EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 23.11.2017.
COM(2017) 683 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o primjeni Uredbe (EU) br. 260/2012 o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009
Izvješće Europskom parlamentu i Vijeću
o primjeni Uredbe (EU) br. 260/2012 o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009
1.Uvod i sažetak
Uredba EU br. 260/2012 1 o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009, poznata i kao Uredba o jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) ili Uredba o krajnjem roku za migraciju na SEPA-u, donesena je 2012. i bila je veliki iskorak prema pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta putem uspostave integriranog tržišta za elektronička plaćanja u eurima na kojem se ne razlikuju nacionalna i prekogranična plaćanja.
Uredbom je 1. veljače 2014. uveden kao konačni datum za migraciju u europodručju. Mjesec dana prije izvornog konačnog datuma za migraciju taj je datum odgođen za šest mjeseci, odnosno na 1. kolovoza 2014. kako bi se u obzir uzela kašnjenja s migracijom zabilježena u raznim državama članicama. Ta šestomjesečna odgoda bila je dovoljna kako bi se osigurao nesmetan prijelaz s naslijeđenih kreditnih transfera i izravnih terećenja u eurima na kreditne transfere unutar SEPA-e i izravna terećenja unutar SEPA-e.
Rok za migraciju na kreditne transfere unutar SEPA-e i izravna terećenja unutar SEPA-e za države članice izvan europodručja bio je 31. listopada 2016.
Člankom 15. Uredbe o SEPA-i propisuje se obveza Komisije da podnese izvješće o primjeni Uredbe: Do 1. veljače 2017. Komisija podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, ESB-u i EBA-i izvješće o primjeni ove Uredbe, kojem se, prema potrebi, prilaže prijedlog.
Europska komisija poslala je 15. prosinca državama članicama upitnik s nizom pitanja koja se odnose na primjenu Uredbe, primjerice pitanja o migraciji s naslijeđenih kreditnih transfera i izravnih terećenja na kreditne transfere unutar SEPA-e i izravna terećenja unutar SEPA-e za svaku pojedinu državu članicu, upotrebi opcija koje imaju države članice, tijelima imenovanima za osiguranje usklađenosti s Uredbom i njihovim ovlastima ili o mogućim problemima koji se mogu pojaviti u EU-u u vezi s provedbom Uredbe, a rok za dostavu odgovora bio je 31. siječnja 2017.
Ovo izvješće o provedbi temelji se na odgovorima država članica.
Izvješće je dostavljeno i Forumu EU-a koji okuplja nacionalne koordinacijske odbore za SEPA-u koji je o izvješću raspravljao 21. travnja 2017., a riječ je o stručnoj skupini Europske komisije zaduženoj za praćenje provedbe SEPA-e u EU-u.
U ovom se izvješću zaključuje da je, općenito, Uredba o SEPA-i ispravno primijenjena u EU-u. Trenutačno nisu potrebni zakonodavni prijedlozi o daljnjem djelovanju. Države članice poduzele su mjere za rješavanje malobrojnih i dobro utvrđenih problema koji i dalje postoje (diskriminacija na temelju IBAN-a i ovlasti nadležnih tijela) te bi njihovo rješavanje trebalo pozorno pratiti. Glavni problem koji treba pozorno pratiti je diskriminacija na temelju IBAN-a za koju su odgovorni primatelji plaćanja (tj. nametanje obveze platiteljima da plaćaju s računa koji se nalazi u određenoj državi, što nije u skladu s odredbom iz članka 9. Uredbe) jer iako se broj takvih slučajeva smanjio, i dalje bi se mogli pojaviti novi slučajevi.
Projekt SEPA nije završio provedbom migracije na standarde za kreditne transfere unutar SEPA-e i izravna terećenja unutar SEPA-e. On je i dalje aktualan putem inicijativa koje pridonose uspostavi jedinstvenog područja plaćanja u eurima kao što su inicijativa „SCT inst” odnosno europski projekt za trenutna plaćanja u eurima koji će se početi provoditi u studenome 2017. ili inicijativa „Mobile Proxy Forum” usmjerena na interoperabilnost rješenja za mobilna plaćanja među pojedincima u EU-u. Riječ je o projektima koje podupire Odbor za mala plaćanja u eurima, kojim predsjeda Europska središnja banka i u čijem radu Europska komisija sudjeluje kao promatrač.
2.Izvješća država članica
2.1.Migracija na kreditne transfere unutar SEPA-e i izravna terećenja unutar SEPA-e
Brojčane podatke u nastavku dostavile su države članice i oni prikazuju stanje iz prosinca 2016. kad je riječ o upotrebi instrumenata SEPA-e umjesto naslijeđenih kreditnih transfera i izravnih terećenja koji su prethodno bili u upotrebi. Brojčani podaci pokazuju da se trenutačno u EU-u gotovo svi kreditni transferi i izravna terećenja u eurima obrađuju u skladu sa standardima za kreditne transfere unutar SEPA-e i izravna terećenja unutar SEPA-e (tablice 1. i 2.). Potrebni su određeni dodatni napori kako bi se potpuna usklađenost postigla u nekoliko država članica koje nisu članice europodručja, a za koje je rok za migraciju bio 31. listopada 2016.
