EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 20.6.2017.
COM(2017) 328 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o provedbi radova u okviru programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj 2016. i prethodnih godina
1.Uvod
U ovom se izvješću analizira napredak ostvaren u 2016. i prethodnim godinama u okviru programa pomoći Europske unije za razgradnju nuklearnih postrojenja u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj. Sastavljanjem izvješća ispunjavaju se zahtjevi za izvješćivanje iz relevantnih uredbi Vijeća,, a samo je izvješće temelj za donošenje godišnjeg programa rada za 2017. u okviru programâ pomoći. U okviru postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO 2014. – 2020.) Komisija je dvaput izvijestila o ovoj temi,.
Nakon pristupanja EU-u Bugarska, Litva i Slovačka obvezale su se zatvoriti osam nuklearnih elektrana sovjetske proizvodnje prije isteka njihova planiranog uporabnog vijeka. EU se zauzvrat obvezao pružiti financijsku pomoć za razgradnju navedenih elektrana, točnije:
·nuklearne elektrane Kozloduj (NE), jedinice od 1 do 4 u Bugarskoj,
·NE Ignalina u Litvi, i
·NE Bohunice V1 u Slovačkoj.
Cilj je programâ pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja1,2 pomoći predmetnim državama članicama u provedbi neprekinutog postupka do potpune razgradnje uz istodobno održavanje najviših sigurnosnih standarda.
U sva tri slučaja konačno stanje na lokacijama definirano je kao zapušteno. U opseg programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja nije uključeno odlaganje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada u duboke geološke formacije pa to pitanje svaka država članica mora razraditi u svojem nacionalnom programu za gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom u skladu sa zahtjevima relevantne Direktive,.
2.Upravljanje programom
2.1.Način provedbe
Komisija povjerava izvršenje proračuna programâ provedbenim tijelima u kojima je provedena procjena stupova (neizravno upravljanje), tj.:
·u Bugarskoj, Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), s doprinosima Međunarodnom fondu za potporu razgradnji nuklearne elektrane Kozloduj (KIDSF) od 2001.,
·u Litvi, EBRD-u, s doprinosima Međunarodnom fondu za potporu razgradnji nuklearne elektrane Ignalina (IIDSF) od 2001. i Središnjoj agenciji za upravljanje projektima (CPMA) od 2003.,
·u Slovačkoj, EBRD-u, s doprinosima Međunarodnom fondu za potporu razgradnji nuklearne elektrane Bohunice (BIDSF) od 2001. i Slovačkoj agenciji za inovacije i energetiku (SIEA) od 2016.
Stoga se za program Ignalina i program Bohunice sredstva EU-a usmjeravaju kroz dva kanala.
Komisija je putem procjene stupova prikupila dokaze da provedbena tijela (EBRD, CPMA i SIEA) ispunjavaju zahtjeve za neizravno upravljanje kako je predviđeno u članku 60. Financijske uredbe.
2.2.Godišnje programiranje i praćenje
Komisija je izmijenila upravljanje programima u višegodišnjem financijskom okviru 2014. – 2020. kako bi utvrdila jasne uloge i odgovornosti te je povećala zahtjeve u pogledu planiranja, praćenja i izvješćivanja.
U skladu s tim revidiranim pristupom upravljanju svaka predmetna država članica imenovala je koordinatora programa (na razini ministra ili državnog tajnika) koji je odgovoran za programiranje, koordiniranje i praćenje pojedinačnog programa razgradnje na nacionalnoj razini. Koordinatori programa moraju dostaviti godišnje programe rada, a njih donosi Komisija zajedno s financijskim odlukama, u skladu s postupkom ispitivanja utvrđenim člankom 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Za svaku su državu članicu osnovani odbori sa zadaćama praćenja i izvješćivanja kojima supredsjedaju predstavnik Komisije i koordinatori programa. Provedbena tijela svakodnevno prate provedbu. Osim toga, Komisija na dvogodišnjoj osnovi pomno prati provedbu projekta pregledavanjem dokumentacije i provjerama na licu mjesta. U svrhu daljnje potpore tom postupku Komisija je zatražila da korisnici uvedu sustav upravljanja ostvarenom vrijednošću (EVM) kako bi objektivno mjerila uspješnost i napredak projekta.
