EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 13.9.2017.

COM(2017) 479 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Ulaganje u pametnu, inovativnu i održivu industriju
Obnovljena strategija industrijske politike EU-a

1.Europska industrija u novom industrijskom dobu

Industrija je ključni pokretač produktivnosti i inovacija, a stoga oduvijek i okosnica gospodarskog napretka Europe. Možemo se osloniti na snažnu industrijsku bazu, ali države članice, institucije EU-a i, ponajviše, sama industrija, moraju uložiti znatne napore da bi se europski vodeći industrijski položaj održao i ojačao u dobu globalizacije, izazova održivosti i brzih tehnoloških promjena.

U političkim smjernicama predsjednika Junckera naglašena je važnost jake i uspješne industrije za budućnost europskoga gospodarstva, kao i to da bi do 2020. udio industrije u BDP-u EU-a trebao ponovno porasti na 20 %. Industrija izravno osigurava 36 milijuna radnih mjesta 1 te pridonosi visokom životnom standardu naših građana. Ključna je za europsko globalno predvodništvo i međunarodni značaj. I predsjednik Europskog parlamenta nedavno je ponovno naglasio važnost europske industrijske baze i ključno mjesto koje zauzima u našim politikama 2 .

Europa je globalni predvodnik u brojnim industrijama, posebice kad je riječ o niskougljičnim sofisticiranim proizvodima i uslugama visoke dodane vrijednosti. Taj je položaj izgrađen na velikom jedinstvenom tržištu s 500 milijuna potrošača, snažnim vrijednosnim lancima, visokokvalificiranom i nadarenom radnom snagom te svjetski značajnom znanstvenom bazom. Međutim, potrebno je učiniti jako puno kako bi se odgovorilo na izazove i iskoristile goleme prilike u novom industrijskom dobu 3 .

To novo industrijsko doba obilježavaju žustre gospodarske, društvene i okolišne promjene te tehnološka otkrića u područjima poput robotike, interneta stvari, umjetne inteligencije, energetskih sustava i biogospodarstva. Informacijske tehnologije omogućuju automatizaciju, a ona preobražava tradicionalne proizvodne procese i prirodu rada. Industrija se sve više integrira u globalne vrijednosne lance s izraženim uslužnim komponentama. Novi poslovni modeli uzburkavaju ustaljene odnose na tradicionalnim tržištima.

Inovacije i stvaranje vrijednosti stubokom se mijenjaju kao odgovor na zahtjeve novog naraštaja potrošača koji očekuju sudjelovanje u stvaranju vrijednosti, povezivost i mjerenje uspješnosti u stvarnom vremenu. Zbog toga se zamućuje razlika između proizvodnje i usluga. U našem povezanom svijetu podaci su sve važniji za konkurentnost. Osim toga, budući da se sve više osjećaju posljedice pretjeranog iskorištavanja prirodnih resursa i klimatskih promjena, eksponencijalno će porasti potražnja za održivim proizvodima i kružna potrošnja.

Ti su trendovi stvarni i nepovratni, a industrija počinje iskorištavati prilike koje se zbog njih ukazuju. Industrija EU-a uspjela je preokrenuti silazni trend svojeg udjela u izvozu na tržištu i udjela u ukupnoj dodanoj vrijednosti. Tržišni udjeli izvoza robe iz EU-a postupno rastu, dok su, kad je riječ o uslugama, stabilni. Bruto dodana vrijednost industrije povećala se 6,4 % od 2009. do 2016. za EU27 4 , odnosno 4,7 % za EU28. Udio proizvodne industrije i ulaznih faktora kojima je snabdijevaju ekstraktivna industrija, industrija električne energije, plina i vodna industrija iznosio je 21 % ukupne dodane vrijednosti u EU27 2016. (19 % u EU28) 5 . Dodana vrijednost same proizvodnje porasla je 25 % u EU27 (23 % u EU28) u realnom iznosu od 2009., a njezin udio u gospodarstvu povećao se s 15,5 % (14,7 % u EU28) na 17,1 % (16,1 % u EU28).

Izvor: Eurostat 6

Preokrenut je i silazni trend zaposlenosti u industriji. Od 2009. do 2013. broj radnih mjesta u industriji pao je za 1,8 milijuna (5,4 %) u EU27, ali od 2013. otvoreno je više od 1,5 milijuna novih. Broj radnih mjesta u proizvodnji rastao je još brže, posebice bolje plaćenih inženjerskih, stručnih i rukovodećih poslova 7 . Rast zaposlenosti u industriji i njezine dodane vrijednosti odrazio se i na godišnju stopu rasta produktivnosti rada u industriji EU-a, koja je prosječno iznosila 2,7 % između 2009. i 2016. Rast produktivnosti rada u EU-u veći je nego u drugim velikim gospodarstvima (npr. SAD 0,7 % godišnje između 2009. i 2015., Japan 3,4 %, Južna Koreja 2,3 %) 8 .

Izvor: Eurostat

Moramo i dalje biti aktivni kako bismo se nosili s promjenama vrijednosnih lanaca, izazovima održivosti, promjenama globalne potražnje i preostalim strukturnim slabostima u našem poslovnom okruženju. Posebno su osjetljiva mala i srednja poduzeća. Mnoge osobe još ne raspolažu vještinama potrebnima za industriju budućnosti, pa ni osnovnim digitalnim vještinama. Sve veći jaz u produktivnosti između tehnoloških predvodnika i onih koji zaostaju otežava mogući rast, veće usklađivanje gospodarskih i socijalnih sustava te teritorijalnu koheziju. Europski konkurenti mnogo ulažu u unaprjeđenje svojih industrija; stopa ulaganja u EU-u još je ispod povijesnog prosjeka 9 . Istodobno se povećava inovacijski jaz između EU-a i nekih zemalja 10 , a velika gospodarstva poput Kine sve više se usmjeravaju upravo na segmente više dodane vrijednosti u kojima Europa postiže najbolje rezultate.

Stoga moramo ojačati sposobnost svoje industrije da se stalno prilagođava i inovira tako što ćemo olakšati ulaganja u nove tehnologije i iskoristiti promjene koje nose sve veća digitalizacija i prijelaz na niskougljično i sve više kružno gospodarstvo. Međutim, poduzeća moraju u tome sudjelovati tako što će nadograditi svoju tehnološku bazu, koristiti se poslovnim modelima orijentiranima na budućnost, u poslovanje ugraditi načela održivog razvoja i prigrliti inovacije.

Prilike koje pruža industrijska preobrazba goleme su, ali da bi ih se iskoristilo, trebat će znatno ulagati u naprednu proizvodnju, ljudsku nadarenost i vještine te nematerijalna sredstva, primjerice istraživanje i inovacije. Za ubrzanu preobrazbu nužno je funkcionalnije jedinstveno tržište. S tehnologijom kao lučonošom, moderna industrijska politika može oživjeti regije EUa i izgraditi otpornost radi prilagođavanja na promjene u globalnom okruženju.

2.Jačanje europske industrije

Stvaranje radnih mjesta i rasta inoviranjem i ulaganjem u središtu je inicijativa Komisije, među ostalim, konkretno, Plana ulaganja, Strategije jedinstvenog tržišta, unije tržišta kapitala, Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta odnosno Novog programa vještina za Europu 11 . Konkurentnost i održiv rast potaknuti su i uspostavljanjem energetske unije, s njezinom ambicioznom klimatskom politikom orijentiranom ka budućnosti, akcijskog plana EU-a za kružno gospodarstvo i vodstvom u provedbi ciljeva održivog razvoja 2030. 12 Uloga Obzora 2020. i europskih strukturnih i investicijskih fondova vrlo je važna u poticanju industrijskih inovacija, a Komisija surađuje s državama članicama u okviru europskog semestra radi provođenja nacionalnih reformi kojima se potiču stvaranje radnih mjesta, rast i ulaganja. U Dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a 13 navodi se da bi iz proračuna EU-a i dalje trebalo ulagati u snagu i otpornost europskoga gospodarstva. 

Komisijina međusektorska politika o boljoj regulativi, koju bi trebalo dopuniti sličnim inicijativama država članica na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, pridonosi boljem zakonodavstvu i rezultatima za društvo. Visokokvalitetno zakonodavstvo pruža pravnu sigurnost nužnu za razvoj poduzeća.

