Bruxelles, 30.5.2017.

COM(2017) 290 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Posljedice za proračun Europske unije za 2018. i kasnije proračune u slučaju nedonošenja revizije na sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.


KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Posljedice za proračun Europske unije za 2018. i kasnije proračune u slučaju nedonošenja revizije na sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.

Komisijin prijedlog proračuna za 2018. 1 od 30. svibnja 2017. predstavljen je kao da će se revizija na sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira odobriti. U ovoj Komunikaciji sagledavaju se posljedice nedonošenja te revizije.

1.Izazovi u pogledu proračuna Europske unije

Europska unija (EU) ima ograničen proračun (približno 1 % bruto nacionalnog dohotka EU-a), no taj je proračun ključan alat s pomoću kojeg Unija postiže rezultate za svoje građane. Riječ je o uglavnom investicijskom proračunu, s pomoću kojeg se udružuju sredstva u područjima u kojima je potrebno djelovanje EU-a, kao što su sljedeća: poboljšanje prometnih, komunikacijskih i energetskih mreža u svim državama članicama EU-a, zaštita okoliša i razvoj ruralnih područja, jačanje konkurentnosti gospodarstva, pomaganje istraživačima u prekograničnom udruživanju i mladim ljudima da studiraju u inozemstvu, promicanje kohezije među regijama.

Proračun EU-a ujedno je i čimbenik stabilnosti i predvidljivosti. Obuhvaća razdoblje od pet do sedam godina s pomoću višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), kojim se utvrđuju najveći godišnji iznosi koje EU može svake godine potrošiti u raznim područjima politika. Međutim, u današnjem svijetu koji je sve složeniji i nepredvidljiviji, izrada proračuna EU-a suočava se s velikim izazovima.

Europska unija mora se suočiti s mnoštvom znatnih dugoročnih izazova. Nakon što se suočila s posljedicama najteže gospodarske krize od Drugog svjetskog rata, mora se vratiti trajnom rastu te riješiti problem isključenosti i nezaposlenosti mladih. Migracijska kriza istaknula je, osim potrebe da EU pruža humanitarnu pomoć i sklonište izbjeglicama, i važnost zaštite njegovih granica te rješavanja glavnih uzroka migracija. Teroristički napadi uzdrmali su naša društva i istaknuli potrebu za učinkovitijom suradnjom u području sigurnosti i obavještajnih aktivnosti. Osim ostvarivanja početnih planova VFO-a, proračunom EU-a trebalo bi se moći brzo prilagoditi novim izazovima i ostvariti konkretni rezultati.

Dosad je proračun EU-a u najvećoj mogućoj mjeri proširen kako bi se odgovorilo na promjenjive okolnosti: intenzivno su se upotrijebile neiskorištene razlike i dostupne fleksibilne mogućnosti posebno za (a) uspostavu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u okviru Plana ulaganja za Europu, (b) odgovor na migracijsku, izbjegličku i sigurnosnu krizu te (c) pomoć u financiranju novih inicijativa, kao što su Inicijativa za zapošljavanje mladih i Europske snage solidarnosti, a i predstojećeg prijedloga o pokretanju Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane.

Sposobnost proračuna EU-a da odgovori na dodatne nepredviđene događaje tijekom razdoblja 2017. – 2020. sada se znatno smanjila.

2.Široki politički dogovor u pogledu revizije na sredini razdoblja

Komisija je u rujnu 2016. predložila reviziju na sredini razdoblja tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020. Glavni je cilj projekta bio povećanje financijskih sredstava i dostupnih fleksibilnih mogućnosti kako bi se u okviru proračuna na odgovarajući način nastavilo odgovarati na dva glavna politička prioriteta, a to su rast i zapošljavanje i odgovor na migracije, te ojačala fleksibilnost i prilagodljivost proračuna.

Nakon intenzivnih pregovora između triju institucija u Vijeću je 7. ožujka 2017. postignut jednoglasni dogovor u pogledu kompromisnog paketa revizije na sredini razdoblja, koji uključuje reviziju Uredbe o VFO-u i brojne političke sporazume koji se konkretno odnose na jačanje posebnih programa, dok je Europski parlament svoju suglasnost dao 5. travnja.