2.3.Revizije i evaluacije
Komisija je 2016. uspješno provela sve mjere koje su uslijedile nakon unutarnje revizije upravljanja i nadzora programâ iz 2015.
Glavni je rezultat bila opsežna procjena
otpornosti financijskih planova predmetnih država članica za sigurnu razgradnju. U studiji su potvrđeni izvorni pozitivni zaključci Komisije (tj. potpuni, relevantni i sveobuhvatni planovi za razgradnju; primjerena procjena ukupnih osnovnih troškova za programe razgradnje te dostatna sredstva za postizanje ciljeva okvira 2014. – 2020.; nepostojanje financijskog manjka). U studiji je analiziran i financijski manjak nakon 2020., osobito u slučaju Litve. U tom kontekstu studijom je dokazano da su ta tri gospodarstva sposobna dovršiti financiranje svojih programa nacionalnim financijskim sredstvima bilo uz zanemariv učinak na godišnje državne proračune tijekom sedam godina ili, u slučaju Litve, uz učinak na državni proračun od 0,3 – 0,5 %.
U rujnu 2016. Europski revizorski sud objavio je svoje izvješće o reviziji uspješnosti s preporukama Komisiji i državama članicama. Komisija je, u potpunosti ili djelomično, prihvatila te preporuke te ih je provela ili će ih nastaviti provoditi na odgovarajući način:
-daljnjom potporom razmjeni znanja i provedbi najboljih praksi,
-pojašnjavanjem i jačanjem okvira za nacionalno sufinanciranje,
-razmatranjem potrebe za nastavkom namjenskog financiranja razgradnje nakon 2020.,
-pokretanjem rasprave o mogućnostima zajedničkog odlaganja radioaktivnog otpada u Uniji i
-procjenom transparentnosti knjiženja troškova razgradnje radioaktivnog otpada i gospodarenja njime u svim državama članicama.
U studenome 2016. službe Komisije započele su evaluaciju u sredini programskog razdoblja. Ta evaluacija uključuje javno savjetovanje te procjenu rezultata i učinaka programâ, učinkovitosti upotrebe sredstava i njihove dodane vrijednosti za Uniju. Evaluacija će se baviti i mogućnostima izmjene detaljnih provedbenih postupaka8.
2.4.Izvršenje proračuna
Komisija je donijela godišnje programe rada za 2014., 2015. i 2016. te pripadajuće financijske odluke,, kojima je dodijelila proračunska sredstva putem sporazuma o delegiranju s EBRD-om (120,6 milijuna EUR za Međunarodni fond za potporu razgradnji nuklearne elektrane Kozloduj, 9,0 milijuna EUR za Međunarodni fond za potporu razgradnji nuklearne elektrane Ignalina, 30,3 milijuna EUR za Međunarodni fond za potporu razgradnji nuklearne elektrane Bohunice), Središnjom agencijom za upravljanje projektima (CPMA) (176,6 milijuna EUR) i Slovačkom agencijom za inovacije i energetiku (SIEA) (62,5 milijuna EUR). Plaćanja Komisije temeljena su na predviđenim ugovornim potrebama i napretku u provedbi projekta.
3.Sufinanciranje
Program Kozloduj
Između 2014. i 2016. iz nacionalnih sredstava isplaćeno je 42,8 milijuna EUR za pokrivanje troškova plana razgradnje nuklearnog postrojenja Kozloduj dok je iz Međunarodnog fonda za potporu razgradnji nuklearne elektrane Kozloduj isplaćeno 86,1 milijuna EUR čime stopa sufinanciranja iz bugarskih sredstava iznosi 33 %.
U svojem izvješću11 Europski revizorski sud procijenio je financijski manjak za razdoblje od 2021. do 2030. na 28 milijuna EUR. Međutim, Bugarska u ovom trenutku, u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom, provodi preispitivanje plana razgradnje koje se provodi svake tri godine. Komisija će ocijeniti rezultate tog preispitivanja nakon što ga podnese koordinator programa te će nakon toga izvijestiti Parlament i Vijeće.