Kad je riječ o izravnim terećenjima unutar SEPA-e, neke su države članice odlučile ukinuti naslijeđena izravna terećenja te su se odlučile za rješenja u kojima se kombiniraju kreditni transferi unutar SEPA-e i e-fakturiranje. U tim slučajevima pružatelji platnih usluga i dalje mogu u toj zemlji nuditi usluge izravnih terećenja unutar SEPA-e, no te će se usluge prvenstveno upotrebljavati za prekogranične transakcije, a ne više za nacionalne transakcije, i to za potrebe poduzeća u njihovim prekograničnim aktivnostima. Te su države članice označene sa „nije primjenjivo” u tablicama 2., 5. i 6. unatoč tome što je u njima moguća vrlo ograničena upotreba izravnih terećenja unutar SEPA-e.
Tablica 1.: Stope migracije na kreditne transfere unutar SEPA-e na kraju 2016.; podaci koje su dostavile države članice
|
Europodručje |
Stopa migracije na kreditne transfere unutar SEPA-e |
Izvan europodručja |
Stopa migracije na kreditne transfere unutar SEPA-e |
|
|
Austrija |
100 % |
Bugarska |
64 % 2 |
|
|
Belgija |
100 % |
Hrvatska |
100 % |
|
|
Cipar |
100 % |
Češka |
100 % |
|
|
Estonija |
100 % |
Danska |
100 % |
|
|
Finska |
100 % |
Mađarska |
100 % |
|
|
Francuska |
100 % |
Poljska |
100 % |
|
|
Njemačka |
100 % |
Rumunjska |
Djelomična usklađenost 3 |
|
|
Grčka |
100 % |
Švedska |
100 % |
|
|
Irska |
100 % |
Ujedinjena Kraljevina |
100 % |
|
|
Italija |
100 % |
|||
|
Latvija |
100 % |
|||
|
Litva |
100 % 4 |
|||
|
Luksemburg |
100 % |
|||
|
Malta |
100 % |
|||
|
Nizozemska |
100 % |
|||
|
Portugal |
100 % |
|||
|
Slovačka |
100 % |
|||
|
Slovenija |
100 % |
|||
|
Španjolska |
100 % |
Tablica 2.: Stope migracije na izravna terećenja unutar SEPA-e na kraju 2016.; podaci koje su dostavile države članice
|
Europodručje |
Stopa migracije na izravna terećenja unutar SEPA-e |
Izvan europodručja |
Stopa migracije na izravna terećenja unutar SEPA-e |
|
|
Austrija |
100 % |
Bugarska |
Nije primjenjivo 5 |
|
|
Belgija |
100 % |
Hrvatska |
Nije primjenjivo 6 |
|
|
Cipar |
100 % |
Češka |
100 % |
|
|
Estonija |
Nije primjenjivo 7 |
Danska |
100 % |
|
|
Finska |
100 % 8 |
Mađarska |
100 % 9 |
|
|
Francuska |
100 % |
Poljska |
100 % |
|
|
Njemačka |
100 % |
Rumunjska |
100 % |
|
|
Grčka |
100 % |
Švedska |
Nije primjenjivo 10 |
|
|
Irska |
100 % |
Ujedinjena Kraljevina |
100 % |
|
|
Italija |
100 % |
|||
|
Latvija |
Nije primjenjivo7 |
|||
|
Litva |
Nije primjenjivo7 |
|||
|
Luksemburg |
100 % |
|||
|
Malta |
100 % |
|||
|
Nizozemska |
100 % |
|||
|
Portugal |
100 % |
|||
|
Slovačka |
100 % |
|||
|
Slovenija |
100 % |
|||
|
Španjolska |
100 % |
Povijesna perspektiva (prikazana u tablicama 3., 4., 5. i 6.) pokazuje da se migracija, ovisno o dotičnoj državi članici, odvijala u jednom mahu (npr. Estonija) ili primjenom pristupa postupne migracije na instrumente SEPA-e (npr. Njemačka). Iz istih tablica proizlazi i da je šestomjesečna odgoda bila nužan korak jer stope migracije za koje su podaci dostavljeni za siječanj 2014., iako već poprilično visoke u slučaju kreditnih transfera unutar SEPA-e, nisu bile dovoljno visoke kako bi se osigurala potpuna obrada plaćanja u slučaju izravnih terećenja unutar SEPA-e. Neočekivani problemi mogli su se pojaviti 1. veljače 2014., kad se Uredba o konačnom datumu za prijelaz na SEPA-u trebala početi primjenjivati, zbog potencijalnog rizika nemogućnosti obrade plaćanja nakon tog datuma.
