EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 27.7.2017.
COM(2017) 401 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU
ČETRNAESTO IZVJEŠĆE
PREGLED MJERA TRGOVINSKE ZAŠTITE TREĆIH ZEMALJA PROTIV EUROPSKE UNIJE ZA 2016.
{SWD(2017) 277 final}
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 27.7.2017.
COM(2017) 401 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU
ČETRNAESTO IZVJEŠĆE
PREGLED MJERA TRGOVINSKE ZAŠTITE TREĆIH ZEMALJA PROTIV EUROPSKE UNIJE ZA 2016.
{SWD(2017) 277 final}
1.Uvod
Instrumente trgovinske zaštite sačinjavaju tri važna instrumenta posebno osmišljena u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) da bi se ostvario cilj trgovinske zaštite: antidampinške, antisubvencijske i zaštitne mjere.
Cilj antidampinških i antisubvencijskih 1 mjera jest suzbijanje materijalne štete (ili prijetnje materijalne štete) koju domaćoj industriji nanosi dampinški i/ili subvencijski uvoz, a zaštitne mjere privremena su pomoć domaćim proizvođačima u slučaju nepredviđenog i znatnog povećanja uvoza. Zaštitne mjere primjenjuju se na uvoz iz svih zemalja (erga omnes), a antidampinške i antisubvencijske mjere odnose se na specifične zemlje, pa čak i specifična društva.
Svaki član WTO-a ima pravo koristiti se instrumentima trgovinske zaštite u svrhu suzbijanja nepoštene trgovinske prakse. Međutim, oni se moraju u cijelosti upotrebljavati u skladu s pravilima WTO-a jer njihova zloupotreba dovodi do nezakonitih i neopravdanih protekcionističkih mjera koje imaju negativan učinak na globalnu trgovinu i gospodarski razvoj. EU se redovito koristi instrumentima trgovinske zaštite (osim zaštitnih mjera), ali primjenjuje umjeren i uravnotežen pristup. Standardi EU-a zapravo su stroži od pravila WTO-a te predviđaju ispunjenje dodatnih uvjeta prije uvođenja bilo kakvih mjera. Ti takozvani „elementi WTO plus” uključuju, na primjer, obavezno ispitivanje interesa Unije prije uvođenja bilo kakvih mjera da bi se procijenio učinak provođenja/neprovođenja mjera na europsko gospodarstvo.
Od 2010. zabilježen je znatan porast u upotrebi instrumenata trgovinske zaštite protiv izvoza EU-a u trećim zemljama. U okolnostima trenutačne usporene gospodarske aktivnosti i stagnirajuće potražnje, posebno u određenim sektorima, razumljivo je da industrije EU-a traže druge prodajne kanale za svoje proizvode, uključujući izvozna tržišta. Zbog toga je od presudne važnosti da te izvozne mogućnosti ne ometaju neopravdane mjere trgovinske zaštite kojima se protupropisno ograničava pristup tržištu.
EU očekuje od svojih trgovinskih partnera da u upotrebi instrumenata postupaju u skladu s primjenjivim standardima WTO-a te i dalje promiče najbolju praksu: svake godine Komisija organizira sveobuhvatni jednotjedni seminar o instrumentima trgovinske zaštite za dužnosnike iz ispitnih tijela trećih zemalja. Na seminaru održanom u studenome 2016. sudjelovalo je 20 dužnosnika iz šest zemalja (Egipat, Japan, Tajland, Tunis, Turska i Vijetnam) i Tajništvo WTO-a. Uz to, prošle godine održani su bilateralni sastanci radi razmjene najbolje prakse EU-a s dužnosnicima koji se bave instrumentima trgovinske zaštite iz Indonezije, Tajlanda, Kine i Koreje te su uspostavljeni neslužbeniji kontakti s drugim trgovinskim partnerima.
