EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 7.9.2017.

COM(2017) 466 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Deseto izvješće o napretku u uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije

I.UVOD

Ovo je deseto mjesečno izvješće o napretku u uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije, koje obuhvaća promjene u dvama glavnim stupovima: suzbijanju terorizma i organiziranog kriminala te infrastrukture kojom se podupiru i jačanju zajedničke obrane i otpornosti na te prijetnje.

Europu je zadnjih tjedana opet pogodio val terorističkih napada. Dana 9. kolovoza 2017. auto se zaletio u vojno patrolno vozilo u pariškom predgrađu Levallois-Perret i ozlijedio šest vojnika. U Barceloni je 17. kolovoza 2017. u napadu kombijem u ulici Las Ramblas poginulo 15 ljudi, a ozlijeđeno više od stotinu. U Turkuu u Finskoj 18. kolovoza 2017. izbodeno je desetero ljudi, od kojih je dvoje preminulo. U Bruxellesu su 25. kolovoza 2017. izbodena dva vojnika. Istoga su dana ispred Buckinghamske palače policajci napadnuti mačem. Ti napadi ponovno nas podsjećaju na životnu važnost borbe protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije, kao i na izazove s kojima se države članice suočavaju u osujećivanju i sprečavanju napada te u suzbijanju radikalizacije koja ih potiče.

U očekivanju govora o stanju Unije 2017., u kojem će predsjednik Juncker iznijeti prioritete za sljedećih 12 mjeseci, u ovom izvješću sagledava se i daje pregled postignutog napretka u uspostavi sigurnosne unije i provedbi prioriteta navedenih u govoru o stanju Unije 2016. 1 i programu rada Komisije za 2017. 2 U ovom se izvješću iznose i ažurirane informacije o provedbi drugih prioritetnih dosjea u području sigurnosti.

Komisija je prošle godine poduzela odlučne mjere za povećanje sigurnosti na vanjskim granicama, poboljšanje razmjene informacija, sužavanje prostora za djelovanje terorista i sprečavanje radikalizacije. U skladu s Europskim programom sigurnosti 3 svi su prioriteti povezani sa sigurnošću utvrđeni u govoru o stanju Unije 2016. provedeni. Time je podržano djelovanje država članica na rješavanju prijetnje koju predstavljaju terorizam, organizirani kriminal i kiberkriminalitet. Međutim, pred nama je još posla. Na temelju prošlogodišnjih postignuća treba dalje raditi na rješavanju sadašnjih sigurnosnih izazova, posebice uvođenjem interoperabilnosti informacijskih sustava, sprečavanjem nasilnog ekstremizma i radikalizacije, onemogućavanjem pristupa izvorima i kanalima financiranja terorizma i poboljšanjem kibersigurnosti.

II.    USPOSTAVA UČINKOVITE I ISTINSKE SIGURNOSNE UNIJE – GODINU POSLIJE

1. Poboljšanje sigurnosti na vanjskim granicama

Tijekom prošle godine postignut je znatan napredak u poboljšanju sigurnosti na vanjskim granicama. Dana 7. travnja 2017. na snagu je stupio revidirani Zakonik o schengenskim granicama, kojim se omogućuju sustavne provjere u bazama podataka svih putnika koji prelaze vanjske granice, uključujući stanovnike EU-a 4 . Tim sustavnim provjerama moći će se identificirati putnici koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju ili su predmetom uhidbenog naloga. U srpnju 2017. Europski parlament i Vijeće postigli su politički sporazum o EU-ovu sustavu ulaska/izlaska na temelju prijedloga Komisije iz travnja 2016. 5 Taj će sustav registrirati podatke o ulasku i izlasku državljana trećih zemalja koji prelaze vanjske granice EU-a i stoga pridonijeti boljem upravljanju vanjskim granicama i unutarnjoj sigurnosti poboljšanjem kvalitete i učinkovitosti kontrola. Sa suzakonodavcima se trenutačno radi na prijedlogu Komisije iz studenoga 2016. za uspostavu europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) 6 . Sustav će prikupljati podatke o osobama koje namjeravaju putovati u EU u režimu bez vize kako bi se unaprijed provodile provjere u području sigurnosti i nezakonitih migracija. Komisija nastavlja raditi sa suzakonodavcima na postizanju dogovora o tom prijedlogu prije kraja godine 7 , u skladu sa Zajedničkom izjavom o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017. Kako ti instrumenti ovise o sigurnim putnim i osobnim ispravama, Komisija radi i na provedbenim mjerama za sprečavanje krivotvorenja putnih isprava i zlouporabe identiteta utvrđenima u Akcijskom planu iz prosinca 2016. 8

