EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 29.6.2017.

COM(2017) 354 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Osmo izvješće o napretku prema učinkovitoj i istinskoj sigurnosnoj uniji

I.UVOD

Ovo je osmo mjesečno izvješće o postignutom napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije. Izvješće obuhvaća novosti u okviru dvaju glavnih stupova: suzbijanje terorizma i organiziranog kriminala i infrastrukture kojom se podupiru te jačanje zajedničke obrane i otpornosti na te prijetnje.

Europu je tijekom posljednjih tjedana opet pogodio niz terorističkih napada. Manchester je 22. svibnja 2017. bio žrtva bezočnog terorističkog napada u kojem je ispred koncertne dvorane aktivirana bomba, pri čemu su smrtno stradale 22 osobe, a među njima brojni tinejdžeri. Dvanaest dana kasnije, 3. lipnja 2017., opet je napadnut London. Teroristi su u tom napadu prvo kombijem bezobzirno pregazili pješake koji su prelazili London Bridge, a zatim pješice produžili u obližnji Borough Market i svoj ubilački napad nastavili noževima. U sličnom napadu 18. lipnja, u naletu kombija ispred džamije ubijeni su i ozlijeđeni nedužni vjernici. Najnoviji napad dogodio se 19. lipnja 2017., kad je terorist pokušao napasti policijske službenike na Elizejskim poljima u Parizu, ali je ubijen vatrenim oružjem. Belgijske snage sigurnosti 20. lipnja 2017. ustrijelile su i ubile bombaša samoubojicu koji je pokušao izvesti napad na željezničkom kolodvoru Gare Centrale u Bruxellesu, ali mu bomba nije eksplodirala. Razmjer i učestalost tih napada ponovno nas podsjećaju na životnu važnost borbe protiv nasilnog ekstremizma, a i na izazove s kojima se države članice suočavaju u sprečavanju napada te u sprečavanju i suzbijanju radikalizacije koja ih potiče.

U ovom se izvješću navode mjere poduzete na razini EU-a radi sprečavanja i suzbijanja radikalizacije te se analizira napredak postignut u odgovaranju na izazove u godini nakon donošenja Komunikacije Komisije iz lipnja 2016. o podupiranju sprečavanja radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu 1 . U izvješću se navode i nove informacije o napretku postignutom u provedbi drugih prioritetnih dosjea o sigurnosti te o sljedećim koracima koji se poduzimaju radi poboljšanja razmjene informacija putem interoperabilnosti informacijskih sustava i u provedbi Akcijskog plana protiv financiranja terorizma 2 radi otkrivanja i sprečavanja financiranja terorizma.

U zaključcima Europskog vijeća od 22. i 23. lipnja 2017. 3 ponovljena je i naglašena odlučnost Unije za suradnju u borbi protiv širenja radikalizacije na internetu, u radu na sprečavanju i suzbijanju nasilnog ekstremizma i borbi protiv te ideologije, u sprečavanju financiranja terorizma, u olakšavanju brze i ciljane razmjene informacija među tijelima za izvršavanje zakonodavstva, uključujući u to i pouzdane partnerske zemlje, te u poboljšanju interoperabilnosti baza podataka. Nedavnom izjavom sa sastanka na vrhu skupine G7 u Taormini 4 o borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma poslan je snažan signal o odlučnosti međunarodne zajednice u borbi protiv rastuće prijetnje terorizma i naglašena je potreba za daljnjim usklađenim djelovanjem na globalnoj razini.

Konačno, u ovom se izvješću obrađuje i rastuća kiberprijetnja te se iznose kratkoročne mjere za njezino suzbijanje razvijene na temelju iskustva stečenog u reakcijama na kibernapad WannaCry.

II. MJERE EU-a KOJIMA SE PODUPIRE SPREČAVANJE RADIKALIZACIJE

Iako nasilna radikalizacija nije nova pojava, nakon nedavnih terorističkih napada u EU-u pokazalo se da se neki građani EU-a radikaliziraju u zabrinjavajućim razmjerima i zabrinjavajućom brzinom. Osobe koje regrutiraju teroriste služe se nizom različitih metoda usmjerenih na ranjive osobe. Poseban novi izazov za države članice upotreba je digitalnih komunikacijskih alata. Stoga suzbijanje radikalizacije višedimenzionalnim odgovorom na razini EU-a, i na internetu i izvan njega, ima ključnu ulogu u pružanju potpore državama članicama u suzbijanju terorizma.

Kako bi se suzbila radikalizacija na internetu, Komisija u posljednje dvije godine surađuje s ključnim internetskim platformama, uključujući i u okviru internetskog foruma EU-a, kako bi se osiguralo dobrovoljno uklanjanje terorističkog sadržaja s interneta. Tim djelovanjem postignut je stvaran napredak u uklanjanju terorističkog sadržaja s interneta 5 i u borbi protiv govora mržnje na internetu 6 , ali je i dalje ostalo puno posla. U zaključcima Europskog vijeća od 22. i 23. lipnja 2017. navodi se da „na temelju rada Internetskog foruma EU-a Europsko vijeće očekuje od industrije da uspostavi industrijski forum te da razvije nove tehnologije i alate za poboljšanje automatskog otkrivanja sadržaja kojima se potiče na teroristička djela te njihova uklanjanja. To bi, prema potrebi, trebalo dopuniti relevantnim zakonodavnim mjerama na razini EU-a.”. Komisija je bila domaćin sastanka viših dužnosnika Internetskog foruma EU-a 27. lipnja 2017. održanog kako bi se postigao dogovor s ključnim pružateljima internetskih usluga o daljnjim mjerama za borbu protiv terorističkog sadržaja na internetu. Cilj je da internetske platforme čine više, posebice da poboljšaju automatizirano otkrivanje terorističkih sadržaja, da podijele odgovarajuće tehnologije i alate s manjim poduzećima i da se potpuno koriste „bazom podataka o hashtagovima”, među ostalim i tako da Europolu omoguće pristup ključnim informacijama te da uspostave sustav izvješćivanja o uklanjanju terorističkog sadržaja. Osim toga, kako bi se nadopunio rad Europolove jedinice za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima, Komisija poziva države članice da uspostave nacionalne jedinice za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima te da ih umreže kako bi surađivale s internetskim platformama i odgovarajućom jedinicom Europola.

Zbog dosad nezabilježenih razmjera radikalizacije, koji su očiti nakon nedavnih napada, potrebne su daljnje mjere potpore sprečavanju i suzbijanju radikalizacije na nacionalnoj i lokalnoj razini. Komisija će brzo osnovati 7 stručnu skupinu na visokoj razini o radikalizaciji kako bi se olakšao daljnji razvoj politika EU-a u tom području. Skupina će imati zadatak da potiče dodatni rad u područjima visokog prioriteta kao što su radikalizacija u zatvorima, teroristička propaganda na internetu i strani teroristički borci koji se vraćaju. Cilj rada skupine bit će i potpora Mreži za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN), koja u suradnji s lokalnim stručnjacima na razini zajednice 8 predvodi rad Komisije na potpori državama članicama u tom području- Mreža je nedavno, 19. lipnja 2017., predstavila priručnik „Odgovori osobama koje se vraćaju” kako bi pružila potporu državama članicama u suočavanju s izazovima koje pred njih stavlja vraćanje stranih terorističkih boraca. U tom se priručniku iznosi pregled pristupa stručnjaka u odgovorima na različite scenarije osoba koje se vraćaju iz područja pogođenih sukobima. U sljedećim mjesecima mreža će organizirati niz radionica za nacionalna tijela kako bi se te prakse dodatno razradile i kako bi se potaknulo djelovanje u državama članicama.

Zbog složenosti izazova povezanih s radikalizacijom potreban je višestrani odgovor koji uključuje dugoročne mjere, kako je navedeno u Komunikaciji iz lipnja 2016. o sprečavanju radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu 9 . Tijekom prošle godine Komisija je provela većinu ključnih mjera utvrđenih u drugim područjima povezanima sa sprečavanjem i suzbijanjem radikalizacije 10 . Radi potpore državama članicama u borbi protiv radikalizacije u zatvorima osnovana je posebna skupina za zatvor i uvjetne kazne kako bi izradila smjernice za osobe koje te mjere provode na terenu, primjerice za zatvorsko osoblje i probacijske službenike, psihologe i vjerske predstavnike. Obrazovanje ima ključnu ulogu u sprečavanju radikalizacije. Komisija je stoga poduzela niz koraka kako bi se provela pariška Deklaracija o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja. U tom je pogledu program Erasmus+ u središtu 11 . S obzirom na povezanost marginalizacije, ranjivosti i radikalizacije Europski stup socijalnih prava 12 , donesen 26. travnja 2017., važna je sastavnica u rješavanju nekih od temeljnih uzroka radikalizacije i nasilnog ekstremizma 13 . Kako bi se ojačala kohezija europskih društava, Komisija primjenjuje i Akcijski plan za integraciju državljana trećih zemalja 14 širokim rasponom mjera kojima podupire države članice i druge aktere u njihovim nastojanjima u pogledu integracije.

Na razini vanjskih odnosa EU sudjeluje u međunarodnim forumima, prije svega u Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) i institucijama 15 koje su proizišle iz Globalnog foruma za borbu protiv terorizma, radi potpore sprečavanju i suzbijanju radikalizacije u partnerskim zemljama zapadnog Balkana, Bliskog istoka i sjeverne Afrike, uključujući izobrazbu odgovarajućih stručnjaka i financijsku potporu za inicijative na lokalnoj razini uključene u rad na prevenciji. U okviru programa Erasmus+ 2018. pokrenut će se nova inicijativa za virtualnu razmjenu mladih kako bi se među mladima unutar i izvan EU-a povećali međukulturna osviještenost i razumijevanje. Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji usto je uputila stručnjake radi potpore preventivnim mjerama u Turskoj, na zapadnom Balkanu i u Tunisu.