Kada treća zemlja pokrene ispitni postupak trgovinske zaštite protiv izvoza EU-a, uloga je Komisije da aktivno intervenira, ako je to potrebno, da bi se riješili sustavni problemi koji su utvrđeni u ispitnom postupku i da bi se osigurala usklađenost s WTO-om. Takva intervencija podrazumijeva, na primjer, upućivanje podnesaka ispitnim tijelima trećih zemalja i redovito prisustvovanje na saslušanjima da bi se osiguralo poštovanje prava i interesa izvoznika EU-a. Komisija također intervenira u okviru svojih bilateralnih sporazuma i u multilateralnom kontekstu.
U ovom se izvješću opisuju opći trendovi u pogledu aktivnosti trgovinske zaštite trećih zemalja koji negativno utječu ili bi mogli utjecati na izvoz EU-a te glavni utvrđeni problemi i rezultati postignuti u 2016. U njemu se daje i pregled konkretnog djelovanja Komisije u području praćenja trećih zemalja s detaljnom analizom svake zemlje i iscrpnim podacima u Prilogu.
2.Opći trendovi
2.1.Mjere na snazi na kraju 2016.
Kao i u 2015., u 2016. treće zemlje i dalje intenzivno provode aktivnosti trgovinske zaštite protiv industrija EU-a.
Na kraju 2016. na snazi je bilo 156 mjera trgovinske zaštite koje utječu na izvoz EU-a, što je porast u odnosu na 151 mjeru koja je bila na snazi na kraju 2015. Kako je prikazano u grafikonu u nastavku, zabilježen je trend porasta u broju mjera na snazi koje utječu na izvoz EU-a od 2010., a aktivnost u području instrumenata trgovinske zaštite i dalje je vrlo velika.
Ukupni broj mjera na snazi na kraju 2016.
Izvor: Statistike WTO-a i EU-a
Kako je prikazano u grafikonu u nastavku, Indija je i dalje najaktivniji korisnik instrumenata trgovinske zaštite protiv EU-a, s ukupno 24 mjere na snazi na kraju 2016. (19 antidampinških i 5 zaštitnih mjera), što je povećanje od pet mjera u odnosu na 2015. (19). Sjedinjene Američke Države su sljedeće sa 21 mjerom na snazi, od kojih su 19 antidampinške mjere (tri više nego u 2015.), a dvije antisubvencijske mjere. Kina je zadržala istu brojku od 19 mjera (17 antidampinških mjera i dvije antisubvencijske mjere), kao i Brazil sa 15 mjera, od kojih su sve antidampinške.
Mjere na snazi na kraju 2016. po zemljama Izvor: Statistike WTO-a i EU-a
Prema vrsti instrumenta, od 156 mjera na snazi 2 , njih 116 su antidampinške, pet su antisubvencijske, a 35 su zaštitne mjere (treba napomenuti da zaštitne mjere nisu specifične za pojedinu zemlju te stoga ne utječu nužno sve na izvoz EU-a).
Kada je riječ o zaštitnim mjerama, najveći korisnici u 2016. bili su Indonezija (7), s najvećim brojem mjera na snazi, zatim Indija (5) i četiri druge azijske zemlje: Malezija, Filipini, Tajland i Vijetnam (svaka po tri mjere).
2.2.Novi ispitni postupci pokrenuti 2016.
U pogledu novih ispitnih postupaka, u 2016. zabilježeno je znatno smanjenje: sve treće zemlje otvorile su ukupno 30 novih predmeta protiv EU-a, što je sedam manje u odnosu na 2015. To je većinom rezultat trenda smanjenja broja novih ispitnih postupaka zaštitnih mjera, koji se smanjio sa 18 u 2015. na 12 u 2016. (6 manje). Broj ispitnih postupaka u pogledu antidampinških i antisubvencijskih mjera ostao je razmjerno stabilan u odnosu na 2015., tj. pokrenuto je 18 novih antidampinških ispitnih postupaka i nijedan antisubvencijski ispitni postupak.
Treba napomenuti da je od svih zemalja Indija otvorila najveći broj novih ispitnih postupaka (pet, od kojih su četiri antidampinški ispitni postupci), čime je preokrenut trend smanjenja iz 2015., kada nije otvoren nijedan predmet povezan s antidampingom.