2. Poboljšanje razmjene informacija

Nakon vanjskih granica, sljedeće uporište obrane su podaci. Prošle je godine prioritet Komisije bio rad na poboljšanju razmjene informacija i poduzete su mjere za provedbu Komunikacije o jačim i pametnijim informacijskim sustavima za granice i sigurnost iz travnja 2016. 9 Prvo, za maksimalno iskorištavanje prednosti postojećih informacijskih sustava Komisija je u prosincu 2016. predložila propise 10 za jačanje Schengenskog informacijskog sustava kao najuspješnijeg alata EU-a za izvršavanje zakonodavstva, pojačala potporu državama članicama za provedbu Direktive o evidenciji podataka o putnicima (DNR) 11 , među ostalim pomoću plana provedbe i dodatnog financiranja od 70 milijuna EUR, i pokrenula postupke zbog povrede protiv država članica koje još nisu provele okvir iz Prüma 12 za automatiziranu razmjenu DNK-a, otisaka prstiju i podataka i registraciji vozila. Rad na boljoj upotrebi postojećih sustava daje rezultate, što je vidljivo iz znatnog porasta upita u Schengenskom informacijskom sustavu i broja dobivenih rezultata 13 .

Drugo, Komisija je poduzela mjere za rješavanje propusta u EU-ovoj arhitekturi upravljanja podacima. Uz rad na već spomenutom EU-ovu sustavu ulaska/izlaska i europskom sustavu za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) Komisija je u lipnju 2017. predstavila dopunski zakonodavni prijedlog 14 za olakšavanje razmjene kaznene evidencije državljana trećih zemalja u EU-u upotrebom Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) 15 . Sustav će pomoći u identifikaciji osuđivanih državljana trećih zemalja i navesti koje države članice posjeduju informacije o njima. Predloženim će se mjerama riješiti važni nedostaci u informacijama, a Komisija poziva suzakonodavce da što prije razmotre povezane zakonodavne prijedloge.

Treće, kako bi se osiguralo da službenici graničnog nadzora i policijski službenici imaju potrebne informacije na raspolaganju, Komisija radi na interoperabilnosti informacijskih sustava. Na temelju nalaza skupine stručnjaka na visokoj razini Komisija je u svibnju 2017. 16 utvrdila novi pristup upravljanju podacima za granice i sigurnost u kojem svi centralizirani informacijski sustavi EU-a za upravljanje sigurnošću, granicama i migracijama moraju biti interoperabilni, uz puno poštovanje temeljnih prava. Cilj je da potrebne informacije budu brže dostupne policijskim službenicima na terenu, službenicima graničnog nadzora i službenicima za imigraciju te da se uklone postojeći nedostaci zbog kojih je moguće da se teroristi i drugi zločinci u raznim nepovezanim bazama podataka vode pod različitim imenima. U okviru toga, Komisija je u lipnju 2017. predstavila zakonodavni prijedlog 17 za jačanje mandata agencije eu-LISA 18 , čime se toj agenciji omogućuje da osigura tehničku provedbu novog pristupa.

Središnja uloga Europola dodatno se povećala tijekom protekle godine te je ta agencija za izvršavanje zakonodavstva postala pravo središte EU-a za razmjenu informacija o teškom prekograničnom kriminalu i terorizmu. 19 Nova Uredba o Europolu 20 , kojom se agenciji osiguravaju alati da bude učinkovitija, djelotvornija i odgovornija, stupila je na snagu 1. svibnja 2017. Konkretno, novi okvir za obradu podataka poboljšava sposobnost agencije za izradu analiza kriminaliteta za pomoć državama članicama, a robusniji okvir za zaštitu podataka osigurava neovisnost i djelotvornost nadzora zaštite podataka. Nastavlja se rad na daljnjem integriranju baza podataka agencija za izvršavanje zakonodavstva u EU-u i informacijskog sustava Europola i osiguravanju njihove interoperabilnosti. Komisija je izradila prijedloge za proširenje pristupa Europola Schengenskom informacijskom sustavu, jačanje upravljanja Europskim centrom za borbu protiv terorizma i maksimalno povećanje koristi od suradnje s međunarodnim partnerima 21 . Komisija također potiče interakciju agencija za izvršavanje zakonodavstva i obavještajne zajednice 22 , a Europski centar za borbu protiv terorizma uspostavio je kontakt sa Skupinom za borbu protiv terorizma 23 . Na temelju detaljne analize potreba Europol je dobio dodatnih 18 radnih mjesta za obavljanje novih zadaća u razdoblju od 2017. do 2020., a u proračunu EU-a za 2017. agenciji je osigurano dodatno 31 radno mjesto kako bi mogla pružati usluge 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, i imala sposobnost djelovanja na licu mjesta, pa ukupni broj radnih mjesta u Europolu sada iznosi 550. U nacrtu proračuna EU-a za 2018. 24 Komisija je predložila dodatnih 16 radnih mjesta u Europolu za jačanje njegovih namjenskih centara 25 , potpore koju pruža jedinica za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima za uklanjanje terorističkih sadržaja s interneta i nastojanja za suzbijanje internetskih prijevara. Europol je izvijestio o konstantnom rastu doprinosa njegovim bazama podataka. Ipak, nužno je da države članice u potpunosti sudjeluju u Europskom centru za borbu protiv terorizma, daju sve relevantne informacije Europolu na zajedničku analizu i doprinose operativnoj suradnji s Europolom kako bi se u potpunosti iskoristila potpora koju Europol može pružiti nacionalnim tijelima.

