EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 8.11.2017.
COM(2017) 658 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Procjena potrebe za preispitivanjem Uredbe (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre
1.Uvod
U ovom se izvješću predstavljaju rezultati procjene potrebe za preispitivanjem Uredbe (EZ) br. 1222/2009 1 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre („Uredba o označivanju guma”). U skladu s člankom 14. Uredbe, preispitivanje je bilo usmjereno na:
·učinkovitost oznake u smislu svijesti krajnjih korisnika, posebno jesu li odredbe članka 4. stavka 1. točke (b) učinkovite poput onih iz članka 4. stavka 1. točke (a) u doprinošenju ciljevima Uredbe,
·podatke o parametrima guma koje distributeri (trgovci) i dobavljači vozila pružaju krajnjim korisnicima,
·moguću potrebu proširenja sheme označivanja na obnovljene gume,
·moguću potrebu uvođenja novih parametara guma, poput kilometraže.
Razmotrena su i druga bitna pitanja, uključujući mogućnost prilagodbe razvrstavanja s obzirom na prianjanje guma ponajprije namijenjenih boljoj izvedbi u ledenim i/ili snježnim uvjetima u odnosu na uobičajenu gumu u skladu s člankom 11. točkom (b) Uredbe, mogućnost uspostave baze podataka za registraciju guma i potrebu za jačanjem aktivnosti nadzora tržišta.
Kako bi se poduprlo preispitivanje Uredbe, provedena je posebna studija 2 .
2.Propisi o označivanju guma
Uredba o označivanju guma donesena je kao dio nastojanja za promicanje održive mobilnosti u EU-u.
Uredbom su obuhvaćene gume za osobna vozila (gume C1 3 ), laka gospodarska vozila (gume C2) i teška teretna vozila (gume C3). Izuzete su obnovljene gume, gume čavlerice i gume za brojne posebne primjene, kao što su trkaće i rezervne gume.
Uredba uključuje tri međusobno povezana parametra radnog učinka: učinkovitost potrošnje goriva (na temelju otpora kotrljanja), prianjanje na mokroj podlozi i vanjska buka kotrljanja. Uredbom su utvrđeni razredi za sva tri parametra.
Učinkovitost potrošnje goriva guma definirana je s obzirom na koeficijent otpora kotrljanja. Prikazana je na oznaci kao raspon boja od A do G, pri čemu najbolji razred učinkovitosti potrošnje goriva (razred A) ima najniži koeficijent otpora kotrljanja.
Značajke guma s obzirom na sigurnost opisane su kao prianjanje na mokroj podlozi, tj. sposobnost kočenja gume na mokroj cesti. Razred prianjanja na mokroj podlozi utvrđuje se na temelju indeksa prianjanja na mokroj podlozi u rasponu od A do G, pri čemu najbolji razredi imaju najveće vrijednosti indeksa prianjanja na mokroj podlozi.
Vanjska buka kotrljanja odnosi se na buku kotrljanja guma koju čuje pasivni promatrač, tj. buku izvan vozila, a mjeri se u decibelima (dB). Razred vanjske buke kotrljanja prikazan je na oznaci u rasponu od jednog do triju crnih „zvučnih valova”.
Razinu radnog učinka za ta tri parametra na oznaci navode proizvođači bez provjera treće strane.
Za gume C1 i C2 razredi su prikazani na oznaci ili naljepnici (oznaka s prostorom za prikaz naziva marke). Za sva se tri tipa guma podaci o razredu učinkovitosti potrošnje goriva, razredu vanjske buke kotrljanja, razredu prianjanja na mokroj podlozi te izmjerenoj vrijednosti buke navode u tehničkim promidžbenim materijalima, uključujući web-mjesta dobavljača.
Glavni je cilj Uredbe o označivanju guma učiniti cestovni promet sigurnijim te gospodarski i ekološki učinkovitijim promicanjem sigurnih guma učinkovite potrošnje goriva i niskih razina vanjske buke kotrljanja. Njezin je cilj i potrošačima pružiti više podataka u obliku standardne oznake, čime se omogućuje bolja informiranost potrošača prije donošenja odluke o kupnji. Učinkovitost potrošnje goriva vrlo je bitna u kontekstu zabrinutosti EU-a u pogledu sigurnosti opskrbe energijom, ovisnosti o uvozu energije i potrebe za rješavanjem pitanja klimatskih promjena.
Budući da se jedna trećina potrošnje energije u EU-u odnosi na sektor prijevoza, povećanje učinkovitosti potrošnje goriva u cestovnom prijevozu ima važnu ulogu u suočavanju s tim izazovima. Zbog njihova otpora kotrljanja gumama se pripisuje 20 % do 30 % potrošnje goriva vozila. Stoga je smanjenje otpora kotrljanja važno za povećanje učinkovitosti potrošnje goriva i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Rezultat poboljšanog prianjanja guma na mokroj podlozi bit će manji broj nesreća i smanjenje broja poginulih i ozlijeđenih osoba. Nakon čestica, buka s prometnica drugo je najopasnije opterećenje za zdravlje izazvano okolišnim čimbenicima. Upotreba guma s najboljim razredom vanjske buke kotrljanja u EU-u može smanjiti učinke na zdravlje povezane s bukom.
