Bruxelles, 6.3.2017.

COM(2017) 112 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

O PRIMJENI U DRŽAVAMA ČLANICAMA DIREKTIVE VIJEĆA 95/50/EZ O JEDINSTVENIM POSTUPCIMA NADZORA PRIJEVOZA OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU


SADRŽAJ

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU O PRIMJENI U DRŽAVAMA ČLANICAMA DIREKTIVE VIJEĆA 95/50/EZ O JEDINSTVENIM POSTUPCIMA NADZORA PRIJEVOZA OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU

1.    Uvod    3

2.    Relevantno zakonodavstvo EU-a    3

3.    Primjena Direktive 95/50/EZ    4

4.    Izvješća država članica EU-a i Norveške    4

5.    Preporuka o izvješćivanju nadzora prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu    5

6.    Izračunavanje podataka    5

7.    Razvoj nadzora i njihovi rezultati    5

8.    Usporedba podataka    6

8.1.    Učestalost nadzora    6

8.2.    Raščlamba nadzora prema mjestu podrijetla    7

8.3.    Omjer neusklađenih prijevoznih jedinica    7

8.4.    Raščlamba neusklađenih prijevoznih jedinica prema mjestu podrijetla    7

8.5.    Učestalost onemogućivanja kretanja prijevoznih jedinica    7

8.6.    Raščlamba prema kategorijama rizika        7

8.7.    Vrste kazni    8

9.    Zaključak    8



1. Uvod

Direktiva Vijeća 95/50/EZ o jedinstvenim postupcima nadzora prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu donesena je 6. listopada 1995. 1 , a države članice morale su do 1. siječnja 1997. donijeti zakone, uredbe i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Uredbom.

Direktivom 95/50/EZ predviđeno je da svaka država članica za svaku kalendarsku godinu najkasnije dvanaest mjeseci nakon završetka te godine Komisiji šalje izvješće o primjeni Direktive 2 . Direktivom je isto tako predviđeno da Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o primjeni Direktive u državama članicama barem svake tri godine 3 .

Izvješće Komisije temelji se na godišnjim izvješćima koja su poslale države članice. Ovo je šesto izvješće o primjeni Direktive Vijeća 95/50/EZ u državama članicama i njime je obuhvaćeno razdoblje 2012. – 2014. Prvo izvješće 4 obuhvaćalo je razdoblje 1997. – 1998., drugo izvješće 5 razdoblje 1999. – 2002., treće izvješće 6 razdoblje 2003. – 2005., četvrto izvješće 7 razdoblje 2006. – 2007. i peto izvješće 8 razdoblje 2008. – 2011.

Uvjeti sigurnog prijevoza opasnih tvari u cestovnom prijevozu nisu definirani u Direktivi 95/50/EZ nego u relevantnom zakonodavstvu EU-a, kako je navedeno u nastavku.

2. Relevantno zakonodavstvo EU-a

Direktiva Vijeća 94/55/EZ od 21. studenoga 1994. o usklađivanju zakonodavstava država članica o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu 9 , kako je izmijenjena 10 , primjenjivala se do 30. lipnja 2009. Prilozi Direktivi 94/55/EZ bili su istovrijedni prilozima Europskog sporazuma o cestovnom prijevozu opasnog tereta (dalje u tekstu „ADR” 11 ) u smislu njihova sadržaja.

Direktiva 94/55/EZ je od 1. srpnja 2009. stavljena izvan snage i zamijenjena Direktivom 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari 12 , kako je izmijenjena 13 . Direktivom 2008/68/EZ unaprijeđen je pristup iz Direktive 94/55/EZ u primjeni jednakovrijednih tehničkih i administrativnih odredbi na odredbe priložene ADR-u za sav prijevoz na području EU-a.

3. Primjena Direktive 95/50/EZ

Nakon donošenja Direktive 94/55/EZ i kako bi se poboljšala razina sigurnosti u prijevozu opasnih tvari Vijeće je 6. listopada 1995. donijelo Direktivu 95/50/EZ o jedinstvenim postupcima nadzora prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu. Ta Direktiva uključuje usklađeni zapisnik o nadzoru prijevoza opasnih tvari kojeg države članice upotrebljavaju prilikom nadzora i smjernice za klasifikaciju prekršaja. Prilozi Direktive izmijenjeni su 2004. 14 te je sustav klasifikacije prekršaja izmijenjen i od 2005. nadalje sadržavao je tri kategorije rizika.

Jedinstveni nadzori odnose se na sve operacije cestovnog prijevoza opasnih tvari na području države članice ili onih koje ulaze u državu članicu iz trećih zemalja, neovisno o državi registracije prijevozne jedinice. Cilj je te Direktive osigurati provedbu nasumičnog nadzora na reprezentativnom broju pošiljaka opasnih tvari koje se prevoze u cestovnom prometu, istodobno obuhvaćajući što je moguće veći dio cestovne mreže.

Nadzor se može provoditi i u prostorijama poduzeća kao preventivna mjera ili ako se tijekom nadzora na cesti ustanove prekršaji koji ugrožavaju sigurnost prijevoza opasnih tvari. Međutim, u Direktivi 95/50/EZ ne postoje zahtjevi povezani s izvješćivanjem o takvom nadzoru.