3. Sužavanje prostora za djelovanje terorista

EU je lani poduzeo daljnje mjere za sužavanje prostora za djelovanje terorista. Dana 15. ožujka 2017. suzakonodavci su donijeli Direktivu o suzbijanju terorizma 26 , koja pomaže u sprečavanju terorističkih napada kriminalizacijom djela kao što su financiranje terorizma, obuka ili putovanja u terorističke svrhe te organiziranje ili olakšavanje takvih putovanja. Direktivom se jačaju i prava žrtava terorizma i omogućuje čitav niz usluga za zadovoljavanje njihovih specifičnih potreba. Države članice moraju prenijeti nova pravila u svoje zakonodavstvo do 8. rujna 2018.

Dana 17. svibnja 2017. suzakonodavci su donijeli revidiranu Direktivu o oružju 27 te o njegovoj nabavi i posjedovanju. Prijedlogom se znatno proširuje popis zabranjenog oružja kako bi se najopasnije oružje uklonilo iz širokog optjecaja. Države članice moraju do 14. rujna 2018. uvesti tražene kontrole na nabavu i posjedovanje vatrenog oružja kako bi osigurale da zločinačke skupine i teroristi prestanu iskorištavati postojeća nedosljedna pravila u Uniji. Istodobno se radi na suzbijanju nabave nezakonitog oružja dostupnog zločincima i teroristima. U skladu s pozivom Komisije 28 Vijeće je 18. svibnja 2017. zaključilo da će rješavanje prijetnje nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem ostati prioritet EU-a u borbi protiv teškog i organiziranog kriminala tijekom naredne četiri godine 29 . Komisija je nastavila provoditi i Akcijski plan za borbu protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem i eksplozivima 30 iz prosinca 2015. U skladu s Deklaracijom o poboljšanju borbe protiv nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem i streljivom na zapadnom Balkanu 31 , dogovorenom na ministarskom forumu EU-a i zapadnog Balkana o pravosuđu i unutarnjim poslova 16. prosinca 2016., Europol trenutačno priprema misiju gostujućih službenika Europola u Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.

Komisija je 30. svibnja 2017. pokrenula reviziju Uredbe o prekursorima eksploziva 32 u cilju jačanja ograničenja i kontrola koje se primjenjuju na kemijske tvari koje se mogu zloupotrijebiti za proizvodnju eksploziva kućne izrade. U tijeku je niz regionalnih radionica s tijelima država članica kako bi se poboljšala provedba na nacionalnoj razini i osigurala razmjena relevantnih informacija.

Raniji i nedavni teroristički napadi, poput onih u Barceloni i Manchesteru, bili su usmjereni na tzv. lake mete, odnosno javna područja poput škola, hotela, plaža, trgovačkih centara, kulturnih i sportskih događanja, okupljališta ili prometnih čvorišta. Komisija je pojačala napore u tom području kako bi osigurala forum za razmjenu informacija i najbolje prakse između država članica. Prva radionica o zaštiti lakih meta na razini EU-a održana je 6. i 7. veljače 2017., a tijekom nje su s državama članicama dogovoreni neki segmenti politike i mjere. Komisija je uspostavila i platformu putem koje države članice razmjenjuju dokumente i smjernice, kao i listu za provjeru ranjivosti lakih meta. Simulacija napada na laku metu, u kojoj su sudjelovale Belgija i Nizozemska, održana je 29. lipnja 2017. uz financijsku potporu Komisije kako bi se iskušali različiti pristupi zaštiti lakih meta.

U području sigurnosti prometa EU je razvio zajednički postupak procjene rizika kako bi se poboljšala sigurnost civilnih zrakoplova koji lete iznad zona sukoba te zrakoplovnog tereta i putničkih letova iz trećih zemalja. Sigurnosti tih putničkih letova doprinijet će se i izgradnjom kapaciteta u trećim zemljama.

Prošle se godine i dalje radilo na provedbi Akcijskog plana protiv financiranja terorizma 33 u cilju otkrivanja i sprečavanja financiranja terorizma, posebice na temelju zakonodavnih prijedloga Komisije 34 . U prosincu 2016. 35 Komisija je podnijela tri zakonodavna prijedloga kako bi se dopunio i ojačao pravni okvir EU-a u području pranja novca 36 , nezakonitih novčanih tokova 37 te zamrzavanja i oduzimanja imovine 38 . Već u srpnju 2016. Komisija je predložila izmjene Četvrte direktive o sprečavanju pranja novca kako bi se obuhvatili novi načini financiranja terorizma (npr. virtualne valute, kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima) i povećala transparentnost u borbi protiv pranja novca 39 . Najnoviji prijedlog za sprečavanje financiranja terorizma Komisijin je prijedlog Uredbe za sprečavanje uvoza kulturnih dobara nezakonito izvezenih iz trećih zemalja i njihovo smještanje u EU-u 40 od 13. srpnja 2017. Komisija poziva suzakonodavce da ubrzaju rad na tim važnim prijedlozima.