III. MJERE EU-a ZA BORBU PROTIV KIBERPRIJETNJI I KIBERKRIMINALITETA

Napad ransomware programom WannaCry u svibnju 2017. bio je upozorenje kojim su otkriveni nedostaci u trenutačnom kibersigurnosnom okviru, posebno u pogledu pripravnosti i suradnje. Kao što je najavljeno i prije napada, u preispitivanju u sredini programskog razdoblja jedinstvenog digitalnog tržišta Komisija ubrzava svoj rad u području kibersigurnosti, što uključuje i pregled strategije za kibersigurnost iz 2013. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje ocjenjuju napredak ostvaren u provedbi trenutačne strategije. Cilj je utvrđivanje nedostataka koji će se rješavati tijekom preispitivanja strategije u rujnu 2017.

Usporedno s tim te na temelju pouka stečenih tijekom odgovora na napad WannaCry trebalo bi poduzeti nekoliko kratkoročnih mjera kako bi se ojačao zajednički odgovor na pojačanu kiberprijetnju. To uključuje nužnost brzog napretka u jačanju zajedničke otpornosti, posebno u pitanjima povezanima s operativnom suradnjom.

Napad WannaCry bio je prvi incident zbog kojeg je pokrenuta suradnja u okviru mreže nacionalnih timova za odgovor na računalne sigurnosne incidente (mreža CSIRT) uspostavljene u okviru Direktive za sigurnost mreža i podataka (NIS). Na temelju tog incidenta utvrđeno je da sustav još nije potpuno operativan. Utvrđena je i jasna potreba da se rad koji je u tijeku na poboljšanju postojećih informatičkih alata ubrza te da se uvedu dodatne mogućnosti kako bi se omogućila dodatna suradnja nacionalnih CSIRT-ova. Radi jačanja tih timova Komisija će omogućiti financiranje u iznosu od 10,8 milijuna EUR za 14 država članica u okviru Instrumenta za povezivanje Europe. Ti dvogodišnji projekti započet će do rujna 2017. Otvoren je još jedan poziv na podnošenje prijedloga te se sve države članice pozivaju da podnesu svoje zahtjeve za financiranje.

Europolov Europski centar za borbu protiv kiberkriminala (EC3) vodio je odgovor tijela za izvršavanje zakonodavstva na taj napad. Kako bi se ga se ojačalo i kako bi se poboljšale usluge koje on pruža, centar bi trebao dobiti više stručnog znanja u području IT-a. Stoga bi do rujna 2017. Upravni odbor Europola trebao u okviru Europolovih unutarnjih pravila poboljšati mogućnosti zapošljavanja specijalista za IT. Za taj dodatni posao u Europolu na raspolaganju će 2018. biti i dodatno osoblje.

EU-ov tim za hitne računalne intervencije (CERT-EU) pruža podršku institucijama EU-a kako bi se zaštitile od zlonamjernih napada koji bi narušili integritet njihove IT infrastrukture i oštetili interese EU-a. Komisija će sada ubrzati službeni postupak jačanja temelja CERT-EU-a sklapanjem sporazuma s relevantnim institucijama i tijelima kako bi se ojačao kolektivni odgovor na prijetnje. To uključuje Europski parlament, Vijeće, Sud Europske unije, Europsku središnju banku, Revizorski sud, Europsku službu za vanjsko djelovanje, Europski gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija i Europsku investicijsku banku. Komisija će uskoro potpisati međuinstitucijski administrativni sporazum s drugim institucijama i tijelima.

Te kratkoročne mjere dio su opsežnijeg preispitivanja strategije za kibersigurnost iz 2013. koje će uslijediti u rujnu 2017., popraćeno nužnim mjerama za jačanje kiberotpornosti i kibersigurnosti Unije. U zaključcima Europskog vijeća od 22. i 23. lipnja 2017. pozdravljena je namjera Komisije da u rujnu preispita strategiju za kibersigurnost i predloži dodatne ciljane mjere prije kraja godine.

Za uspješno odvraćanje potrebni su sljedivost, otkrivanje, istraga i kazneni progon koji su djelotvorni. Pristup elektroničkim dokazima ključni je čimbenik u tom pogledu. Okviri kaznenog prava i dalje su odraz tradicionalnih pojmova teritorijalnosti te im stoga prekogranična priroda elektroničkih usluga i prijenosa podataka predstavlja izazov. U zaključcima Europskog vijeća od 22. i 23. lipnja 2017. naglašava se da je stvaran pristup elektroničkim dokazima ključan za borbu protiv teških kaznenih djela i terorizma te da bi se, uz primjenu primjerenih zaštitnih mjera, trebala osigurati dostupnost podataka. Na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove 8. lipnja 2017. ministri su općenito podržali praktične mjere koje je predložila Komisija kako bi se stanje poboljšalo unutar trenutačnog zakonodavnog okvira. Osim toga, ministri su pozvali Komisiju da u najkraćem mogućem roku predstavi zakonodavni prijedlog, uzimajući u obzir tehničke i pravne izazove. Na tim temeljima Komisija će nastaviti primjenjivati praktične mjere, istodobno radeći na procjeni učinka kako bi se stvorili temelji za predstavljanje mogućih budućih zakonodavnih mjera u najkraćem mogućem roku.

Šifriranje je jednako važan problem u tom kontekstu. Šifriranje je ključno za zaštitu kibersigurnosti i osobnih podataka. Međutim, kad ga zloupotrebljavaju kriminalci, ono je znatan izazov u borbi protiv teških oblika kaznenih djela, uključujući kiberkriminalitet i terorizam. U zaključcima Europskog vijeća od 22. i 23. lipnja 2017. poziva se na prevladavanje izazova koje predstavljaju sustavi koji teroristima omogućuju da komuniciraju metodama koje onemogućuju pristup nadležnih tijela tim komunikacijama, uključujući šifriranje od polazišne do odredišne točke, ali i na istodobnu zaštitu koristi koju ti sustavi pružaju u zaštiti privatnosti, podataka i komunikacija. Na zahtjev Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove iz prosinca 2016. Komisija blisko surađuje s agencijama EU-a i industrijom u pronalaženju načina za pružanje potpore tijelima za izvršavanje zakonodavstva u prevladavanju najvažnijih izazova, uzimajući u obzir posljedice za kibersigurnost i temeljna prava. Komisija je s Europolom, Eurojustom, Agencijom EU-a za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) i Agencijom EU-a za temeljna prava raspravila o svim aspektima ovog važnog pitanja s relevantnim stručnjacima na nizu radionica. Do listopada 2017. izvijestit će Europski parlament i Vijeće o svojim zaključcima.

Na razini vanjskih odnosa Vijeće je 19. lipnja 2017. postiglo dogovor o stvaranju okvira za zajednički diplomatski odgovor EU-a na zlonamjerne kiberaktivnosti, alat za kiberdiplomaciju 16 . Za okvir za zajednički diplomatski odgovor EU-a u potpunosti će se iskoristiti mjere zajedničke vanjske i sigurnosne politike, uključujući, ako je potrebno, mjere ograničavanja. Svaki zajednički odgovor EU-a na zlonamjerne kiberaktivnosti trebao bi biti razmjeran opsegu, razmjeru, trajanju, jačini, složenosti, sofisticiranosti i učinku kiberaktivnosti. Cilj je okvira poticati suradnju, olakšati svladavanje trenutačnih i dugoročnih prijetnji te dugoročno utjecati na ponašanje potencijalnih agresora. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje zajednički će s državama članicama u sljedećim mjesecima uspostaviti provedbene smjernice, uključujući pripremne prakse, postupke za komunikaciju i vježbe.

IV. PROVEDBA DRUGIH PRIORITETNIH DOSJEA U PODRUČJU SIGURNOSTI

1. Sljedeći koraci za postizanje interoperabilnosti informacijskih sustava

Kao što je navedeno u sedmom izvješću o napretku 17 , Komisija poduzima dodatne mjere za primjenu novog pristupa upravljanju podacima u području nadzora granica i sigurnosti. Komisija je 28. lipnja 2017. predstavila zakonodavni prijedlog 18 za jačanje mandata agencije eu-LISA. 19 Agencija će imati ključnu ulogu u tehničkim naporima za postizanje interoperabilnosti informacijskih sustava, među ostalim i provedbom tehničke analize utvrđenih rješenja kojima bi se to postiglo, koja je u tijeku. Ako suzakonodavci donesu odgovarajući zakonodavni prijedlog, predloženim će se izmjenama njezina mandata Agenciji eu-LISA dati odgovornost za razvoj rješenja za interoperabilnost, čime će se osigurati tehnička provedba tog novog pristupa. U zaključcima Europskog vijeća od 22. i 23. lipnja 2017. naznačena je važnost interoperabilnosti informacijskih sustava za unutarnju sigurnost i borbu protiv terorizma.

Komisija je 28. lipnja 2017. predstavila i prijedlog koji je dopuna njezina prijedloga iz siječnja 2016. 20 , a kojim bi se olakšala razmjena kaznene evidencije državljana trećih zemalja u EU-u upotrebom Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS). 21 Taj je dopunski prijedlog odgovor na rasprave sa suzakonodavcima o prošlogodišnjem prijedlogu te čini dio Komisijina pristupa interoperabilnosti informacijskih sustava. Poboljšavanje ECRIS-a u pogledu razmjene informacija o državljanima trećih zemalja zakonodavni je prioritet utvrđen u Zajedničkoj izjavi 22 predsjednika Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije.