U pogledu sektora, kao i u 2015., u 2016. nastavio se trend povećanja broja novih predmeta u sektoru čelika koje su pokrenule treće zemlje protiv EU-a. Kako je prikazano u grafikonu u nastavku, broj novih ispitnih postupaka u sektoru čelika nadišao je ukupan broj predmeta u svim drugim sektorima. Naime, u 2016. 17 od 30 novih ispitnih postupaka protiv EU-a odnosilo se na proizvode od čelika. Od 2015. sektor čelika u cijelom svijetu često je predmet ispitnih postupaka i mjera trgovinske zaštite. To je većinom rezultat viška kapaciteta i prekomjerne proizvodnje u Kini, što uzrokuje visoke razine izvoza po dampinškim cijenama. Iako u proizvodnji čelika u EU-u nema viška kapaciteta, i industrije EU-a često su meta trgovinskih mjera koje treće zemlje uvode na uvoz čelika. To su većinom zaštitne mjere, koje se primjenjuju bez obzira na zemlju podrijetla. Međutim, treće zemlje također nekada obuhvate i industrije EU-a antidampinškim ispitnim postupcima koji su inače uglavnom usmjereni na dampinške proizvode od čelika podrijetlom iz Azije.
I EU je otvorio niz predmeta i uveo mjere na uvoz proizvoda od čelika. U svrhu pomnog praćenja kretanja u tom sektoru, EU je uspostavio mehanizam „nadzora čelika”: to podrazumijeva redovito praćenje trendova uvoza koja prijete nanošenjem štete proizvođačima čelika EU-a.
Novi ispitni postupci protiv EU-a u sektoru čelika i drugim sektorimaIzvor: Statistike WTO-a i EU-a
2.3.Mjere uvedene 2016.
U 2016. treće zemlje uvele su 30 novih mjera na izvoz EU-a. To predstavlja znatan pad u odnosu na 2015. (37), a posebno u broju zaštitnih mjera, koji se smanjio sa 15 na 10. U tom pogledu treba napomenuti da je Europska komisija vrlo aktivna u promicanju poštene upotrebe instrumenata trgovinske zaštite kod svojih trgovinskih partnera, a posebno kada je riječ o zaštitnim mjerama.
U pogledu uvedenih antidampinških i antisubvencijskih mjera podaci pokazuju uglavnom stabilan trend. U odnosu na 2015. (21), prošle godine zabilježen je blagi pad u ukupnom broju uvedenih antidampinških mjera (19), ali neke zemlje uvele su više mjera nego u 2015.: SAD i Indija uveli su pet, odnosno tri antidampinške mjere, a u 2015. obje su zemlje uvele mjere u samo jednom predmetu. S druge strane, u Brazilu je zabilježen suprotan trend: prošle godine uveo je antidampinške mjere u jednom predmetu, a u 2015. u osam predmeta. SAD je uveo samo jednu antisubvencijsku mjeru prošle godine, kao i u 2015.
3.Česta pitanja
3.1.Sprječavanje izbjegavanja mjera 3
U 2016. broj predmeta u pogledu izbjegavanja mjera koje su treće zemlje pokrenule protiv EU-a i dalje je bio velik. Kao i u 2015., prošle godine pokrenuto je ukupno pet predmeta u pogledu izbjegavanja mjera: Turska je imala tri mjere na snazi (dvije na izvoz tkanine iz Bugarske i Poljske i jednu na izvoz šperploče iz Bugarske, koja je uvedena u listopadu) i pokrenula je jedan novi ispitni postupak (izvoz šarki iz Grčke, Španjolske i Italije), a Argentina je također pokrenula jedan ispitni postupak (izvoz premazanog papira iz Finske).