3.Opseg analize
Analizom je obuhvaćeno ima li nakon primjene Uredbe o označivanju guma još mogućnosti za poboljšanje parametara radnog učinka guma u pogledu učinkovitosti potrošnje goriva, prianjanja na mokroj podlozi i vanjske buke.
Pregledom su obuhvaćene odredbe o primjeni i provedbi Uredbe u EU-u od datuma početka njezine primjene u studenome 2012. Istraživanjem su obuhvaćeni i zahtjevi za javnu nabavu navedeni u Direktivi o energetskoj učinkovitosti 2012/27/EU 4 koji se odnose na Uredbu o označivanju guma.
U analizi su, kao izvor inspiracije, u obzir uzete relevantne odredbe Direktive o označivanju energetske učinkovitosti 2010/30/EU 5 kako je revidirana Uredbom o označivanju energetske učinkovitosti (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća 6 .
U istraživanju su uzete u obzir i relevantne odredbe Uredbe o homologaciji (EZ) 661/2009 7 za gume, koje su osmišljene radi isključivanja s tržišta proizvoda s najslabijim radnim učinkom u odnosu na iste parametre (otpor kotrljanja, prianjanje na mokroj podlozi i vanjska buka).
Analiza je bila posebno usmjerena na sljedeća pitanja:
1.mjera u kojoj su se prosječni tržišni rezultati poboljšali od početka primjene Uredbe;
2.učinkovitost oznake u smislu osviještenosti krajnjih korisnika, poboljšanja energetske učinkovitosti i prianjanja na mokroj podlozi te smanjenja učinka buke;
3.jasnoća i točnost podataka o parametrima guma koje dobavljači i distributeri vozila pružaju krajnjim korisnicima; poboljšanje dostupnosti podataka prije prodaje, uključujući vidljivost oznake;
4.izuzimanje određenih tipova guma (obnovljenih guma i guma čavlerica) iz sheme označivanja;
5.neuključivanje drugih parametara guma, kao što su kilometraža i abrazija;
6.neprilagođivanje sustava razvrstavanja s obzirom na prianjanje guma ponajprije namijenjenih boljoj izvedbi u ledenim i/ili snježnim uvjetima;
7.uspostava baze podataka za registraciju;
8.nadzor tržišta i provedba.
4.Rezultati
4.1. Razvoj tržišta
Uredba o označivanju guma primjenjuje se od studenoga 2012. U pogledu „učinkovitosti potrošnje goriva” i „prianjanja na mokroj podlozi”, između 2013. i 2015. na tržištu je uočen pozitivan pomak prema gumama s boljim radnim učinkom, djelomično zbog učinka oznake. Međutim, taj je pomak bio manje naglašen kad je riječ o „vanjskoj buci kotrljanja”.
U razdoblju od 2013. do 2015. prosječna učinkovitost potrošnje goriva i prianjanje na mokroj podlozi poboljšali su se za sve tipove guma.
Tržišni prodor najboljih razreda energetske učinkovitosti (A i B) i dalje je vrlo nizak (< 1 % za sve tipove guma), što znači da još uvijek postoje velike mogućnosti za poboljšanje.
U pogledu prianjanja na mokroj podlozi, tržišni udio razreda B visok je za sve tipove guma (iznad 40 %) te zadovoljavajući za razred A (oko 15 %).
Kad je riječ o vanjskoj buci kotrljanja, od 2013. do 2015. nije bilo stvarnog napretka, uglavnom zato što se industrija više usredotočila na poboljšanje drugih parametara. To je učinjeno zbog toga što je vanjska buka kotrljanja ocijenjena kao parametar koji je najmanje važan krajnjim korisnicima, kako je pokazala anketa provedena u okviru studije kojom se podupire preispitivanje.
Nadalje, manje od 0,5 % guma stavljenih na tržište nosi oznaku razreda A za učinkovitost potrošnje goriva i za prianjanje na mokroj podlozi zbog viših troškova i tehničkog kompromisa između tih dvaju parametara.
Učinak sheme označivanja do 2020. procijenjen je na 35 PJ 8 (ili 0,8 Mtoe 9 ) godišnje uz odgovarajuću uštedu emisija CO2 od 2,5 metričkih tona godišnje 10 .
4.2.Osviještenost korisnika i razumijevanje oznake
Anketa potrošača provedena u okviru studije kojom se podupire preispitivanje pokazala je da više od polovine vlasnika vozila nije znalo za oznaku za gume.
