EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 12.12.2017.
COM(2017) 737 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU
u skladu s člankom 21. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 258/2012 Europskog parlamenta i vijeća od 14. ožujka 2012. o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Protokol UN-a o vatrenom oružju), utvrđivanju odobrenja za izvoz vatrenog oružja, mjera za uvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenata i streljiva
{SWD(2017) 442 final}
1.Uvod
1.1.Kontekst
(1) Nakon što je zakonito proizvedeno, vatreno oružje može se upotrebljavati godinama. Ako ne postoje odgovarajuće mjere, to se oružje može ga se lako preusmjeriti iz zakonite trgovine te nezakonito prodavati u područjima oružanih sukoba, organiziranom kriminalu i teroristima. Uporaba vatrenog oružja ključan je element terorističkog djelovanja te je općenito karakteristična za većinu kriminalnih aktivnosti.
(2) Potpuno praćenje zakonite trgovine uvjet je za borbu protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem i to podrazumijeva blisku suradnju s nadležnim tijelima na međunarodnoj razini. U tom cilju Protokol uz Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem (Protokol o vatrenom oružju) usredotočuje se na sprečavanje proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom. Članak 10. posebno je usmjeren na promicanje, olakšavanje i jačanje suradnje na globalnoj razini u cilju iskorjenjivanja nezakonite trgovine oružjem i uvođenja upravnih odredaba kojima se omogućuje učinkovit nadzor nad proizvodnjom, označivanjem, uvozom i izvozom vatrenog oružja.
(3) Opća politika Europske unije u pogledu vojnog malog i lakog oružja temelji se na strategiji koju je Europsko vijeće donijelo 2005. U pogledu vatrenog oružja za civilnu uporabu, Europska unijela donijela je Direktivu 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja kako bi se utvrdila zajednička pravila o posjedovanju i uporabi vatrenog oružja u zakonite civilne svrhe na jedinstvenom tržištu
. Na temelju toga Unija ima isključivu nadležnost za sklapanje međunarodnih sporazuma o pitanjima koja se odnose na njezinu unutarnju nadležnost. Stoga je, kako bi mogla ratificirati Protokol o vatrenom oružju
i osigurati praćenje trgovine njime na vanjskim granicama Europske unije, donijela Uredbu (EU) br. 258/2012.
(4) Strateški cilj borbe protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem za civilnu uporabu konkretno je definiran posebnim ciljevima:
·osigurati usklađenu provedbu odredaba Uredbe u svim državama članicama u skladu s člankom 10. Protokola o vatrenom oružju;
·doprinijeti boljoj sljedivosti vatrenog oružja u međunarodnoj trgovini (tj. između točke izvoza i uvoza) kako bi nacionalna tijela raspolagala boljim informacijama kako bi im se olakšala borba protiv nezakonite trgovine poboljšanjem prevencije i represije;
·poboljšati razmjenu informacija među nacionalnim tijelima radi olakšavanja suradnje u praćenju i nadzoru vatrenog oružja, kako bi se spriječila ili istražila eventualna preusmjeravanja na ilegalno tržište.
(5) Osim toga postoji i četvrti, manje izričit cilj koji se odnosi na potencijalne učinke Uredbe (EU) br. 258/2012 na olakšavanje zakonitih međunarodnih transakcija. U tom pogledu treba spomenuti stalni porast proizvodnje oružja (uglavnom streljiva) i njegova izvoza na vrlo koncentriranom tržištu (velika poduzeća čine 4,8 % svih poduzeća, ali ostvaruju 78,8 % ukupnog prometa). Udio europskog izvoza oružja za to se vrijeme smanjio, no taj pad nije u korelaciji sa stupanjem Uredbe na snagu.
1.2.Glavne odredbe Uredbe
(6) Kako bi se ostvarili njezini ciljevi, Uredbom se propisuje načelo izdavanja odobrenja za izvoz vatrenog oružja za civilnu uporabu. Države članice mogu primijeniti jedinstveni postupak za izvoz oružja za vojne
i civilne svrhe. Nadležna tijela imaju rok od šezdeset radnih dana za odgovor na zahtjeve.
(7) Pri tome moraju provjeriti ima li podnositelj zahtjeva odobrenje za uvoz u treću zemlju odredišta i prema potrebi u treću zemlju provoza (države mogu pretpostaviti prešutnu suglasnost za provoz).