Tablica 3. 11 : Kretanje stopa migracije na kreditne transfere unutar SEPA-e od 2008. do danas za države članice europodručja
|
Europodručje |
2. polovina 2008. |
2. polovina 2011. |
siječanj 2014. |
veljača 2014. |
kolovoz 2014. |
prosinac 2016. |
|
Austrija |
1,44 % |
11,89 % |
66,2 % |
74,95 % |
90 % |
100 % |
|
Belgija |
2,76 % |
44,79 % |
86,79 % |
95,64 % |
100 % |
100 % |
|
Cipar |
29,85 % |
60,06 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
|
Estonija |
0,95 % |
2,65 % |
99,7 % |
100 % |
100 % |
|
|
Finska |
1,35 % |
67,57 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
|
Francuska |
0,58 % |
24,72 % |
84,0 % |
91,7 % |
100 % |
100 % |
|
Njemačka |
0,29 % |
5,56 % |
58,51 % |
77,85 % |
100 % |
100 % |
|
Grčka |
0,54 % |
1,71 % |
81,53 % |
83,12 % |
99,38 % |
100 % |
|
Irska |
0,19 % |
2,34 % |
60,89 % |
90,61 % |
100 % |
100 % |
|
Italija |
0,73 % |
10,62 % |
61,49 % |
89,86 % |
100 % |
100 % |
|
Latvija |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
||
|
Litva 12 |
100 % |
|||||
|
Luksemburg |
85,76 % |
90,27 % |
96,3 % |
96,3 % |
97,81 % |
100 % |
|
Malta |
3,28 % |
9,71 % |
68,72 % |
80,16 % |
100 % |
100 % |
|
Nizozemska |
0,15 % |
0,88 % |
86,38 % |
91,75 % |
99,08 % |
100 % |
|
Portugal |
0,68 % |
1,48 % |
89,16 % |
92,32 % |
98,91 % |
100 % |
|
Slovačka |
0 % |
1,03 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
|
Slovenija |
0,1 % |
55,74 % |
99,3 % |
99,36 % |
100 % |
100 % |
|
Španjolska |
1,51 % |
31,77 % |
82,71 % |
90,5 % |
100 % |
100 % |
Brojčani podaci iz veljače 2014. i kolovoza 2014. osjenčani su jer pokazuju razlike u stopama migracije između izvornog konačnog datuma i stvarnog konačnog datuma koji je u siječnju 2014. odgođen za šest mjeseci s veljače na kolovoz 2014.
U slučaju država članica koje su izvan europodručja, u Uredbi o SEPA-i propisuje se provedba migracije do 31. listopada 2016., kako je navedeno u njezinu članku 16. stavku 8.: Pružatelji platnih usluga koji se nalaze u državi članici čija valuta nije euro i korisnici platnih usluga koji se koriste platnom uslugom u toj državi dužni su ispuniti zahtjeve iz članaka 4. i 5. do 31. listopada 2016. Operatori platnog sustava za mala plaćanja za državu članicu čija valuta nije euro ispunjavaju zahtjeve iz članka 4., stavka 2. do 31. listopada 2016.
Tablica 4.: Kretanje stopa migracije na kreditne transfere unutar SEPA-e u 2015. i 2016. za države članice koje nisu članice europodručja
|
Izvan europodručja |
2. pol. 2015. |
1. tromj. 2016. |
2. tromj. 2016. |
prosinac 2016. |
|
Bugarska |
59,21 % |
60,7 % |
61,9 % |
100 % |
|
Hrvatska |
100 % |
|||
|
Češka |
87,18 % |
89,5 % |
90,02 % |
100 % |
|
Danska |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
|
Mađarska |
84,35 % |
84,16 % |
100 % |
|
|
Poljska |
100 % |
|||
|
Rumunjska |
44,66 % |
46,01 % |
45,38 % |
Djelomična usklađenost |
|
Švedska |
95 % |
95 % |
99 % |
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
Tablica 5.: Kretanje stopa migracije na izravna terećenja unutar SEPA-e od 2013. do danas za države članice europodručja
|
Europodručje |
1. tromj. 2013. |
4. tromj. 2013. |
siječanj 2014. |
veljača 2014. |
kolovoz 2014. |
prosinac 2016. |
|
Austrija |
11,15 % |
34,65 % |
73,95 % |
87,89 % |
99 % |
100 % |
|
Belgija |
19,17 % |
38,54 % |
64,09 % |
89,89 % |
100 % |
100 % |
|
Cipar |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
100 % |
100 % |
|
Estonija |
Nije primjenjivo |
Nije primjenjivo |
||||
|
Finska |
Nije primjenjivo |
Nije primjenjivo |
||||
|
Francuska |
0,78 % |
17,94 % |
72,51 % |
87,02 % |
100 % |
100 % |
|
Njemačka |
0,14 % |
10,51 % |
29,4 % |
53,4 % |
100 % |
100 % |
|
Grčka |
50,13 % |
67,84 % |
70,1 % |
69,53 % |
99,64 % |
100 % |
|
Irska |
0,42 % |
22,09 % |
61,35 % |
89,65 % |
100 % |