Osim toga, krajnji korisnici guma C2 i C3 te neki krajnji korisnici guma C1 često ne kupuju gume izravno, već u okviru ugovora o leasingu i rješenja za vozni park.
Kampanje jačanja svijesti mogle bi uključivati upućivanje na kalkulator uštede goriva na web-mjestu Europske komisije 11 koji krajnjim korisnicima omogućuje da izračunaju potencijalnu uštedu goriva povezanu s gumama.
Drugo pitanje jačanja svijesti odnosi se na zahtjeve za javnu nabavu iz Direktive o energetskoj učinkovitosti 2012/27/EU, iako to nije bilo posebno istaknuto u anketi. Radi promicanja upotrebe energetski učinkovitih guma važno je osigurati da središnje vlasti država članica budu svjesne svoje obveze kupnje guma s najvišim razredom učinkovitosti potrošnje goriva. Taj bi aspekt trebale uključiti i u svoje natječaje za sklapanje ugovora o pružanju usluga u skladu sa zahtjevom iz Priloga III. Direktivi o energetskoj učinkovitosti 2012/27/EU.
Anketa je pokazala i da se ostvaruje stalni napredak u osviještenosti korisnika i razumijevanju oznaka.
Potrošači općenito dobro razumiju oznake za gume. Kada im je pokazana oznaka, potrošači su mogli razumjeti navedene podatke iako prethodno nisu bili upoznati s njima. Ispitanici su piktogram o vanjskoj buci kotrljanja ocijenili kao najteži za razumijevanje (razina razumijevanja od 60 %), prianjanje na mokroj podlozi ocijenili su kao najlakše za razumijevanje (81 %), dok je parametar učinkovitosti potrošnje goriva dobio srednju ocjenu (73 %).
Anketa je pokazala da je sigurnost najvažniji čimbenik za potrošače pri kupnji guma. Stoga većina potrošača smatra prianjanje na mokroj podlozi najvažnijim parametrom na oznaci. Čak i kad se uzmu u obzir parametri koji nisu navedeni na oznaci (kao što su cijena i marka), prianjanje na mokroj podlozi i dalje je najvažnije, a zatim slijedi cijena.
Industrija, trgovci i udruge potrošača preporučuju organiziranje kampanja za promicanje oznake radi povećanja znanja potrošača o njoj te objašnjenja njezina značenja. Ciljane skupine trebali bi biti krajnji korisnici guma C1, C2 i C3. Međutim, najvažnije su kampanje jačanja svijesti koje su usmjerene na krajnje korisnike guma C1 jer one imaju najveći udio u prodaji guma.
Kampanje jačanja svijesti na nacionalnoj razini mogla bi provoditi tijela u državama članicama, a na razini EU-a Komisija, ili oboje. Kako bi se na učinkovitiji način došlo do krajnjih korisnika, u kampanje bi bilo korisno uključiti dobavljače i distributere guma. Neke su države članice već omogućile provedbu kampanja jačanja svijesti o oznaci za gume ili to planiraju učiniti, pri čemu bi trebalo uzeti u obzir iskustva i preporuke iz tih kampanja.
4.3. Točnost podataka, poboljšanje dostupnosti podataka prije prodaje
Općenito, potrošači smatraju da je oznaka jasna i korisna. Veliki broj potrošača ima veliko ili umjereno povjerenje u podatke navedene na oznaci. Brojni su potrošači naveli da bi bolji nadzor tržišta i strože sankcije za nesukladnost povećali njihovo povjerenje. To je u skladu s odgovorima udruženja dobavljača i distributera guma koji su isto tako zatražili jačanje nadzora tržišta.
Kad je riječ o točnosti podataka, treba napomenuti da je nekoliko udruga potrošača izrazilo određenu zabrinutost u pogledu oznake EU-a za gume. Tvrde da je radni učinak gume naveden na oznaci EU-a precijenjen te da se navedene vrijednosti razlikuju od onih dobivenih u njihovim ispitivanjima. Međutim, ne navode odnosi li se ta razlika na sva tri parametra ili na samo jedan ili dva. Isto tako kritiziraju činjenicu da oznaka EU-a za gume proizlazi iz postupka davanja „vlastite izjave”, odnosno bez certifikacije treće strane.
Osim toga, brojni potrošači zahtijevaju više podataka u obliku neovisnog ispitivanja koje provode udruge potrošača ili nadležna tijela ili u obliku javne baze podataka o gumama iz sheme označivanja.
Većina potrošača gume kupuje u prodavaonicama guma ili automehaničarskim radionicama, pri čemu ih je samo približno trećina vidjela gume izložene prije svoje posljednje kupnje. Nadalje, tijela za nadzor tržišta koja provode inspekcije prodavaonica uočila su da se na prodajnim mjestima izlaže samo nekoliko modela guma, dok su ostale smještene u skladištu. To znači da potrošači često prije kupnje uopće ne vide gumu, a time ni oznaku. Nadalje, budući da starenjem gume, čak i na polici, dolazi do pogoršanja njezina radnog učinka, trebalo bi razmotriti informiranje potrošača o datumu proizvodnje, na primjer u informacijskom listu proizvoda, uz navođenje prosječnog pogoršanja radnog učinka koje se može očekivati.