(8) Države članice dužne su osigurati odgovarajuću administrativnu suradnju u pogledu odbijanja, suspenzije ili izmjene odobrenja kako bi se izbjeglo zaobilaženje pravila i različito tretiranje zahtjeva.
(9) Izvoznik mora nadležnom tijelu države članice dostaviti sve tražene isprave, prema potrebi prevedene.
(10) Na privremeni izvoz mogu se primijeniti pojednostavnjeni postupci, posebno za lovce i sportske strijelce.
(11) Podaci koji se odnose na vatreno oružje, odobrenja za izvoz i njihove korisnike moraju se čuvati najmanje 20 godina.
(12) Kazne za nepoštovanje Uredbe moraju biti učinkovite, proporcionalne i imati odvraćajući učinak.
1.3.Ciljevi i metode evaluacije
(13) Evaluacijom bi trebalo utvrditi jesu li trenutačni postupci i odredbe utvrđeni Uredbom na učinkovit način ostvarili ciljeve i je li Uredba i dalje primjereno djelotvorna.. Evaluacija bi prema potrebi mogla dovesti do utvrđivanja opcija kojima bi se pristupilo rješavanju utvrđenih poteškoća, ovisno o zaključcima potencijalne buduće studije učinka.
(14) Evaluacija je provedena putem razmjena informacija među dionicima i savjetovanja s njima: riječ je o nadležnim nacionalnim tijelima (posebno u okviru Skupine za koordinaciju izvoza vatrenog oružja osnovane člankom 20. Uredbe), predstavnicima sektora, predstavnicima korisnika vatrenog oružja i drugim stručnjacima. Osim toga, Komisija je od 1. ožujka do 26. svibnja 2017. provela javno savjetovanje na internetu.
(15) Evaluacijska studija naručena od vanjskog pružatelja usluga
oslonila se na pisane izvore (statistički podaci, pravilnici, javno dostupni privatni podaci, izvještaji i studije dostupni na internetu te podaci dobiveni od dionika od kojih se zatražilo mišljenje), detaljan upitnik na internetu i 48 dubinskih intervjua. Studije slučaja koje su obuhvatile deset reprezentativnih država članica omogućile su detaljniju analizu određenih ključnih pitanja. O zaključcima studije savjetovalo se s državama članicama kako bi se izbjegle činjenične pogreške u podacima o njima.
2.Provedba Uredbe
(16) Uredba (EU) br. 258/2012 izravno se primjenjuje u državama članicama od datuma objave i nije je potrebno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. Prikupljeni podaci pokazuju da države članice imaju različite pristupe njezinoj provedbi. Dok su neke države članice izmijenile svoje nacionalno zakonodavstvo s izravnim upućivanjem na Uredbu, druge nisu izmijenile postojeće zakonodavstvo već su samo prilagodile svoje postupke i prakse putem upravnih akata.
(17) Općenito, definicije iz Uredbe pravilno se primjenjuju u državama članicama, barem djelomično, u velikoj mjeri zato što odgovaraju definicijama iz Direktive 91/477/EEZ o vatrenom oružju koje su već prenesene.
(18) Čini se da niti jedna država članica ne primjenjuje pravila i postupke iz Uredbe na transakcije, oružje i osobe isključene iz njezina područja primjene. Praksa se međutim može razlikovati, posebno u pogledu onesposobljenog oružja ili oružja za uzbunjivanje
. Osim toga nadležna se tijela suočavaju s ozbiljnim poteškoćama u utvrđivanju je li vatreno oružje (posebno oružja iz kategorije ML1)
na temelju svojih tehničkih svojstava namijenjena za civilnu ili vojnu uporabu.
(19) Tijela nadležna za izdavanje odobrenja za izvoz znatno se razlikuju među državama članicama. U 12 država članica više je tijela uključeno u postupke izdavanja dozvola za izvoz
.
(20) Budući da Uredba daje slobodu državama u pogledu načina podnošenja zahtjeva, oni se razlikuju. Prelazak na elektroničke dokumente proizveo je različite rezultate. Dok je u nekim državama digitalizacija postupaka po svemu sudeći uspješno provedena
, u drugima su česte promjene u elektroničkom sustavu za podnošenje zahtjeva za odobrenje stvorile ozbiljne poteškoće za poduzeća.
(21) Četrnaest država članica i Valonska regija odlučile su se za jedinstveni postupak za izdavanje odobrenja za izvoz, no metode se znatno razlikuju među državama.