Izbjegavanja mjera odnosi se na nezakonitu praksu, kao što je prekrcavanje, kriva izjava o podrijetlu, modifikacija proizvoda i postupci sastavljanja, kojima je cilj izbjegavanje plaćanja primjenjivih antidampinških ili antisubvencijskih pristojbi. Kada se utvrdi izbjegavanje mjera, antidampinške ili antisubvencijske mjere mogu se proširiti na treću zemlju u kojoj se odvija izbjegavanje mjera, a u kojoj se te mjere ne primjenjuju (ali koja je često zemljopisno blizu) te na blago izmijenjen proizvod. S obzirom na to da trenutačno u okviru sporazuma WTO-a ne postoje jedinstvena pravila u pogledu izbjegavanja mjera i da se zahvaćanje stvarnih proizvođača mjerama za sprečavanje izbjegavanja mjera može pokazati problematičnim, riječ je o osjetljivom području koje Komisija pozorno prati.
3.2.Pravo na obranu
Ključni element svih ispitnih postupaka trgovinske zaštite prava su strana na obranu. Ispitna tijela dužna su osigurati da je stranama omogućen uvid u smislenu dokumentaciju koja nije povjerljiva. Iz takve dokumentacije treba isključiti poslovne tajne te ona treba sadržavati redigirane informacije u obliku indeksa ili raspona da bi sve strane imale potpuni uvid u situaciju. Nažalost, u mnogim ispitnim postupcima (posebno u onima s malim brojem podnositelja pritužbe ili samo jednim), vrlo je malo informacija objavljeno u dokumentaciji koja nije provjerljiva ili su jednostavno izbrisane. Zbog manjka smislenih informacija strane ne mogu razumjeti okolnosti predmeta i braniti se. U takvim slučajevima Komisija sustavno intervenira i inzistira na većoj transparentnosti tijekom postupka.
3.3.Šteta i uzročno-posljedična veza
Ispitni postupci trebaju rezultirati mjerama samo kada su relevantni uvjeti WTO-a u potpunosti ispunjeni; nažalost, to nije uvijek slučaj. Konkretno, Komisija se često suočava s neodgovarajućom analizom u kojoj je vrlo upitno postojanje jasne uzročno-posljedične veze između navodnog dampinškog uvoza i štete koja je nanesena domaćoj industriji. Ako se veza ne može utvrditi, čak i kada je utvrđena šteta, ne postoji dostatan razlog za uvođenje mjera u skladu s pravilima WTO-a. Treba napomenuti da postoje mnogi razlozi za nanošenje štete domaćoj industriji: neučinkovita upotreba njezina kapaciteta, pad domaće potražnje ili porast cijena sirovina i energije, među ostalim. Šteta prouzrokovana tim drugim čimbenicima ne može se pripisati dampinškom uvozu i može prekinuti uzročno-posljedičnu vezu. Komisija pozorno prati analizu štete i uzročno-posljedične veze u ispitnim postupcima trećih zemalja jer bez uzročno-posljedične veze bilo kakve mjere nadilaze ispravljanje štete prouzrokovane dampinškim/subvencijskim uvozom te lako mogu dovesti do protekcionizma.
3.4.Upitna upotreba zaštitnih mjera
Kako je prethodno objašnjeno, zaštitne su mjere instrument koji najviše ograničava trgovinu jer se primjenjuje na sav uvoz bez obzira na njegovo podrijetlo. Zato bi ga trebalo upotrebljavati samo u iznimnim okolnostima kako bi se domaća industrija privremeno zaštitila od iznenadnog i velikog povećanja uvoza. Premda se 2016. upotreba zaštitnih mjera počela smanjivati, Komisija je i dalje sustavno intervenirala u gotovo svim ispitnim postupcima jer se u mnogima ne poštuju stroga pravila predviđena Sporazumom WTO-a o zaštitnim mjerama. Brojni se ispitni postupci zaštitnih mjera odnose na uvoz koji je ustvari podrijetlom samo iz jedne zemlje, što znači da bi antidampinške i antisubvencijske mjere bile primjerenije jer bi se njima ciljano rješavao problem bez nepotrebnog ograničavanja pristupa tržištu. To se 2016. događalo poglavito u jugoistočnoj Aziji u kojoj je cilj ispitnih postupaka zaštitnih mjera bila zaštita domaćih tržišta čelika od povećanog uvoza proizvoda od čelika uglavnom iz Kine.