100 % |
|
Italija |
0,01 % |
2,83 % |
34,3 % |
53,28 % |
100 % |
100 % |
|
Latvija |
0 % |
0 % |
0 % 13 |
Nije primjenjivo |
||
|
Litva |
Nije primjenjivo |
|||||
|
Luksemburg |
0,06 % |
15,92 % |
49,09 % |
74,37 % |
98,05 % |
100 % |
|
Malta |
0 % |
0 % |
23,35 % |
47,79 % |
100 % |
100 % |
|
Nizozemska |
0,01 % |
32,62 % |
73,62 % |
84,38 % |
99,81 % |
100 % |
|
Portugal |
0,1 % |
7,55 % |
26,68 % |
53,14 % |
99,88 % |
100 % |
|
Slovačka |
0 % |
0 % |
0,01 % |
100 % |
100 % |
100 % |
|
Slovenija |
86,81 % |
99,33 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
|
Španjolska |
0,02 % |
1,8 % |
15,34 % |
48,82 % |
100 % |
100 % |
Tablica 6.: Kretanje stopa migracije na izravna terećenja unutar SEPA-e u 2015. i 2016. za države članice koje nisu članice europodručja
|
Izvan europodručja |
2. pol. 2015. |
1. tromj. 2016. |
2. tromj. 2016. |
prosinac 2016. |
|
Bugarska |
Nije primjenjivo |
|||
|
Hrvatska |
Nije primjenjivo |
|||
|
Češka |
100 % |
|||
|
Danska |
100 % |
|||
|
Mađarska |
100 % |
|||
|
Poljska |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
|
Rumunjska |
0,04 % |
0 % |
0,02 % |
100 % |
|
Švedska |
Nije primjenjivo |
|||
|
Ujedinjena Kraljevina |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
2.2.Opcije koje su države članice upotrebljavale
Kako bi se omogućio nesmetan prijelaz na kreditne transfere unutar SEPA-e i izravna terećenja unutar SEPA-e, Uredbom o SEPA-i državama članicama europodručja omogućeno je da do veljače 2016. aktiviraju razne opcije.
Te opcije bile su sljedeće:
·opcija 1: instrumenti konverzije za potrošače. Općenito bi pružatelji platnih usluga namijenjenih potrošačima prihvatili nacionalni broj računa (BBAN) za iniciranje transakcije i konvertirali taj broj u međunarodni broj računa (IBAN).
·opcija 2: nastavak upotrebe proizvodā tržišnih niša. Na temelju službenih statističkih podataka o plaćanjima koje ESB objavljuje jednom godišnje, domaće transakcije izvršene putem naslijeđenog kreditnog transfera ili izravnog terećenja s kumulativnim tržišnim udjelom manjim od 10 % ukupnog broja transakcija izvršenih putem kreditnog transfera odnosno izravnog terećenja mogle su se nastaviti upotrebljavati do 1. veljače 2016. (npr. TIP u Francuskoj, RID Finanziario u Italiji, izravno terećenje bez povrata u Nizozemskoj).
·opcija 3: jednokratna izravna terećenja. Usluge kojima se potrošačima omogućuje da obavljaju platne transakcije koje bi bile zadane s pomoću platne kartice na prodajnom mjestu, a čiji bi rezultat bilo izravno terećenje na račun za plaćanje i s računa za plaćanje utvrđenog s pomoću BBAN-a ili IBAN-a mogle su se nastaviti upotrebljavati do 1. veljače 2016. (npr. plaćanja Elektronisches Lastschriftverfahren (ELV) u Austriji i Njemačkoj) osim ako su usklađene sa zahtjevima SEPA-e.
·opcija 4: odgođena upotreba standarda za format poruka ISO 20022 XML za korisnike platnih usluga koji iniciraju ili primaju pojedinačne kreditne transfere ili izravna terećenja koji se prenose zajedno u paketu.
·opcija 5: odgođeno ukidanje BIC-a za nacionalne platne transakcije jer danas platitelji ne moraju navesti BIC za plaćanja koja se izvršavaju unutar EU-a – dovoljan je samo IBAN.
Većina država članica upotrijebila je barem jednu od ovih opcija kako je navedeno u tablici 7. u kojoj se prikazuje, ovisno o slučaju, kako su države članice upotrebljavale te opcije te ih kasnije deaktivirale.
Te opcije bile su relevantne samo za države članice europodručja s obzirom na to da su bile valjane do 1. veljače 2016. za države članice koje su migrirale prije tog datuma. One nisu bile primjenjive za države članice 14 izvan europodručja kojima je ciljni datum za migraciju bio 31. listopada 2016.
Tablica 7.: Upotreba opcija od strane država članica i trenutačno stanje tih opcija.