(22) Gotovo sve države članice primjenjuju pojednostavljene postupke za lovce i sportske strijelce koji ne moraju imati odobrenje za izvoz u slučajevima propisanima u Uredbi. Prema nalazima vanjskog evaluatora, odredbe Uredbe o pojednostavnjenim postupcima ponekad se ne poštuju sustavno, posebno za ponovni izvoz nakon privremenog uvoza ili pohrane te u situacijama kad se od lovaca i sportskih strijelaca traži posjedovanje odobrenja za izvoz koje nije predviđeno Uredbom.
(23) Uredbom se državama članicama ostavlja mogućnost da pretpostave prešutniu suglasnost trećih zemalja provoza kako bi se pojednostavio vrlo strog postupak iz Protokola (pisana obavijest o prihvaćanju bez prigovora). Trinaest država članica primjenjuje načelo prešutnog sporazuma, a jednako toliko zahtijeva pisani pristanak.
(24) Načelno je kazneno djelo upisano u kaznenu evidenciju opravdan razlog za odbijanje zahtjeva za odobrenje za izvoz. No izvadak iz kaznene evidencije ne traži se sustavno i ništa ne upućuje na to da se postojanje kaznenog djela uvijek provjerava u nacionalnoj kaznenoj evidenciji, a posebno ne u sustavima kaznene evidencije drugih država članica.
(25) Od nadležnih tijela koja su sudjelovala u savjetovanju 14% već je odbilo zahtjeve za izdavanje odobrenja za izvoz (što se odnosi na vrlo mali dio ukupnog broja zahtjeva). U pogledu razmjene informacija o odbijenim zahtjevima 21 nacionalno tijelo navelo je da se služi internetskim sustavom skupine COARM za izvoz konvencionalnog oružja, u manjoj mjeri za slanje obavijesti o odbijanju, a u većoj mjeri za pretraživanje podataka o odbijenim zahtjevima u drugim državama članicama. Općenito se države članice služe vrlo raznolikim kanalima za razmjenu informacija i komunikaciju.
(26) Metode čuvanja podataka vrlo su raznolike i ponekad se ne poštuje rok čuvanja od 20 godina propisan Uredbom.
(27) Uredbom se predviđa da u slučaju sumnje države članice od treće zemlje uvoznice traže potvrdu primitka izvezenog oružja. Međutim jedanaest država članica nikada ne traži takvu potvrdu, uključujući dvije glavne izvoznice (Francuska i Ujedinjena Kraljevina). Druge velike izvoznice je za razliku od njih traže u svim slučajevima. Te dvije sustavne prakse ukazuju na probleme u pogledu procjene zahtjeva na pojedinačnoj osnovi.
(28) U pogledu uvoza, iako gotovo sve države članice osiguravaju označivanje u skladu s Protokolom na temelju kojeg se može utvrditi prva zemlja uvoza u Europskoj uniji povrh označivanja koje se traži Direktivom 91/477/EEZ, jedna država članica (Nizozemska) ima manje restriktivan pristup, dopušten Uredbom, te primjenjuje jedinstvenu oznaku prilikom stavljanja na tržište u kojoj se navodi samo zemlja proizvodnje.
(29) Konačno, Komisija primjećuje poteškoće u prikupljanju informacija i često nepotpune podatke dobivene od država članica, uključujući tijekom izrade ovog izvješća.
3.Zaključi evaluacije
3.1.Relevantnost
(30) Evaluacija je pokazala da su ciljevi i mjere predviđeni Uredbom općenito relevantni. Nezakonita međunarodna trgovina vatrenim oružjem i dalje je velik problem. Usklađeni nadzor nad uvozom vatrenog oružja u području carine i dalje je prioritet kako bi se postavio zakonski okvir za zakonitu trgovinu. I u pogledu izvoza Uredba je i dalje relevantna, danas i više nego u vrijeme donošenja s obzirom na političku nestabilnost i oružane sukobe u mnogim zemljama u blizini Europske unije.
(31) Samo se uredbom na europskoj razini može osigurati usklađenu provedbu propisa u svim državama članicama u skladu s člankom 10. Protokola o vatrenom oružju. Dionici se slažu da bi se neusklađenim pristupom ugrozile učinkovite sankcije u borbi protiv nezakonite trgovine oružjem. Više nego ikad prije potrebni su propisi o razmjeni informacija među tijelima za potrebe prikupljanja podataka, analiza rizika i osiguravanja dosljednog tumačenja važnih propisa o uvozu i izvozu vatrenog oružja na carinskom području Europske unije.