U svibnju 2017. Komisija je donijela Preporuku o razmjernim policijskim kontrolama i policijskoj suradnji u schengenskom prostoru 41 u kojoj se navode mjere koje bi države schengenskog prostora trebale poduzeti kako bi djelotvornije iskoristile postojeće policijske ovlasti radi rješavanja prijetnji javnom poretku i unutarnjoj sigurnosti. Komisija je, da bi poduprla provedbu preporuke, organizirala radionicu s državama članicama 10. srpnja 2017., a druga radionica održat će se 8. rujna 2017.

4. Sprečavanje radikalizacije

Najučinkovitija je protuteroristička politika sprečavanje opčinjavajućih poruka nasilja i terora. U protekloj je godini Komisija povećala potporu za povezana djelovanja država članica na nacionalnoj i lokalnoj razini za provedbu mjera navedenih u Komunikaciji o podupiranju sprečavanja radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu 42 iz lipnja 2016.

U cilju suzbijanja radikalizacije na internetu Komisija je i prošle godine radila s internetskim platformama radi suzbijanja iskorištavanja interneta u terorističke svrhe i zaštite korisnike interneta. Dva su ključna cilja Internetskog foruma EU-a: ograničavanje dostupnosti terorističkog sadržaja na internetu te osnaživanje položaja partnera iz civilnog društva kako bi se na internetu objavljivalo više djelotvornog alternativnog sadržaja. U okviru prvog cilja, jedinica EU-a za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima pri Europolu i dalje ima važnu ulogu u ukazivanju internetskim poduzećima na terorističke sadržaje. U malo više od dvije godine prijavila je više od 35 000 sadržaja, od kojih je 80–90 % uklonjeno. Međutim, jasno je da samo reaktivno djelovanje nije dovoljno za učinkovito prekidanje širenja terorističkih materijala na internetu. Stoga je na drugom sastanku na visokoj razini Internetskog foruma EU-a u prosincu 2016. Komisija sa zadovoljstvom primila na znanje da su se četiri najveća poduzeća obvezala izraditi „bazu podataka o hashtagovima”, kojom će se spriječiti objavljivanje terorističkih materijala uklonjenih s jedne platforme na drugoj platformi. Na temelju izjave sa sastanka na vrhu skupine G7 u Taormini, akcijskog plana skupine G20 i zaključaka Europskog vijeća iz lipnja 2017., članovi Internetskog foruma EU-a donijeli su 17. srpnja 2017. Akcijski plan za borbu protiv terorističkog sadržaja na internetu. Taj plan uključuje mjere za poboljšanje automatiziranog otkrivanja nezakonitih terorističkih sadržaja na internetu, dijeljenje odgovarajuće tehnologije i alata s manjim poduzećima, potpuno uvođenje baze podataka o hashtagovima i korištenje njome te osnaživanje civilnog društva uporabom alternativnog diskursa. Kako je najavljeno na Internetskom forumu EU-a u prosincu 2016., uz financijsku potporu Komisije od 10 milijuna eura pokrenut je Program jačanja civilnog društva (CSEP) za pomoć u povećanju količine učinkovitog alternativnog diskursa na internetu.

Općenitije govoreći, Komisija je i prošle godine podupirala sprečavanje i suzbijanje radikalizacije na nacionalnoj i lokalnoj razini, posebice putem Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) u suradnji s lokalnim stručnjacima na razini zajednice. Mreža je ponudila izobrazbu i savjete državama članicama te je razvila veliki broj najboljih praksi, smjernica, priručnika i preporuka 43 . Teme i pitanja obuhvaćali su polarizaciju, radikalizaciju u zatvorima i programima nakon izlaska iz zatvora, mjere za podršku obiteljima, rad s mladima i obrazovanje, policiju u zajednici, komunikaciju i diskurs, uključivanje i osnaživanje mladih te odgovore osobama koje se vraćaju.

Komisija je 27. srpnja 2017. uspostavila stručnu skupinu na visokoj razini za borbu protiv radikalizacije 44 u koju su uključeni glavni dionici na europskoj i nacionalnoj razini. Zadaće skupine uključuju izradu smjernica i preporuka za daljnje djelovanje u tom području na razini Unije i nacionalnoj razini te procjenu jesu li potrebni strukturiraniji mehanizmi suradnje za sprečavanje radikalizacije na razini EU-a.

5. Aktivnosti u tijeku

U sveobuhvatnoj procjeni sigurnosne politike EU-a 45 utvrđeni su izazovi i nedostaci u pogledu učinkovite suradnje u sigurnosnoj uniji te je istaknuta potreba za daljnjim razvojem i prilagodbom postojećih politika i alata za rješavanje sve različitijih sigurnosnih prijetnji i izazova.