Takve prakse nisu u skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe, na temelju kojega distributeri moraju krajnjim korisnicima pružiti podatke o parametrima radnog učinka navedenima na oznaci ako gume koje su ponuđene na prodaju nisu vidljive krajnjem korisniku. Stoga bi se moglo razmotriti proširenje i razjašnjenje tih odredbi kako bi se osiguralo da su podaci koji se navode na oznaci pruženi prije prodaje.
Dobavljači i distributeri vozila trebali bi biti obvezni pružiti podatke o označivanju guma za tip (tipove) guma koje se ugrađuju na vozilo. To bi trebalo uključivati situacije u kojima krajnjem korisniku nije ponuđen izbor između različitih guma za ugradnju na vozilo koje se nudi na prodaju. Na primjer, ti bi se podaci mogli uvrstiti u tehničke promidžbene materijale koji se daju krajnjem korisniku.
Oznaka za gume na prodajnom mjestu može se izložiti kao tiskana oznaka postavljena u blizini gume ili kao naljepnica na gumi. Potrošači smatraju da je naljepnica na profilu gume najvidljivija. Međutim, činjenica da većina guma nije izložena dovodi u pitanje relevantnost načina na koji je oznaka prikazana.
Anketa je pokazala da raste kupnja guma putem interneta te stoga postaje sve važnije prikazati oznaku i odgovarajuće podatke kada se gume nude na prodaju na internetu.
4.4. Izuzimanje određenih tipova guma (obnovljenih guma i guma čavlerica)
Obnovljene gume
Obnavljanje guma postupak je kojim se produljuje životni vijek rabljenih guma. Pri obnavljanju gume istrošeni gazni sloj gume zamjenjuje se novim, a takva se zamjena može ponavljati sve dok je zajamčena cjelovitost kućišta gume. Obnavljanjem se postižu uštede energije i materijala.
Radni učinak obnovljenih guma utvrđuje se kombinacijom kućišta, gaznog sloja i primijenjenog postupka obnavljanja. Glavni je izazov u pogledu uključivanja obnovljenih guma u shemu označivanja potreba utvrđivanja triju parametara radnog učinka koji se navode na oznaci (učinkovitost potrošnje goriva, prianjanje na mokroj podlozi i vanjska buka kotrljanja) za svaku kombinaciju. Budući da se obnovljene gume proizvode u malim serijama, trošak ispitivanja svake kombinacije učinio bi djelatnost obnavljanja guma ekonomski neisplativom, posebno za mala i srednja poduzeća.
U tijeku je razvoj mjernih metoda i alata za izračun parametara radnog učinka koji se navode na oznaci za obnovljene gume C3.
Prije razmatranja treba li u područje primjene Uredbe o označivanju guma uključiti obnovljene gume C3, potrebno je provesti temeljitu procjenu tih metoda i alata. Rad na procjeni trebao bi uključivati sve relevantne dionike kao što su proizvođači guma, poduzeća za obnavljanje guma, tijela za nadzor tržišta i odgovarajuće nevladine organizacije.
Gume čavlerice
Gume čavlerice upotrebljavaju se uglavnom u Finskoj, Švedskoj i Norveškoj, gdje čine 12 % tržišta guma (u usporedbi s 0,25 % u ostatku EU-a). Upotreba guma čavlerica zabranjena je u brojnim državama članicama, dok je u većini ostalih ograničena na zimske mjesece. Mali tržišni udio guma čavlerica ograničava potencijalne uštede goriva u slučaju njihova uključivanja u shemu označivanja. Nadalje, glavno pitanje zaštite okoliša koje proizlazi iz upotrebe guma čavlerica odnosi se na onečišćenje česticama koje nastaju trošenjem površine ceste. Kako bi ograničile taj učinak, nordijske zemlje regulirale su takvu konstrukciju gume.
Prema sadašnjim ispitnim normama nije moguće provesti ispitivanje otpora kotrljanja i prianjanja na mokroj podlozi za gume čavlerice. U okviru obaju ispitivanja dopuštena je ograničena hrapavost površine (ceste ili ispitnog bubnja). Upotreba čavala na tim površinama tijekom ispitivanja oštetila bi ih do mjere u kojoj te površine više ne bi bile u skladu s ispitnim normama.
4.5. Kilometraža i abrazija
Kilometraža
Ekološki i gospodarski učinci povećanja kilometraže gume ovise isključivo o tome kako će to utjecati na otpor kotrljanja. Ako je posljedica veće kilometraža gume veći otpor kotrljanja, učinci će najvjerojatnije biti negativni zbog povećane potrošnje goriva u fazi upotrebe. Osim toga, postoji i rizik da bi prianjanje na mokroj podlozi moglo biti slabije.