4.Glavna postignuća
Kina – prekid antidampinških mjera nakon izvješća Žalbenog tijela WTO-a
Kina je 22. kolovoza 2016. prekinula antidampinške mjere na određene bešavne cijevi od nehrđajućeg čelika visokih performansi podrijetlom iz EU-a i Japana. Ta je odluka povezana s provedbom izvješća Žalbenog tijela WTO-a iz listopada 2015. u kojem je zaključeno da se antidampinškim mjerama koje je Kina uvela 2012. krše pravila WTO-a (vidi i točku 5. u nastavku). Taj je predmet primjer neopravdanih kineskih mjera trgovinske zaštite koje su ustvari protumjere i nisu u skladu s pravilima WTO-a. Predmet je pokrenut ubrzo nakon što je EU pokrenuo postupak protiv uvoza kineskog čelika. Žalbeno tijelo WTO-a utvrdilo je da kinesko ministarstvo trgovine nije na segmentu tržišta analiziralo učinak dampinškog uvoza na kinesku domaću industriju te tako nije spriječilo da se šteta koju uzrokuju drugi čimbenici pripisuje dampinškom uvozu. Također je utvrdilo da zainteresirane strane nisu bile u mogućnosti na odgovarajući način ostvariti svoje pravo na obranu.
Australija – smanjenje pristojbi za proizvođače izvoznike prerađenih rajčica
Australska su tijela 2013. pokrenula antidampinški ispitni postupak u pogledu proizvoda od prerađenih rajčica iz Italije (izvoz tog proizvoda iz EU-a u Australiju iznosi 48 milijuna EUR). U nedostatku dokaza o dampingu nakon nekoliko intervencija prekinut je ispitni postupak protiv dva glavna izvoznika koja čine oko 45 % ukupnog izvoza EU-a. Pristojbe za druge izvoznike koji surađuju bile su relativno niske (u prosjeku 4 %).
Australija je 2015. pokrenula novi antidampinški ispitni postupak u pogledu tih dvaju proizvođača izvoznika za koje je prekinut prethodni ispitni postupak. Unatoč nekoliko tehničkih i političkih intervencija na različitim razinama, australska su tijela početkom 2016. uvela mjere koje su se kretale od 4,5 % do 8,4 %. Te se mjere temelje na metodologiji čija je primjena uzrokovala ozbiljne sistemske probleme jer se njome neizravno osporavaju plaćanja EU-a u poljoprivredi (koja su kao „zelena kutija” dopuštena prema pravilima WTO-a) u okviru antidampinškog postupka. Na zahtjev talijanskih poduzeća i tijela u travnju 2016. australski odbor za reviziju antidampinga pokrenuo je reviziju mjera. Komisija je u suradnji s industrijom odmah intervenirala u postupku i dokazala da plaćanja EU-a u okviru „zelenih kutija” nisu utjecala na cijenu sirovih rajčica koje su kupovala ta dva izvoznika. Stoga ne bi smjelo doći do prilagodbi troškova koje su uzrokovale umjetno visoke dampinške marže. Taj je argument bio uvjerljiv tako da su australska tijela 5. siječnja 2017. smanjila razinu pristojbe koja se primjenjuje na ta dva proizvođača izvoznika (za jednog proizvođača izvoznika na 0 %, a za drugog na 4,6 %) i time priznala da metodologija prilagodbe troškova nije bila primjerena.
Istovremeno su australska tijela u svibnju 2016. pokrenula i privremenu reviziju koja se odnosila na druge proizvođače izvoznike na koje se mjere već primjenjuju kako bi primijenila istu metodologiju prilagodbe troškova kao i za ta dva talijanska poduzeća radi povećavanja dampinških marži i tim drugim proizvođačima izvoznicima. No u siječnju 2017. nakon revizije metodologije koju su zatražila ta dva talijanska izvoznika (kako je prethodno opisano), australski odbor za antidamping preispitao je svoje zaključke i odlučio je prestati primjenjivati predmetnu metodologiju prilagodbe troškova i smanjiti stope pristojbe svim predmetnim izvoznicima.