Rad na postizanju interoperabilnosti informacijskih sustava nastavlja se kao prioritet na temelju zaključaka Vijeća o interoperabilnosti iz lipnja 2017. i zaključaka Europskog vijeća iz lipnja 2017. Komisija je objavila početnu procjenu učinka u srpnju 2017. Šira javna rasprava trajat će do sredine listopada 2017. Na temelju toga Komisija će, što je prije moguće, predstaviti zakonodavni prijedlog.

Prioritet ostaje i borba protiv radikalizacije. Komisija intenzivira rad u tom području, posebice putem stručne skupine na visokoj razini za borbu protiv radikalizacije Skupina će predstaviti svoje privremene rezultate do kraja 2017. Kad je riječ o sprečavanju radikalizacije na internetu, viši dužnosnici Internetskog foruma EU-a krajem rujna 2017. sagledat će provedbu akcijskog plana iz srpnja 2017. kako bi pripremili treći Internetski forum EU-a u prosincu 2017. Komisija će blisko surađivati s novopokrenutim Globalnim forumom za upravljanje internetom za suzbijanje terorizma, čime će se dopuniti aktivnosti poduzete u okviru Internetskog foruma EU-a.

Komisija u okviru rada na osiguravanju europskog odgovora na financiranje terorizma provodi mjere utvrđene u akcijskom planu od 2. veljače 2016. 46 To uključuje procjenu mjera za poboljšanje pristupa središnjim registrima bankovnih računa i ograničenje plaćanja u gotovini 47 . Još je jedan ključan vid toga rada procjena mogućeg europskog sustava za praćenje transakcija povezanih s terorizmom kako bi se nadopunio postojeći Sporazum između EU-a i SAD-a o programu praćenja financiranja terorizma (TFTP) 48 praćenjem transakcija koje nisu obuhvaćene tim sporazumom. U Trećem izvješću o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije iz prosinca 2016. 49 Komisija je izložila početnu analizu moguće uspostave europskog sustava za praćenje financiranja terorizma i najavila da će nastaviti s procjenom. U nadnacionalnoj procjeni rizika od financiranja terorizma, koju je Komisija objavila 27. lipnja 2017. 50 , potvrđeno je da teroristi i zločinci pokušavaju iskoristiti financijski sektor za svoje aktivnosti, primjerice prijevarnim zahtjevima za potrošačke kredite i male zajmove. Financijsko-obavještajne jedinice (FOJ-i) imaju središnju ulogu u rješavanju izazova povezanih s pranjem novca i financiranjem terorizma. Odgovorne su za primanje i analiziranje informacija te prosljeđivanje rezultata svojih analiza nadležnim tijelima. Međutim, kako je naglašeno u izvješću iz prosinca 2016. 51 , znatne razlike u statusu, ovlastima za pristupanje informacijama, njihovo dijeljenje i upotrebu, organizaciji i razini autonomnosti financijsko-obavještajnih jedinica negativno utječe na njihovu mogućnost međusobne suradnje i suradnje s drugim mjerodavnim tijelima. U Radnom dokumentu službi Komisije o poboljšanju suradnje između financijsko-obavještajnih jedinica 52 iz lipnja 2017. identificirane su regulatorne i neregulatorne mjere koje bi pomogle u rješavanju utvrđenih poteškoća. Komisija će dodatno procijeniti te mjere u razgovorima sa stručnjacima iz nacionalnih financijsko-obavještajnih jedinica te tijela za izvršenje zakonodavstva i pravosudnih tijela. Komisija će o svojim zaključcima izvijestiti u jednom od narednih izvješća o napretku prema uspostavi sigurnosne unije.

Treba nastaviti raditi na ograničenju pristupa opasnim tvarima koje terorističke mreže mogu upotrijebiti kao eksploziv. U nedavnim napadima najčešće je korišten eksploziv kućne izrade, posebice triaceton-triperoksid (TATP) 53 . Kako je najavljeno u nedavnom Izvješću o primjeni Uredbe o prekursorima eksploziva 54 , Komisija istražuje moguće dodatne i ojačane mjere kojima bi se teroristima onemogućilo da nabave eksploziv.

U pogledu jačanja zaštite lakih meta, nedavno uspostavljena skupina EU-a za politiku u području lakih meta prvi će se put sastati 18. i 19. rujna 2017. uz potporu dviju podskupina stručnjaka i operatera, uključujući privatne dionike. U okviru skupine stručnjaka uspostavljena je mreža za zaštitu visokorizičnih lakih meta, koja će se prvi put sastati od 24. do 26. listopada 2017. u Španjolskoj.

Kako je najavljeno u siječnju 2017. 55 , Komisija priprema smjernice za izradu nacionalnog zakonodavstva o zadržavanju podataka u skladu s presudama Suda Europske unije.