Kilometraža je važan parametar za krajnje korisnike, ali njezino uključivanje za sada nije moguće jer ne postoji pouzdana, točna i ponovljiva standardizirana metoda ispitivanja za utvrđivanje broja kilometara koje gume mogu prijeći. Takvu bi metodu trebalo razviti kako bi se potrošačima pružio taj važan podatak, iako je poznato da kilometraža izmjerena standardiziranom metodom ispitivanja može znatno odstupati od kilometraže koju potrošači postižu u stvarnim uvjetima vožnje. Ako se to dogodi, postoji rizik da bi potrošači mogli izgubiti povjerenje u oznaku.
Iako je kilometraža izravno povezana s trošenjem gaznog sloja tijekom upotrebe gume (što može ovisiti o tlaku u gumama, površini ceste, opterećenju i stilu vožnje), radni učinak guma pogoršava se i njihovim starenjem ili izlaganjem sunčevoj svjetlosti (UV), toplini, kiši itd. Stoga trajnost guma ovisi i o izloženosti i težini vremenskih uvjeta u kojima se upotrebljavaju, što vrijedi i za druge parametre koji se navode na oznaci, kao što je ekonomičnost potrošnje goriva.
Stoga bi potrošače, kako bi se zadržalo njihovo povjerenje u oznaku, trebalo upoznati s potencijalnim uzrocima tih odstupanja i načinom na koji ih se može smanjiti (bolja kontrola tlaka u gumama, stil vožnje itd.).
U normama za jedinstveno ocjenjivanje kvalitete guma (eng. Uniform Tire Quality Grading, UTQG) navodi se standardizirana metoda ispitivanja koja se odnosi samo na gume C1. Tom se metodom predviđa da gume moraju prijeći 7 200 milja (11 600 km), što je čini vrlo skupom (mogla bi se razmotriti povoljnija metodologija laboratorijskog ispitivanja). Izmjerena kilometraža odstupat će od kilometraže koju krajnji korisnik postiže u stvarnim uvjetima vožnje jer vanjski čimbenici, kao što su tlak u gumama, površina ceste i stil vožnje, imaju snažan utjecaj na trošenje guma i njihovu kilometražu.
Industrija i tijela za nadzor tržišta slažu se da se kilometražu ne može izmjeriti s točnošću koja se zahtijeva za označivanje, a tijela za nadzor tržišta smatraju da provedba nadzora tržišta u odnosu na takav zahtjev nije moguća. Nadalje, proizvođači guma, tijela za nadzor tržišta i sektorska udruženja slažu se da bi uvođenje kilometraže kao parametra u shemu označivanja guma bilo vrlo skupo te da potrošačima ne bi pomoglo u izboru boljih guma. Međutim, to bi se pitanje, koje je usko povezano s abrazijom, moglo dodatno istražiti u okviru buduće revizije Uredbe.
Abrazija
Abrazija, odnosno trošenje materijala gume prilikom dodira gume s površinom ceste, povezana je s kilometražom gume. Potrošeni materijali, koji se nazivaju čestice nastale trošenjem gume na cesti (eng. Tyre Road Wear Particles, TRWP), pridonose onečišćenju zraka lebdećim česticama. Budući da se reguliraju drugi izvori onečišćenja zraka, kao što su emisije iz vozila, relativna važnost TRWP-a vjerojatno će se povećati. Međutim, doprinos TRWP-a onečišćenju zraka i mikroplastičnom onečišćenju oceana još uvijek nije sa sigurnošću utvrđen te nije razvijena standardizirana metoda mjerenja. Niz nedavnih studija upućuje na to da su gume potencijalno značajan izvor mikroplastičnog onečišćenja oceana 12 .
Kao i kilometraža, abrazija uvelike ovisi o vanjskim čimbenicima (tj. tlaku u gumama, površini ceste, opterećenju, stilu vožnje itd.). Shema označivanja guma ne mora nužno biti prikladna za regulaciju emisija TRWP-a. Međutim, to bi se pitanje moglo dodatno ispitati u okviru buduće revizije Uredbe. Pri tome bi trebalo uzeti u obzir rastuću zabrinutost u pogledu onečišćenja zraka i mikroplastičnih čestica u oceanima te posljedicama za okoliš i ljudsko zdravlje.
Kemijski sadržaj materijala od kojih se sastoje gume bitan je za učinke TRWP-a na zdravlje, a već je reguliran Uredbom REACH 13 .
Osim toga, treba napomenuti da bi se to pitanje moglo dodatno ispitati u okviru homologacijskog zakonodavstva za gume 14 .