Ostvaren je napredak i u odnosu na druge prioritetne dosjee o informacijskim sustavima. Suzakonodavci i dalje raspravljaju o predloženom EU-ovu sustavu ulaska/izlaska 23 , o kojem su se održali trijalozi 31. svibnja te 13., 19. i 26. lipnja 2017. Vijeće je dogovorilo opći pristup za predloženi Sustav EU-a za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) 24 na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove 8. i 9. lipnja 2017. Glasovanje u Odboru Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) o podnesenim izmjenama prijedloga zakazano je za rujan 2017., a u listopadu 2017. očekuje se početak pregovora u obliku trijaloga. Ključno je da Europski parlament i Vijeće poduzmu sljedeće korake u vezi s tim prioritetnim prijedlozima, što je ponovno naglašeno u zaključcima Europskog vijeća od 22. i 23. lipnja 2017.

Komisija je 29. svibnja 2017. s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, Agencijom EU-a za temeljna prava i koordinatorom EU-a za borbu protiv terorizma pred Odborom LIBE predstavila zaključke Skupine stručnjaka na visokoj razini za informacijske sustave i interoperabilnost 25 i svoj novi pristup upravljanja podacima za granice i sigurnost. Vijeće je 8. lipnja 2017. donijelo zaključke 26 o razmjeni informacija i interoperabilnosti, u kojima je pozdravilo stajališta Komisije i predložene daljnje korake za postizanje interoperabilnosti informacijskih sustava do 2020. na temelju preporuka skupine stručnjaka na visokoj razini. Na temelju tih rasprava Komisija će nastaviti surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem kako bi se do 2020. postigla interoperabilnost informacijskih sustava.

2. Mjere EU-a za onemogućivanje izvora i kanala financiranja terorizma

Nastavlja se rad na provedbi Akcijskog plana protiv financiranja terorizma iz veljače 2016., s dva glavna smjera djelovanja: otkriti i spriječiti financiranje terorizma i onemogućiti izvore prihoda. U prosincu 2016. Komisija je predstavila tri zakonodavna prijedloga kako bi se dopunio i ojačao pravni okvir EU-a u području pranja novca 27 , nezakonitih novčanih tokova 28 te zamrzavanja i oduzimanja imovine 29 . Komisija poziva suzakonodavce da ubrzaju rad na tim važnim prijedlozima.

Osim toga, suzakonodavci su ostvarili znatan napredak u pregovorima o izmjenama četvrte direktive o borbi protiv pranja novca na temelju zakonodavnog prijedloga iz srpnja 2016. 30 Komisija je i dalje potpuno posvećena brzom dovršetku trenutačnih trijaloga. Kad se sagledaju zajedno, tim se mjerama potpuno ispunjavaju obveze koje je Komisija preuzela prema Akcijskom planu 31 . Time će se osigurati i ispunjavanje međunarodnih obveza EU-a u tom području, kako su dogovorene u kontekstu Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF) i Konvencije Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom i o financiranju terorizma (Varšavska konvencija).

Kao što je navedeno u akcijskom planu, Komisija namjerava donijeti prijedlog za suzbijanje nezakonite trgovine kulturnim dobrima kako bi se područje primjene postojećeg zakonodavstva proširilo na više trećih zemalja. Osim toga, namjerava predložiti i ovlašćivanje tijela za izvršavanje zakonodavstva i drugih javnih tijela za pristup registrima bankovnih računa. Nadalje, Komisija je nedavno donijela izvješće o nadnacionalnim rizicima od pranja novca i financiranja terorizma 32 , kao i radni dokument službi Komisije o poboljšanju suradnje financijsko-obavještajnih jedinica 33 . U drugom dijelu ove godine izvijestit će o svojoj tekućoj procjeni potreba za dodatnim mjerama za praćenje financiranja terorizma u EU-u. Komisija preispituje i zakonodavstvo o borbi protiv prijevara i krivotvorenja instrumenata bezgotovinskog plaćanja kako bi se uzeli u obzir noviji oblici kriminala i krivotvorenja financijskih instrumenata, s ciljem da se njihova učestalost smanji i da se suzbiju potencijalne kriminalne aktivnosti kao što je financiranje terorizma.

3. Vanjska dimenzija

Potreba za jačanjem vanjske dimenzije borbe protiv financiranja terorizma i pranja novca naglašena je u zaključcima Vijeća za vanjske poslove o vanjskim dimenzijama borbe protiv terorizma 34 donesenima 19. lipnja 2017. U zaključcima se potvrđuju zemljopisni i tematski prioriteti za buduće vanjske protuterorističke aktivnosti, a to su jačanje suradnje u borbi protiv terorizma s prioritetnim trećim zemljama na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi, na zapadnom Balkanu i s Turskom, kao i sa strateškim partnerima i međunarodnim organizacijama. Zaključci su uvelike utemeljeni na neslužbenom dokumentu o vanjskom protuterorističkom djelovanju koji su Europska služba za vanjsko djelovanje i Komisija predstavile državama članicama u svibnju 2017.

Na Malti je 16. lipnja 2017. održan sastanak ministara pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a i SAD-a, što je bio prvi takav sastanak s novom vladom SAD-a. Sjedinjene Države potvrdile su svoju želju da nastave blisku suradnju s EU-om te naglasile nužnost brze razmjene informacija za borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala. Komisija je opisala aktivnosti koje EU poduzima protiv stranih terorističkih boraca, s naglaskom na transatlantske razmjene informacija. EU i SAD razmijenili su novosti o aktivnostima protiv radikalizacije na internetu i izvan njega, o razvoju događaja u pogledu podataka iz evidencije imena putnika (PNR), o pranju novca, upravljanju granicama te o sigurnosti zračnog prometa. Kad je riječ o rizicima za sigurnost zračnog prometa koje predstavljaju osobni elektronički uređaji, EU i SAD dogovorili su se o nastavku zajedničkog rada na postroživanju globalnih standarda sigurnosti zračnog prometa. Komisija je državama članicama priopćila novosti o tim razgovorima i mogućim mjerama za ublažavanje posljedica na Odboru za sigurnost zračnog prometa 21. lipnja 2017. Ona će nastaviti usko surađivati sa SAD-om na tehničkoj i političkoj razini kako bi se odgovorilo na nove prijetnje.

V. ZAKLJUČAK

Ovo je izvješće usmjereno na aktivnosti poduzete tijekom posljednjih mjeseci radi izgradnje učinkovite i istinske sigurnosne unije. Povećani broj terorističkih napada tijekom posljednjih tjedana i mjeseci još je jedan podsjetnik na važnost rada u tom području i nužnost bržeg postizanja rezultata. Mjere navedene u ovom izvješću treba hitno provesti radi suzbijanja povišene razine terorističke prijetnje, produbljivanja suradnje na razini EU-a u cilju sprečavanja i suzbijanja radikalizacije, onemogućivanja financiranja terorizma te pojačavanja razmjene informacija i postizanja interoperabilnosti informacijskih sustava u svrhu prikupljanja informacija koje nedostaju. U zaključcima Europskog vijeća od 22. i 23. lipnja 2017. potvrđene su važnost i hitnost tog rada koji je u tijeku. Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da nastave i pojačaju te zajedničke napore u svrhu poboljšanja sigurnosti svih građana.

U sljedećem izvješću o napretku prema sigurnosnoj uniji u srpnju 2017. navest će se rezultati sveobuhvatne ocjene djelovanja Unije u području unutarnje sigurnosti i zaključci Komisije doneseni na temelju uključivog postupka savjetovanja pokrenutog u prosincu 2016.

(1) COM(2016) 379 final (14.6.2016.).

(2) COM(2016) 50 final (2.2.2016.).

(3) http://www.consilium.europa.eu/en/meetings/european-council/2017/06/22-23-euco-conclusions_pdf/

(4) http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2017/05/26-statement-fight-against-terrorism/

(5) Preko Europolove jedinice za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima (IRU) internetskim je platformama prijavljeno 30 000 stavki terorističkog materijala, pri čemu je prosječna stopa uklanjanja iznosila od 80 do 90 %. Uz to, inicijativom da se uspostavi „baza podataka o hashtagovima”, koju je pokrenula industrija, osigurava se da se nakon uklanjanja terorističkog materijala s jedne platforme taj isti materijal ne učita na drugu platformu.

(6) Komisija je u svibnju 2016. dogovorila Kodeks o postupanju za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu, koji su potpisali Facebook, YouTube, Twitter i Microsoft te se time obvezali da brzo i učinkovito pregledaju i uklone sadržaj nakon obavijesti o nezakonitom govoru mržnje. U prvoj godini nakon njegova usvajanja Kodeksom je postignut znatan napredak. Poduzeća su sadržaj povezan s govorom mržnje uklanjala u dvostruko više slučajeva i dvostruko brže nego prije sporazuma o Kodeksu.

(7) Komisija će tu skupinu osnovati u srpnju 2017.

(8) Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji ponudila je izobrazbu i savjete državama članicama te je razvila veliki broj najboljih praksi, smjernica, priručnika i preporuka. Teme i pitanja obuhvaćali su polarizaciju, radikalizaciju u zatvorima i programima nakon izlaska iz zatvora, mjere za podršku obiteljima, rad s mladima i obrazovanje, policiju u zajednici, komunikaciju i protuargumente te uključivanje i osnaživanje mladih.

(9) Vidjeti tablicu u Prilogu 1. u kojoj se navode mjere poduzete u provedbi Komunikacije iz lipnja 2016.

(10) Komunikacija iz lipnja 2016. usmjerena je na sljedećih sedam područja: 1. potpora istraživanju, prikupljanju podataka, praćenju i umrežavanju; 2. suzbijanje terorističke propagande i govora mržnje na internetu; 3. borba protiv radikalizacije u zatvorima; 4. promicanje uključivog obrazovanja i zajedničkih vrijednosti EU-a; 5. promicanje uključivog, otvorenog i otpornog društva te približavanje mladima; 6. sigurnosni aspekti borbe protiv radikalizacije i 7. međunarodni aspekti.