III.    PROVEDBA DRUGIH PRIORITETNIH DOSJEA U PODRUČJU SIGURNOSTI

1. Zakonodavne inicijative

U tijeku je rad na Komisijinim zakonodavnim prijedlozima 56 za jačanje Schengenskog informacijskog sustava (SIS). Zadnja diskusija na razini radne skupine Vijeća održana je 26. srpnja 2017., a estonsko predsjedništvo Vijeća želi postići dogovor o pregovaračkom mandatu do listopada 2017. U Europskom parlamentu izvjestitelji su u lipnju 2017. predstavili nacrt izvješća, a Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) trebao bi 11. i 12. listopada 2017. glasovati o pregovaračkom mandatu. Komisija poziva suzakonodavce da do kraja 2017. postignu dogovor o tim važnim prijedlozima koji su dio programa interoperabilnosti utvrđenog u Sedmom izvješću o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije 57 .

2. Nezakonodavne inicijative

U području sigurnosti prometa, a kako bi se dopunio rad s državama članicama na poboljšanju sigurnosti u civilnom zrakoplovstvu na razini EU-a, Komisija je pokrenula izradu procjena rizika za druge vrste prijevoza kako bi se utvrdili nedostaci i moguće mjere za ublažavanje utvrđenih rizika. Na sastanku održanom 15. lipnja 2017. službe Komisije raspravljale su s državama članicama o sigurnosnim prijetnjama u pogledu željezničkog prijevoza i načinima za jačanje suradnje na rješavanju tih prijetnji. Sljedeći će se sastanak održati u listopadu 2017.

U okviru borbe protiv kiberkriminaliteta, inicijativa za suzbijanje iznude No More Ransom na svoju prvu obljetnicu 25. srpnja 2017. proširena je novim partnerima, alatima i jezicima 58 . Inicijativa No More Ransom pokrenuta 2016. javno-privatna je inicijativa za borbu protiv programa ransomware koju podupire Europol. Inicijativa pomaže žrtvama programa ransomware s više od 50 alata za dešifriranje dostupnih na njihovom portalu, trenutačno na 26 jezika. Od pokretanja inicijative ostvareno je više od 28 000 uspješnih dešifriranja, čime su kiberzločincima uskraćene otkupnine u procijenjenom iznosu od 8 milijuna eura. Inicijativa nudi inovativni model suradnje u okviru konkretnog i učinkovitog javno-privatnog partnerstva za borbu protiv kiberkriminaliteta. U inicijativi sada sudjeluje više od 100 partnera, uključujući sedam pridruženih partnera i 98 pomoćnih partnera (34 tijela za izvršavanje zakonodavstva i 64 organizacije iz javnog i privatnog sektora).

Mjeseci međunarodne koordinacije i pripreme rezultirali su uspješnim zatvaranjem dviju najvećih stranica za trgovanje na mračnom internetu (Dark Web), Alphabaya i Hanse 59 . Očekuje se da će na temelju toga u Europi biti pokrenute stotine novih istraga. Dvjema velikim policijskim operacijama pod vodstvom FBI-a, američke Uprave za suzbijanje droge i nizozemske nacionalne policije uz potporu Europola zaustavljeno je podzemno kriminalno gospodarstvo odgovorno za trgovanje s više od 350 000 vrsta nezakonite robe, uključujući narkotike, vatreno oružje i zloćudni softver za kiberkriminalitet. Koordinirana akcija tijela za izvršavanje zakonodavstva u EU-u i SAD-u jedna je od najsofisticiranijih operacija u borbi protiv zločinačkih aktivnosti na internetu.

3. Vanjska dimenzija

Sud Europske unije 26. srpnja 2017. dao je mišljenje o usklađenosti sporazuma Europske unije i Kanade o prijenosu i obradi podataka iz evidencije podataka o putnicima s Ugovorima 60 . Na zahtjev Europskog parlamenta Sud je odgovorio da se predviđeni sporazum ne smije sklopiti u njegovu trenutačnom obliku jer se nekoliko odredbi kosi s temeljnim pravima za koja se zalaže EU, a posebice s pravom na zaštitu podataka i poštovanjem privatnog života. Sud smatra da, iako su prijenos podataka iz evidencije podataka o putnicima iz EU-a u Kanadu i posljedično zadiranje u navedena temeljna prava opravdani u cilju postizanja javne sigurnosti u kontekstu borbe protiv kaznenih djela terorizma i teških transnacionalnih kaznenih djela, neke odredbe predviđenog sporazuma nisu ograničene na ono što je isključivo nužno i njima se ne propisuju jasna i dovoljno precizna pravila.

Budući da je upotreba podataka iz evidencije podataka o putnicima važan alat za borbu protiv terorizma i teških transnacionalnih kaznenih djela, Komisija će poduzeti potrebne korake kako bi osigurala nastavak prijenosa podataka iz evidencije podataka o putnicima uz potpuno poštovanje temeljnih prava u skladu s mišljenjem Suda. Komisija dovršava analizu mišljenja Suda i uskoro će od Vijeća zatražiti mandat za pokretanje razgovora s Kanadom o reviziji postojećeg sporazuma, kako bi ga se što prije uskladilo sa zahtjevima iz mišljenja Suda.