Program Ignalina
Od početka programa do lipnja 2016. iz nacionalnih sredstava isplaćeno je 137,9 milijuna EUR za pokrivanje troškova plana razgradnje nuklearnog postrojenja Ignalina dok je 805,8 milijuna EUR isplaćeno iz Međunarodnog fonda za potporu razgradnji nuklearne elektrane Kozloduj i sredstava Središnje agencije za upravljanje projektima (CPMA) čime stopa sufinanciranja iz litavskih sredstava iznosi 15 %.
U sadašnjem višegodišnjem financijskom okviru primijećen je trend povećanja sufinanciranja. Očekuje se da će isplate iz nacionalnih sredstava iznositi 44 milijuna EUR u 2016. i 2017. U istom se razdoblju očekuje da će se iz Međunarodnog fonda za potporu razgradnji nuklearne elektrane Ignalina i iz sredstava Središnje agencije za upravljanje projektima isplatiti 176 milijuna EUR čime će stopa sufinanciranja iz litavskih sredstava u 2016. i 2017. iznositi 20 %.
Financijski manjak za razdoblje od 2021. do 2038. i dalje je znatan te iznosi 1,561 milijardu EUR11. U relevantnom važećem nacionalnom zakonodavstvu zahtijeva se da litavska vlada dogovori dodatnu potporu Unije nakon 2020. i da se obveže na plaćanje svih troškova iz državnog proračuna ako se ne osiguraju druga sredstva.
Program Bohunice
Od početka programa do kraja 2015. iz Slovačkog nacionalnog nuklearnog fonda isplaćeno je 148 milijuna EUR, dok je iz Međunarodnog fonda za potporu razgradnji nuklearne elektrane Bohunice isplaćeno 189 milijuna EUR čime stopa sufinanciranja iz slovačkih sredstava iznosi 44 %.
Za razdoblje od 2016. do 2025. (kraj programa) dodijeljena nacionalna sredstva iznose 328 milijuna EUR, a dodijeljena sredstva EU-a iznose 482 milijuna EUR. Preostali financijski manjak za razdoblje od 2021. do 2025. iznosi 92 milijuna EUR11.
4.Napredak i uspješnost
U članku 2. obiju uredaba, utvrđeni su glavni specifični ciljevi programâ razgradnje za razdoblje financiranja od 2014. do 2020. Ti su ciljevi detaljno razrađeni u provedbenim postupcima8 kojima se utvrđuje osnovni plan za svaki program razgradnje sve do konačnog stanja.
Svi su reaktori ugašeni i gorivo je uklonjeno iz svih jezgara osim jedne. U 2016. ostvareni su svi ključni koraci: izdane su dozvole za razgradnju jedinica 3 i 4 nuklearne elektrane Kozloduj, a ponovo je pokrenuto i uklanjanje goriva iz NE Ignalina. Te tri države članice ostvarile su dodatni napredak u aktivnostima razgradnje u mjeri u kojoj je jasno da je postupak razgradnje nepovratan.
Ta su postignuća važni koraci prema unapređenju sigurnosti na tim lokacijama. Ključni pokazatelji ukazuju na to da je uspješnost općenito u skladu s očekivanjima, a pomažu da se problemi prepoznaju u što ranijoj fazi i tako utvrde učinkovite mjere ublažavanja.
4.1.Program Kozloduj
Jedinice od 1 do 4 u nuklearnoj elektrani Kozloduj reaktori su tipa VVER 440/230: jedinice 1 i 2 ugašene su 2002., a jedinice 3 i 4 u 2006.
Razgradnja se od 2013. nalazi pod nadzorom bugarskog Državnog poduzeća za radioaktivni otpad (SERAW), namjenske organizacije za razgradnju čija je misija sigurno zbrinjavanje radioaktivnog otpada na državnom području Republike Bugarske. SERAW je pod nadzorom Ministarstva energetike i nositelj dozvole/subjekt nadležan za razgradnju jedinica od 1 do 4 NE Kozloduj, kao i za buduće nacionalno postrojenje za odlaganje.