(32) Različiti uključeni dionici smatraju definicije iz Uredbe (EU) br. 258/2012 općenito relevantnima. Isto tako, postupci za nadzor izvoza čine se odgovarajućim s obzirom na njihov cilj i osjetljivost predmetne robe.
(33) Međutim, slabost Uredbe, koja bi u načelu trebala biti tumačena i provedena jednako, odredbe su u kojima se ostavlja izbor nadležnim tijelima
(34) U pogledu uvoza Uredbom se ne uspostavlja usklađeni sustav odobrenja za uvoz pa ona stoga nije relevantna u tom pogledu. Relevantna je međutim za tranzit na području Europske unije, što proizlazi iz carinskog zakonodavstva,
3.2.Europska dodana vrijednosti i održivost djelovanja
(35) Zahvaljujući Uredbi, cijela Europska unija ratificirala je Protokol UN-a o vatrenom oružju. Time su uklonjeni postojeći pravni nedostaci koji su se mogli iskoristiti za kriminalne aktivnosti. Iako većina relevantnih dionika smatra da bi stavljanje izvan snage Uredbe imalo neznatan učinak, nijedan od njih ne smatra to poželjnim. Komisija sa svoje strane smatra da bi moguće stavljanje Uredbe izvan snage moglo dovesti do deregulacije izvoza vatrenog oružja za civilnu uporabu i dovelo do sve veće heterogenosti nacionalnih propisa i praksi u pogledu odobrenja za uvoz i izvoz.
(36) Međutim, postojeće administrativno i regulatorno okruženje i dalje je vrlo nedosljedno zbog nedovoljne jasnoće dijela odredaba, složenog odnosa s drugim instrumentima, manevarskog prostora ostavljenog državama članicama u njihovim administrativnim postupcima, ocjenjivanju zahtjeva za odobrenje i priznavanju prešutnog pristanka trećih zemalja provoza te općenito odredaba o razmjeni informacija i administrativnoj suradnji. Budući da nije primatelj u okviru razmjene informacija o odbijenim odobrenjima, Komisija ne može osigurati nadzor na razini EU-a i upozoravati nadležna tijela o razlikama u pristupu među njima. Zbog toga izvoznici još uvijek ne raspolažu uistinu jedinstvenim sustavom kontrole izvoza.
(37) Iz evaluacije proizlazi i da su se brojna pravila već primjenjivala u trenutku donošenja ove Uredbe te da se u mnogim državama članicama nacionalni postupci nisu bitno mijenjali.
(38) U pogledu uvoza i provoza, pravila, postupci i mehanizmi nadzora proizlaze iz carinskih propisa, a ne ove Uredbe
, što objašnjava zašto ona nije pružila dodanu vrijednost.
3.3.Djelotvornost
(39) Usporedba situacije 2010. i trenutačne situacije pokazala je da su sve države članice ostvarile napredak u ujednačenoj primjeni Protokola. Odredbe Uredbe učinkovito su omogućile praćenje kretanja vatrenog oružja na vanjskim granicama EU-a.
(40) Usprkos tome, usklađenost je i dalje neujednačena.
(41) Specifičan cilj Uredbe bilo je jasno razlikovanje oružja za vojnu uporabu i oružja za civilnu uporabu u postupcima izvoza, uvoza i provoza. Međutim, većina država članica smatra da im jedinstveni postupak dopušta primjenu istog postupka i jednakih kriterija na izvoz i civilnog i vojnog oružja, a ne, što je cilj Uredbe, da u slučajevima kad se zajednički izvozi vojno i civilno oružje iznimno provode jedinstveni upravni postupak.
(42) Praćenje izvoza onesposobljenog oružja i oružja za uzbunjivanje nemoguće je zbog nepostojanja odredbe o označavanju. S druge strane sljedivost pošiljaka nije zajamčena tijekom provoza kroz carinsko područje Europske unije (ona proizlazi iz carinskih propisa, a ne Uredbe).
(43) U pogledu trajanja čuvanja podataka, prema vanjskom evaluatoru, čini se da devet država članica ne poštuje minimalni rok od 20 godina, čime se onemogućuje izrada detaljnijih arhiva podataka o kretanju vatrenog oružja. Osim toga, različita praksa u nacionalnim bazama podataka (nepostojanje jedinstvenog nacionalnog registra) utječe na kvalitetu sljedivosti. Jednako tako, nepostojanje veza između baza podataka o transferima unutar EU-a i evidencija odobrenja za izvoz otežava cjelovito praćenje kretanja.