4.6. Prianjanje na snijegu i ledu
U okviru sheme označivanja guma prianjanje na mokroj podlozi služi kao mjera za sigurnost. Međutim, time nastaje rizik od zavaravanja potrošača koji kupuju gume za zimske uvjete jer gume koje su konstruirane tako da postižu bolji učinak na snijegu i ledu često imaju slabije prianjanje na mokroj podlozi od standardnih ljetnih 15 guma. Uključivanjem učinka na snijegu i ledu u shemu označivanja otklonila bi se zabrinutost u pogledu sigurnosti te bi se potrošačima pružilo potpunije podatke, što bi u konačnici dovelo do većeg povjerenja u oznaku, posebno u nordijskim zemljama. U tom bi se kontekstu moglo razmotriti i informiranje potrošača o važnosti starosti gume zbog toga što se radni učinak guma na niskim temperaturama naglo pogoršava sa starenjem gume.
Pojam „zimska guma” utvrđen je u Uredbi (EZ) 661/2009 i pravilniku UNECE-a br. 117 kao „guma kojoj je profil, sastav ili struktura gaznog sloja konstruiran ponajprije tako da se u zimskim uvjetima postiže bolji učinak od obične gume s obzirom na njezinu sposobnost pokretanja ili održavanja kretanja vozila”. Takve gume mogu biti označene oznakom „M+S”, što predstavlja vlastitu izjavu proizvođača za gume koje bi trebale imati bolji učinak u blatu i/ili snijegu. Međutim, trenutačno ne postoje dodatni zahtjevi ili ispitivanja radnog učinka gume za oznaku „M+S”.
Pojam „zimska guma za teške zimske uvjete” utvrđen je u pravilniku UNECE-a br. 117 kao „guma kojoj je profil, sastav ili struktura gaznog sloja posebno konstruiran za upotrebu u teškim zimskim uvjetima” i koja ispunjuje određene zahtjeve za upotrebu oznake 3-PMSF (eng. 3 Peak Mountain Snow Flake, „planina s tri vrha i snježna pahulja”) na boku gume. Te se gume nazivaju i „zimskim gumama” te su u određenim državama članicama obvezne u zimskim uvjetima.
Pojmovi „zimska guma” i „zimska guma za teške zimske uvjete” odnose se na gume tipa C1, C2 i C3. Dodatna je kategorija guma za zimske uvjete „nordijske zimske gume”, koja se odnosi na gume konstruirane za upotrebu na ledu i mokrom ledu koje nisu gume čavlerice. Trenutačno ne postoji pravna definicija nordijskih zimskih guma, ali je u tijeku priprema norme ISO za ispitivanje učinka gume na ledu, koje je slično ispitivanju učinka na snijegu zimskih guma za teške zimske uvjete, za koju se očekuje da će biti dovršena tijekom 2017. Ispitivanje učinka na ledu odnosi se samo na gume C1.
Za učinak prianjanja na mokroj podlozi najprikladnije su rješenje ispitivanje i oznaka 3-PMSF jer ih proizvođači guma već upotrebljavaju te bi stoga troškovi provedbe bili niski. Tom se dodatnom informacijom kompenzira obično slaba srednja ocjena prianjanja na mokroj podlozi na oznaci EU-a.
Očekivana bi norma ISO, u kombinaciji s graničnom vrijednošću i odgovarajućim piktogramom, mogla biti korisno rješenje i za „nordijske zimske gume” (tj. gume za ledene uvjete), koje često imaju najniže vrijednosti prianjanja na mokroj podlozi.
U oba slučaja (gume za snježne i ledene uvjete), svi dodatni podaci koji se navode na oznaci trebali bi se odnositi samo na gume koje je treća strana certificirala primjenom standardnog postupka ispitivanja. To je nužno za održavanje i jačanje povjerenja potrošača u oznaku.
4.7.Baza podataka za registraciju
U okviru studije kojom se podupire preispitivanje istražena je prikladnost uspostave baze podataka za registraciju oznaka za gume i povezane tehničke dokumentacije na razini EU-a radi poboljšanja provedbe. Analizom je utvrđeno da bi takva baza podataka mogla biti korisna za dobivanje tržišnih informacija radi donošenja odluka o politikama i olakšavanja nadzora tržišta te da bi mogla poslužiti kao alat za informiranje potrošača. Mogla bi biti dobar instrument za postizanje veće transparentnosti u pogledu ispitnih metoda i uvjeta koje primjenjuju dobavljači, za koju određena tijela za nadzor tržišta smatraju da trenutačno nedostaje. Baza podataka za registraciju mogla bi krajnjim korisnicima pružiti podatke o parametrima označivanja prije prodaje.