|
Europodručje |
Opcija 1 |
Opcija 2 |
Opcija 3 |
Opcija 4 |
Opcija 5 |
Stanje u svibnju 2017. |
|
Austrija |
√ |
√ |
Sve su deaktivirane |
|||
|
Belgija |
Nijedna nije aktivirana |
|||||
|
Cipar |
√ |
√ |
√ |
Sve su deaktivirane |
||
|
Estonija |
√ |
Djelomično deaktivirana 15 |
||||
|
Finska |
Nijedna nije aktivirana |
|||||
|
Francuska |
√ |
Deaktivirana |
||||
|
Njemačka |
√ |
√ |
√ |
Sve su deaktivirane |
||
|
Grčka |
√ |
√ |
√ |
Sve su deaktivirane |
||
|
Irska |
√ |
Deaktivirana |
||||
|
Italija |
√ |
√ |
Sve su deaktivirane |
|||
|
Latvija |
√ |
Deaktivirana |
||||
|
Litva |
Nijedna nije aktivirana |
|||||
|
Luksemburg |
Nijedna nije aktivirana |
|||||
|
Malta |
√ |
Deaktivirana |
||||
|
Nizozemska |
√ |
√ |
Sve su deaktivirane |
|||
|
Portugal |
√ |
√ |
√ |
Sve su deaktivirane |
||
|
Slovačka |
√ |
√ |
Sve su deaktivirane |
|||
|
Slovenija |
Nijedna nije aktivirana |
|||||
|
Španjolska |
√ |
√ |
√ |
Sve su deaktivirane |
2.3.Diskriminacija na temelju IBAN-a
Potrošači u cijelom EU-u prijavili su i žalili su se na poduzeća i plaćanja (npr. plaćanja poreza, prekogranična plaćanja komunalnih usluga) koja je moguće izvršiti jedino s nacionalnog računa za plaćanje u eurima ili na njega. Takva ograničenja nisu dozvoljena na temelju članka 3. (dostupnost) i članka 9. (dostupnost plaćanja) Uredbe o SEPA-i te čine pravu prepreku nesmetanom funkcioniranju SEPA-e.
Taj je problem bio i dalje je glavni prioritet Europske komisije u pogledu primjene Uredbe o SEPA-i jer se njime narušava jedna od najopipljivijih koristi koje potrošači i poduzeća mogu imati od Uredbe o SEPA-i: sloboda plaćanja s bilo kojeg mjesta u EU-u, sloboda upotrebe jednog i samo jednog bankovnog računa (u eurima) za svaku pojedinu transakciju u EU-u, čime im se omogućava i smanjenje troškova povezanih s vođenjem dvaju ili više računa za plaćanje.
Europska komisija iznijela je to pitanje na raznim forumima kako bi o tome osvijestila sudionike na tržištu iz sektora platnog prometa, ali i države članice; riječ je o sljedećim forumima: Stručna skupina za tržište sustava platnog prometa, Forum EU-a koji okuplja nacionalne odbore za SEPA-u i Odbor za mala plaćanja u eurima.
Osim toga, službe Europske komisije obavijestile su pojedine podnositelje pritužbi o njihovim pravima i uputile ih na nacionalna tijela koja su zadužena osigurati usklađenost s Uredbom o SEPA-i na nacionalnoj razini.
Konačno, službe Europske komisije dostavile su 2015. i 2016. oko petnaest dopisa državama članicama u kojima su prijavljeni slučajevi diskriminacije na temelju IBAN-a te su u tim dopisima zatražile podatke o stalnim pojavama diskriminacije koje nacionalna tijela nisu rješavala. Pokazalo se da su razne države članice imenovale tijela koja su zadužena osigurati usklađenost pružatelja platnih usluga s odredbama Uredbe, no ne i korisnika platnih usluga (primjerice, komunalnih poduzeća) – za više pojedinosti vidjeti poglavlje 2.4.
Nacionalna tijela bavila su se rješavanjem tih pitanja:
·središnja banka Nizozemske, De Nederlandsche Bank (DNB), zaprimila je više od 250 pritužbi korisnika platnih usluga o diskriminaciji na temelju IBAN-a, uglavnom pritužbi potrošača protiv poduzeća. DNB je bio posebno aktivan u rješavanju tih predmeta tako što je predlagao posredovanje i rješavao pritužbe. Kako bi riješio problem diskriminacije stranih korisnika platnih usluga, DNB je uspostavio mehanizme za suradnju s ostalim relevantnim nadležnim tijelima, uključujući središnje banke.
·njemačko nadzorno tijelo BaFin i njemačka središnja banka Bundesbank evidentirali su 75 pritužbi do kraja 2016., od kojih je 66 pritužbi bilo povezano s diskriminacijom na temelju IBAN-a. Ako su pritužbe bile utemeljene, mogle su se poduzeti mjere zaštite i u slučajevima kršenja propisa koje su počinili pružatelji platnih usluga i korisnici platnih usluga. Prema povratnim informacijama koje su dostavila poduzeća, često se radilo o tehničkim problemima s konverzijom koji su s vremenom riješeni. Čini se da su se ti problemi riješili poduzetim mjerama.
·talijanska središnja banka Banca d'Italia zaprimila je 4 pritužbe u 2013., 35 pritužbi u 2014., 14 pritužbi u 2015 i 6 pritužbi u 2016. Talijansko tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja nije do danas zaprimilo nijednu pritužbu. Banca d'Italia zaprimila je 2017. dvije pritužbe povezane s diskriminacijom na temelju IBAN-a. Kao i u sličnim slučajevima, Banca d'Italia pridonosi rješavanju tih problema stupanjem u kontakt s uključenim stranama i omogućavanjem uspostave dijaloga.