U skladu s relevantnim postupcima Vijeće za opće poslove trebalo je 25. travnja dati konačno odobrenje višegodišnjeg financijskog okvira na sredini razdoblja. Međutim, na temelju zahtjeva Ujedinjene Kraljevine koji je pristigao u zadnji čas točka je skinuta s dnevnog reda. Izneseni argumenti povezani su s purdahom (službeno predizborno razdoblje tijekom kojeg vladi nije dopušteno donošenje važnih odluka).

Formalno donošenje u Vijeću očekuje se ubrzo nakon izbora u Ujedinjenoj Kraljevini od 8. lipnja, kada vlada Ujedinjene Kraljevine više neće biti ograničena pravilima kojima se uređuje predizborno razdoblje.

S obzirom na široki politički dogovor u Europskom parlamentu i Vijeću, u nacrtu proračuna za 2018. već je predviđeno to formalno donošenje i uključeni su elementi paketa revizije na sredini razdoblja koji se odnose na 2018.

3.Što se omogućuje revizijom na sredini razdoblja?

Revizijom na sredini razdoblja EU-u će se omogućiti znatan manevarski prostor za odgovaranje na nove razvoje događaja do 2020. Iako se njome ne povećavaju ukupne proračunske gornje granice, omogućuje se povećanje rashoda i dodatna fleksibilnost u određenim područjima koja su odredili Europski parlament i Vijeće.

U okviru dogovorene ukupne gornje granice VFO-a, revizijom na sredini razdoblja uključuje se potencijalno povećanje rashoda u iznosu od približno 6 milijardi EUR tijekom razdoblja 2017. – 2020., posebno u područjima kao što su:

-nezaposlenost mladih (1,2 milijarde EUR za Inicijativu za zapošljavanje mladih, koja će se nadopuniti iznosom iz Europskog socijalnog fonda),

-sigurnost i dimenzija migracija unutar EU-a (2,5 milijardi EUR za programe kao što su europska granična i obalna straža, Europol, Agencija EU-a za azil, novi sustav ulaska/izlaska i hitna potpora izbjeglicama),

-rješavanje glavnih uzroka migracija (1,4 milijarde EUR uglavnom za novi Okvir za partnerstvo s afričkim zemljama i Europski fond za održivi razvoj (EFOR) u okviru plana vanjskih ulaganja),

-program Erasmus+ (100 milijuna EUR, kojima se pridonosi i novim Europskim snagama solidarnosti),

-jačanje uspješnih programa za poticanje rasta (775 milijuna EUR za Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe (CEF), COSME, EFSI-2 i Wifi4EU).

Nadalje, dogovorom bi se omogućila znatna dodatna fleksibilnost za financiranje novih izvanrednih situacija (najmanje 1,3 milijarde EUR dostupne odmah od 2017.), što je ključno jer bi bez povećanja fleksibilnosti odgovor Europske unije na bilo kakve moguće nepredviđene razvoje događaja u naredne tri godine bio vrlo ograničen.

Naposljetku, revizijom na sredini razdoblja omogućuje se dodatna fleksibilnost za prebacivanje neiskorištenih razlika za plaćanje na 2019. i 2020., čime će se dodatno osigurati da će gornje granice za plaćanja u tim godinama biti dostatne za pravovremeno plaćanje svih računa povezanih s provedbom strukturnih fondova i izbjegavanje gomilanja nepodmirenih računa, do kojeg je došlo u razdoblju 2013. – 2015. i koje je uzrokovalo veliku zabrinutost u Europskom parlamentu.

4.Koje su posljedice nedonošenja revizije na sredini razdoblja?

Određene elemente revizije na sredini razdoblja suzakonodavac je prihvatio i oni su već uključeni u proračun za 2017. (uglavnom 750 milijuna EUR za Okvir za partnerstvo s afričkim zemljama) ili će uskoro biti uključeni s pomoću prethodno politički dogovorenih izmjena proračuna za 2017. (prvi obrok u iznosu od 500 milijuna EUR za Inicijativu za zapošljavanje mladih (YEI) i 275 milijuna EUR za Europski fond za održivi razvoj).