Izražena usredotočenost tih politika na industriju dopunjena je mjerama specifičnima za sektor, primjerice u slučaju čelične, svemirske i obrambene industrije 17 , kao i stavljanjem naglaska na ključne razvojne tehnologije.

Vrijeme je da se pogleda unatrag na učinjeno i sagledaju svi preostali nedostaci. Kako je vidljivo iz Rezolucije Europskog parlamenta od 5. srpnja 2017. 18 i Zaključaka Europskog vijeća od 15. prosinca 2016. i 23. lipnja 2017. te golema interesa i potpore šire zajednice dionika, vlada opće suglasje da je za europsku industriju potrebna sveobuhvatna vizija usmjerena ka budućnosti. Tako ćemo moći bolje djelovati, na temelju deset političkih prioriteta Komisije, kako bismo ojačali europsku industrijsku bazu.

Ovom se Komunikacijom, nadograđujući na Europski dan industrije s početka ove godine i doprinose dionika, odgovara na tu potrebu tako što se utvrđuje strategija za pametnu, inovativnu i održivu industriju koja pridonosi konkurentnosti, radnim mjestima i rastu na korist svih. Za provedbu te strategije nužna će biti zajednička predanost i sustavan rad industrije i svih relevantnih nacionalnih i regionalnih dionika te dionika na razini EU-a.

Stoga bismo trebali dodatno ojačati uspješnu suradnju započetu na prvom Europskom danu industrije, strukturirati je i učiniti redovnom.

3.Pravednije i bolje povezano jedinstveno tržište: osnaživanje ljudi i poduzeća

Pravednije i bolje povezano jedinstveno tržište u središtu je uspjeha europske industrije. Ono mora olakšati integraciju naših poduzeća u europske i globalne vrijednosne lance i davati ključan poticaj industrijskoj konkurentnosti. Mora i pomoći industriji, ljudima i lokalnim zajednicama u prilagodbi na društvene, gospodarske i okolišne promjene. Koristi od preobrazbe industrije moraju biti široko dostupne, a onima koji pritom prođu lošije mora se omogućiti prilagodba i u tome ih poduprijeti. Cjeloživotno učenje, jednake prilike i pravedan pristup obrazovanju, osposobljavanju i tehnološkim vještinama ključni su za izgradnju te otpornosti.

Komisija je protekle dvije godine uvela cijeli niz mjera kako bi Europa i njezina poduzeća mogli iskoristiti prednosti jedinstvenog tržišta. Europski program za ekonomiju suradnje 19 potiče uravnotežen razvoj poslovnih modela ekonomije suradnje koji imaju znatan potencijal poboljšanja učinkovitosti raspolaganja resursima u gospodarstvu. Modernizacija normizacijskog sustava 20 pomoći će u pravodobnom razvoju normi na temelju tržišnih potreba, što će našim industrijama omogućiti da iskoriste prilike na nastajućim tržišnim segmentima. Ovogodišnjim paketom o uslugama 21 uklanjanju se nerazmjerne regulatorne prepreke i tako olakšava mobilnost stručnjaka i pojednostavnjuju postupci koje pružatelji usluga moraju slijediti kada poslovanje šire u druge zemlje EU-a. I, posve nedavno, u paketu mjera za sukladnost 22 naglasak je na učvršćivanju pravila kojima je uređeno jedinstveno tržište i pomaganju građanima i poduzećima kako bi koristi od tržišta bile opipljive i vidljive.

Kako bi dodatno ojačala jedinstveno tržište, Komisija će predložiti i pravila za pojednostavnjenje uzajamnog priznavanja i revidirati pravilnik o nadzoru tržišta kako bi se osiguralo da su proizvodi sigurni te kako bi se više od 500 nacionalnih tijela za nadzor tržišta lakše koordiniralo i kako bi lakše obavljali svoje zadaće. Predstavit će niz inicijativa za modernizaciju okvira intelektualnog vlasništva. Usto, kako bi tijelima pomogla da bolje koriste javnu nabavu kao pokretača pametne, održive i inovativne tehnologije, Komisija će predložiti mjere kako bi ojačala stratešku nabavu, a državama članicama pomogla u pogledu javne nabave za velike infrastrukturne projekte.

Kako bi se ublažio velik pritisak uzrokovan tekućom preobrazbom industrije, koja nju i njezinu radnu snagu prisiljava na prilagodbu, potrebno je posebno voditi računa o izgradnji otpornosti i pomaganju ljudima i zajednicama da iskoriste prilike koje nastaju zbog promjene. Obrazovni sustavi moraju osigurati da su vještine ljudi primjerene za takve promjene i za izbjegavanje širenja socijalnog jaza. Te se vještine moraju steći dostatno prije ulaska na tržište rada te ih se mora stalno razvijati u skladu s poslovnim okruženjem. Za to je presudno sudjelovanje ključnih dionika, među ostalim socijalnih partnera.

U EU-ovu programu vještina 23 utvrđeno je deset ključnih mjera za unaprjeđenje vještina u Europi, od inicijativa za uklanjanje nedostataka u pogledu osnovnih vještina više od 70 milijuna odraslih u Europi do mjera kojima će se poduprijeti razvoj vještina visoke razine u novonastajućim područjima i predviđati potrebe za njima. Komisija u suradnji s OECD-om podupire države članice u izradi nacionalnih strategija vještina. Komisijin nacrt pristupa sektorskoj suradnji u pogledu vještina 24 bit će uskoro proširen kako bi se unaprijedili ključni industrijski sektori poput građevinskog, sektora čelika, papira, zelenih tehnologija i obnovljivih izvora energije, aditivne proizvodnje i pomorskog prometa. Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta 25 predlaže konkretne mjere za osposobljavanje i prekvalifikaciju europskih građana i radnika u dobu digitalizacije. Nedavno pokrenuti Europski stup socijalnih prava 26 obuhvaća budućnost rada i nastajuće tržište rada u digitalnim tehnologijama. Među ostalim, cilj mu je rješavati izazove povezane s novim i nestandardnim oblicima radnog odnosa, uvjetima rada i pristupom socijalnoj zaštiti.

Komisija će dodatno naglasiti usmjerenost Europskog socijalnog fonda ka rezultatima kako bi poduprla otpornost i konkurentnost tržišta rada. Nacionalne politike u pogledu tržišta rada ključne su u procjenjivanju budućih potreba za vještinama i upotrebi Europskog socijalnog fonda za bolje upravljanje promjenama i osiguravanje odgovarajućeg osposobljavanja. Neizostavan je i program Erasmus+, kojim se nove vještine stječu učenjem u inozemstvu. Iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji pruža se potpora radnicima zahvaćenima velikim otpuštanjima uzrokovanima globalizacijom ili krizom.

4.Unaprjeđenje industrije za digitalno doba

Budućnost industrije je digitalna. Digitalni prijelaz u središtu je tekuće industrijske revolucije. Napredak u tehnologijama poput velikih količina podataka, umjetne inteligencije i robotike, interneta stvari i računalstva visokih performansi utječe na samu srž rada, ali i društvo u cjelini 27 . Stupanjem digitalnih tehnologija na scenu uslužna komponenta industrije sve je važnija. Poticanje veće uporabe pametnih tehnologija u industrijskim vrijednosnim lancima i među njima te promicanje stabilnog rasta stoga su ključ za europski rast i konkurentnost.

Europa je globalni predvodnik u mnogim proizvodnim industrijama, a njezina su poduzeća često među vodećima kad je riječ o digitalizaciji i automatizaciji u ključnim industrijskim sektorima 28 . Uloga Europe u podatkovnoj ekonomiji i ekonomiji platformi ograničena je, a uporaba digitalnih tehnologija u MSP-ovima niska 29 . Samo petina poduzeća u EU-u visoko je digitalizirana 30 . Poduzeća stoga moraju dati svoj obol tako što će uložiti u digitalne tehnologije, a onda iskoristiti njima potaknute inovativne prednosti i porast produktivnosti. Poslovni modeli i procesi mogu se promijeniti, rukovoditelji i osoblje možda će morati steći nove vještine, a prijelaz na nove tehnologije može se ubrzati, ali promjene su neizbježne i ako se digitalizacija zapostavi: vjerojatan gubitak konkurentnosti, tržišnog udjela i, naposljetku, radnih mjesta, a u najgorem slučaju, ugroženo postojanje samog poduzeća.