(11) U okviru programa Erasmus+ tijekom 2016. više od 200 milijuna EUR namijenjeno je razvoju novih pristupa i praksa politike putem 1 200 transnacionalnih partnerskih projekata, koji su uključivali lokalne aktere i bili usmjereni na uključivo obrazovanje, građansko i međukulturno obrazovanje. Novi skup alata, osmišljen u suradnji sa stručnjacima iz država članica, omogućuje pružanje smjernica i savjeta osobama koje rade s mladima za rad s mladima koji su izloženi riziku nasilne radikalizacije. Komisija je pokrenula i Mrežu uzora, koja se provodi preko programa Erasmus+. Ta će inicijativa omogućiti lokalnim akterima da iskoriste male iznose financiranja EU-a kako bi uspostavili skupine uzora koji će sudjelovati u aktivnostima za promicanje društvene uključenosti među učenicima i mladima.

(12) https://ec.europa.eu/commission/priorities/deeper-and-fairer-economic-and-monetary-union/european-pillar-social-rights/european-pillar-social-rights-20-principles_en

(13) U svibnju 2017. Komisija je pokrenula javno internetsko savjetovanje s ciljem pripreme prijedloga za preporuku Vijeća o promicanju socijalne uključenosti i zajedničkih vrijednosti do kraja 2017. Cilj je uspostaviti okvir politike za potporu državama članicama u promicanju uključivog obrazovanja koje potiče usvajanje zajedničkih vrijednosti, čime se doprinosi sprečavanju radikalizacije koja dovodi do nasilnog ekstremizma.

(14) COM(2016) 377 final (7.6.2016.).

(15) Global Community Engagement and Resilience Fund (GCERF), Hedayah Centre of Excellence on Countering Violent Extremism i International Institute for Justice and the Rule of Law.

(16) http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9916-2017-INIT/hr/pdf

(17) COM(2017) 261 final (16.5.2017.).

(18) COM(2017) 352 final (29.6.2017.).

(19) Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informatičkim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde.

(20) COM(2016) 7 final (19.1.2016.).

(21) COM(2017) 344 final (29.6.2017.).

(22) https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/joint-declaration-legislative-priorities-2017-jan2017_en.pdf

(23) COM(2016) 194 final (6.4.2016.).

(24) COM(2016) 731 final (16.11.2016.).

(25) http://ec.europa.eu/transparency/regexpert/index.cfm?do=groupDetail.groupDetailDoc&id=32600&no=1

(26) Zaključci Vijeća o daljnjim koracima za poboljšanje razmjene informacija i osiguravanje interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a: http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9448-2017-INIT/hr/pdf

(27) Prijedlog direktive o usklađivanju definicija i kaznenih sankcija za pranje novca, COM(2016) 826 final (21.12.2016.).

(28) Prijedlog uredbe za otkrivanje nezakonitih novčanih plaćanja, COM(2016) 825 final (21.12.2016.).

(29) Prijedlog uredbe o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i oduzimanje imovine stečene kaznenim djelima, COM(2016) 819 final (21.12.2016.).

(30) COM(2016) 450 final (5.7.2016.).

(31) Vidjeti tablicu u Prilogu 2., u kojoj se navode mjere poduzete u provedbi Komunikacije iz veljače 2016.

(32) COM(2017) 340 final (26.6.2017.).

(33) SWD(2017) 275 (26.6.2017.).

(34) http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2017/06/19-conclusions-counterterrorism/

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 29.6.2017.

COM(2017) 354 final

PRILOG

Trenutačno stanje provedbe mjera utvrđenih u Komunikaciji Komisije o podupiranju sprečavanja radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću

Osmo izvješće o napretku prema učinkovitoj i istinskoj sigurnosnoj uniji

TRENUTAČNO STANJE PROVEDBE MJERA UTVRĐENIH U KOMUNIKACIJI KOMISIJE O

PODUPIRANJU SPREČAVANJA RADIKALIZACIJE KOJA VODI K NASILNOM EKSTREMIZMU

(COM(2016) 379 final od 14.6.2016.)