Slučajevi diskriminacije na temelju IBAN-a osobito su prijavljeni u državama u kojima je upotreba izravnih terećenja unutar SEPA-e visoka i/ili potrošači ili poduzeća njihovu upotrebu smatraju jednostavnom (primjerice, u Belgiji, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Španjolskoj ili Nizozemskoj) te pozdravljaju mogućnost njihove upotrebe i u prekograničnim plaćanjima, što je omogućeno Uredbom o SEPA-i. Većina prijavljenih slučajeva posljedica su činjenice da korisnici platnih usluga nemaju dovoljna znanja o zahtjevima iz Uredbe ili ograničenja u naslijeđenim postupcima u kojima nije moguća upotreba stranih IBAN-a (npr. internetski ili papirnati obrasci u kojima je broj IBAN-a ograničen na fiksni broj znamenki ili u koje je već unesena oznaka države).
Suprotno tome, u državama u kojima izravna terećenja unutar SEPA-e nisu u znatnoj upotrebi ili koje nisu članice europodručja općenito se bilježi manji broj pritužbi. Primjerice, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Irska, Litva, Luksemburg, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Švedska zajedno su zaprimile manje od 20 pritužbi nakon konačnog datuma za migraciju (1. kolovoza 2014. ili 31. listopada 2016. ovisno o zemlji).
2.4.Imenovanje nadležnih tijela i njihove ovlasti
U migraciju na SEPA-u bila su uključena razna tijela, primjerice Europska središnja banka i nacionalne središnje banke. Glavni dionici u migraciji bila su nacionalna nadležna tijela koja su zadužena osigurati usklađenosti s Uredbom.
U tom pogledu, problem koji je uočen tijekom postupka migracije i u mjesecima nakon 1. kolovoza 2014. odnosio se na područje djelovanja nacionalnih nadležnih tijela. Člankom 10. propisuje se da države članice imenuju nadležna tijela za osiguranje usklađenosti s Uredbom. Neke države članice tumačile su Uredbu o SEPA-i na način da se njome obveza nacionalnih nadležnih tijela za osiguravanje usklađenosti s Uredbom ograničava samo na pružatelje platnih usluga, dok Uredba zapravo sadržava i obveze koje se odnose korisnike platnih usluga (primatelje plaćanja) (tj. članak 9.).
U praksi su gotovo svi pružatelji platnih usluga bili usklađeni s Uredbom na „konačni datum”, tj. 1. kolovoza 2014. Međutim, to nije bio slučaj s brojnim korisnicima platnih usluga, neovisno o tome je li riječ o poreznim tijelima, opskrbljivačima energijom, telekomunikacijskim operaterima, osiguravajućim društvima ili drugim komunalnim poduzećima koji nisu poštovali odredbe Uredbe, a osobito njezin članak 9. koji se odnosi na prihvaćanje bilo kojeg računa za plaćanje u eurima unutar EU-a za izvršavanje ili primanje plaćanja.
U nizu slučajeva, nadležnim tijelima koja su imenovale države članice (većinom je riječ o središnjim bankama) nisu dodijeljene ovlasti za djelovanje u pogledu korisnika platnih usluga. Zbog toga je Komisija pokrenula niz predsudskih postupaka zbog povrede prava (koji se nazivaju postupcima EU Pilot) kako bi osigurala da države članice imenuju i tijela za osiguranje usklađenosti korisnikā platnih usluga. Samo tri države članice 16 trenutačno nisu usklađene sa zahtjevima iz Uredbe.
Nadležna tijela i kontaktne točke za pritužbe navedeni su u Prilogu.
3.Zaključak i sljedeći koraci u projektu SEPA
Općenito, primjena i provedba Uredbe o SEPA-i bila je ispravna u cijelom EU-u. Trenutačno nisu potrebni zakonodavni prijedlozi o daljnjem djelovanju. Međutim, i dalje će se pozorno pratiti nekoliko problema koji su se razmatrali kako bi se osiguralo njihovo konačno rješavanje, osobito problem diskriminacije na temelju IBAN-a.
Kreditnim transferima unutar SEPA-e i izravnim terećenjima unutar SEPA-e europskim je građanima osiguran učinkovit način za izvršavanje kreditnih transfera i izravnih terećenja u eurima u Europskoj uniji. Na temelju tog standarda na tržištu plaćanja pojavili su se novi sudionici koji nude usluge iniciranja plaćanja i mobilna plaćanja među pojedincima. Očekuje se da će pojaviti nove vrste sudionika i zahvaljujući revidiranoj Direktivi o platnim uslugama i razvoju novih projekata unutar SEPA-e, kao što su trenutna plaćanja unutar SEPA-e koja će biti dostupna od studenoga 2017.
Te trendove podupire Odbor za mala plaćanja u eurima kojim predsjeda ESB. To novo tijelo, koje je zamijenilo nekadašnje Vijeće SEPA-e, usmjereno je na poticanje razvoja integriranog, inovativnog i konkurentnog tržišta za mala plaćanja u eurima u Europskoj uniji. On okuplja članove sa strane ponude na tržištu (banke, institucije za platni promet i institucije za e-novac) i sa strane potražnje na tržištu (potrošači, trgovci na malo, internetski trgovci na malo, poduzeća, MSP-ovi i nacionalne javne uprave). Osim toga, na sastancima po načelu rotacije sudjeluje pet nacionalnih središnjih banaka koje predstavljaju Eurosustav te jedna koja predstavlja zajednicu izvan europodručja. Europska komisija sudjeluje kao promatrač.