Zbog toga je u sveobuhvatnoj strategiji o Digitalizaciji europske industrije 31 jak naglasak na njezinoj većoj digitalizaciji. Europska platforma nacionalnih inicijativa za digitalizaciju pokrenuta je u ožujku. Njome je uspostavljen europski koordinacijski okvir i potiče digitalizacijske politike u svim državama članicama 32 . Komisija ulaže i u razvoj centara za digitalne inovacije i druge tehnološke centre kako bi poduzećima iz EU-a na raspolaganju bile koordiniranije i bolje usluge potpore. Tako se lakše s tim mogućnostima upoznavaju i poduzeća koja još nisu započela s digitalizacijom. 

Digitalne industrijske platforme (npr. industrijske internetske i podatkovne platforme) pomoći će u približavanju različitih tehnologija i aplikacija, olakšavajući time razvoj novih proizvoda, procesa i, posebice, novih poslovnih modela i modela pružanja usluga. Komisija objavljuje za to namijenjene pozive kako bi poduprla njihov razvoj u nizu područja poput automatizacije i suradnje u proizvodnji, poljoprivredi visoke preciznosti i energetici.

Brojnim drugim inicijativama iz Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta potiču se digitalizacija industrije i modernizacija javnih usluga, među ostalim mjerama za standardizaciju IKT-a 33 te mjerama usmjerenima na javnu upravu 34 , povezivost velike brzine (uključujući 5G) i internet stvari. Međutim, preispitivanjem Strategije na sredini razdoblja provedbe 35 pokazalo se da Europa treba učiniti još više. Komisija će u okviru svojeg mandata predložiti niz daljnjih, ambicioznih inicijativa kako bi jedinstveno digitalno tržište ispunjavalo potrebe europske industrije. Tim se inicijativama rješavaju pitanja poput razvoja podatkovne ekonomije, umjetne inteligencije i računalstva visokih performansi, koja su ključna za pametne industrijske ekosustave i primjenu velikih količina podataka.

Danas donesen sveobuhvatan paket o kibersigurnosti 36 važan je doprinos rješavanju kiberprijetnji i dodatno poboljšava podatkovnu sigurnost i zaštitu u Europi. Konkretno, inicijativa za uspostavljanje mreže kompetencija u području kibersigurnosti u suradnji s Europskim centrom za kibersigurnosno istraživanje i kompetencije poduprijet će razvoj industrijskih kapaciteta. To će dodatno pridonijeti EU-ovim nastojanjima da postane globalni predvodnik u razvoju digitalnih tehnologija nove generacije. Inicijativa za slobodan protok podataka ojačat će europsku podatkovnu ekonomiju tako što će osigurati bolje i konkurentnije podatkovne usluge.

Najmodernija digitalna infrastruktura i iskorištavanje odgovarajućih resursa također su ključni za razvoj revolucionarnih digitalnih inovacija poput aditivne proizvodnje ili automatizirane voženje, kao i za raširenu digitalizaciju u svim dijelovima naših gospodarstava i životima građana. EU i države članice moraju osigurati okvir koji omogućuje razvoj takve infrastrukture. Osim toga, Europski fond za strateška ulaganja s više od 20 milijardi EUR očekivanog financiranja namijenjenog za projekte već je postao bitan pokretač ulaganja u digitalnu infrastrukturu. Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe i europski strukturni i investicijski fondovi također znatno ulažu u ključne digitalne tehnologije budućnosti 37 .

Povezivost nove generacije – posebno 5G – temelj je budućih poslovnih modela. Samoupravljajuća vozila, internet stvari i bezbrojne druge primjene o kojima će ovisiti snaga industrije u budućnosti ne mogu se ostvariti bez veće i nefluktuirajuće brzine pristupa internetu. Puno se ulaže u uvođenje standarda 5G, ali velike su i potencijalne koristi, koje europskoj industriji mogu osigurati prednosti koje uživa tehnološki predvodnik i veću globalnu konkurentnost.

5.Nadograđivanje europskog predvodničkog položaja u niskougljičnom i kružnom gospodarstvu

EU međusektorskim pristupom teži održivom razvoju i pokretač je Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i Programa održivog razvoja za 2030. Predvodi globalni prijelaz na niskougljično i kružno gospodarstvo. Europa sada mora to vodstvo iskoristiti u svim sektorima i sučeliti se sa sve većom globalnom konkurencijom u zelenoj proizvodnji i tehnologijama čiste energije.

Prijelaz naših poduzeća na održivije i resursno učinkovitije poslovne modele štiti okoliš, ali i osigurava konkurentsku prednost zbog znatnih ušteda 38 . Tako se mogu otvoriti nova radna mjesta i prilike za radnike i poduzetnike. Komisija će u prosincu 2017. iznijeti novi niz mjera u pogledu kružnoga gospodarstva. Sadržavat će strategiju za uključivanje plastike u kružno gospodarstvo u Europi, među ostalim poticanjem inoviranja i ulaganja. Snažniji razvoj biogospodarstva također može EU-u pomoći da ubrza napredak prema kružnom i niskougljičnom gospodarstvu time što će se tako poboljšati proizvodnja obnovljivih bioloških resursa, njihova pretvorba u bioenergiju i izrada na njima temeljenih proizvoda. Prijelaz na kružno gospodarstvo ne može se izvesti neovisno o okruženju jer su poduzeća EU-a sve više integrirana u globalne opskrbne lance. S obzirom na stratešku važnost sirovina za proizvodnu industriju u EU-u 39 Komisija provodi širok niz mjera u okviru Inicijative EU-a za sirovine te će i dalje pomagati u osiguravanju njihove sigurne, održive i cjenovno prihvatljive opskrbe. Neke su sirovine posebno važne jer su gospodarski vrlo vrijedne, dok je njihova opskrba podložna visokom riziku. Komisija usporedno s tom strategijom predstavlja revidirani popis sirovina kritičnih za EU 40 .

Komisija je već predstavila većinu zakonodavnih prijedloga za provedbu Okvirne strategije energetske unije i Pariškog sporazuma, a sada je usmjerena na uspostavljanje konkretnih mjera kako bi se ta provedba ubrzala. Iako Pariški sporazum globalno mijenja pravila igre, ono na što su se zemlje obvezale razlikuje se. Stoga, u mjeri u kojoj će i dalje postojati nejednaki uvjeti, sektorima izloženima riziku besplatno se dodjeljuju emisijske jedinice iz sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS). Klimatska politika EU-a pruža i alate za izravno podupiranje niskougljičnih inovacija u industriji 41 . Iz Programa rezerve za nove sudionike (NER) 300 dodijeljena je 2,1 milijarda EUR za 39 visoko inovativnih projekata. Kad je riječ o razdoblju nakon 2020., predviđeno je da se emisijske jedinice ETS-a izdvoje za stvaranje Fonda za inovacije kako bi se za energetski intenzivnu industriju, obnovljive izvore energije i hvatanje i skladištenje ugljika poduprle opsežne demonstracije visoko inovativnih niskougljičnih tehnologija. Iz Fonda za modernizaciju podupirat će se modernizacija sektora u deset država članica s nižim dohotkom.

Komisija je u paketu o čistoj energiji 42 , donesenom prošlog studenoga, predložila nov okvir kako bi se ubrzao, preoblikovao i konsolidirao prijelaz gospodarstva EU-a na nove oblike energije, a istovremeno osigurali njegov predvodnički položaj i konkurentnost. Paket će potaknuti natjecanje na veleprodajnom tržištu električne energije i otvoriti ga novim uslugama i poslovnim modelima. Usto, u njemu se utvrđuje okvir kojim se prijelaz na niskougljično i kružno gospodarstvo podupire konkretnim i kratkoročnim mjerama radi ostvarivanja opipljivih rezultata za industriju, regije, gradove, radnike i građane EU-a. Kako bi se primjena inovacija na tržištu ubrzala diljem svijeta, EU će 2018. s nordijskim zemljama biti domaćin velikom svjetskom sastanku na vrhu „Mission Innovation and Clean Energy Ministerial” na kojem će prisustvovati međunarodni partneri čije obveze čine 85-90 % ukupnih globalnih ulaganja u čistu energiju.