Ključne mjere		Vremenski okvir		Opis / trenutačno stanje
1.1. Potpora Centra za izvrsnost Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) državama članicama pri osmišljavanju i provedbi učinkovitih preventivnih mjera		U tijeku		Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji 2016. je uspostavila 19 službi za podršku državama članicama. Mreža planira 2017. osigurati 20 takvih službi za podršku s pomoću radionica, tečajeva za obuku instruktora i stručnih misija.
1.2. Centar za izvrsnost Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji treba osigurati smjernice i priručnike za uspostavu višeagencijskih struktura.		U tijeku		Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji 2016. i 2017. izdala je niz tematskih priloga (uključujući o borbi protiv radikalizacije u kontekstu zatvora i uvjetnih kazni, o uspostavi struktura za suradnju više agencija na lokalnoj razini, protuargumentaciji, obuci policijskih službenika, borbi protiv radikalizacije u školama itd.), koji su dostupni na: https://ec.europa.eu/home-affairs/what-we-do/networks/radicalisation_awareness_network/ran-papers_en Mreža je 19. lipnja 2017. predstavila „Odgovore osobama koje se vraćaju”, priručnik za potporu državama članicama u suočavanju s izazovom vraćanja stranih terorističkih boraca. Priručnik sadržava pregled pristupa stručnjaka različitim scenarijima koji uključuju osobe koje se vraćaju iz područja sukoba.
1.3. Centar za izvrsnost Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji treba uspostaviti platformu za razmjenu iskustava i prakse i nastaviti bilježiti istraživački rad u području radikalizacije.		U tijeku		Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji tijekom 2016. bilježila je najnovije rezultate istraživanja i nedostatke u područjima istraživanja relevantnima za rad različitih radnih skupina Mreže.
2.1. Uspostava evidencije preventivnih strategija na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.		U tijeku		Prva verzija evidencije nacionalnih preventivnih strategija uspostavljena je i dostupna na internetu: http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/networks/radicalisation_awareness_network/ran-and-member-states/repository/index_en.htm ). Taj će se sadržaj redovito ažurirati.
2.2. Uspostava mreža stručnjaka		U tijeku		Centar za izvrsnost Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) uspostavljen je za potporu Mreži. RAN i dalje nudi posebno prilagođenu potporu državama članicama za, među ostalim, uspostavu nacionalnih mreža stručnjaka.
2.3. Uspostava nacionalnih/regionalnih kontaktnih točaka u državama članicama		U tijeku		Pokretanje mreže tvoraca preventivnih politika u veljači 2017.
3.1. Provođenje istraživanja u okviru programa Obzor 2020. o složenim temeljnim uzrocima nasilne radikalizacije u cilju osiguravanja konkretnih alata kojima bi se omogućilo informirano interveniranje na političkoj razini.		U tijeku		„Sigurna društva”, program rada u okviru Obzora 2020. za razdoblje 2016. – 2017., uključuje temu razvoja sveobuhvatnog pristupa pitanju nasilne radikalizacije u EU-u. Nedavno su odabrana četiri projekta ukupne vrijednosti 12 milijuna eura: projekti PERICLES, MINDb4ACT, PRACTICIES i TRIVALENT. Komisija sada pokreće razmatranje programa rada za razdoblje od 2018. do 2019./2020., u kojem će važnu ulogu imati istraživanje u području borbe protiv radikalizacije. Program rada „Uključiva, inovativna i promišljajuća društva” u okviru Obzora 2020. za razdoblje 2016. – 2017. uključuje dvije bitne teme za istraživanje: društveni kontekst radikalizacije te povezanost globalnih trendova sekularizacije i vjerske radikalizacije. Daljnja istraživanja provode se i u okviru mreže Eurydice, koja osigurava informacije o obrazovnim sustavima i politikama u EU-u.
4.1. U okviru internetskog foruma EU-a: razvoj platforme za zajedničke prijave kako bi se povećale brzina i učinkovitost postupka prijave		U tijeku		Četiri velika društva (Facebook, Twitter, Google i Microsoft) razvila su prototip „baze podataka o hashtagovima” kako bi pomogli spriječiti da se teroristički sadržaj uklonjen s jedne stranice jednostavno ponovno postavi na drugu. Navedeni je alat pušten u rad i ta društva sad razmatraju uključivanje drugih, manjih društava.
4.2. U okviru internetskog foruma EU-a: uspostava programa jačanja civilnog društva radi boljeg osposobljavanja i potpore partnerima civilnog društva kako bi se povećao broj alternativnih pozitivnih sadržaja na internetu.		U tijeku		Program jačanja civilnog društva (CSEP) pokrenut je 15. i 16. ožujka 2017., a cilj mu je pomoći dionicima iz civilnog društva da se djelotvornije suprotstave terorističkoj propagandi na internetu. Program će uključivati tečajeve osposobljavanja koje će izvoditi Centar za izvrsnost mreže RAN, uz potporu Europske mreže za strateško komuniciranje te u suradnji s partnerima iz industrije. Poziv na podnošenje prijedloga pokrenut će se u drugoj fazi (drugo i treće tromjesečje 2017.), a djelotvornost programa naknadno će se evaluirati.
4.3. Dodatna mjera u okviru ključne mjere 4. Provedba ciljanog istraživanja o upotrebi interneta u terorističke svrhe.		U tijeku		Rezultati prvog kruga istraživanja projekta Voxpol u okviru Sedmog okvirnog programa predstavljeni su i dostavljeni internetskom forumu EU-a 8. prosinca 2016. To je istraživanje bilo usmjereno na dobivanje pregleda nad terorizmom i nasilnim ekstremizmom 2016., aktivnostima osuđenih terorista na internetu i budućim kretanjima.
5.1. Centar za izvrsnost mreže RAN trebao bi osigurati platformu za razmjenu iskustava i najboljih praksi u jačanju medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja na internetu.		U tijeku		Radna skupina mreže RAN za obrazovanje organizirala je u studenome 2016. velik sastanak o građanstvu, medijskoj pismenosti i kritičkom razmišljanju. Unutar radne skupine za promicanje građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja u okviru za „Obrazovanje i osposobljavanje 2020.” u Nizozemskoj je u travnju 2016. organiziran događaj za uzajamno učenje o medijskoj pismenosti, nakon čega su u svibnju 2016. doneseni zaključci Vijeća za obrazovanje.
5.2. Centar za izvrsnost mreže RAN trebao bi razviti kampanje diljem EU-a radi jačanja otpornosti na radikalizaciju na internetu te osigurati alternativne sadržaje ili mjere (kampanja „Exit Hate”).		U tijeku		U rujnu 2016. pokrenuta je pilot kampanja „EXIT HATE” u trajanju od šest tjedana, tijekom koje su predstavljene inicijative i razmijenjeni pozitivni primjeri (uključujući primjere mladih i za mlade) prikupljeni diljem Europe radi promicanja alternativa ekstremističkoj propagandi.
6.1. Komisija i nadležna IT poduzeća trebaju nadzirati provedbu javnih obveza u okviru Kodeksa o postupanju za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu, uključujući i njihov utjecaj.		U tijeku		Rezultati drugog kruga praćenja provedbe Kodeksa o postupanju predstavljeni su 31. svibnja 2017. te pokazuju znatan napredak u smislu stope i brzine uklanjanja sadržaja. Istodobno, potrebno je usmjeriti budući rad na poboljšanje transparentnosti i povratnih informacija korisnicima (vidjeti točku 6.2.). Vijeće je 23. svibnja 2017. postiglo dogovor o općem pristupu u pogledu prijedloga revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama. Jedan je od ciljeva predloženih izmjena te Direktive osigurati da platforme za razmjenu video sadržaja poduzmu odgovarajuće mjere za zaštitu građana od poticanja na nasilje ili mržnju (označivanje i/ili prijavljivanje sadržaja).
6.2. Komisija i relevantna informatička poduzeća trebaju povećati transparentnost u postupcima prijave i uklanjanja.		U tijeku		Daljnji rad s informatičkim poduzećima usmjerit će se na postupke u pogledu pojedinačnih korisnika na koje utječu prijave te na opću javnost, a poticat će se i protuargumentacija te alternativni sadržaji. Rezultati preispitivanja provedbe Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na sredini provedbenog razdoblja, objavljeni 10. svibnja 2017., potvrdili su potrebu za nastavkom rada u smjeru minimalnih postupovnih zahtjeva za postupke „prijave i djelovanja” internetskih posrednika.
Dodatna mjera 1. u pogledu interneta: Potpora civilnom društvu u okviru programa „Prava, jednakost i građanstvo” u praćenju i smanjenju privlačnosti i učinka govora mržnje.		U tijeku		Komisija je 2017. povećala financiranje borbe protiv rasizma i ksenofobije na sedam milijuna EUR, od čega je 1,5 milijuna EUR dodijeljeno upravo za suzbijanje govora mržnje na internetu, uključujući razvoj protuargumentacije.
Dodatna mjera 2. u pogledu interneta: Nastavak financiranja savjetodavne skupine za strateško komuniciranje / mreže za strateško komuniciranje kako bi se osmislio odgovarajući politički okvir, komunikacijske kampanje ili pojedinačne inicijative.		U tijeku		Europska mreža za strateško komuniciranje (ESCN), projekt pod belgijskim vodstvom, nastavak je rada u okviru Savjetodavne skupine za strateško komuniciranje u vezi sa Sirijom, projekta za organizaciju i omogućivanje rada mreže država članica u kojoj se razmjenjuju najbolje prakse o upotrebi strateškog komuniciranja za suzbijanje terorizma i nasilnog ekstremizma. Mreža se financira bespovratnim sredstvima Fonda za unutarnju sigurnost – policija (u najvišem iznosu od 1 150 000 EUR).
7. Centar za izvrsnost Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji mogao bi biti platforma za razmjenu dobrih praksi i izdavanje preporuka o politikama o sprečavanju radikalizacije za stručnjake na prvoj liniji (uključujući, prema potrebi, suce i tužitelje), čime bi se obuhvatilo sektore zatvora i uvjetne kazne.		U tijeku		Radna skupina RAN-a za zatvore i uvjetne kazne nastavlja poticati razmjenu najboljih praksi među stručnjacima te će o svojim aktivnostima izvijestiti krajem 2017. U okviru Programa za pravosuđe osiguravaju se bespovratna sredstva za poslovanje Europskoj organizaciji za zatvorske i korekcijske sustave (EuroPris), koja okuplja zatvorske uprave, te Europskoj konfederaciji za uvjetne kazne (CEP). Te organizacije organiziraju redovite sastanke stručnjaka radi rasprave o pitanjima povezanima s radikalizacijom. U okviru programa Erasmus+ podupiru se programi osposobljavanja u zatvorima usmjereni na sprečavanje i suzbijanje radikalizacije. U prosincu 2015. pokrenut je projekt R2PRIS za sprečavanje radikalizacije u zatvorima kako bi se osoblju koje radi izravno sa zatvorenicima (zatvorskom osoblju, obrazovnim djelatnicima i psiholozima, socijalnim radnicima itd.) pomoglo da prepoznaju, prijave i protumače znakove moguće radikalizacije te da im na odgovarajući način pristupe. Taj se projekt provodi u pet zemalja (Portugal, Norveška, Turska, Belgija i Rumunjska) te će se u njegovu okviru do kolovoza 2018. provesti 160 tečajeva osposobljavanja.