Osnovni plan programa
Glavne su značajke osnovnog plana programa Kozloduj postizanje konačnog stanja napuštenog područja do 2030. i ukupni procijenjeni troškovi od 1,107 milijardi EUR (2013.). Osnovni plan obrazložen je u planu razgradnje NE Kozloduj koji su odobrile bugarske vlasti, kako je potvrđen u dozvolama za razgradnju.
Napredak
Na referentni datum za izvješćivanje napredak ostvaren u odnosu na ciljeve bio je zadovoljavajući:
-uklonjeno je gorivo iz jezgara reaktora i bazena te su u studenome 2014. izdane dozvole za razgradnju jedinica 1 i 2 NE Kozloduj, a u srpnju 2016. za jedinice 3 i 4,
-napreduje rastavljanje dvorane s turbinama (rastavljeno je oko 13 430 tona tj. jedna trećina metalnih komponenti i uništeno oko 5 978 tona betonskih ploča),
-nastavljeno je rastavljanje u zgradama reaktora (rastavljeno je oko 196 tona metalnih komponenti),
-znatne količine materijala ispuštene su kao neradioaktivne (oko 13 049 tona),
-infrastruktura za gospodarenje otpadom prikladna je za trenutačne aktivnosti rastavljanja i dekontaminacije, no u budućnosti će biti potrebna dodatna postrojenja. U pripremi je ruta za odlaganje nisko radioaktivnog otpada (> 90 % količine ukupnog radioaktivnog otpada), a 2017. počet će izgradnja nacionalnog postrojenja za odlaganje. Nadalje, znatno je napredovala izgradnja postrojenja za veliko smanjenje količine radioaktivnog otpada i postrojenja za fragmentaciju i dekontaminaciju te je njihovo puštanje u pogon predviđeno za 2017.
Uspješnost
Ukupna uspješnost u 2016. bila je općenito primjerena; rastavljanje metalnih komponenti u dvorani s turbinama dosegnulo je 93 % planiranih vrijednosti, a količina uništenih betonskih struktura premašila je plan (pola godine prije roka); međutim, rastavljanje u zgradama reaktora još uvijek nije rezultiralo planiranim količinama materijala.
Mnogi su projekti razgradnje u zadovoljavajućoj mjeri slijedili zacrtani vremenski plan no kašnjenja u nekim projektima nisu se mogla spriječiti. Kao što je izviješteno prošle godine4, program je općenito više izložen rizicima administrativne i pravne prirode nego rizicima tehničke prirode. Ti su rizici mogli ugroziti ključni tijek provedbe programa pa ih se stoga rješavalo u okviru godišnjeg programa rada za 2016. te su ti rizici ublaženi. Usto, uspješno je dovršena procjena utjecaja na okoliš za izgradnju nacionalnog postrojenja za odlaganje.
Od 2014. ostvarena vrijednost programa provedenog uz financijsku pomoć Unije bila je u skladu sa stvarnim troškovima, čime je postignuta zadovoljavajuća troškovna učinkovitost.
4.2.Litva – nuklearna elektrana Ignalina
NE Ignalina sastoji se od dva reaktora tipa RBMK 1500: jedinica 1 ugašena je 2004., a jedinica 2 ugašena je 2009.
Litavsko Državno poduzeće Nuklearna elektrana Ignalina nositelj je dozvole/subjekt nadležan za postrojenja koja se razgrađuju i postrojenja za odlaganje otpada. Poduzeće djeluje pod nadzorom Ministarstva energetike. U prošloj je godini Državno poduzeće Nuklearna elektrana Ignalina dodatno prilagodilo svoju strukturu čime je stvorena učinkovita organizacija za razgradnju koja je ojačana u području upravljanja projektima.
Osnovni plan programa
Glavne su značajke osnovnog plana programa Ignalina postizanje konačnog stanja napuštenog područja do 2038. i ukupni procijenjeni troškovi od 3,377 milijardi EUR. Osnovni plan obrazložen je u konačnom planu razgradnje20 koji je 25. kolovoza 2014. odobrio ministar energetike Republike Litve.
