebnu pozornost trebalo posvetiti internetskoj trgovini nezakonitom robom i uslugama, što uključuje krivotvorenu robu.”

3.1.

Carinske statistike jasno pokazuju da većina zemalja iz kojih potječu krivotvoreni proizvodi nisu članice EU-a, s obzirom na to da su ključni sudionici u industriji krivotvorenja ne samo Kina i Hong Kong, nego i druge azijske zemlje specijalizirane u posebnim sektorima: Indija za farmaceutske proizvode, Egipat za prehrambene proizvode, a Turska za parfeme, kozmetiku i obuću, uz Maleziju, Bjelarus, Ujedinjene Arapske Emirate, Indoneziju, Tajland i Filipine.

3.2.

Carinski statistički podaci EU-a za 2014. pokazuju da više od 66 % tekstilnih i odjevnih krivotvorenih proizvoda potječe iz područja izvan EU-a.

3.3.

Osobito važnu ulogu imaju tranzitne točke za prijevoz robe iz Azije u Europu jer djeluju kao središnje zone za prijevoz kontejnera s robom u mreži koju čini 3 000 slobodnih zona smještenih u 135 različitih zemalja. Ta se mjesta koriste za razmjenu, dokumentiranje i promjenu oznaka sadržaja kontejnera.

3.4.

Još jedan čimbenik koji je potrebno uzeti u obzir jest znatan porast domaće proizvodnje krivotvorene i piratske robe u EU-u, djelatnost koja postaje, prema Europolu, sve isplativija za osobe koje se bave organiziranim kriminalom i koja nosi mnogo manje rizika te je povezana s drugim tipovima kriminalnih radnji kao što su prijevara, krivotvorenje dokumenata, izbjegavanje plaćanja poreza i krijumčarenje ljudima.

3.5.

Čini se da premještanje objekata za proizvodnju krivotvorene i piratske robe na područje EU-a, te shodno tomu niži troškovi prijevoza i smanjen rizik od presretanja i razvijanje dobro organiziranih kriminalnih mreža s prikladnim sredstvima, dovodi do stvaranja novog modela: očekivano širenje slobodne zone Tanger Med u Maroku, udaljene samo 15 km od EU-a, moglo bi kriminalnim mrežama pružiti dodatne prilike da stave veće količine krivotvorene robe na europsko tržište.

3.6.

Zemlje u kojima je krivotvorenje najviše utjecalo na poslovanje u razdoblju 2011.–2013. jesu SAD s 20 %, Italija s 15 %, Francuska i Švicarska s 12 %, Japan i Njemačka s 8 %, UK i Luksemburg. Ne smiju se podcijeniti ni neizravni gubici i dodatni troškovi potrebni za novi dizajn/inovativna rješenja, koji su izazvani aktivnostima krivotvorenja.

4.1.

EGSO snažno poziva države članice na uvođenje mjera usmjerenih na:

4.2.

EGSO poziva na izradu novog okvira EU-a za razdoblje 2018.–2021., uključujući potpuno financirani i usklađeni akcijski plan s ciljem jačanja zakonodavstva i inicijativa na razini EU-a usmjerenih na borbu protiv krivotvorenja, uz pomoć mjera kao što su:

5.1.

EGSO smatra da je ključno osigurati bliskiju koordinaciju raznih službi Europske komisije i europskih agencija koje se bave ovim pitanjem. To se može postići osnivanjem radne skupine koja bi podnosila izvješća izravno predsjedniku Europske komisije i mogla djelovati u suradnji s relevantnim segmentima privatnog sektora, međunarodnim tijelima i nadležnim tijelima u državama članicama.

5.2.

Ta radna skupina za krivotvorenje trebala bi podnositi sveobuhvatno godišnje izvješće o postignutom napretku na tehnološkom, strukturnom i regulatornom području, posebno na međunarodnoj razini.

5.3.

Europska komisija i europske agencije, posebno EUIPO, Europol i OLAF, kao i nevladine organizacije uključene u suzbijanje krivotvorenja, trebaju pojačati svoju međunarodnu koordinaciju održavanjem godišnjih međunarodnih konferencija.