8. Pružanje financijske potpore državama članicama za razvoj alata za procjenu rizika.		U tijeku		U skladu sa strateškim usmjerenjem na sprečavanje radikalizacije u zatvorima i uključivanje rehabilitacije u kaznenopravni odgovor na radikalizaciju Komisija je 2015. u okviru Programa za pravosuđe 2014. – 2020.pokrenula dva poziva za podnošenje prijedloga: a)JUST/2015/JCOO/AG/TERR: bespovratna sredstva za potporu pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima povezanima s kaznenopravnim odgovorom na terorizam i nasilnu radikalizaciju. (osiguran 1 milijun EUR; odabrana tri projekta). b)JUST/2015/JTRA/AG/EJTR: bespovratna sredstva za potporu pravosudnoj izobrazbi u Europi. (osigurano 1,5 milijuna EUR dostupnih za prioritete pod nazivom „pravni aspekti borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala” i „sprečavanje radikalizacije u pritvoru”; odabrano pet projekata) Samo je jedan poziv za pravosudnu suradnju održan 2016. (JUST-JCOO-TERR-AG-2016); za njega su bila namijenjena 4 milijuna EUR, među ostalim i za pravosudnu izobrazbu u području radikalizacije (odabrano je deset projekata, a tri su stavljena na rezervni popis). U godišnjem pravosudnom programu rada za 2017. (u okviru pravosudne suradnje u kaznenim stvarima) prioritet je djelotvoran doprinos Europskom programu sigurnosti u pogledu pravosudnog odgovora na terorizam, konkretnije u smislu borbe protiv financiranja terorizma i učinkovitijeg sprečavanja radikalizacije, osobito u zatvorima.
9. Promicanje razvoja obrazovnih programa i programa osposobljavanja u zatvorima (uključujući strukovno osposobljavanje) kako bi se pritvorenicima olakšala reintegracija u društvo.		U tijeku		U okviru programa Erasmus+ može se pružiti potpora projektima za obrazovanje odraslih, koji se mogu usmjeriti na poboljšanje mjere za stjecanje vještina i reintegraciju u zatvorima. Nekoliko je projekata (odabranih 2016. u pozivu na podnošenje prijedloga za socijalnu uključenost u okviru programa Erasmus+) ukupne vrijednosti 1,3 milijuna EUR pokrenuto u siječnju 2017. Iz Europskog socijalnog fonda podupire se širok raspon mjera za socijalnu uključenost povezanih sa suzbijanjem radikalizacije i ponovnim zapošljavanjem nakon izlaska iz zatvora.
10. Podupiranje razvoja programa država članica za rehabilitaciju zatvorenika te razmjena najboljih praksi i politika u području izvršenja kaznenih sankcija.	U tijeku		Razvoj programa rehabilitacije i razmjena najboljih praksi financira Komisija; vidjeti ključnu mjeru 8.
11. Promicanje razmjene informacija u Eurojustu među specijaliziranim tužiteljima.		U tijeku		Eurojust će nastaviti okupljati svoje nacionalne dopisnike za pitanja terorizma kako bi na taktičkim sastancima razmjenjivali mišljenja. Osim toga, nastavit će: • pratiti osuđujuće presude za terorizam (Terrorism Conviction Monitor, TCM), i • izdavati izvješća o stranim terorističkim borcima.
Dodatne mjere u pogledu zatvora: Potpora izobrazbi zatvorskog osoblja, probacijskog osoblja, sudaca i tužitelja.		U tijeku		Komisija je u svibnju 2016. organizirala konferenciju za pružatelje osposobljavanja na temu suzbijanja terorizma i radikalizacije te surađuje s Europskom mrežom akademija za osposobljavanje zatvorskog osoblja (EPTA), Europskom organizacijom za zatvorske i korekcijske sustave (Europris) i Europskom konfederacijom za uvjetne kazne kako bi se uspostavila održivija prekogranična suradnja u izobrazbi zatvorskog i probacijskog osoblja o mjerama suzbijanja radikalizacije. Mreža RAN, Europris i EPTA pripremaju niz tečajeva izobrazbe i aktivnosti za zatvorsko osoblje. Osim toga, Mreža RAN i konzorcij IMPACT Europe osiguravaju dionicima u državama članicama izobrazbu za evaluaciju intervencija sprečavanja i suzbijanja radikalizacije u kontekstu zatvora i uvjetnih kazni. Kako bi se ubrzala uspostava svih projekata istaknutih u zaključcima Vijeća o kaznenom pravosuđu, Komisija stavlja na raspolaganje financijska sredstva (više od 6,5 milijuna EUR 2015. i 2016.).
12. Prijedlog preporuke Vijeća za povećanje socijalne uključenosti i promicanje temeljnih europskih vrijednosti putem obrazovanja i neformalnog učenja.		Do kraja 2017.		Pripreme su u tijeku, posebno unutar radne skupine za promicanje građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja u okviru ET 2020. Javno savjetovanje na internetu u trajanju od 12 tjedana pokrenuto je 19. svibnja 2017.
13. U okviru programa Erasmus+ transnacionalnim partnerstvima treba omogućiti sredstva u iznosu od više od 400 milijuna EUR tijekom 2016. za razvoj inovativnih pristupa politici i praksi na lokalnoj razini, pri čemu se prednost daje socijalnoj uključenosti, promicanju zajedničkih vrijednosti i razumijevanju među kulturama. U okviru programa Erasmus+ pojačat će se mjere razvijene na lokalnoj razini posebno namijenjenim sredstvima u iznosu od 13 milijuna EUR 2016.		U tijeku		Provedba Pariške deklaracije prioritet je u svim područjima programa Erasmus+. Radi potpore uključenost i temeljnim vrijednostima pokrenuti su ciljani pozivi na podnošenje prijedloga (ključna mjera 2., 2016. izdvojeno je više od 200 milijuna EUR). Projekti odabrani 2016. pokrenuti su ili će se pokrenuti 2017. Osim toga, – poziv u vrijednosti od 13 milijuna EUR za širenje, preuzimanje i razvoj postojećih dobrih praksi na lokalnoj razini (ključna mjera 3.) privukao je velik interes dionika te je zaključen u srpnju 2016. (odabrano 35 projekata). – Dva prioriteta višesektorskog poziva na podnošenje prijedloga za Eksperimentiranje europske politike usmjerena su na posebne ciljeve Pariške deklaracije. Odabrano je pet projekata (četiri za obrazovanje i osposobljavanje, jedan za mlade). Program Erasmus+ 2017. nastavlja podupirati transnacionalna partnerstva kao međusektorski prioritet (ključna mjera 2.). Usto će se 10 milijuna EUR potrošiti na širenje, preuzimanje i razvoj postojećih dobrih praksi na lokalnoj razini (ključna mjera 3.) radi promicanja uključivih i demokratskih škola (poziv zaključen u svibnju 2017., odabir u tijeku).
14. Uspostava mreže za poticanje izravnih kontakata s osobama koje predstavljaju uzore u školama, centrima za mlade, sportskim klubovima i zatvorima.		U tijeku		Cilj je te mjere uspostaviti skupine uzora na nacionalnoj razini, koje će zatim sudjelovati u aktivnostima promicanja socijalne uključenosti, sprečavanja isključenosti i radikalizacije te poticanja aktivnog građanstva i predanosti zajedničkim vrijednostima. Tu će inicijativu 2017. i 2018. postupno provoditi nacionalne agencije za Erasmus+. U okviru Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji pokrenuta je platforma „RAN Young”, namijenjena osnaživanju položaju mladih kako bi postali aktivni u sprečavanju radikalizacije. Konferencija na visokoj razini o radikalizaciji održana 9. studenoga 2016. U skladu s time ambasadori platforme RAN Young sastavit će preporuke i sudjelovati u organizaciji sastanaka na kojima će se prikupljati mišljenja i preporuke sudionika o odgovorima politika i radu stručnjaka. Platforma RAN Young povezana je s drugim organizacijama i inicijativama kao što su inicijativa zaklade Kofi Annan Extremely Together, mreža YouthCAN i „mladi ambasadori” OESS-a.
15. Promicanje dodjeljivanja studentskih bodova za volontiranje te razvoj nastavnih programa u kojima se kombinira nastavno gradivo s društvenim angažmanom u okviru programa Erasmus+.		U tijeku		Komisija će u suradnji s nacionalnim agencijama za Erasmus+ i visokim učilištima podizati svijest o dodjeljivanju bodova u okviru Europskog sustava prijenosa i prikupljanja bodova za neformalno učenje, uključujući volontiranje. Uz reviziju dopunske isprave o studiju (isprave o visokom obrazovanju koja se upotrebljava u 48 zemalja Bolonjskog procesa / Europskog prostora visokog obrazovanja) Komisija će promicati priznavanje „volontiranja” ili sličnih aktivnosti neformalnog učenja koje su dio kvalifikacije.
Dodatna mjera 1. u pogledu obrazovanja: Izobrazba učitelja i nastavnika kako bi znali postupati s raznolikošću u učionicama, prenijeti učenicima zajedničke vrijednosti i prepoznati rane znakove radikalizacije te nastavak potpore razmjeni najboljih praksi u okviru platforme eTwinning i radne skupine mreže RAN za obrazovanje (RAN EDU).		U tijeku		ETwinning je internetska platforma koja se financira u okviru programa Erasmus+ preko koje se u proteklih 12 godina povezalo više od 470 000 učitelja i nastavnika te 180 000 škola diljem Europe. Potencijal platforme eTwinning u potpunosti će se iskoristiti stavljanjem većeg naglaska na teme povezane s građanstvom kako bi se osnažio položaj učitelja i nastavnika kao aktivnih dionika u uključivijem i demokratskom obrazovanju. Zato je godišnja tema za 2017. uključivost. Radna skupina mreže RAN za obrazovanje 2017. će se uglavnom usredotočiti na vrste izobrazbe za učitelje i nastavnike, ulogu visokog obrazovanja u borbi protiv radikalizacije te na medijsku pismenost i kritičko razmišljanje. Manifest mreže RAN ažurirat će se 2017. („Manifest za obrazovanje 2.0”) kako bi uključivao praktične smjernice za škole, stečena iskustva i preporuke o politikama.
Dodatna mjera 2. u pogledu obrazovanja: Bliska suradnja s Vijećem Europe i UNESCO-om za bolju provedbu postojećih alata za potporu učiteljima.		U tijeku		Unutar radne skupine za građanstvo i zajedničke vrijednosti u okviru ET 2020. Komisija blisko surađuje s Vijećem Europe i UNESCO-om na boljem iskorištavanju sinergija i postojećih alata (uključujući vodič za nastavnike). Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji doprinijela je stručnim znanjem za UNESCO-ov vodič za nastavnike pod naslovom „Vodič za nastavnike za sprečavanje nasilne radikalizacije” objavljen 2016., koji sadržava smjernice, među ostalim, povezane s upravljanjem raspravama u učionici i glavnim porukama koje treba prenijeti.
16. Nastavak suradnje s Europskim parlamentom i Vijećem u cilju donošenja direktive o borbi protiv diskriminacije.		U tijeku		Komisija treba nastaviti pružati tehničku potporu predsjedništvima Vijeća kako bi se poboljšao tekst nacrta direktive i istodobno raditi na postizanju političkog dogovora s Vijećem.
17. Poticanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju putem mjera politike te Europskog socijalnog fonda (ESF) i Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije.		U tijeku		U radnim skupinama u okviru ET 2020. (za škole i građanski odgoj) naglasak je na uključenosti skupina u nepovoljnom položaju. Iz Europskog socijalnog fonda te iz Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije ulaže se u socijalnu uključenost skupina u nepovoljnom položaju (mreža za siromaštvo, jačanje kapaciteta nevladinih organizacija koje rade s tim skupinama, posebni projekti u državama članicama putem ESF-a, aktivnosti podizanja svijesti itd.).