Jak se naglasak mora staviti i na mobilnost s niskom razinom emisije. Komisija će nakon strategije za mobilnost s niskom razinom emisije iz 2016. i paketa za mobilnost iz 2017. 43 ove jeseni iznijeti nove prijedloge koji doprinose tom cilju, uključujući ojačane standarde razina ugljikova dioksida nakon 2020./2021. za automobile i kombije i Akcijski plan infrastrukture alternativnih goriva kako bi se dala potpora postavljanju temeljne infrastrukture za napajanje u EU-u.

Da bi EU bio i dalje konkurentan u tom području, nedostajuće će se karike u odgovarajućim vrijednosnim lancima morati umetnuti. Zbog toga je ulaganje u baterije strateški važno. Kako bi se dao početni poticaj industrijskim inicijativama za potpuni vrijednosni lanac baterija u EU-u za mobilne i za nemobilne primjene, Komisija će se sastati s dionicima 44 radi optimiziranja mogućeg doprinosa javnosti. Potom će u prvoj polovini 2018. uslijediti prijedlog o standardima razina ugljikova dioksida za kamione i autobuse (teška vozila).

Komisija usto u kontekstu unije tržišta kapitala razvija strategiju za održive financije kako bi se privatni kapital bolje usmjerio prema održivijim ulaganjima. Jasnije razlikovanje održivih i drugih ulaganja bit će ključ za uključivanje širih rizika i povrata u dugoročne odluke te će povećati povjerenje u provedbu projekata, objavljene informacije i oznake.

6.Ulaganje u industriju budućnosti

Ulaganje iz EU-a i izvan njega u infrastrukturu i nove tehnologije preduvjet je našoj industrijskoj preobrazbi. Premda ukupna ulaganja postupno rastu, i dalje nas brojni konkurenti nadmašuju u ulaganjima u inovacije i druga nematerijalna sredstva. Europa mora potaknuti dodatna kapitalna ulaganja, olakšati širu uporabu obećavajućih inovacija i uspostaviti povoljno okruženje za rast dinamičnih MSP-ova. 

„Junckerovim planom”, odnosno Planom ulaganja za Europu, pokrenutim u studenome 2014., uspostavljen je Europski fond za strateška ulaganja kako bi se diljem kontinenta poticali strateški projekti i tako rješavao problem pomanjkanja ulaganja. Već je ostvaren uspjeh u kanaliziranju znatnog privatnog ulaganja u digitalnu infrastrukturu, energetiku, istraživanje, promet, razvojne i inovacijske projekte te su tako osigurana velika financijska sredstva za gospodarstvo i dana podrška nedavno zabilježenom porastu ulaganja. Grupa Europske investicijske banke usto je razvila instrumente vlasničkog kapitala, koji su posebno bitni inovativnim poduzećima u nastajanju.

Komisijin prijedlog revidiranja i proširenja Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU 2.0) predviđa da se 40 % porasta kapaciteta tog fonda za pokrivanje rizika usmjeri ka povećanju pristupa financiranju za MSP-ove, a Europska investicijska banka proširit će svoj udio u financiranju poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. Istodobno će se Komisijinim prijedlogom „skupne uredbe” pojednostavniti kombiniranje EFSU-a s resursima europskih strukturnih i investicijskih fondova radi ostvarenja većeg učinka, uključujući za investicijske platforme 45 .

Kako bi proizvodni sektor bio visokokonkurentan, uspješna strategija mora se zasnivati na snagama i sredstvima Europe u strateškim vrijednosnim lancima novih tehnologija te ih se mora ojačati. Kako bi se to postiglo, javne uprave i industrije iz nekoliko država članica trebaju zajednički raditi i ulagati. Komunikacija Komisije o važnim projektima od zajedničkog europskog interesa osmišljena je za takve strateške projekte 46 . Primjeri europski strateški važnih vrijednosnih lanaca pohrana su energije i elektroničko čipovlje. Ondje gdje se upotrebljavaju u državama članicama mogu biti neizostavni u promicanju politika i mjera u područjima ključnima za gospodarski rast. Kako bi pristup s državama članicama i industrijom u pogledu važnih projekata od zajedničkog europskog interesa bio proaktivniji, Komisija će uspostaviti strateški forum, koji će uključiti ključne dionike, kako bi se identificirali ključni vrijednosni lanci i investicijski projekti te pratio ostvareni napredak.

U okviru Strategije jedinstvenog tržišta znatno se napredovalo s unijom tržišta kapitala i inicijativom za novoosnovana poduzeća u cilju olakšanja pristupa financiranju za prve razvojne stadije naših inovativnih poduzeća. Unija tržišta kapitala poduzećima olakšava ulaganja na svim razinama tako što se poboljšava pristup alternativnim izvorima financiranja. Pravila europskih fondova poduzetničkog kapitala revidirana su kako bi im se omogućilo da financiraju širi skup poduzeća, a Uredba o prospektu izmijenjena je kako bi MSP-ovi lakše dolazili do sredstava. Stvara se paneuropski fond fondova poduzetničkog kapitala kako bi se odgovorilo na potrebu većih ulaganja tog kapitala nakon faze osnivanja.

Komisija će sada ocijeniti kako bi se zakonodavstvom EU-a moglo uspostaviti razmjernije regulatorno okruženje i tako olakšati uvrštavanje MSP-ova na burzu. Poduzet će se i daljnje inicijative u pogledu financijskih tehnologija (FinTech), posebice radi promicanja inovativnih financijskih alata poput skupnog financiranja i istraživanja mogućnosti razvoja europskih osiguranih obveznica za MSP-ove i infrastrukturne zajmove 47 . Kako bi se dodatno pokrio jaz financiranja u uvođenju inovacija na tržište, Komisija će razmotriti uspostavljanje dopunske Europske mjere za rast temeljen na rizičnom kapitalu da bi fondovi poduzetničkog kapitala mogli povećati svoj investicijski kapacitet.

Određenim je sektorima zbog njihovih različitih profila rizika i stupnja odnosno opsega njihovih aktivnosti teže nego drugima pribaviti financiranje. Komisija ciljano djeluje u sektorima poput svemira i obrane kako bi se lakše koristile nove prilike za različite dijelove opskrbnog lanca. Europskim fondom za obranu začela je budući razvoj europskog sektora obrane.

Poboljšanje okvirnih uvjeta za ulaganja, uključujući regulatornu predvidljivost, pošteno tržišno natjecanje i vladavinu prava, mora biti ključno u Komisijinu radu s državama članicama na reformama u okviru europskog semestra kao dio trećeg stupa Plana ulaganja za Europu. Nacionalna i regionalna tijela trebala bi učiniti više u pogledu fiskalnog manevarskog prostora kako bi se poduprla kvalitetna ulaganja i premostio investicijski jaz nastao zbog krize.

Sredstvima EU-a i država članica trebalo bi se poticati stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu, a pritom ne ugroziti razvoj dinamičnog privatnog tržišta za financiranje projekata. Unija osigurava da se državnim potporama poduzeća potiču na ulaganje u istraživanje i razvoj (omogućuje se i da one odgovaraju potporama koje konkurenti izvan EUa primaju za slične projekte), druge mjere jačanja konkurentnosti i da odabrana poduzeća od njih ne ostvare ekonomske koristi koje bi negativno utjecale na tržišno natjecanje i na trgovinu među državama članicama.

7.Podupiranje industrijskog inoviranja na terenu

Europa ostvaruje izvrsne istraživačke rezultate u brojnim tehnološkim područjima koja izravno ili neizravno pridonose razvoju pametne, inovativne i održive industrije. Moramo više raditi na tome da istraživanje pretočimo u revolucionarne inovacije koje otvaraju nova tržišta i potiču stvaranje radnih mjesta i rast. Zasad premalo inovativnih poduzeća preraste u velike poslodavce i tržišne predvodnike. Europa treba ojačati svoje razvojno okruženje kako bi njezine disruptivne inovacije koje nose rizik stvarale nova tržišta i industrijske predvodnike u Europi, a ne izvan nje. Moramo raditi na ubrzanju i povećanju primjene tehnologija, posebice među MSP-ovima i tradicionalnim industrijama.

Najviše radnih mjesta otvara se u poduzećima koja brzo rastu i novoosnovanim poduzećima u širenju. Ona inoviraju te jačaju naše gospodarstvo. Osnovati novo poduzeće nije problem u Europi 50 , ali premalo ih dugoročno opstane i proširi poslovanje. Šire se ponajviše poduzeća s visokim rastom. Ona trajno zapošljavaju, pridonose gospodarskom rastu i pokretač su dugoročnih inovacija. U tu se svrhu inicijativom Komisije za novoosnovana i rastuća poduzeća 51 za njih uvodi niz mjera.