Napredak
Na referentni datum za izvješćivanje napredak ostvaren u odnosu na ciljeve bio je zadovoljavajući:
-uklanjanje sklopova istrošenoga goriva iz bazena za istrošeno gorivo u jedinicama 1 i 2 počelo je u rujnu 2016.,
-uvjeti za dozvolu za rad jedinice 1 NE Ignalina prilagođeni su u listopadu 2015. kako bi se odobrilo daljnje rastavljanje opreme i njezina dekontaminacija,
-aktivnosti rastavljanja i dekontaminacije u dvorani s turbinama povećale su se na 99 % u jedinici 1 te na više od 30 % u jedinici 2, što znači da je od 2014. do kraja lipnja 2016. rastavljeno i dekontaminirano 19 576 tona opreme. To je gotovo 50 % ciljne vrijednosti iz višegodišnjeg financijskog okvira,
-s radom je počelo novo postrojenje za privremeno suho skladištenje istrošenoga goriva,
-infrastruktura za gospodarenje otpadom prikladna je za trenutačne potrebe aktivnosti rastavljanja i dekontaminacije, no u budućnosti će biti potrebni dodatni objekti. U pripremi je ruta za odlaganje nisko radioaktivnog otpada (> 90 % količine ukupnoga radioaktivnog otpada) te se očekuje da će 2017. biti odobren projekt površinskog odlagališta. Nadalje, u 2018. u pogon će biti puštena nova postrojenja za obradu i skladištenje krutog otpada.
Uspješnost
Rastavljanje opreme u 2016. provodilo se odgovarajućom brzinom i to u dvoranama s turbinama, kao i u servisnim zgradama koje ih povezuju sa zgradama reaktora. Gospodarenje otpadom bilo je zadovoljavajuće i u skladu s ciljnom vrijednošću ili iznad nje.
Prenošenje prvih bačvi s istrošenim gorivom iz zgrada reaktora u novo postrojenje za privremeno skladištenje provedeno je prema planu.
Trenutačno nema velikih ugovornih sporova koji bi utjecali na program, no potrebno je poboljšati uspješnost provedbe vremenskog plana u nekim područjima kao što je dovršetak puštanja u pogon novih postrojenja za obradu i skladištenje krutog otpada.
U analizi ostvarene vrijednosti navodi se da se nakon tri godine (2014. – 2016.) s provedbom cjelokupnog programa kasni šest mjeseci u odnosu na vremenski plan.
Od 2014. ostvarena vrijednost programa provedenog uz financijsku pomoć Unije bila je u skladu sa stvarnim troškovima, čime je postignuta zadovoljavajuća troškovna učinkovitost.
4.3.Slovačka – nuklearna elektrana Bohunice V1
NE Bohunice V1 sastoji se od dva reaktora tipa VVER 440/230: jedinica 1 trajno je ugašena 2006., a jedinica 2 trajno je ugašena 2008.
Slovačka Jadrová a vyraďovacia spoločnosť (JAVYS) namjenska je organizacija za razgradnju čija je misija sigurna razgradnja nuklearnih postrojenja, gospodarenje istrošenim nuklearnim gorivom i gospodarenje radioaktivnim otpadom na državnom području Slovačke Republike. Organizacija djeluje pod nadzorom Ministarstva gospodarstva. JAVYS je nositelj dozvole/subjekt nadležan za razgradnju nuklearne elektrane Bohunice V1, gospodarenje istrošenim gorivom te za postrojenja za odlaganje otpada.
Osnovni plan programa
Glavne su značajke osnovnog plana programa Bohunice postizanje konačnog stanja napuštenog područja do 2025. i ukupni procijenjeni troškovi od 1,246 milijardi EUR. Osnovni plan obrazložen je u detaljnom planu razgradnje NE Bohunice V120 od 22 listopada 2014.