V.    ZAKLJUČAK

U ovom se izvješću analizira napredak u izgradnji sigurnosne unije tijekom prošle godine. U njemu je prikazano kako se provode svi prioriteti povezani sa sigurnošću navedeni u govoru o stanju Unije 2016. i programu rada Komisije za 2017. Na temelju tih će se aktivnosti sljedeće godine nastaviti rad s Europskim parlamentom i Vijećem na rješavanju postojećih sigurnosnih prijetnji i izazova u skladu s prioritetima koji će biti navedeni u govoru o stanju Unije 2017.

Sljedeće izvješće o napretku sigurnosne unije bit će objavljeno u listopadu 2017.

(1)

      https://publications.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/c9ff4ff6-9a81-11e6-9bca-01aa75ed71a1/ language-en/format-PDF/source-30945725 .

(2)

      https://ec.europa.eu/commission/work-programme-2017_en

(3)

     COM(2015) 185 final (28.4.2015.).

(4)

     Uredba (EU) 2017/458 (15.3.2017.). Vidjeti i Šesto izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 213 final, 12.4.2017.).

(5)

     COM(2016) 194 final (6.4.2016.). Vidjeti i Deveto izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 407 final, 26.7.2017.).

(6)

     COM(2016) 731 final (16.11.2016.). Vidjeti i Drugo izvješće o napretku prema učinkovitoj i istinskoj sigurnosnoj uniji (COM(2016) 732 final, 16.11.2016.).

(7)

     Vijeće je donijelo pregovaračko stajalište 9. lipnja 2017., a glasovanje Odbora Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) o pregovaračkom stajalištu Parlamenta predviđeno je za 26. rujna 2017.

(8)

     COM(2016) 790 final (8.12.2016.).

(9)

     COM(2016) 205 final (6.4.2016.). Za detaljan pregled stanja vidjeti Sedmo izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 261 final, 16.5.2017.).

(10)

     COM(2016) 881 final (21.12.2016.), COM(2016) 882 final (21.12.2016.), COM(2016) 883 final (21.12.2016.). Za opis zakonodavnih prijedloga vidjeti Treće izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2016) 831 final, 21.12.2016.). Vidjeti i odjeljak IV.1.

(11)

     Direktiva (EU) 2016/681 (27.4.2016.).

(12)

     Odluke Vijeća 2008/615/PUP i 2008/616/PUP (23.6.2008.).

(13)

     Godišnje statistike o Schengenskom informacijskom sustavu pokazuju da su 2016. nadležna nacionalna tijela država članica gotovo četiri milijarde puta pretraživale osobe i objekte u sustavu, što je povećanje od 40 % u odnosu na 2015. I broj rezultata porastao je s otprilike 150 000 2015. na više od 200 000 2016. Kad je riječ o upozorenjima koje su izdale države članice, na dan 30. lipnja 2017. u sustavu je bilo ukupno 73 465 075 upozorenja (884 169 upozorenja o osobama), što je porast od 11 % u odnosu na 30. lipnja 2016. (broj upozorenja o osobama porastao je za 9 %).

(14)

     COM(2017) 344 final (29.6.2017.).

(15)

     Izvorni prijedlog (COM(2016) 7 final, 19.1.2016.) dio je Zajedničke izjave o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017.

(16)

     Vidjeti Sedmo izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 261 final, 16.5.2017.).

(17)

     COM(2017) 352 final (29.6.2017.). Vidjeti i Osmo izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 354 final, 29.6.2017.).

(18)

     Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informatičkim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde.

(19)

     Europol je 2016. otvorio više od 46 000 novih predmeta, što je porast od 16 % u odnosu na 2015. Sadržaj informacijskog sustava Europola na dan 1. siječnja 2017. bio je za 34 % veći nego 1. siječnja 2016., dok se ukupni broj pretraživanja sustava 2016. povećao za 127 % u odnosu na 2015.

(20)

     Uredba (EU) 2016/794 (11.5.2016.).

(21)

     COM(2016) 602 final (14.9.2016.).

(22)

     COM(2016) 602 final (14.9.2016.).

(23)

     Skupina za borbu protiv terorizma neformalna je skupina izvan okvira EU-a koja okuplja sigurnosne službe država članica EU-a, Norveške i Švicarske radi podupiranja njihove suradnje i operativne razmjene obavještajnih podataka. Skupina izrađuje i zajedničke procjene prijetnje od terorizma koje se temelje na obavještajnim podacima nacionalnih službi te surađuje s Centrom za obavještajni rad i procjenu situacija (EU INTCEN).

(24)

     COM(2017) 250 final (30.5.2017.).