Međutim, doveli bi se u pitanje svi ostali elementi prethodno navedenih dodatnih rashoda koji se odnose na razdoblje 2018. – 2020. s obzirom na to da ih se više ne može smatrati prethodno politički dogovorenima.

To se uglavnom odnosi na preostalih 700 milijuna EUR za Inicijativu za zapošljavanje mladih, čime bi Europa odaslala negativan signal mladima kojima je potrebna potpora, i druge fondove kojima se podupiru obrazovanje, istraživanje, ulaganja i rast. Posljedice bi se odrazile i na Obzor 2020., kojim se podupiru zajedničko istraživanje te inovativna mala i srednja poduzeća, te na instrument CEF – Promet, kojim se uspostavljaju transeuropske mreže. Prijedlog WiFi4EU, kojim se zajednicama diljem Unije želi omogućiti besplatni bežični internet, suočio bi se s nedostatkom sredstava, kao i novi prijedlozi poput Europskih snaga solidarnosti i akcijskog plana obrane. Mogla bi se dovesti u pitanje i sredstva potrebna za naš odgovor na migracije i kontrolu vanjskih granica jer Europski parlament i Vijeće još nisu prihvatili određene prijedloge Komisije, posebno Dublinsku uredbu ili sposobnost pružanja makrofinancijske pomoći.

Nadalje, neće biti dostupna dodatna fleksibilnost, čime će se ozbiljno ograničiti sposobnost proračuna EU-a da pruža financijski smislen odgovor na nepredviđene događaje, posebno u području migracija, ako primjerice Europsko vijeće odluči produžiti Instrument za pomoć izbjeglicama u Turskoj.

Kada je riječ o nacrtu proračuna za 2018., u slučaju nedonošenja revizije na sredini razdoblja, jedina dostupna fleksibilnost za financiranje dodatnih rashoda za migracije, sigurnost ili moguće produljenje Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj bilo bi smanjenje dostupnih razlika u drugim područjima politike, kao što je poljoprivreda.

K tome, tu su i izravne posljedice nedonošenja revizije na sredini razdoblja za potporu iz Fonda solidarnosti za prirodne katastrofe koje je zatražila Italija kako bi se suočila sa štetom prouzročenom potresima iz 2016. Bez fleksibilnosti koja se osigurava revizijom na sredini razdoblja EU bi se našao s vrlo ograničenim financijskim sredstvima za djelovanje u tom ili bilo kojem drugom slučaju prirodne katastrofe velikih razmjera, druge međunarodne krize ili drugih nepredviđenih događaja.

Sve te posljedice smatrale bi se nedostatkom europskog jedinstva i sposobnosti reagiranja na iznenadne krize.

5.Priprema za budućnost

Kako je navedeno u Bijeloj knjizi o budućnosti EU-a, Europa je u proteklih 60 godina mnogo učinila za svoje građane. Iako sada europski projekt uživa snažnu potporu i postoje velika očekivanja da Unija može učiniti više za opće dobro, prisutan je i sve veći jaz između očekivanja i EU-ove sposobnosti postizanja rezultata, posebno zato što raspolaže ograničenim financijskim sredstvima.

Brzo donošenje revizije na sredini razdoblja ključan je korak u pravom smjeru. Njome će se omogućiti poboljšanje sigurnosti, upravljanje migracijskim tokovima, premošćivanje investicijskog jaza koji proizlazi iz financijske i gospodarske krize te poticanje zapošljavanja, a posebno mladih.

U suprotnom, u slučaju nedonošenja revizije na sredini razdoblja, morat će se odmah provesti prilagodba proračuna za 2018. te će se smanjiti sposobnost proračuna EU-a da reagira na nove krize.

(1)

Izjava o procjeni Europske komisije za financijsku godinu 2018. (SEC(2017.) 250, svibanj 2017.).