Bilo koja potencijalna baze podataka morala bi nadopunjivati postojeću bazu podataka u okviru informacijskog i komunikacijskog sustava za tržišni nadzor (ICSMS) 16 , koja obuhvaća proizvode prisutne na tržištu EU-a koji nisu u skladu sa zakonodavstvom EU-a o proizvodima, kao i bazu podataka uspostavljenu u skladu s revidiranom Uredbom o označivanju energetske učinkovitosti (EU) 2017/1369. Pri razmatranju potencijalne baze podataka za registraciju guma mogla bi se pokazati korisnima iskustva povezana s budućom bazom podataka o označivanju energetske učinkovitosti.
4.8. Nadzor tržišta i provedba
Aktivnosti nadzora tržišta razlikuju se među državama članicama odgovornima za provedbu nadzora. Inspekcije prodajnih mjesta prevladavajući su način nadzora tržišta. Neka su tijela pregledala tehničku dokumentaciju, ali samo ih je nekoliko provelo laboratorijska ispitivanja radi provjere vrijednosti na oznaci. Tijela za nadzor tržišta smatraju da su visoki troškovi i nedovoljan broj akreditiranih ispitnih ustanova najveće prepreke za laboratorijsko ispitivanje guma.
Niska razina nadzora tržišta narušava povjerenje potrošača te trgovcima daje dojam da je označivanje guma nisko na listi prioriteta nadležnih tijela.
Većina država članica vidi zajedničku akciju u obliku programa ispitivanja za označivanje guma koji sufinancira EU 17 kao priliku da započnu laboratorijska ispitivanja na gumama. Cilj je zajedničke akcije dobiti više ispitnih podataka i razviti najbolje prakse za ispitivanje u svrhu nadzora tržišta.
Neka od ispitivanja guma koja su provela tijela za nadzor tržišta pokazuju da bi rezultati mogli odstupati od vrijednosti navedenih na oznaci, čak i kada je isti model gume ispitan u različitim akreditiranim laboratorijima ili na različitim ispitnim stazama, bez mogućnosti utvrđivanja odnosi li se taj problem na sva tri parametra ili samo na neke od njih. O istom su problemu izvijestili brojni časopisi o automobilima i udruge potrošača koji provode ispitivanja. Bez mogućnosti da kvantificiraju različite uzroke, tijela za nadzor tržišta vjeruju da bi velik dio tog problema mogao biti prouzročen:
·samom metodom mjerenja (posebno za prianjanje na mokroj podlozi),
·različitim uvjetima u kojima su provedena ispitivanja,
·nepravilnom primjenom ispitnih metoda i
·nedostatkom transparentnosti uvjeta ispitivanja i izračuna vrijednosti na oznaci.
Iskustvo koje su industrija i tijela za nadzor tržišta stekli u pogledu ispitnih normi za prianjanje na mokroj podlozi upućuje na mogućnost daljnjeg poboljšanja točnosti ispitne metode. Na primjer, to bi se moglo postići preispitivanjem rasponâ skupa ispitnih uvjeta i/ili matematičkim formulama koje omogućuju usklađivanje rezultata kada se ispitivanja provode u različitim uvjetima, primjerice zbog različitih lokacija ispitivanja ili različitih razdoblja godine. Budući da je sigurnost najvažniji čimbenik za potrošače prilikom kupnje guma, to je važan aspekt kojim bi se trebalo pozabaviti u budućnosti. Kad je riječ o ispitivanju buke i otpora kotrljanja, situacija je manje osjetljiva. Za mjerenje otpora kotrljanja guma (koji ukazuje na učinkovitost potrošnje goriva) uspostavljena je mreža „referentnih laboratorija” 18 radi optimizacije točnosti i ponovljivosti ispitnih rezultata u okviru postupka za usklađivanje ispitnih uređaja.
Uredbom o označivanju guma nisu obuhvaćene detaljne odredbe o nadzoru tržišta i provedbi. Umjesto toga, u Uredbi se upućuje na odredbe Uredbe (EZ) 765/2008 19 koja uključuje opća pravila o nadzoru tržišta proizvoda i kontroli proizvoda koji ulaze na tržište EU-a. Po tome se razlikuje od Uredbe o označivanju energetske učinkovitosti (EU) 2017/1369 koja, uz odredbe navedene u Uredbi (EZ) 765/2008, uključuje detaljnije odredbe o nadzoru tržišta. Osim toga, provedbene mjere u okviru Uredbe o označivanju energetske učinkovitosti moraju uključivati opis sadržaja tehničke dokumentacije koji tijela za nadzor tržišta zahtijevaju u svrhu nadzora tržišta.
Iako su odredbe o provedbi u Uredbi o označivanju guma manje detaljne, tijela za nadzor tržišta u pravilu nemaju poteškoća s nedostatkom ovlasti za obavljanje inspekcija te primjenjuju sankcije u vezi sa shemom označivanja guma.
Tijela za nadzor tržišta i udruge potrošača više su zabrinuti zbog troškova ispitivanja, nejasnih ispitnih metoda i netočnih rezultata ispitivanja.