Napredak
Na referentni datum za izvješćivanje napredak ostvaren u odnosu na ciljeve bio je zadovoljavajući:
-gorivo je uklonjeno iz jezgara reaktora i bazena te je slovački regulator za nuklearnu energiju u prosincu 2014. izdao dozvolu za drugu (konačnu) fazu razgradnje NE Bohunice V1,
-rastavljeni su svi sustavi osim jednog u dvorani s turbinama i pomoćnim zgradama reaktora V1. Rastavljanje rashladnih tornjeva povjereno je vanjskim izvoditeljima, kasnije nego što je planirano, ali po znatno nižoj cijeni nego što je početno procijenjeno i bez utjecaja na ključni tijek vremenskog plana razgradnje NE V1,
-počelo je rastavljanje i dekontaminacija u zgradi reaktora, izolacijski materijali primarnih krugova u potpunosti su uklonjeni, ponovo je pokrenuta dekontaminacija primarnih krugova, otvoren je javni natječaj za rastavljanje velikih komponenti sustava za rashlađivanje reaktora,
-znatne količine materijala ispuštene su kao neradioaktivne (oko 74 692 tone),
-infrastruktura za gospodarenje otpadom prikladna je za trenutačne potrebe aktivnosti rastavljanja i dekontaminacije, a dodatna se postrojenja grade za buduće potrebe. Proširuje se kapacitet rute za odlaganje nisko radioaktivnog otpada (> 90 % količine ukupnog radioaktivnog otpada) na postojećim odlagalištima na lokaciji Mochovce. U završnim fazama izgradnje je i novo postrojenje za privremeno skladištenje srednje radioaktivnog otpada koji se ne može odlagati na lokaciji Mochovce.
Uspješnost
U 2016. provedeno je rastavljanje opreme u zgradi reaktora pri čemu je ostvarena zadovoljavajuća uspješnost unatoč poteškoćama koje su nastale u projektu dekontaminacije primarnih rashladnih krugova. U skladu s predviđanjima iznesenima u prethodnom izvješću4, kašnjenja u ovom projektu utjecala su na druge aktivnosti čime su smanjeni rezultati obrade i kondicioniranja radioaktivnog otpada.
U analizi ostvarene vrijednosti navodi se da bi se nakon tri godine (2014. – 2016.) datum završetka programa odgodio najmanje za jednu godinu, bez provođenja mjera ublažavanja. Međutim, poboljšanim sustavom upravljanja uvedenim za višegodišnji financijski okvir 2014. – 2020. omogućilo se rano otkrivanje problema pa subjekt nadležan za razgradnju može pravodobno pokrenuti preispitivanje plana izvođenja radova kako bi se osiguralo da budu dovršeni u roku (2025.). Rezultati te analize bit će prikazani u evaluaciji u sredini programskog razdoblja.
Od 2014. ostvarena vrijednost programa provedenog uz financijsku pomoć Unije bila je usklađena sa stvarnim troškovima, čime je postignuta zadovoljavajuća troškovna učinkovitost.
4.4.Projekti u sektoru energetike
Prema trenutačnom višegodišnjem financijskom okviru u programu pomoći nije predviđena nova financijska potpora za mjere ublažavanja u energetskom sektoru, no do kraja 2013. programi pomoći doprinijeli su projektima u sektoru energetike u skladu s relevantnim ugovorima o pristupanju i nacionalnim energetskim politikama. Mnogi su projekti do sada dovršeni iako dio sredstava dodijeljenih prije 2014. još uvijek treba potrošiti na tekuće projekte.
Bugarska
Pružena je pomoć za projekte koji se odnose na energetsku učinkovitost (primjerice javne zgrade, ulična rasvjeta, rudarska oprema), prijenos i distribuciju električne energije te proizvodnju električne energije. Isplaćeno je 63 % obveza.
Litva
Dovršeni su svi projekti provedeni s pomoću Međunarodnog fonda za potporu razgradnji nuklearne elektrane Ignalina.
Središnja agencija za upravljanje projektima (CPMA) osigurala je pomoć za projekte koji se odnose na energetsku učinkovitost (primjerice javne zgrade i ulična rasvjeta). Isplaćeno je 63 % obveza.
Slovačka
U okviru programa pomoći doprinijelo se mjerama u sektoru prijenosa energije, kao i mjerama povećanja energetske učinkovitosti javnih zgrada. Potonji je niz projekata dovršen. Dovršeni su i veliki projekti u sektoru prijenosa energije. Isplaćeno je 57 % obveza.