Nacionalni odbori za SEPA-u i njihov Europski forum koji je osnovala Komisija imali su ključnu ulogu u provedbi jedinstvenog područja plaćanja u eurima i u postizanju cilja da se Europljanima omogući da sve svoje transakcije izvrše u eurima s jednog računa bilo gdje u EU-u. Dok je prijelaz na SEPA-u sada gotovo dovršen, transformacija platnih sustava još uvijek je u tijeku i brzo se odvija. Većina nacionalnih odbora za SEPA-u postali su nacionalni odbori / nacionalna vijeća za plaćanja kako bi upravljala tom transformacijom. Ti nacionalni odbori / nacionalna vijeća za plaćanja sada se usredotočuju na nove izazove kao što je prijelaz na trenutna plaćanja ili mobilna plaćanja. Nadalje, nakon što u siječnju 2018. stupi na snagu revidirana Direktiva o platnim uslugama, nacionalni odbori morat će pratiti ostale trendove, osobito ulazak novih sudionika na tržište plaćanja kao što su pružatelji usluga prikupljanja informacija s različitih vrsta računa i pružatelji usluge iniciranja plaćanja.
Radi podupiranja tih novih trendova u području plaćanja, koordiniranja nacionalnih inicijativa te razmjene informacija i najbolje prakse Komisija razmatra, u bliskoj suradnji s Europskom središnjom bankom, način na koji bi Forum EU-a koji okuplja nacionalne odbore za SEPA-u mogao postati platforma za te reformirane nacionalne odbore / nacionalna vijeća za plaćanja.
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 23.11.2017.
COM(2017) 683 final
PRILOG
Izvješću Komisije Europskom parlamentu i Vijeću
o primjeni Uredbe (EU) br. 260/2012 o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009
Prilog I. – Nadležna tijela za osiguranje usklađenosti pružatelja platnih usluga i korisnika platnih usluga te kontaktne točke za podnošenje pritužbi
|
Europodručje |
Nadležno tijelo za osiguranje usklađenosti pružatelja platnih usluga |
Nadležno tijelo za osiguranje usklađenosti korisnika platnih usluga |
|
Austrija |
Tijelo za nadzor financijskih tržišta Odjel za informiranje potrošača i pritužbe potrošača Otto-Wagner-Platz 5, 1090 Beč, Austrija |
|
|
Belgija |
Nationale Bank van België Departement Prudentieel Toezicht, Berlaimontlaan 3, 1000 Brussel |
Federale Overheidsdienst Economie Economische Inspectie, Koning Albert ll-laan 16, 1000 Brussel. |
|
Cipar |
Središnja banka Cipra 80 Kennedy Avenue, 1076, Nicozija, Cipar. |
Međuministarski odbor Ministarstvo financija Michael Karaoli i Gregori Afxentiou, 1439 Nikozija, Cipar. |
|
Estonija |
Estonsko tijelo za financijski nadzor (Finantsinspektioon) |
Estonski odbor za zaštitu potrošača (Tarbijakaitseamet) |
|
Finska 1 |
Finsko financijsko nadzorno tijelo Snellmaninkatu 6, Helsinki P.P. 103, FI-00101 Helsinki, Finska. kirjaamo@fiva.fi Tel.: +358 10 831 51, Telefonska linija za pomoć potrošačima za korisnike bankovnih i investicijskih usluga te usluga osiguranja Tel.: 0800-0-5099 |
Ombudsman za potrošače Finsko tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja i potrošača Siltasaarenkatu 12 A, 00530 Helsinki P.P. 5, FI-00531 Helsinki, Finska Tel.: +358 (0)29 505 3000. |
|
Francuska |
Autorité de contrôle prudentiel et de Résolution (ACPR) Secrétariat général de l’ACPR 61 rue Taitbout 75426 PARIS CEDEX 09 Banque de France Direction des Systèmes de Paiement et des Infrastructures de Marché 31, rue Croix des Petits-Champs 75049 PARIS CEDEX 01 Direction Générale de la concurrence, de la consommation et de la répression des fraudes (DGCCRF) 59, Boulevard Vincent Auriol 75703 PARIS CEDEX 13 |
Direction Générale de la concurrence, de la consommation et de la répression des fraudes (DGCCRF) 59, Boulevard Vincent Auriol 75703 PARIS CEDEX 13 |
|
Njemačka |
Bundesanstalt für Finanzdienstleistungsaufsicht (BaFin) Graurheindorfer Straße 108 53117 Bonn E-pošta: poststelle@bafin.de |
Liste der Industrie- und Handelskammern sowie der Handwerkskammern nach § 8 UWG und § 3 UklaG 2 |
|
Grčka 3 |