18. Jačanje potpore organizacijama i osobama koje rade s mladima, osobito razvojem posebnih priručnika.		U tijeku		U veljači 2017. objavljeno je izvješće s praktičnim instrumentima. Tim se praktičnim instrumentima nastoji osigurati smjernice i savjete za osobe koje rade s mladima koji su izloženi riziku od nasilne radikalizacije. Preporuke o politikama upućene tijelima na svim razinama, od lokalne do europske, usmjerene su na suradnju različitih sektora radi djelotvornog sprečavanja nasilne radikalizacije mladih. Radna skupina mreže RAN za obitelj, mlade i zajednice nastavit će raditi na praktičnim instrumentima kako bi se u novi manifest mreže RAN uključilo mlade i jačanje rada s mladima radi sprečavanja radikalizacije.
19. Jačanje Europske volonterske službe povećanjem njezina proračuna.		U tijeku		Prioritet je 2016. dan projektima za potporu provedbi Pariške deklaracije. Proračun Europske volonterske službe (EVS) znatno je povećan 2017. Od pokretanja Europskih snaga solidarnosti u prosincu 2016. otprilike se 30 000 mladih građana iz svih država članica prijavilo za sudjelovanje. Očekuje se da će do 2020. ukupno 100 000 mladih građana steći iskustvo sudjelovanja u komponentama volontiranja i plaćenog rada Europskih snaga solidarnosti.
20. Prijedlog revizije Schengenskog informacijskog sustava za daljnje poboljšanje njegove dodane vrijednosti u svrhu kaznenog progona i borbe protiv terorizma.		U tijeku		Komisija je donijela zakonodavne prijedloge 21. prosinca 2016. U tijeku su zakonodavni pregovori.
21. Države članice trebaju proaktivno razmjenjivati sve relevantne informacije s drugim državama članicama, prema potrebi i s Europolom, o osuđenicima koji su pušteni na slobodu i koje se sumnjiči za radikalizaciju ili o osobama za koje je poznato da su radikalizirane, kako bi se pomno pratilo osobe koje predstavljaju veliki rizik.		U tijeku		U okviru rada mreže RAN na smjernicama i instrumentima namijenjenima donositeljima politika za uspostavu višeagencijskih struktura pitanje bolje razmjene informacija o radikaliziranim osobama jedan je od prioriteta pitanje bolje razmjene informacija o radikaliziranim osobama. Rezultati tog rada predstavljeni su te se o njima raspravljalo na posljednjoj konferenciji na visokoj razini mreže RAN u studenome 2016. Europski centar za borbu protiv terorizma (ECTC) pri Europolu ima za cilj postati središnji informativni centar u borbi protiv terorizma u EU-u, uključujući informacije za kontaktnu točku „Putnici” i analizu rizika od radikalizacije. Europolov informacijski sustav (EIS) može poslužiti kao središnji registar podataka o kaznenom progonu, uključujući ažurirani popis svih poznatih stranih terorističkih boraca ili osoba koje se za to sumnjiči. Direktivom o suzbijanju terorizma, koja je donesena 7. ožujka 2017., jača se obveza država članica da drugim državama članicama proaktivno prenose sve relevantne informacije o terorističkim kaznenim djelima. Njome se za države članice koje primaju takve informacije uvodi i obveza poduzimanja odgovarajućih mjera daljnjeg postupanja.
22. Podupiranje međunarodnih organizacija u njihovoj borbi protiv nasilnog ekstremizma.		U tijeku		EU aktivno surađuje s UN-om, Vijećem Europe i Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju u suzbijanju nasilnog ekstremizma. Komisija s Vijećem Europe upravlja povezanim programom za ljudska prava i građanski odgoj. Centar za izvrsnost mreže RAN uspostavio je radne odnose s međunarodnim organizacijama, uključujući Europris, Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju te Vijeće Europe (uključujući posebno određene aktivnosti Kongresa gradova) radi stvaranja sinergija u radu na suzbijanju nasilnog ekstremizma.
23. Dodatne inicijative radi usmjeravanja vanjskih financijskih instrumenata EU-a prema sprečavanju nasilne radikalizacije.		U tijeku		Na međunarodnoj razini EU promiče posebnu usmjerenost na sprečavanje i suzbijanje nasilnog ekstremizma u političkim dijalozima i programima pomoći. Osim toga, EU podupire akcijski plan glavnog tajnika UN-a za sprečavanje nasilnog ekstremizma te razvoj nacionalnih i regionalnih akcijskih planova za sprečavanje i suzbijanje nasilnog ekstremizma. EU se bavi općenitom integracijom mjera za sprečavanje i suzbijanje nasilnog ekstremizma. Jača kapacitete Južne radne skupine u području strateških komunikacija, među ostalim i na arapskom jeziku kako bi se promovirale pozitivne alternative. U pogledu financijskih instrumenata čini se sljedeće: – Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku daje jedinstvenu mogućnost intenzivnog rada s ugroženim trećim zemljama i rješavanja temeljnih uzroka radikalizacije. Nastavlja se rad na primjeni iskustva stečenog unutar EU-a (npr. u okviru mreže RAN) u vanjskom kontekstu. – Mreža RAN 2016. dala je potporu misijama stručnjaka za pitanja radikalizacije u Turskoj i Tunisu. Daljnji rad s tim zemljama nastavit će se 2017. Nastojanja u zemljama zapadnog Balkana u pogledu uspostave politika i okvirnih uvjeta za višeagencijsku suradnju podupiru se u okviru projekta na terenu, a pomoć pruža i mreža RAN. – Instrument pretpristupne pomoći (IPA): Jedan je regionalni projekt IPA-a odobren 2016. za potporu sprečavanju i suzbijanju nasilnog ekstremizma na zapadnom Balkanu kako bi se proširio pristup mreže RAN i pojačala otpornost širim uključivanjem zajednica i društva te kako bi se podigla svijest o rizicima povezanima s radikalizacijom u školama i među mladima, provelo osposobljavanje vjerskih vođa radi sprečavanja nasilnog ekstremizma te uspostavile internetske platforme za sprečavanje i suzbijanje nasilnog ekstremizma i borbu protiv terorizma. – U okviru nacionalnih programa IPA-e EU će pružiti potporu Kosovu za jačanje mjera deradikalizacije u kontekstu zatvora i uvjetnih kazni; poduprijet će bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju u provedbi nacionalne strategije za borbu protiv terorizma; u Albaniji će se tijelima kaznenog progona i obavještajnim službama pružiti pomoć u borbi protiv terorizma u okviru EU-ova programa policijske pomoći „PAMECA” 1[1]. – Delegacija EU-a u Albaniji odobrila je dvije dodjele bespovratnih sredstava, svake u vrijednosti od 300 000 EUR, za jačanje položaja organizacija civilnog društva i institucija javne sigurnosti u suzbijanju ekstremizma i radikalizacije. – U Bosni i Hercegovini provodi se projekt koji financira EU, usmjeren na rizik od radikalizacije u zatvoru u Zenici; a u suradnji s islamskom zajednicom planira se uključivanje mladih u sprečavanje radikalizacije. – EU integrira pitanja sprečavanja terorizma i nasilnog ekstremizma u projekte civilnog društva i dionika koji nisu iz sektora sigurnosti. U okviru regionalnog instrumenta IPA-e za razvoj civilnog društva (TACSO) na nacionalnoj razini (npr. u Albaniji) ili na regionalnoj razini pokreću se ciljani programi za suzbijanje nasilnog ekstremizma. – Europski instrument za susjedstvo: Pilot projekt UNICRI-ja (u vrijednosti od pet milijuna EUR) za sprečavanje nasilnog ekstremizma u regijama Sahela i Magreba. – Komisija financira velik broj programa, npr. u regijama Bliskog istoka ili sjeverne Afrike ili u Africi (Magreb, Sahel, Nigerija, Niger, Čad). Iz Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava podupiru se relevantni programi kao što su: – Uključivanje mladih za ljudska prava i (u vrijednosti od 600 000 EUR, program će započeti do 2019.). Provedbeni partner: Generacije za mir. – Beyond Radicalisation: Youth in Lebanon Speak Up! (hr. „Ne samo radikalizacija: glas mladih u Libanonu”; 600 000 EUR za početak programa do 2019.). Provedbeni partner: Deutsche Welle. – La jeunesse sahraouie, acteur central de la résolution pacifique du conflit – Algérie, Tindouf; civil society – program usmjeren na izbjegličke kampove naroda Sahrawi u Tindoufu (96 000 EUR za razdoblje 2016. – 2018.). Program provodi Oxfam-Solidariteit. – Voix du Sud, Voix du Nord pour un meilleur vivre ensemble en Algérie pour garantir la démocratie en Algérie (0,5 milijuna EUR; početak do 2018.).
24. Nastavak potpore inicijativama Globalnog foruma za borbu protiv terorizma u cilju sprečavanja i suzbijanja nasilnog ekstremizma.		U tijeku		EU nastavlja pružati potporu za sprečavanje i suzbijanje nasilnog ekstremizma na razini zajednice u okviru inicijativa koje su nadahnute Globalnim forumom za borbu protiv terorizma (GCTF), uključujući Hedayah – Međunarodni centar izvrsnosti za borbu protiv nasilnog ekstremizma te Globalni fond za uključenost i otpornost zajednice. Konkretnije, putem mehanizma centra Hedayah za dodjelu bespovratnih sredstava pruža se financijska potpora EU-a lokalnim inicijativama u srednjoj Aziji, na zapadnom Balkanu te u Gruziji. EU podupire i aktivnosti Globalnog fonda za uključenost i otpornost zajednice u Bangladešu, Keniji, na Kosovu, u Maliju i u Nigeriji te inovativnu inicijativu privatnog sektora za mobilizaciju sredstava iz privatnog sektora za sufinanciranje aktivnosti Globalnog fonda. EU (s Turskom) supredsjeda radnom skupinom za Rog Afrike Globalnog foruma za borbu protiv terorizma te je članica radne skupine za suzbijanje nasilnog ekstremizma. Sprečavanje i borba protiv problema povezanih s nasilnim ekstremizmom (uključujućiu tome mlade i žene) važna su komponenta rada u okviru radne skupine za Rog Afrike. EU u ljeto 2017. organizira dvije radionice za glavne dionike iz te regije radi promicanja skupa dokumenata Globalnog foruma o najboljim praksama pod naslovom „Ciklus radikalizacije”.
25. Širenje mreža eTwinning Plus na odabrane susjedne zemlje EU-a.		U tijeku		Instrument eTwinning Plus (kojim su već obuhvaćeni Tunis, Azerbajdžan, Gruzija, Ukrajina, Armenija i Moldova) dodatno će se proširiti na druge zemlje Euromediteranskog partnerstva. Pregovori s Alžirom već su započeli.
26. Pokretanje studije izvedivosti za virtualne razmjene u okviru programa Erasmus+ kako bi se potaklo mlade na angažman na internetu te do 2019. uključilo 200 000 mladih.		U tijeku		Dovršena je studija izvedivosti. Njezini rezultati daju mogućnosti za pilot fazu i potpunu provedbu inicijative, uključujući glavne aspekte kao što su zapošljavanje sudionika, zapošljavanje i izobrazba pomagača te informacije o sadržaju koji je potreban za osiguravanje veće međukulturne svijesti sudionika, potrebnim platformama IT-a i načinu na koji će se priznavati sudjelovanje. Cilj je studije započeti 2018. s pilot fazom u koju će biti uključeno između tisuću i dvije tisuće mladih te proširiti provedbu do kraja 2019.