5.Zaključci
Bugarska, Litva i Slovačka ostvarile su napredak u razgradnji reaktora koji su predmet ovog izvješća. Veliki koraci u tom smjeru bili su priprema i odobravanje planova razgradnje u 2014. S obzirom na uznapredovalost razgradnje Komisija smatra da nijedan od tih reaktora nije moguće ponovo pokrenuti na ekonomičan način.
Utvrđene su financijske potrebe za postizanje potpune razgradnje. Dugoročno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom izvan je područja primjene programa pomoći Unije pa je ono stoga u potpunosti u nadležnosti države članice, u skladu s relevantnom Direktivom5.
Na temelju studije Komisije iz 2016.10 utvrđeno je da je financiranje iz višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020. prikladno za postizanje ciljeva utvrđenih člankom 2. obiju uredaba,. To će dovesti do znatno viših razina sigurnosti na tim lokacijama: kad je riječ o postrojenjima Kozloudj i Bohunice, očekuje se da će preostale radiološke opasnosti biti minimalne, a u slučaju Ignaline cilj je ukloniti sve istrošeno nuklearno gorivo iz jedinica reaktora te uspostaviti potpunu infrastrukturu potrebnu za sigurno dovršenje razgradnje.
Ni u jednoj se od tih triju država do 2020. ne očekuje financijski manjak. Za prikupljanje dugoročno potrebnih dodatnih sredstava (nakon 2020.) potrebno je pomno praćenje, osobito u Litvi.
U trenutačnom financijskom okviru programi su postojano napredovali prema najizazovnijim fazama razgradnje. Primjerice, u slučaju NE Bohunice, u kojoj je ostvaren najveći napredak, subjekt nadležan za razgradnju počeo je s rastavljanjem i dekontaminacijom primarnih krugova reaktora te se suočio s početnim poteškoćama kako je program ulazio u tehnički najizazovniju fazu. Međutim, pokazalo se da je struktura upravljanja prikladna za rano otkrivanje problema na temelju praćenja, ključnih pokazatelja uspješnosti i brzog utvrđivanja mjera ublažavanja. Stečene pouke bit će korisne za programe Kozloduj i Ignalina: u potonjem primjeru specifična priroda jezgre reaktora otežava njegovu razgradnju jer ni na svjetskoj razini nema puno iskustva u rješavanju takvog problema.
Kao što je naglašeno u izvješću Revizorskog suda11, ranije je dolazilo do znatnih kašnjenja u uvođenju infrastrukture za gospodarenje otpadom, osobito u Litvi i Bugarskoj. Ipak, dugogodišnji problemi sad su ublaženi, a odgovarajući projekti nastavljaju se uz strogo praćenje.
Detaljnim ciljevima i pokazateljima (koje su predložile tri države članice, a odobrila Komisija8) omogućeno je pomno praćenje i mjerenje napretka u radu na temelju kvantitativnih informacija. Osim toga, metodologijom upravljanja ostvarenom vrijednošću koja je primijenjena na ta tri programa (vidjeti tablicu 2. u Prilogu) poboljšana je usporedivost napretka u provedbi i pojačana učinkovitost nadzora Komisije.
Perspektiva
Komisija će provesti evaluaciju u sredini programskog razdoblja te će do kraja 2017. o rezultatima izvijestiti Parlament i Vijeće. U tom će se kontekstu revidirati detaljni provedbeni postupci8 kako bi se dodatno pojednostavnilo upravljanje programima, kritički će se razmotriti udio nacionalnog sufinanciranja te će se utvrditi troškovi koji nisu povezani s razgradnjom nuklearnih postrojenja, ako oni postoje.
Velike očekivane promjene u tom području su sljedeće:
·u Bugarskoj, početak izgradnje nacionalnog postrojenja za odlaganje te dovršetak ostale ključne infrastrukture za gospodarenje otpadom,
·u Litvi, stabilan napredak u uklanjanju goriva i pripremama za rastavljanje grafitne jezgre, što je jedinstven projekt dosad neviđenih razmjera,
·u Slovačkoj, dekontaminacija primarnih krugova i dodjela ključnih ugovora za rastavljanje.