Našim novoosnovanim poduzećima i dinamičnim MSP-ovima trebaju pristup rizičnom kapitalu i povoljno poslovno okruženje u Europi kako bi mogli inovirati i rasti. Treba im pomoći da se u svojoj regiji i izvan nje povežu s kvalificiranim osobama, tehnološkim centrima i organizacijama koje pružaju potporu kako bi se znanje brže širilo i kako bi se brže integrirali u globalne vrijednosne lance. Europski institut za inovacije i tehnologiju okuplja vodeća poduzeća, sveučilišta i istraživačke laboratorije radi jačanja europskog inovacijskog kapaciteta. Komisija usto olakšava dijalog o izvrsnosti politike o klasterima 52 i integraciju kreativnosti, dizajna i netehnoloških inovacija u najnoviju tehnologiju radi stvaranja novih proizvoda, poticanja nastanka novih industrijskih vrijednosnih lanaca i oživljavanja tradicionalnih industrija 53 .

Potreban je napredak na svim razinama kako bi naši regulatorni okviri bili dovoljno fleksibilni za razvoj inovacija. Moramo osluškivati potrebe inovatora jer su oni nerijetko manje zamjetni od pozicioniranih subjekata. Komisija će u tu svrhu svojim Planom za bolju regulativu primijeniti načelo inovacija. Ono podrazumijeva da se tijekom izrade i preispitivanja propisa u svim područjima politike uzmu u obzir istraživanje i inovacije, među ostalim, kako bi se zakonodavstvom EU-a poduzećima omogućio lakši ulazak na tržište. 

Naša politika tržišnog natjecanja važan je poticaj poduzećima da inoviraju i ulažu. Razine tržišnog natjecanja i produktivnosti usko su povezane, što znači da se njihovim međuodnosom osigurava održiv i dugoročan gospodarski rast. Politikom tržišnog natjecanja osigurava se da poduzeća mogu pribavljati ulazna sredstva po najpovoljnijim uvjetima, a svoje proizvode plasirati u konkurentom okružju, čime se resursi kojima društvo raspolaže bolje koriste. Nedavnim prijedlogom Komisije o jačanju nacionalnih tijela za tržišno natjecanje želi se dodatno pridonijeti djelotvornoj provedbi propisa na svim razinama jer ta tijela donose oko 85 % odluka kojima se primjenjuju protumonopolska pravila EU-a.

Ova Komisija ustraje i na poreznoj pravednosti i pojednostavnjenju 54 . Nadalje, nedavno ponovno pokrenuta zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit bitan je poticaj poduzećima da inoviraju i šire poslovanje. Kad je riječ o porezu na dodanu vrijednost – koji se sustavno svrstava među najviše opterećujuća područja zakonodavstva 55 – Komisija će još ove godine predložiti kako bitno pojednostavniti obveze poduzeća te će utvrditi put ka stvaranju jedinstvenog područja PDV-a u EU-u.

Kad je riječ o financijskoj potpori Unije inovacijama, iz programa rada 2018. – 2020. za Obzor 2020. izdvojeno je više od 2,6 milijardi EUR za Europsko vijeće za inovacije (projekt u pilot-fazi) kako bi se djelotvornije poduprli projekti usredotočeni na inovacije koje stvaraju nova tržišta. Uz to, 2,2 milijarde EUR ostavljaju se za prioritetna područja 56 kako bi se ubrzalo inoviranje u području čiste energije. Glavne su ciljne skupine inovatori i poduzeća s visokim potencijalom rasta koja ne mogu prikupiti dovoljno privatnog financiranja. Europskim vijećem za inovacije želi se stvoriti novi standard izvrsnosti za izrazito obećavajuće, ali potencijalno rizične inovacije, čime se pridonosi usmjeravanju potpore na razini EU-a.

Osim toga, moramo osigurati vodeći položaj u strateškim tehnologijama za industriju budućnosti. Skupina na visokoj razini za ključne razvojne tehnologije pregledat će ih i utvrditi kako ih najbolje primijeniti u industriji 57 .

8.Međunarodna dimenzija

Otvorena trgovina temeljena na pravilima neizostavan je dio nastojanja da se iskoriste prednosti globalizacije. EU koristi svoj značaj i globalne ravnopravne uvjete promiče u bilateralnim i multilateralnim trgovinskim pregovorima, gdje je to pitanje sve važnije. Trgovinski sporazumi EU-a otvaraju ekonomske prilike Europljanima, a time i radna mjesta 58 . Na temelju tih sporazuma i mala i velika poduzeća domaćem okruženju donose pogodnosti globalizacije 59 . No otvorena trgovina mora biti pravedna i održiva. Jačanje instrumenata trgovinske zaštite i novi razvojni okvir radi praćenja izravnih stranih ulaganja koja bi mogla ugroziti sigurnost ili javni poredak pridonijet će uspostavi globalnih ravnopravnih uvjeta.

Trgovinski je program EU-a ambiciozan. Nekoliko je pregovora u tijeku ili su nedavno zaključeni. Konkretno, sporazumom EU-a i Kanade, koji će se privremeno primjenjivati od 21. rujna 2017., uklonit će se 99 % carina i prepreke trgovini uslugama, a poduzećima iz EU-a omogućiti bolji pristup kanadskom tržištu javne nabave nego bilo kojem drugom njezinu trgovinskom partneru. Osim toga, proteklog su se srpnja EU i Japan, drugo i četvrto po veličini svjetsko gospodarstvo na koja otpada 22 % svjetske trgovine, politički usuglasili o ambicioznom sporazumu i time odaslali jasnu poruku u vrijeme sve većeg protekcionizma u svijetu.

EU-ovi instrumenti trgovinske zaštite pridonose osiguravanju poštenog tržišnog natjecanja za poduzeća iz EU-a, a Komisija će se u punoj mjeri služiti sredstvima na raspolaganju ako uoči nepoštene trgovinske prakse. Djelotvornost tih sredstava u uklanjanju znatnih poremećaja na tržištu dodatno će porasti nakon što suzakonodavci donesu dva prijedloga Komisije, o modernizaciji instrumenata trgovinske zaštite 60 i o novoj metodologiji antidampinškog izračuna 61 .

Mnogi veći trgovinski partneri EU-a i dalje u javnoj nabavi primjenjuju ograničenja koja poduzeća iz EU-a stavljaju u nepovoljan položaj i ne osiguravaju reciprocitet u pogledu pristupa tržištu. Komisija stoga poziva na žurno donošenje svojeg revidiranog prijedloga Instrumenta za međunarodnu nabavu, alata kojim se promiče otvoren i recipročan pristup tržištima javne nabave diljem svijeta.

Usto, pravila EU-a moraju se prilagoditi sve većim izazovima koje predstavlja globalna konkurencija. Primjer za to je kada strani ulagači, posebice poduzeća u državnom vlasništvu, iz strateških razloga preuzimaju europska poduzeća koja raspolažu ključnim tehnologijama. Komisija zato danas predlaže razvojni okvir koji državama članicama omogućuje praćenje izravnih stranih ulaganja koja bi mogla ugroziti sigurnost ili javni poredak, kao i mehanizam suradnje i okvir za praćenje na razini EU-a 62 . Jednako ovoj Komunikaciji, taj je razvojni okvir važan element daljnjih mjera koje se naslanjanju na Komisijin Dokument za razmatranje o svladavanju globalizacije.

9.Partnerstvo s državama članicama, regijama, gradovima i privatnim sektorom

EU poboljšava okvir za radna mjesta, rast i inoviranje, ali većina alata za poticanje i podupiranje industrijske konkurentnosti dostupna je nacionalnoj i regionalnoj razini. Stoga rad na jačanju europske industrije na razini EU-a treba popratiti nacionalnim reformama, uzimajući u obzir razlike među državama članicama i među regijama.