(44) U pogledu razmjene informacija, iako je izvorni prijedlog Komisije
sadržavao precizne odredbe, suzakonodavac se odlučio za općenitija pravila. Te su se odredbe pokazale nedovoljnima za postizanje cilja. S jedne strane, države članice ne provjeravaju sustavno je li podnositelju zahtjeva odbijeno ili povučeno odobrenje u drugim državama članicama. S druge strane, provjere se vrše prvenstveno u sustavu COARM koji za prijavljivanje odbijanja i povlačenja odobrenja za izvoz koristi samo mali broj država članica. Posljedično, 43% nacionalnih tijela navode da su izvoznicima već dodijelili odobrenje za izvoz za transakcije koje su u osnovi jednake onima koje su već bile predmet odbijenog zahtjeva u drugoj državi članica.
(45) Konačno, iako stupanje na snagu Uredbe nije utjecalo na stalan porast europskog izvoza oružja, većina izvoznika smatra da je vrijeme potrebno za obradu zahtjeva i dalje predugo, iako ispunjava zahtjeve iz Uredbe. Manevarski prostor ostavljen državama članicama u pogledu mehanizama za dodjeljivanje odobrenja doveo je do neujednačenosti koju jednoglasno kritiziraju predstavnici industrije zato što uzrokuju dodatne troškove.
3.4.Učinkovitost
(46) Iako gospodarski subjekti smatraju da su troškovi veći od koristi, pokazalo se da se to ne temelji na objektivnoj procjeni već na dojmu koji nije nužno povezan sa samom Uredbom. Komisija smatra da nije dokazano da su ciljevi Uredbe ostvareni po cijeni visokih troškova ili nerazumnih poteškoća. Većina troškova koji su nastali zbog Uredbe administrativne je prirode i odnosi se na obveze pridržavanja pravila i usklađivanja, što je izravna posljedica različite prakse među državama. Javna tijela snose troškove povezane s nadzorom te provedbom (uključujući i sankcije) Uredbe.
(47) Iako je izvorni prijedlog Komisije imao cilj riješiti probleme povezane s administrativnim troškovima koji proizlaze iz raznolikosti nacionalnih zakonodavstava i postupaka, evaluacija nije pokazala pozitivan učinak Uredbe u obliku u kojem je donesena, uglavnom zbog nepotpune usklađenosti. Taj je nalaz dodatno zabrinjavajući s obzirom na to da su 76% operatera mala poduzeća.
(48) Povjerljivost i nepotpunost poslovnih i vladinih podataka otežavaju detaljnu analizu financijskog učinka Uredbe. Iako gospodarski subjekti smatraju da je odnos troškova i koristi Uredbe negativan, predstavnici javnih tijela smatraju da je za njih taj odnos blago pozitivan.
3.5.Dosljednost i komplementarnost
(49) Iako je izvorno jamčena dosljednost Uredbe s nizom drugih propisa, posebno s definicijama i područjem primjene Direktive 91/477/EEZ što je omogućilo davanje jednake važnosti različitim konceptima, izmjene Direktive u svibnju 2017. znatno su izmijenile njezino materijalno (kategorije zabranjenog oružja, obveza označivanja za onesposobljeno oružje i oružje za uzbunjivanje ili akustično oružje, koncept „bitnog dijela“) i osobno (kolekcionari, muzeji) područje primjene.
(50) Postoji određeni broj područja u kojima se preklapaju Uredba (EU) br. 258/2012 i zajednički popis robe vojne namjene EU-a u skladu sa Zajedničkim stajalištem 2008/944/ZVSP. Tumačenje područja tih preklapanja razlikuje se od jedne države članice do druge što negativno utječe na jednako postupanje u slučaju u osnovi jednakih transakcija. Evaluacijom je međutim potvrđena dobra povezanost s carinskim zakonikom Unije.
4.Zaključci i daljnji koraci
(51) Razlozi postojanja Uredbe i dalje vrijede. Nestabilno međunarodno političko okruženje u mnogim regijama svijeta i jačanje unutarnjih pravila unutar Europske unije opravdavaju njezino postojanje kako bi se osigurao odgovarajući nadzor trgovine vatrenim oružjem za civilnu uporabu koje se uvozi u Europsku uniju ili izvozi iz nje. Iako se većina nezakonite trgovine oružjem odnosi na vojno oružje, čvrst okvir za oružje za civilnu uporabu i dalje je neophodan zbog sive zone i kako bi se izbjeglo da se fleksibilniji postupci povezani s tim oružjem ne iskoriste za jačanje nezakonite trgovine.