Središnja banka Grčke Avenija Venizelos 21 E, GR 10250 Atena, Grčka. www.bankofgreece.gr/pages/en/other/communication.aspx Glavno tajništvo za zaštitu potrošača, Trg Kaniggos 20, GR 10181, Atena, Grčka. www.1520.gov.gr/epikoinia www.1520.gov.gr/ypovoli-kataggelias?id=253 |
|
|
Irska |
Central Bank of Ireland PO Box 559 Dame Street Dublin 2 D02 P656 E-pošta: enquiries@centraibank.ie |
Competition and Consumer Protection Commission P.P. 12585 Dublin 1 E-pošta: consumerenforcement@ccpc.ie |
|
Italija |
Banca d'Italia Via Nazionale 91 00184 Roma – Italija email@bancaditalia.it |
Talijansko tijelo za tržišno natjecanje Piazza Verdi 6/A 00198 Roma – Italija www.agcm.it (stranica dostupna i na engleskom) |
|
Latvija |
Povjerenstvo za financijska tržišta i tržišta kapitala Ulica Kungu 1, Riga, Latvija, E-pošta: fktk@fktk.lv Tel.: +371 67774800 |
|
|
Litva |
Središnja banka Litve Totorių g. 4, 01121 Vilnius Tel.: +370 5 268 0029 Faks: +370 5 268 0038 |
|
|
Luksemburg |
Commission de surveillance du secteur financier Tel.: (+352) 26 25 1 - 1 (centrala) – www.cssf.lu – direction@cssf.lu 283, route d’Arlon – L-1150 Luxembourg Poštanska adresa: L-2991 Luxembourg |
|
|
Malta |
Središnja banka Malte Pjazza Kastilja Valletta VLT 1060 – Malta |
|
|
Nizozemska |
De Nederlandsche Bank – www.dnb.nl |
Nizozemsko tijelo za potrošače i tržišta – www.acm.nl |
|
Portugal |
Banco de Portugal Apartado 2240, 1106-001 Lisboa info@bportugal.pt ili web-mjesto http://clientebancario.bportugal.pt/pt-PT/Reclamacoes/Paginas/Formulariodenovareclamacao.aspx |
|
|
Slovačka |
Narodna banka Slovačke Regulatorno tijelo za elektroničke komunikacije i poštanske usluge Ministarstvo pravosuđa http://www.justice.gov.sk Ministarstvo financija |
Slovačka tržišna inspekcija |
|
Slovenija |
Banka Slovenija Slovenska 35 1505 Ljubljana Slovenija |
|
|
Španjolska |
Banco de España |
Tijela za zaštitu potrošača Autonomnih zajednica 4 Njima koordinira AECOSAN C/Príncipe de Vergara, 54. 28006. Madrid. Španjolska |
|
Izvan europodručja |
Nadležno tijelo za osiguranje usklađenosti pružatelja platnih usluga |
Nadležno tijelo za osiguranje usklađenosti korisnika platnih usluga |
|
Bugarska |
Narodna banka Bugarske Trg kneza Aleksandra I. 1, 1000 Sofija, Bugarska Kontaktna točka za pritužbe krastev.k@bnbank.org |
|
|
Hrvatska 5 |
Ministarstvo financija, Financijski inspektorat Ulica grada Vukovara 72 10002 Zagreb Republika Hrvatska P.P. 274 E-pošta: info.fi@mfin.hr |
Hrvatska narodna banka Trg hrvatskih velikana 3 10002 Zagreb Republika Hrvatska P.P. 603 E-pošta: prituzbe-zpp@hnb.hr |
|
Češka |
Narodna banka Češke Adresa: Na Příkopě 28, 115 03 Praha 1 Telefon: +420 224 411 111, faks: +420 224 412 404, e-pošta: podatelna@cnb.cz http://www.cnb.cz/en/about_cnb/form_general_enquiry/general_enquiry.html |
|
|
Danska |
Dansko financijsko nadzorno tijelo Århusgade 110, 2100 København Ø Tel.: +45 33 55 82 82 Dansko tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja i potrošača Carl Jacobsens Vej 35, 2500 Valby Tel.: +45 41 71 50 00 |
|
|
Mađarska |
Magyar Nemzeti Bank (MNB) 1054 Budimpešta Szabadság tér 9 ugyfelszolgalat@mnb.hu ili info@.mnb.hu |
|
|
Poljska 6 |
Poljsko tijelo za financijski nadzor Komisja Nadzoru Finansowego Plac Powstańców Warszawy 1 skr. poczt. 419 00-950 Varšava Tel.: (+48 22) 262 5000 E-pošta: knf@knf.gov.pl |
Arbitražni sud – PL Powstańców Warszawy 1 00 – 030 Varšava Tel.: + 48 22 26 24 054 E-pošta: sad.pohłbo wnv@knf.gov.pl ili Financijski ombudsman – Al. Jerozolimskie 87 02-001 Varšava Tel.: +48 22 333-73-26 tel.: +48 22 333-73-27 |
|
Rumunjska |
Narodna banka Rumunjske Ulica 25 Lipscani 3, 030031 Bukurešt, Rumunjska
info@bnro.ro
|
|
|
Švedska |
Finansinspektionen P.P. 7821 103 97 Stockholm E-pošta: finansinspektionen@fi.se |
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
Financial Conduct Authority 25 The North Colonnade - London E14 5HS - United Kingdom |
Financial Ombudsman Service |