Komisija će nastaviti surađivati s državama članicama u okviru europskog semestra kako bi ispunila glavne potrebe u pogledu industrijske konkurentnosti, primjerice, posebno poboljšane okvirne uvjete za ulaganja, raspodjelu resursa kojom se povećava produktivnost i unaprijeđeno poslovno okruženje. Reforme tržišta proizvoda i usluga trebale bi pridonijeti neometanoj mobilnosti i integraciji vrijednosnih lanaca među sektorima i različitim zemljopisnim područjima. Potrebne su stalne reforme tržišta rada i socijalnih sustava kako bi ispunjavali potrebe građana te poticali inovacije i prilagodbu tako što će pružati sigurnost i potporu i omogućivati preuzimanje rizika, izobrazbu, osposobljavanje i cjeloživotno učenje, stjecanje potrebnih kvalifikacija i prilagođavanje promjenjivim zadacima, karijernim obrascima i radnom životu.

Novi Program potpore strukturnim reformama omogućuje praktičnu pomoć u provedbi strukturnih reformi u kontekstu europskog semestra, dok se države članice i regije, kad je riječ o posebnim reformama njihovih istraživačkih i inovacijskih sustava, osloniti mogu i na Instrument za političku potporu programa Obzor 2020. te na Platformu za pametnu specijalizaciju. Komisija će imenovati „izaslanike za ulaganja” u državama članicama, koji će biti kontaktna točka za nacionalna i regionalna tijela, promotore projekata, ulagače i civilno društvo za pitanja povezana s ulaganjima.

Komisija će pokrenuti pilot-mjeru kako bi se zajednički pružala prilagođena potpora radi odgovora na posebne izazove s kojima se suočavaju regije u krizi ili nazadovanju. Inicijativom će se u bliskoj suradnji s državama članicama i njihovim regionalnim i lokalnim tijelima nastojati nadvladati prepreke rastu tako što će se regijama pomoći da se gospodarski preobraze i diversificiraju u nove, održive gospodarske sektore usmjerene na budućnost.

Općenitije, uloga EU-a važna je u jačanju regija i općina kako bi se mogle nositi s izazovima i prednost davati uzajamnom učenju, a ne primjeni jednakog, općenitog pristupa svim pitanjima. EU pametnom specijalizacijom državama članicama i regijama omogućuje lakšu preobrazbu. U nedavnoj Komunikaciji o jačanju inovacija u europskim regijama 63 istaknuto je kako se pametnom specijalizacijom u suradnji EU-a, država članica i regija može povećati potencijal Europe, primjerice Platformom za modernizaciju industrije 64 .

Potrebno je dodatno djelovati kako bi se olakšala dublja strateška međuregionalna suradnja uzduž industrijskih vrijednosnih lanaca. Moramo ojačati kapacitete lokalnih zajednica da se nose s društvenim i gospodarskim promjenama i na njih prilagode. Iskustvo socijalnih poduzetnika i inovatora pokazuje kako se socijalna otpornost u zajednicama može izgraditi ispunjavanjem posebnih socijalnih potreba i, istodobno, poticanjem gospodarske aktivnosti i zapošljavanja. Društvena odgovornost poduzeća također je važna za održivost te, odgovarajući na potrebe i želje potrošača, pridonosi konkurentnosti i inovativnosti poduzeća.

Intenzivan dijalog industrije, sindikata i drugih dionika pomaže u lakšem predviđanju promjena i prilagođavanju budućim potrebama. Prvi Europski dan industrije, održan u veljači 2017., označio je početak sveobuhvatnog dijaloga sa svim dionicima. Na tome ćemo graditi kako bismo uspostavili otvoren i uključiv forum radi poticanja suradnje i praćenja napretka u provedbi Strategije EU-a za industrijsku politiku. U obzir će se uzeti i razmatranja postojećih skupina povezanih s EU-ovim inicijativama u području industrijske politike 65 . Primjerice, na Europskom danu industrije 2018. raspravljat će se, među ostalim, o budućim tehnologijama na temelju rada Skupine na visokoj razini za ključne razvojne tehnologije 66 i pridonijeti programu Strateškog foruma za važne projekte od zajedničkog europskog interesa.

10.Zaključci

Države članice, europske institucije i relevantni dionici, među ostalim, vodeći glasovi u europskoj industriji, uvelike se slažu o tome da se potrebno ujediniti iza sveobuhvatne i cjelovite strategije za industrijsku konkurentnost i o najvažnijem što bi ona trebala sadržavati.

U ovoj se Komunikaciji navode prioriteti te sveobuhvatne strategije za industrijsku politiku i čemu se njome ponajprije teži. Riječ je o strategiji kojom se industrije jačaju kako bi se otvarala radna mjesta i ostvarivao rast, kojom se štite regije i radnici ponajviše zahvaćeni industrijskim promjenama te učvršćuju europski predvodnički položaj, konkurentnost i tehnološke prednosti. Ta je strategija važna referentna točka i omogućit će usklađeniji pristup osmišljavanju, razvijanju i provođenju naših politika, propisa i financijskih programa.

Iako su poduzeti bitni koraci, potrebno je učiniti još mnogo kako bi se strategija u potpunosti primjenjivala, a industriji i našim građanima iz svih regija EU-a omogućilo da iskoriste prilike koje nosi budućnost. Za to su zajednički odgovorne institucije EU-a te nacionalni i regionalni akteri, a uspjeh ovisi o njihovoj ustrajnosti, suradnji i uključenosti te, najvažnije, aktivnoj ulozi same industrije.

Potreban je otvoren i uključiv forum za dijalog kako bi se pratio napredak te strategije za industrijsku politiku i utvrdilo što je još potrebno poduzeti na svim razinama (međunarodnoj, razini EU-a, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj). Svim relevantnim dionicima treba omogućiti sudjelovanje u tom procesu.

Komisija će prije proljetnog sastanka Europskog vijeća organizirati godišnji Dan industrije, koji će uključiti sve relevantne dionike, kako bi se osiguralo da se naše politike na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini nadopunjuju i tako europskoj industriji omogućilo da otvara radna mjesta, raste i inovira u Europi te istakli novi industrijski, socijalni i ekološki trendovi koje će politike možda trebati obuhvatiti.

Komisija će zaključke Dana industrije predstaviti za industrijskim okruglim stolom na visokoj razini, koji će se uspostaviti 2018. s predstavnicima nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, industrije, socijalnim partnerima i civilnim društvom. Na tom će se okruglom stolu iznijeti mišljenja o inicijativama i mjerama Komisije te dati savjeti o provođenju industrijske politike na različitim razinama.

Europski dan industrije i okrugli stol na visokoj razini imat će važnu ulogu u osiguravanju toga da se ciljevi industrijske konkurentnosti jasno odražavaju u politikama na svim razinama. Kako bi tome dala potreban poticaj, Komisija će nastaviti blisko surađivati s Europskim parlamentom te sa zanimanjem iščekuje redovita razmatranja Europskog vijeća na tu temu.

(1)

     Podaci se odnose na proizvodnu industriju, ekstraktivnu industriju te industriju električne energije, plina i vodnu industriju. Ne odnose se na poslovne usluge ni građevinsku industriju, međutim, one su blisko povezane s industrijom EU-a, posebice s obzirom na sve veću ulogu vrijednosnih lanaca i popratnih usluga uz proizvod („servitizacija”).

(2)

      http://www.europarl.europa.eu/the-president/en/newsroom/speech-by-the-president-of-the-european-parliament-antonio-tajani-to-the-european-council-meeting-on-22-june-2017 .

(3)

     Vidjeti Dokument za razmatranje o svladavanju globalizacije, COM(2017) 240 final.

(4)

     Upućivanja na EU27 u tekstu odnose se na Europsku uniju bez Ujedinjene Kraljevine.

(5)

     Kao i u bilješci 1, podaci ne uključuju poslovne usluge ni građevinsku industriju.

(6)

     Podaci za 2016. su privremeni.

(7)

     Europski centar za praćenje radnih mjesta 2017.

(8)

     Podaci OECD-a temeljeni na broju zaposlenih.

(9)

     Prosječna stopa ulaganja između 1996. i 2007. iznosila je 21,4 %.

(10)

     Poput Južne Koreje i Japana. Vidjeti Europsku ljestvicu uspjeha u inoviranju 2017.

(11)

     COM(2014) 903; COM(2015) 192; COM(2015) 468; COM(2015) 550; COM(2016) 381.

(12)

     COM(2015) 80; COM(2015) 614; COM(2016) 739.

(13)

     COM(2017) 358.