(52) Međutim, evaluacija Komisije došla je do podijeljenih zaključaka o provedbi Uredbe (EU) br. 258/2012. Iako je u velikoj mjeri ostvarila ciljeve, slabosti su joj nepreciznost i kompleksan odnos s drugim standardima europskog zakonodavstva.
(53) Redovitom komunikacijom s nacionalnim tijelima, provedenom studijom i javnim savjetovanjem utvrđene su ideje koje bi mogle biti rješenje problema utvrđenih u evaluaciji.
(54) Komisija namjerava u potpunosti preuzeti odgovornost da pomogne državama članicama i osigura potpunu provedbu Uredbe, uključujući prema potrebi službenim kanalima ako se analizom utvrde prakse koje nisu u skladu s Uredbom.
(55) U okviru svoje nadležnosti za donošenje delegiranih akata, Komisija može ažurirati Prilog 1. Uredbi te prilagoditi tablicu odnosa kategorija vatrenog oružja i oznaka kombinirane nomenklature kako bi se uzela u obzir izmjena Direktive 91/477/EEZ (bez učinka na područje primjene uredbe i definicije).
(56) Osim toga, evaluacijska studija koju je proveo vanjski pružatelj usluga preporučuje veći broj nezakonodavnih mjera kako bi se povećala razmjena dobrih praksi, razvile smjernice za provedbu Uredbe i bolje iskoristila koordinacijska skupina za izvoz vatrenog oružja.
(57) U pogledu razmjene informacija, korisno bi bilo poboljšati sustav COARM za razmjenu informacija povezanih s Uredbom (EU) br. 258/2012 i uvesti načelo izravnog pristupa za nadležna tijela. Neriješeno je i pitanje uključivanja carinskih tijela, bilo u slučaju vanjskog provoza unutar Europske unije, provozu od točke carinjenja do točke izlaska ili između točke ulaska i točke carinjenja.
(58) Općenito govoreći, osim mogućih pojašnjenja u cilju poboljšanja primjene Uredbe, neke utvrđene poteškoće upućuju na mogućnost revizije u skladu s načelima bolje regulative. Ne dovodeći u pitanje konačne odluke Komisije, prema potrebi na temelju kvalitetne i pravovremene procjene učinka, već se može prepoznati moguće smjerove razmišljanja.
(59) Iz evaluacije proizlazi da bi trebalo poboljšati dosljednost određenih definicija iz Uredbe s drugim zakonodavnim odredbama („ dijelovi „i „bitni dijelovi“, „privremeni izvoz“, „onesposobljeno vatreno oružje” itd.)
(60) Moglo bi se pojasniti mehanizme povezane s pojednostavnjenim postupcima. Ako se smjernice pokažu nedostatnima, može se zamisliti poticanje upotrebe globalnih odobrenja ili povezivanje sa statusom ovlaštenog gospodarskog subjekta za sigurnost i zaštitu.
(61) Kako bi se osigurala pouzdana analiza rizika, moglo bi se razmotriti usklađivanje metoda za obradu zahtjeva za odobrenje za izvoz, posebno putem sustavne provjere kaznenih evidencija država članica (a ne samo države u kojoj se podnosi zahtjev).
(62) Kako bi se olakšali administrativni postupci, po uzoru na unutarnji režim Direktive 91/477/EEZ o vatrenom oružju, Komisija i države članice trebale bi razmotriti digitalizaciju sustava za podnošenje zahtjeva, čime bi se olakšala razmjena informacija o odbijanju, omogućila interoperabilnost različitih sustava te pouzdano prikupljanje statističkih podataka. Takvim bi se interoperabilnim sustavom digitalnog upravljanja zahtjevima moglo među ostalim smanjiti potrebu za dostavljanjem prijevoda dokumenata koji su već podneseni nadležnom tijelu druge države članice.
(63) Moglo bi se postaviti i pitanje generalizacije načela prešutnog sporazuma s trećim zemljama provoza (ili samo s nekima od njih) u mjeri u kojoj bi to omogućilo skraćivanje postupaka za izvoznike.
(64) Konačno, u pogledu uvoza, odredbe ove Uredbe mogle bi se korisno pojasniti kako bi se, u skladu s Protokolom o vatrenom oružju, uvozno oružje sustavno označavalo usklađenim oznakama kako bi se omogućilo utvrđivanje države članice prvog uvoza.