(25)

     Europski centar za borbu protiv terorizma, Europski centar za kiberkriminal i Europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata.

(26)

     Direktiva (EU) 2017/541 (15.3.2017.).

(27)

     Direktiva (EU) 2017/853 (17.5.2017.).

(28)

     Vidjeti Šesto izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 213 final, 12.4.2017.).

(29)

     Zaključci Vijeća o utvrđivanju prioriteta EU-a u borbi protiv organiziranog i teškog međunarodnog kriminala između 2018. i 2021. (dokument Vijeća 9450/17, 19.5.2017.).

(30)

     COM(2015) 624 final (2.12.2015.).

(31)

      http://europa.eu/rapid/press-release_STATEMENT-16-4445_en.htm .

(32)

     SL L 39, 9.2.2013., str. 1.

(33)

     COM(2016) 50 final (2.2.2016.).

(34)

     Za pregled stanja provedbe Akcijskog plana za jačanje borbe protiv financiranja terorizma vidjeti Osmo izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 354 final, 29.6.2017.) i njegov Prilog 2.

(35)

     Za detaljan opis zakonodavnih prijedloga vidjeti Treće izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2016) 831 final, 21.12.2016.).

(36)

     Prijedlog direktive za usklađivanje definicija i kaznenih sankcija za pranje novca, COM(2016) 826 final (21.12.2016.).

(37)

     Prijedlog uredbe za otkrivanje nezakonitih novčanih plaćanja, COM(2016) 825 final (21.12.2016.).

(38)

     Prijedlog uredbe o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i oduzimanje imovine stečene kaznenim djelima, COM(2016) 819 final (21.12.2016.).

(39)

     COM(2016) 450 final (5.7.2016.). Za opis zakonodavnog prijedloga vidjeti Deveto izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 407 final, 26.7.2017.). Prijedlog je dio Zajedničke izjave o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017. i suzakonodavci bi stoga trebali postići dogovor do kraja godine. Trijalozi su u tijeku.

(40)

     COM(2017) 375 final (13.7.2017.).

(41)

     C(2017) 3349 final (12.5.2017.).

(42)

     COM(2016) 379 final (14.6.2016.). Za pregled stanja provedbe mjera iz Komunikacije iz lipnja 2016. vidjeti Osmo izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 354 final, 29.6.2017.) i njegov Prilog 2.

(43)

     Mreža je nedavno, 19. lipnja 2017., predstavila priručnik „Odgovori osobama koje se vraćaju” kako bi pružila potporu državama članicama u suočavanju s izazovima koje pred njih stavlja vraćanje stranih terorističkih boraca.

(44)

     C(2017) 5149 final (27.7.2017.).

(45)

     SWD(2017) 278 final (26.7.2017), str. 8.–11.

(46)

   COM(2017) 50 final (2.2.2016.).

(47)

http://ec.europa.eu/smart-regulation/roadmaps/docs/plan_2016_028_cash_restrictions_en.pdf

(48)

     SL L 195, str. 5.–14. (27.7.2010.). U okviru Programa praćenja financiranja terorizma (TFTP) prikupljen je znatan broj obavještajnih podataka koji su pridonijeli otkrivanju terorističkih zavjera i njihovih idejnih začetnika. Povezanim sporazumom o razmjeni financijskih podataka osigurava se zaštita privatnosti stanovnika EU-a, a tijelima EU-a i SAD-a za izvršavanje zakonodavstva daje moćan alat u borbi protiv terorizma.

(49)

     COM(2016) 831 final (21.12.2016.).

(50)

     COM(2017) 340 final (26.6.2017.).

(51)

     „Evidentiranje i analiza razlika u pogledu ovlasti financijsko-obavještajnih jedinica EU-a i prepreka prikupljanju i razmjeni informacija”, izradio projektni tim država članica u okviru platforme EU-a za financijsko-obavještajne jedinice ( http://ec.europa.eu/transparency/regexpert/index.cfm?do=groupDetail.groupDetailDoc&id=33583&no=2 ).  

(52)

     SWD(2017) 275 final (26.6.2017.).

(53)

     Izvješće o stanju i trendovima u području terorizma u EU-u, Europol, 2017.

(54)

      COM(2017) 103 final (28.2.2017.).

(55)

     COM(2017) 41 final (25.1.2017.).

(56)

     COM(2016) 881 final (21.12.2016.), COM(2016) 882 final (21.12.2016.), COM(2016) 883 final (21.12.2016.).

(57)

     COM(2017) 261 final (16.5.2017.).

(58)

      https://www.europol.europa.eu/newsroom/news/over-28-000-devices-decrypted-and-100-global-partners-%E2%80%93-no-more-ransom-celebrates-its-first-year .

(59)

      https://www.europol.europa.eu/newsroom/news/massive-blow-to-criminal-dark-web-activities-after-globally-coordinated-operation .

(60)

      https://curia.europa.eu/jcms/upload/docs/application/pdf/2017-07/cp170084en.pdf