(14)

     Pregled uspješnosti programa REFIT: https://ec.europa.eu/info/law/law-making-process/overview-law-making-process/evaluating-and-improving-existing-laws/reducing-burdens-and-simplifying-law/refit-making-eu-law-simpler-and-less-costly_hr . Primjerice, očekuje se da će se novom kontaktnom točkom za PDV u internetskoj prodaji i usklađenim općim pravilima o zaštiti podataka, koja zamjenjuju pravila 28 država članica, poduzećima omogućiti uštede od po otprilike 2,3 milijarde EUR godišnje.

(15)

      https://ec.europa.eu/info/law/law-making-process/overview-law-making-process/evaluating-and-improving-existing-laws/reducing-burdens-and-simplifying-law/refit-platform_hr .

(16)

     Pridonesite izradi zakonodavstva EU-a: http://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say_hr .

(17)

     COM(2016) 155; COM(2016) 705; COM(2016) 950.

(18)

     Rezolucija Europskog parlamenta od 5. srpnja 2017. o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a kao strateškog prioriteta za rast, zapošljavanje i inovacije u Europi.

(19)

     COM(2016) 356.

(20)

     COM(2016) 358.

(21)

     COM(2016) 820; COM(2016) 821; COM(2016) 822; COM(2016) 824.

(22)

     COM(2017) 255; COM(2017) 256, COM(2017) 257.

(23)

     COM(2016) 381.

(24)

     Nacrt se preliminarno provodi u šest sektora: automobilskom, sektoru obrane, sektoru pomorskih tehnologija, tekstilnom, sektoru odjeće, kože i obuće, svemirskom i sektoru turizma:  https://ec.europa.eu/growth/industry/policy/skills_en .

(25)

     https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/digital-skills-jobs-coalition

(26)

     COM(2017) 250.

(27)

     Procjenjuje se da će do 2025. združeni gospodarski učinak automatizacije u pogledu znanja, rada, robotike i samoupravljajućih vozila dosezati do 12 bilijuna EUR godišnje, uključujući porast produktivnosti. Vidjeti COM(2017) 228.

(28)

     Udio Europe na svjetskom tržištu robotike iznosi 33 %, ugrađenih sustava 30 %, poluvodiča u automobilskoj industriji 55 %, opreme za poluvodiče 20 % te fotoničkih komponenata 20 %.

(29)

     Prema studiji Rolanda Bergera o digitalnoj pripravnosti industrije, oko 60 % velikih industrija i više od 90 % MSP-ova zaostaje u pogledu digitalnih inovacija.

(30)

     Izvješće o digitalnom napretku Europe, SWD(2017) 160.

(31)

     COM(2016) 180.

(32)

     U 15 država članica već su pokrenute nacionalne inicijative, a šest ih je u pripremi. Cilj je uključiti sve države članice do kraja godine.

(33)

     COM(2016) 176.

(34)

     COM(2016) 179.

(35)

     COM(2017) 228.

(36)

     JOIN(2017) 450; COM(2017) 476; COM(2017) 477; COM(2017) 478; COM(2017) 489; C(2017) 6100; COM(2017) 474.

(37)

     Npr. mikroelektroniku, fotoniku, robotiku, računalstvo u oblaku i umjetnu inteligenciju. Iz Obzora 2020. predviđena su ulaganja u iznosu od 3,4 milijarde EUR u ključne digitalne tehnologije. Europski fond za regionalni razvoj ulaže više od 17 milijardi EUR u digitalizaciju industrije, javnu upravu, obrazovanje, širokopojasne mreže, digitalno istraživanje i inovacije te širenje uporabe digitalnih rješenja. Drugi europski strukturni i investicijski fondovi ulažu dodatne 4 milijarde EUR u širokopojasne mreže u ruralnim područjima i e-vještine.

(38)

     Od 2000. energetska intenzivnost europske industrije dvostruko je brže opadala u odnosu na SAD, konkretno, poticana europskim inicijativama i zakonodavstvom. Ne ispuštajući iz vida da je troškovni udio energije znatan u Europi, navedenim je povećana konkurentnost EU-a. Istodobno, industrijska se konkurentnost jača povećanjem energetske učinkovitosti u industrijskim procesima i radu tvornica. Zbog zahtjeva za ekološki dizajn utvrđenih za proizvode koji se koriste u industrijskim procesima i za opremu smanjuju se potrošnja energije i njezini troškovi za industriju.

(39)

     Prema Centru VDI za učinkovitost korištenja resursima (VDI ZRE) materijali su najveća sastavnica troškova u proizvodnom sektoru (44 %, dok na rad otpada 18 %, poreze 3 % te na energiju 2 %).

(40)

     COM(2017) 490.

(41)

     Iz Programa rezerve za nove sudionike (NER) 300 dodijeljena je 2,1 milijarda EUR za 39 visoko inovativnih projekata. Kad je riječ o razdoblju nakon 2020., predviđeno je da se emisijske jedinice ETS-a izdvoje za stvaranje Fonda za inovacije kako bi se za energetski intenzivnu industriju, obnovljive izvore energije i hvatanje i skladištenje ugljika poduprle opsežne demonstracije visoko inovativnih niskougljičnih tehnologija. Iz Fonda za modernizaciju podupirat će se modernizacija sektora u deset država članica s nižim dohotkom.

(42)

     COM(2016) 860.

(43)

     COM(2016) 501; COM(2017) 283.

(44)

     Osim toga, i Industrijski forum za čistu energiju poduprijet će industriju kako bi se iskoristile nove prilike za rast u području obnovljivih izvora i građevinskom sektoru.

(45)

     Poput namjenskog fonda u Nord-Pas-de-Calaisu koji udružuje Europski fond za regionalni razvoj, EFSU i privatne subjekte: http://www.eib.org/infocentre/press/releases/all/2015/2015-237-nord-pas-de-calais-15-meur-dans-un-fonds-dinvestissement-dedie-a-la-troisieme-revolution-industrielle.htm.

(46)

     EU osigurava pravila o državnim potporama (SL C 188 od 20. srpnja 2014.), posebno osmišljena da se države članice potaknu na usmjeravanje javnih sredstava u takve integrirane projekte čiji su učinci jasno vidljivi i u širem području Unije, npr. kad je riječ o ključnim razvojnim tehnologijama. Te tehnologije iziskuju veliku količinu znanja i veoma su istraživački i razvojno intenzivne, zahtijevaju brze inovacijske cikluse, visoka kapitalna ulaganja i visokokvalificiranu radnu snagu – COM/2012/0341.

(47)

     Za potpunije informacije vidjeti preispitivanje akcijskog plana o uniji tržišta kapitala sredinom provedbenog razdoblja, COM(2017) 292.

(48)

     COM(2016) 950.

(49)

     COM(2017) 295.

(50)

     Prema Eurostatu je u EU-u 2014. otvoreno 2,6 milijuna novih poduzeća, odnosno 4 milijuna novih radnih mjesta.

(51)

     COM(2016) 733.

(52)

     Komisija će 2018. uspostaviti stručnu skupinu na visokoj razini zaduženu za klastere koja će dati preporuke kako ih bolje koristiti kao strateški alat industrijske politike. Potporu radu skupine dat će Europski forum za klasterske politike pod okriljem Europskog opservatorija za klastere i industrijske promjene, kako je najavljeno u Komunikaciji o pametnoj specijalizaciji.

(53)

     Komisija podupire stvaranje inkubacijskih mreža za partnerstva i inovacije utemeljene na kreativnosti (među kreativnim pojedincima, tradicionalnim proizvođačima, informatičkom industrijom i znanstvenicima) putem COSME-a, programa Kreativna Europa i njegova Instrumenta jamstva za kulturne i kreativne sektore te putem Europskog fonda za strateška ulaganja i strukturnih fondova. Radit će na jačanju veza i usklađenosti tih različitih instrumenata.

(54)

     Komisija je uvela niz mjera za rješavanje problema agresivnog poreznog planiranja, među ostalim nova pravila o transparentnosti za posrednike koji osmišljavaju i promiču aranžmane poreznog planiranja. Osim toga, države članice sada su obvezne automatski razmjenjivati opsežnu količinu informacija o prihodima i kapitalu koji pojedinci i subjekti drže u inozemstvu.

(55)

     Vidjeti COM(2013) 122.

(56)

     Dekarbonizacija fonda zgrada, obnovljivi izvori energije, pohrana energije, elektromobilnost i sustavi urbanog prijevoza.