5.Zaključci
U studiji kojom se podupire preispitivanje istaknut je potencijal za pojednostavnjenje i veću učinkovitost postojećeg zakonodavstva. Točnije, postoji veliki potencijal za daljnje uštede u potrošnji goriva, a mogli bi se dodatno poboljšati i aspekti cestovne sigurnosti i buke kotrljanja.
Studija kojom se podupire preispitivanje te razgovori s dobavljačima i distributerima (prodavačima) guma, tijelima za nadzor tržišta, udrugama potrošača i nevladinim organizacijama za zaštitu okoliša na kojima se studija temelji upućuju na niz problema čijim bi se rješavanjem mogla poboljšati Uredba i njezina provedba.
Postoji prostor za poboljšanje jasnoće, točnosti, pouzdanosti i prepoznatljivosti oznake te za bolju provedbu u državama članicama. Na primjer, ta bi se poboljšanja mogla ostvariti unaprjeđenjem ispitnih mjerenja, jačanjem nadzora tržišta i razmatranjem drugih mogućnosti.
Krajnji korisnici nisu dovoljno osviješteni o oznaci i o činjenici da postoji nekoliko drugih aspekata kojima bi se mogle postići znatne uštede energije, istodobno izbjegavajući neproporcionalno povećanje troškova i složenosti sheme.
Njihov je potencijalni učinak znatan. Rješavanjem pitanja utvrđenih u ovom izvješću tržište bi se moglo usmjeriti prema gumama s boljim radnim učinkom. Kad bi do 2030. svi tipovi guma bili u razredu učinkovitosti potrošnje goriva B (umjesto razreda C kako se trenutačno predviđa), potencijalne uštede energije 2030. mogle bi biti na razini od 256 PJ (ili 6,1 Mtoe) godišnje, uz odgovarajuću uštedu emisija CO2 od 18,6 metričkih tona godišnje.
Komisija će dodatno istražiti pitanja navedena u ovom izvješću te bi u dogledno vrijeme mogla predložiti revidiranu Uredbu o označivanju guma.
Studija kojom se podupire preispitivanje Uredbe (EZ) br. 1222/2009 o označivanju guma (Viegand Maagøe A/S, ožujak 2016.).
Gume C1, C2, C3 pravni su pojmovi utvrđeni u Uredbi (EZ) br. 661/2009. Odnose se na gume koje su konstruirane prije svega za osobna vozila, laka gospodarska vozila i teška teretna vozila.
Članak 6. i Prilog III.
Direktiva 2010/30/EU (SL L 153, 18.6.2010., str. 1.).
Uredba (EU) 2017/1369 (SL L 198, 28.7.2017., str. 1.).
Uredba (EZ) br. 661/2009 (SL L 200, 31.7.2009., str. 1.).
PJ ili petadžul: 1015 džula.
Mtoe: milijuni tona ekvivalenta nafte.
Na temelju modela zaliha uspostavljenog za studiju kojom se podupire preispitivanje Uredbe o označivanju guma.
Kalkulator : Ušteda se temelji na energetskoj učinkovitosti gume i broju kilometara koje može prijeći komplet guma.
Studija o primarnom mikroplastičnom onečišćenju , str. 31. i studija o izvorima onečišćenja mora str. 365.
Uredba (EZ) br. 1907/2006 REACH (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
Uredba (EZ) br. 661/2009 (SL L 200, 31.7.2009., str. 1.).
Pojam „ljetna guma” ne odgovara pravnoj definiciji određenog proizvoda, već se odnosi na običnu gumu koja se po mogućnosti upotrebljava u zimskim uvjetima koji nisu teški. U informativne svrhe, postoji i pojam „cjelogodišnje gume” koji isto tako ne odgovara pravnoj definiciji, a označuje gume koje se mogu upotrebljavati u ljetnim i zimskim uvjetima u skladu s izjavom proizvođača. Općenito se označavaju oznakom „M+S”, ali ne moraju nužno odgovarati odobrenoj certifikaciji 3-PMSF kao pravno definirana „zimska guma za teške zimske uvjete”. Svi ti različiti pojmovi za gume („ljetne” i „cjelogodišnje”) odgovaraju izjavi proizvođača bez dodatnih zahtjeva ili ispitivanja radnog učinka gume.
Riječ je o bazama podataka koje obuhvaćaju cijeli EU i koje Europska komisija vodi radi arhiviranja informacija o pitanjima povezanima s aktivnostima provedbe i razmjene tih informacija između država članica i Komisije .
Komisijin projekt za nadzor tržišta, MSTyr15, financiran je u okviru programa Obzor 2020. u cilju poboljšanja provedbe Uredbe o označivanju guma (EZ) 1222/2009 učinkovitijim djelovanjem tijela za nadzor tržišta (osposobljavanje, smjernice itd.). Vidjeti www.mstyr15.eu .
Uredba (EZ) br. 765/2008 (SL L 218, 13.8.2008., str. 30.).