Brazil – prekid antidampinškog ispitnog postupka u pogledu rendgenskih aparata bez uvođenja mjera
Brazil je u veljači 2017. prekinuo antidampinški ispitni postupak protiv uvoza zubarskih rendgenskih aparata iz Njemačke (izvoz tog proizvoda iz EU-a u Brazil iznosi oko 5 milijuna EUR). S obzirom na argumente koje su iznijele Komisija i industrija (tri intervencije kojima su se rješavali ozbiljni nedostaci u analizi obujma, učinaka na cijene, štete i uzročno-posljedične veze), brazilska služba za mjere za zaštitu trgovine opozvala je svoju privremenu odluku i zaključila da domaća industrija nije pretrpjela štetu zbog uvoza koji je bio predmet ispitnog postupka.
Turska – manje restriktivan oblik zaštitnih mjera
Turska je uvela zaštitne mjere na uvoz tapeta, uključujući one podrijetlom iz EU-a (izvoz tog proizvoda iz EU-a u Tursku iznosi oko 13 milijuna EUR). Komisija je intervenirala na nekoliko razina, uključujući u okviru Odbora za zaštitne mjere WTO-a u Ženevi. Nakon intenzivne komunikacije turska su tijela u travnju 2017. naposljetku pristala na uvođenje tarifne kvote koja će se primjenjivati od kolovoza 2016., čime se u velikoj mjeri ograničio negativan gospodarski učinak na izvoznike iz EU-a.
Maroko – manje restriktivan oblik zaštitnih mjera
Komisija je intervenirala od samog pokretanja marokanskog postupka zaštitnih mjera u pogledu papira u rolama i papira u listovima (izvoz tog proizvoda iz EU-a u Maroko iznosi oko 20 milijuna EUR). Utvrđeno je da je analiza štete i uzročno-posljedične veze nejasna te da je samo jedan domaći proizvođač imao probleme s kvalitetom, raspoloživim količinama i rokovima isporuke. Tada je predložena ad valorem pristojba čiji se iznos smanjuje, no zahvaljujući zajedničkim naporima Komisije i industrije te različitim intervencijama, uvedene su manje restriktivne tarifne kvote za izvoznike iz EU-a.
Tunis – neuvođenje mjera u tri postupka zaštitnih mjera
Tunis je u proteklih nekoliko godina pokrenuo tri ispitna postupka zaštitnih mjera u pogledu staklenih boca i ploča iverice (2014.) te keramičkih pločica (2015.) (izvoz ta tri proizvoda iz EU-a u Tunis iznosi oko 70 milijuna EUR). Komisija je snažno intervenirala jer je pokretanje svih triju predmeta bilo vrlo slabo utemeljeno. Konkretno, domaća industrija nije trpjela ozbiljnu štetu: poteškoće su uzrokovali drugi čimbenici, primjerice povećanje cijena sirovina i energije. Zahvaljujući intervencijama Komisije u suradnji s industrijom, zasad je izbjegnuto uvođenje mjera. Komisija nastavlja vršiti pritisak da bi se ti postupci i službeno zaključili.
Egipat – prekid ispitnog postupka zaštitnih mjera bez uvođenja mjera
U prosincu 2015. pokrenut je ispitni postupak zaštitnih mjera u pogledu uvoza polietilen tereftalata (PET). Komisija je intervenirala u nekoliko navrata da bi istaknula velike nedostatke. Konkretno, industrija se tek počela razvijati, a nakon pokretanja proizvodnje uvoz se ustvari smanjio, a ne povećao. Nadalje, većina pokazatelja upućuje na pozitivan trend, osobito u pogledu tržišnog udjela (u samo godinu dana proizvodnje proizvođači opskrbljuju 60 % tržišta), dok su se sve poteškoće podnositelja pritužbe odnosile na početnu fazu, a ne na povećanje uvoza. U kolovozu 2016. ispitni je postupak prekinut bez uvođenja mjera.
Turska – prekid dvaju ispitnih postupaka zaštitnih mjera bez uvođenja mjera
Nakon nekoliko podnesaka Komisije u suradnji s industrijom turska su tijela naposljetku utvrdila da pritužbe u dva predmeta u području zaštitnih mjera u pogledu toplovaljanog plosnatog čelika i mobilnih telefona nisu bile utemeljene. Stoga su oba ispitna postupka prekinuta bez uvođenja mjera.