(57)

     Koncept ključnih razvojnih tehnologija opsežno je korišten za oblikovanje politika i programa financiranja unutar trenutačnog Višegodišnjeg financijskog okvira. Skupina će, uzimajući u obzir dalekosežne i brze promjene u industrijskom i tehnološkom okruženju, pregledati popis identificiranih tehnologija, savjetovati kako ih najbolje primijeniti u industriji i kako povećati njihove pogodnosti za europsko gospodarstvo, društvo i građane.

(58)

     O izvozu u treće zemlje ovisi 31 milijun radnih mjesta u EU-u.

(59)

     Unija u tom kontekstu pozornije prati i pojačano provodi trgovinske sporazume putem strategije za pristup tržištu. Vidjeti primjerice Izvješće o preprekama trgovini i ulaganjima, COM(2017) 338, iz kojeg se vidi da je 2016. u nekoliko sektora u 12 zemalja uklonjeno 20 prepreka trgovini, uključujući neke dugotrajne, čime su otvorene znatne dodatne prilike za izvoz.

(60)

     COM(2013) 191, COM(2013) 192.

(61)

     COM(2016) 721.

(62)

     COM(2017) 494; COM(2017) 487. 

(63)

     COM(2017) 376.

(64)

     Komisija će, među ostalim, pokrenuti pilot-mjeru kako bi se zajednički pružala prilagođena potpora radi odgovora na posebne izazove s kojima se suočavaju regije u krizi ili nazadovanju. Inicijativom će se u bliskoj suradnji s državama članicama i njihovim regionalnim i lokalnim tijelima nastojati nadvladati prepreke rastu tako što će se regijama pomoći da se gospodarski preobraze i diversificiraju u nove, održive gospodarske sektore usmjerene na budućnost.

(65)

     Uključujući, primjerice, Europsku platformu nacionalnih inicijativa za digitalizaciju.

(66)

     Stručna skupina Komisije: „Strateška skupina na visokoj razini za industrijske tehnologije za Obzor 2020.”

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 13.9.2017.

COM(2017) 479 final

PRILOG

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU, ODBORU REGIJA I EUROPSKOJ INVESTICIJSKOJ BANCI

Ulaganje u pametnu, inovativnu i održivu industriju
Obnovljena strategija industrijske politike EU-a

Prilog
Idući koraci u pogledu ključnih mjera za pametnu, inovativnu i održivu industriju

U ovom se Prilogu daje nesveobuhvatan pregled ključnih mjera za pametnu, inovativnu i održivu industriju te utvrđuju idući koraci njihove provedbe, raspored tih koraka i glavni uključeni akteri.

Pravednije i bolje povezano jedinstveno tržište: osnaživanje ljudi i poduzeća
Modernizacija normizacijskog sustava i Europski program za ekonomiju suradnje Paket o uslugama i paket mjera za sukladnost Paket o robi, paket o nabavi, paket o pravima intelektualnog vlasništva Novi program vještina za Europu Europski socijalni fond i Europski fond za prilagodbu globalizaciji za bolje predviđanje promjena i upravljanje njima Europski stup socijalnih prava	Provode Komisija, države članice i organizacije za normizaciju Donose Europski parlament i Vijeće / provode države članice Predlaže Komisija Provode Komisija i države članice Provode Komisija i države članice O objavi se usuglašavaju Europski parlament i Vijeće	U tijeku 2017./2018. U tijeku 2017. U tijeku U tijeku 2017.

Unaprjeđenje industrije za digitalno doba
Strategija o digitalizaciji europske industrije Povezivost jedinstvenog digitalnog tržišta i Akcijski plan za 5G Paket o kibersigurnosti, uključujući certifikacijski okvir za informacijske i komunikacijske tehnologije i Europski centar za kibersigurnosno istraživanje i kompetencije Inicijativa za slobodan protok podataka Inicijativa za pristupačnost i ponovnu uporabu javnih i javno financiranih podataka Prekogranični koridori za povezanu i automatiziranu mobilnost Inicijativa za program Digitalna prilika Inicijativa za stvaranje svjetski kvalitetnog europskog ekosustava računalstva visokih performansi i velikih količina podataka Inicijativa za odnose internetskih platformi i poduzeća	Provode Komisija i države članice Donose Europski parlament i Vijeće / provodi Komisija Donose Europski parlament i Vijeće / provode Komisija i države članice Donose Europski parlament i Vijeće / provodi Komisija Predlaže Komisija Provode Komisija i države članice Predlaže Komisija Predlaže Komisija Predlaže Komisija	U tijeku 2018. U tijeku 2018. 2018. U tijeku 2018. 2018. 2018. 2017. 2017.

Nadograđivanje europskog predvodničkog položaja u niskougljičnom i kružnom gospodarstvu
Revidirani sustav za trgovanje emisijama Prijedlozi uspostave Fonda za inovacije i Fonda za modernizaciju Paket o čistoj energiji Drugi paket o mobilnosti, uključujući standarde razina CO2 za automobile i kombije, inicijativu za baterije i Akcijski plan infrastrukture alternativnih goriva Standardi razina CO2 za teška vozila Strategija biogospodarstva Novi paket o kružnom gospodarstvu, uključujući strategiju za plastiku Akcijski plan o održivim financijama	Donose Europski parlament i Vijeće Predlaže Komisija Donose Europski parlament i Vijeće Predlaže Komisija Predlaže Komisija Predlaže Komisija Predlaže Komisija Predlaže Komisija	2017. 2018. 2017. 2017. 2018. 2018. 2017. 2017.

Ulaganje u industriju budućnosti
Revizija i proširenje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU 2.0) Inicijative za sekuritizaciju, poduzetnički kapital i fondove socijalnog poduzetništva, infrastrukturna ulaganja odnosno pojednostavnjena pravila za prospekte Paneuropski fond fondova poduzetničkog kapitala Preostale prioritetne inicijative za uniju tržišta kapitala, uključujući uvrštavanje MSP-ova na burze odnosno financijsku tehnologiju (FinTech), među ostalim skupno financiranje Europska mjera za rast temeljen na rizičnom kapitalu Uspostava Europskog fonda za obranu, uključujući prijedlog Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane Strateški forum za važne projekte od zajedničkog europskog interesa	Donose Europski parlament i Vijeće Provode države članice Provodi Komisija Predlaže Komisija Uspostavlja Komisija Donose Europski parlament i Vijeće / Komisija i države članice razvijaju financijske alate Uspostavlja Komisija	2017. U tijeku U tijeku 2018. 2017. 2018. 2018.

Podupiranje industrijskog inoviranja na terenu
Inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzeća Poticaji za inoviranje u kontekstu prijedloga zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit Tri paketa o PDV-u za stvaranje jedinstvenog područja PDV-a u EU-u Prijedlog o jačanju nacionalnih tijela za tržišno natjecanje Europsko vijeće za inovacije (pilot-projekt) Skupina na visokoj razini za ključne razvojne tehnologije Uvođenje načela inovacija u propise EU-a  Europski forum za klasterske politike	Provode Komisija i države članice Donosi Vijeće Predlaže Komisija Donose Europski parlament i Vijeće Provodi Komisija Komisija organizira prvi sastanak Provodi Komisija Uspostavlja Komisija	U tijeku 2018. 2017./2018. 2018. 2018. 2017. U tijeku 2018.

Međunarodna dimenzija
Trgovinski sporazum s Kanadom Trgovinski sporazum s Japanom Trgovinski sporazumi s Mercosurom, Australijom, Novim Zelandom, Čileom, Meksikom, Vijetnamom i Singapurom Modernizacija instrumenata trgovinske zaštite i nova metodologija antidampinškog izračuna Instrument za međunarodnu nabavu Okvir EU-a za praćenje izravnih stranih ulaganja	Privremena primjena Finalizira Komisija Postupak u tijeku Donose Europski parlament i Vijeće Donose Europski parlament i Vijeće Donose Europski parlament i Vijeće	2017. 2017. 2017. 2018. 2018.

Partnerstvo s državama članicama, regijama, gradovima i privatnim sektorom
Strategije i Komunikacija o pametnoj specijalizaciji Program potpore strukturnim reformama Izaslanici za ulaganja u predstavništvima Komisije Industrijski okrugli stol na visokoj razini	Provode Komisija i države članice Provodi Komisija Imenuje Komisija Uspostavlja Komisija	U tijeku U tijeku 2018. 2018.