(1)

[1] Više informacija dostupno je na http://pameca.org.al/ .

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 29.6.2017.

COM(2017) 354 final

PRILOG

Trenutačno stanje provedbe akcijskog plana za jačanje borbe protiv financiranja terorizma

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću

Osmo izvješće o napretku prema učinkovitoj i istinskoj sigurnosnoj uniji

TRENUTAČNO STANJE PROVEDBE AKCIJSKOG PLANA ZA JAČANJE BORBE PROTIV FINANCIRANJA TERORIZMA (COM(2016) 50 final od 2.2.2016.)

Ciljevi i mjere	Rokovi	Opis/Trenutačno stanje
Sprečavanje kretanja sredstava i utvrđivanje financiranja terorizma
Borba protiv zlouporabe financijskog sustava u svrhu financiranja terorizma
Skratiti rok za učinkovito prenošenje i početak primjene četvrte direktive o borbi protiv pranja novca.	najkasnije do četvrtog tromjesečja 2016.	-1.1.2017., u prijedlogu izmjene četvrte direktive o borbi protiv pranja novca. -Zamijenjeno u trenutačnim pregovorima (trijalozima) o izmjeni četvrte direktive o borbi protiv pranja novca – vidjeti u nastavku.
Donijeti popis visokorizičnih trećih zemalja čije mjere za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma imaju strateške nedostatke.	najkasnije do drugog tromjesečja 2016.	-Delegirani akt s popisom EU-a, za koji su uzeti u obzir popisi stručne skupine za financijsko djelovanje doneseni 14.7.2016., stupio je na snagu u rujnu 2016. -Dodatne izmjene delegiranog akta odbacio je Europski parlament. -Komisija namjerava pojačati svoju proaktivnu suradnju i koordinaciju sa stručnom skupinom za financijsko djelovanje kako bi promicala svoj postupak uvrštavanja visokorizičnih trećih zemalja na popis. -Komisija će usto izraditi i novu metodologiju za procjenu na razini EU-a koja neće ovisiti samo o vanjskim izvorima informacija. Pripremljen je plan djelovanja u kojem su utvrđeni ključni koraci u stvaranju te nove metodologije, s detaljnim planovima vremenski raspoređenima tijekom sljedećih 18 mjeseci i izgledima za naredno razdoblje. -EU bi trebao proaktivno surađivati s državama „s niskim kapacitetom” kako bi poboljšao njihovo stanje u pogledu sprečavanja pranja novca/financiranja terorizma.
Objaviti izvješće o nadnacionalnoj procjeni rizika pranja novca i financiranja terorizma te preporuke državama članicama o odgovarajućim mjerama za uklanjanje tih rizika.	drugo tromjesečje 2017.	-Rad u tijeku. -Donošenje je planirano krajem lipnja 2017.
Predložiti izmjene sljedećih točaka četvrte direktive o borbi protiv pranja novca: -pojačane mjere temeljite identifikacije / protumjere u odnosu na treće zemlje visokog rizika; -platforme za konverziju virtualnih valuta; -instrumenti s plaćanjem unaprijed; -centralizirani registri bankovnih računa i računa za plaćanje ili elektronički sustavi za dohvat podataka; -pristup financijsko-obavještajnih jedinica informacijama i razmjena informacija među tim jedinicama.	najkasnije do drugog tromjesečja 2016. – dovršeno	-Komisija je donijela prijedlog 5.7.2016. -Trenutačno u naprednoj fazi trijaloga.
Poboljšati učinkovitost prenošenja mjera UN-a za zamrzavanje imovine u pravo Unije, uključujući poboljšanje razmjene informacija između EU-a i UN-a.	najkasnije do drugog tromjesečja 2016.	-Rad u tijeku. Službe Komisije skratile su vrijeme potrebno za prenošenje novih unosa na popis osoba i subjekata povezanih s Islamskom državom / Al Qaidom s pet na tri dana (u prosjeku) – djelomično na temelju poboljšane razmjene informacija s UN-ovim Odborom za sankcije protiv Islamske države / Al Qaide. -Službe Komisije trenutačno razmatraju što se može učiniti kako bi se vrijeme prenošenja skratilo na dva dana. -Glavno tajništvo Vijeća dobilo je zadaću uspostave baze podataka kako bi se pratilo zabrane ulaska u sustavu SIS na temelju sankcija UN-a. Ona će biti dostupna 2017. ili do kraja 2018.
Jačanje kapaciteta država članica, Komisije, Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) i gospodarskih subjekata za razmjenu informacija o izazovima provedbe mjera ograničavanja te za razmjenu informacija o novim unosima na popise UN-a putem baze podataka o financijskim sankcijama:	najkasnije do drugog tromjesečja 2016.	-Rad u tijeku. Komisija razvija novu aplikaciju za bazu podataka o financijskim sankcijama koja bi joj omogućila slanje podataka o novim unosima na popise UN-a prije njihova prenošenja u zakonodavstvo EU-a (trebala bi početi funkcionirati do rujna). -Službe Komisije trenutačno razmatraju može li se baza podataka o financijskim sankcijama upotrebljavati i za prenošenje informacija o nacionalnim popisima država članica.
Istražiti mogućnosti samostalnog zakonodavnog instrumenta kako bi se omogućilo detaljnije savjetovanje o registrima bankovnih računa i računa za plaćanje koji bi bili namijenjeni drugim istragama i drugim tijelima, izvan područja primjene četvrte direktive o borbi protiv pranja novca.	najkasnije do drugog tromjesečja 2016.	-Rad u tijeku. -Održana su savjetovanja s i. tijelima nadležnima za postojeće bankovne registre, ii. tijelima koja bi mogla imati pristup bankovnim registrima za svrhe koje nisu povezane s pranjem novca (kazneni progon, službe za oduzimanje imovinske koristi, porezna tijela, tijela za borbu protiv korupcije) te bankarskim sektorom.
Prikladnim mjerama poboljšati suradnju financijsko-obavještajnih jedinica.	najkasnije do drugog tromjesečja 2017.	-Rad u tijeku. -Planirano krajem lipnja 2017.
Druge inicijative za dopunu postojećeg pravnog okvira
Usklađivanje kaznenih djela i sankcija povezanih s pranjem novca
Zakonodavni prijedlog o usklađivanju kaznenih djela i sankcija povezanih s pranjem novca.	najkasnije do četvrtog tromjesečja 2016.	-Komisija je iznijela prijedlog 21. prosinca 2016. -Vijeće je dogovorilo opći pristup 8. lipnja 2017. -Europski parlament odredio je izvjestitelja; izvješće će se objaviti do rujna 2017.
Suzbijanje nezakonitog kretanja gotovine
Komisija će surađivati s Europskom središnjom bankom (ESB), Europolom i drugim relevantnim strankama u pogledu upotrebe novčanica velike vrijednosti, posebice novčanice od 500 EUR, koja je problem koji su prijavila tijela za izvršavanje zakonodavstva.	Dovršeno.	-Dovršeno. Nisu potrebne daljnje mjere. -Upravno vijeće ESB-a donijelo je 4.5.2016. odluku o postupnom povlačenju novčanica od 500 EUR iz optjecaja.
Zakonodavni prijedlog o borbi protiv nezakonitog kretanja gotovine.	najkasnije do četvrtog tromjesečja 2016.	-Komisija je iznijela prijedlog 21.12.2016. -Vijeće (Skupina za carinsku uniju): u tijeku je drugo čitanje na temelju kompromisnog teksta predsjedništva. -Do sredine lipnja očekuje se dodjeljivanje nadležnom odboru Europskog parlamenta.
Razmotriti važnost mogućih gornjih granica gotovinskih plaćanja.	Trenutačno stanje predstavljeno je na sastanku ECOFIN-a u lipnju 2016.	-Otvoreno javno savjetovanje provedeno je od 1. ožujka do 31. svibnja. -Trenutačno se analiziraju rezultati.
Dovršenje pravnog okvira EU-a za praćenje i zamrzavanje imovine terorista
Sustav EU-a za zamrzavanje imovine terorista na temelju članka 75. UFEU-a.	Završiti procjenu najkasnije do četvrtog tromjesečja 2016.	-Ocjena Komisije iznesena je u trećem izvješću o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2016) 831 od 21.12.2016.): trenutačno nisu potrebne daljnje mjere.
Jačanje uzajamnog priznavanja naloga za zamrzavanje i pljenidbu imovine stečene kaznenim djelima.	najkasnije do četvrtog tromjesečja 2016.	-Komisija je iznijela prijedlog 21. prosinca 2016. -U Vijeću se pregovara o izradi općeg pristupa. -Europski parlament odredio je izvjestitelja.
Potencijalni europski sustav koji bi nadopunjavao postojeći Sporazum EU-a i SAD-a o programu za praćenje financiranja terorizma praćenjem transakcija koje nisu uključene u navedeni sporazum.	Završiti procjenu najkasnije do četvrtog tromjesečja 2016.	-Ocjena Komisije iznesena je u trećem izvješću o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2016) 831 od 21.12.2016.): -Rad u tijeku.
Usmjeravanje na izvore financiranja
Zakonodavni prijedlog o jačanju ovlasti i suradnje carinskih tijela te o borbi protiv financiranja terorizma povezanog s trgovinom robe.	rok skraćen na prvo tromjesečje 2017. (COM(2016) 230 final)	-Rad u tijeku.
Zakonodavni prijedlog protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima.	najkasnije do drugog tromjesečja 2017.	-Pripreme su u tijeku. -Predviđeno donošenje u ljeto 2017.
Akcijski plan EU-a o nezakonitoj trgovini divljom faunom i florom.	najkasnije do prvog tromjesečja 2016.	-Akcijski plan donesen je 26.2.2016. -Zaključci Vijeća doneseni su 20.6.2016. -U tijeku je rad na provedbi.
Odabrani aspekti povezani s vanjskim odnosima
Pružanje podrške trećim zemljama u skladu s pravnim zahtjevima rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i preporukama Stručne skupine za financijsko djelovanje.	U tijeku	-Rad u tijeku.
Podrška zemljama na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i jugoistočnoj Aziji pri praćenju i onemogućavanju financiranja terorizma.	najkasnije do četvrtog tromjesečja 2016.	-Rad u tijeku.