Južna Afrika – smanjene zaštitne mjere u pogledu zamrznute piletine
U prosincu 2016. Južna Afrika uvela je privremene zaštitne pristojbe od 13,9 % (ad valorem) na zamrznutu piletinu (izvoz tog proizvoda iz EU-a u Južnu Afriku iznosi oko 200 milijuna EUR). Na taj se proizvod već od 2015. primjenjuju antidampinške mjere. Nakon nekoliko intervencija Komisije privremena pristojba uvelike je smanjena u odnosu na prvotni prijedlog podnositelja pritužbe. No predmet i dalje traje, a u vrijeme izrade ovog izvješća obje su se pristojbe i dalje kumulativno primjenjivale.
Novi Zeland – prekid antidampinških mjera u pogledu konzerviranih marelica iz Španjolske
Novi Zeland pokrenuo je 2016. reviziju zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera uvedenih 2011. na uvoz konzerviranih marelica iz Španjolske. Međutim, zahvaljujući intervencijama Komisije, novozelandska su tijela u ožujku 2017. zaključila da pristojbe više nisu potrebne te su ukinute.
5.Sudjelovanje u radu WTO-a
Komisija aktivno sudjeluje u WTO-u kako bi u posebnim predmetima branila interese EU-a i osigurala potpuno poštovanje propisa WTO-a. Ako se mjerama trgovinske zaštite koje donese druga članica WTO-a krše pravila te organizacije, Komisija ih može osporiti i zatražiti osnivanje povjerenstva.
To se dogodilo u predmetu o antidampinškim mjerama koje je Rusija uvela na uvoz lakih gospodarskih vozila (DS479). Izvješće povjerenstva objavljeno je u siječnju 2017. (predmet je naveden u prošlogodišnjem godišnjem izvješću). Povjerenstvo je utvrdilo da se tim mjerama krše pravila WTO-a te je odobrilo sve postupovne zahtjeve EU-a i utvrdilo da je ruska analiza problematična, osobito zato što se u njoj nije uzeo u obzir ogroman višak kapaciteta u domaćem sektoru lakih gospodarskih vozila. Međutim, u veljači 2017. Ruska Federacija podnijela je, u ime Euroazijske gospodarske unije 4 , žalbu na izvješće povjerenstva.
Kada je riječ o još jednom predmetu iz prošle godine, antidampinškim mjerama koje je Kina uvela na određene čelične cijevi (DS460), nakon izvješća Žalbenog tijela iz listopada 2015. Kina je 22. kolovoza 2016. provela preporuke Tijela za rješavanje sporova WTO-a i prekinula mjere.
Komisija je također aktivno intervenirala kao treća strana u postupcima WTO-a u koje su bile uključene druge članice WTO-a kako bi se riješila i pratila sistemska pitanja te zauzimalo za veće standarde u ispitnim postupcima trgovinske zaštite diljem svijeta.
Među ostalim, Komisija je 2016. intervenirala u dva spora u okviru WTO-a (DS464: SAD – antidampinške i antisubvencijske mjere u pogledu velikih perilica iz Koreje i DS471: SAD – određene metodologije i njihova primjena u antidampinškim postupcima koji uključuju Kinu) u kojima je dovedena u pitanje metodologija utvrđivanja ciljanog dampinga i primjena prakse „postavljanja na nulu” (zeroing) u antidampinškim ispitnim postupcima Sjedinjenih Država. Izvješća Žalbenog tijela o oba predmeta posebno su zanimljiva za EU jer SAD primjenjuje tu metodologiju, kojom se umjetno povećavaju dampinške marže, i u predmetima protiv uvoza iz EU-a.
Naposljetku, Komisija redovno sudjeluje u relevantnim odborima WTO-a u Ženevi. U antidampinškim i antisubvencijskim odborima raspravlja se o pojedinačnim mjerama koje su poduzele druge članice WTO-a te ih se revidira u kontekstu polugodišnjeg i mjesečnog izvješća WTO-u. Komisija sustavno intervenira i pokreće pojedinačne predmete i u okviru Odbora za zaštitne mjere s obzirom na zabrinjavajuće intenzivnu upotrebu tog instrumenta. Osim toga, Komisija sudjeluje u općenitijoj skupini za raspravu o pitanjima zaštitnih mjera, čiji je glavni cilj razmjena stajališta o praksi članica WTO-a u pogledu zaštitnih mjera.
6.Zaključak
Podaci iz ovog izvješća pokazuju da su tijekom 2016. aktivnosti trgovinske zaštite protiv EU-a i dalje bile intenzivne, što je zahtijevalo kontinuirane napore službi Komisije. Premda Komisija pozdravlja smanjenje broja novih ispitnih postupaka i mjera protiv EU-a, osobito u pogledu zaštitnih mjera, treba napomenuti da se ukupni broj mjera na snazi povećao u odnosu na 2015. te da je osobito velik.
Prošlu je godinu obilježila i sve veća složenost predmeta zbog različitih čimbenika, kao što su višak kapaciteta u sektoru čelika na svjetskoj razini i politički kontekst u nekim trećim zemljama u kojima mjere trgovinske zaštite podsjećaju na protekcionizam. Nadalje, proizvođači iz država članica EU-a suočavaju se s izazovima na unutarnjem tržištu i traže izvozne kanale radi ostvarivanja rasta i otvaranja radnih mjesta te su stoga češće predmet mjera trgovinske zaštite trećih zemalja.
Pristup Komisije u odnosu na aktivnosti u pogledu instrumenata trgovinske zaštite protiv EU-a koje provode treće zemlje jest da u postupcima u tijeku sustavno intervenira na tehničkoj razini te da radi na uspostavi konstruktivnog dijaloga sa službama svojih trgovinskih partnera koje se bave instrumentima trgovinske zaštite. To bi trebalo pridonijeti dobroj obaviještenosti ispitnih tijela svjesnijih važnosti poštovanja pravila WTO-a pri provođenju ispitnih postupaka trgovinske zaštite u svojim zemljama.
S obzirom na stečeno iskustvo, u posljednjih nekoliko godina Komisijine tehničke intervencije imaju sve snažniji utjecaj. Niz važnih postignuća rezultat je tih intervencija te političkih intervencija i službenih i neslužbenih kontakata s trećim zemljama. Međutim, i dalje postoji brojni problemi.
Nadalje, s obzirom na sve složenije globalno trgovinsko okruženje koje je često pod utjecajem politike, može se očekivati povećana upotreba instrumenata trgovinske zaštite. U tom će zahtjevnom kontekstu Komisija usredotočiti svoje napore kako bi osigurala da „upotreba” instrumenata trgovinske zaštite ne postane njihova „zloupotreba”. Bliska suradnja s industrijom EU-a, pojedinačnim poduzećima iz EU-a i državama članicama te bilateralni razgovori i razmjena najbolje prakse s trećim zemljama imaju ključnu ulogu u nastojanjima Komisije.
Globalna trgovina koja se neprestano liberalizira i koja dionicima otvara velike mogućnosti može funkcionirati samo u poštenim uvjetima, a trgovinskom se zaštitom osigurava da pošteni uvjeti prevladavaju. U tom je smislu ona sastavni dio trgovinske politike EU-a, a i drugih važnih trgovinskih partnera.
* * *
U okviru WTO-a antisubvencijske mjere nazivaju se kompenzacijskim pristojbama.
Pojedinosti mjera koje treće zemlje uvode za EU dostupne su na web-mjestu Glavne uprave za trgovinu: http://trade.ec.europa.eu/actions-against-eu-exporters/cases/index.cfm .
Ispitni postupci za sprječavanje izbjegavanja mjera ne pojavljuju se u web-pretraživaču iz bilješke 2., a u priloženim statičkim podacima oni su uračunati među antidampinške predmete.
Države članice Euroazijske gospodarske unije jesu sljedeće: Bjelarus, Kazahstan, Rusija, Armenija i Kirgistan.