4. Izvješća država članica EU-a i Norveške

Prilikom izrade svojih izvješća države članice trebaju upotrebljavati kategorije rizika iz Priloga II. Direktivi 95/50/EZ i predstaviti izvješće u skladu s Prilogom III. toj Direktivi. Norveška je podnijela godišnja izvješća i zatražila je da te informacije budu uključene u izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću.

Hrvatska se priključila EU-u 1. srpnja 2013., ali je s izvješćivanjem o svojem nadzoru započela 2012. Većina država članica i Norveška podnijeli su svoja izvješća pravodobno. Zabilježena su kašnjenja nekih izvješća država članica zbog administrativnih postupaka za prikupljanje, analiziranje i upućivanje informacija Komisiji, posebice kada ti postupci uključuju različita javna tijela. Iako se situacija u 2012. privremeno poboljšala u usporedbi s prethodnim razdobljem, isti napredak nije zabilježen u sljedećim godinama te je Komisija ponovila svoj zahtjev državama članicama i pozvala ih da poboljšaju format u kojem će se podaci ubuduće dostavljati i njihovu dosljednost.

Komisija je zaprimila izvješća od svih država članica za cijelo razdoblje, ali unatoč znatnim poboljšanjima nisu sve informacije zaprimljene u ispravnom formatu jer su neke zemlje nastavile slati zasebna izvješća na temelju različitih nadležnosti na nacionalnoj razini. Štoviše, neki su podaci nepotpuni ili su pogrešno ispunjeni što je dovelo do nedostatnih i nepotrebnih rezultata u tablicama iz ovog izvješća, koji su označeni oznakom „N/D” („nije dostupno”). Sažetak podataka koje su uputile države članice naveden je u prilozima ovom izvješću.

Prilikom analize informacija iz poglavlja 7. ovog izvješća, potrebno je napomenuti da je do 2013. pokazatelj neusklađenosti u Danskoj nizak zbog pogrešnog tumačenja broja prijevoznih jedinica koje nisu u skladu s odredbama. Pogrešno tumačenje ispravljeno je u izvješću za 2014.

Nekoliko država članica poslalo je izvješća u kojima se zbroj prekršaja razlikuje od broja prijevoznih jedinica koje nisu u skladu s odredbama. To ne bi trebalo biti tako s obzirom na to da je potrebno izvješćivati samo o kategoriji najtežih prekršaja za svaku prijevoznu jedinicu.

5. Preporuka o izvješćivanju nadzora prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu

Komisija je u prethodnim izvješćima uočila određene sustavne nedosljednosti u statističkim izvješćima država članica. S obzirom na to da je jedinstveno izvješćivanje država članica nužno za kvalitetu, usporedivost i pouzdanost podataka Komisijinih izvješća, Komisija je 2011. donijela preporuku 15 želeći poboljšati kvalitetu tih izvješća.

Nakon objave preporuke izvješća su znatno poboljšana i uočene su samo povremene i manje nedosljednosti.

Većina tih nedosljednosti, čiji je broj u opadanju, odnosi se na broj prekršaja prema kategoriji rizika 16 . U točki 1.4 priloga preporuci Komisije naglašava se da je potrebno izvješćivati samo o najtežim prekršajima čak i kada se utvrdi više prekršaja. Stoga bi zbroj prekršaja prema kategoriji rizika trebao biti jednak broju prijevoznih jedinica koje nisu u skladu s odredbama.

Čini se da ovo načelo sve države članice još uvijek ne upotrebljavaju ispravno s obzirom na to da se i dalje izvješćuje o više prekršaja po prijevoznoj jedinici.

Još jedno važno pitanje obuhvaćeno preporukom je pojam kazni izrečenih prilikom utvrđivanja prekršaja tijekom nadzora na cesti. Zbog razlika u pravnim i administrativnim propisima neke države članice nisu bile u mogućnosti pratiti ishode pravnih postupaka nakon nadzora prilikom kojih su otkriveni mogući prekršaji. Preporukom je predložen zajednički kompromis koji bi se mogao upotrebljavati u svim državama članicama, to jest bilježenje odluke koju je donio službenik za provedbu nakon nadzora na licu mjesta. Međutim, neke države članice i dalje nisu u mogućnosti izvijestiti o takvim podacima (Francuska i Malta).

6. Izračunavanje podataka

Od država članica zahtijeva se dostavljanje, ako je moguće, procjene količine godišnjeg prijevoza opasnih tvari koja se provodi na njihovom području izraženu u tonama ili u tonskim kilometrima. Procjenu za razdoblje 2012 – 2014. dostavilo je 15 država članica.

Kako bi se omogućila objektivna usporedba među državama članicama, količina prijevoza opasnih tvari temelji se na raspoloživim podacima iz baze podataka Eurostata 17 . Ti se podaci upotrebljavaju za procjenu učestalosti nadzora u odnosu na količinu prijevoza. Ne postoje statistike za Maltu s obzirom na to da je Malti odobreno odstupanje koje se odnosi na primjenu Uredbe (EU) br. 70/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2012. o statističkim izvješćima u vezi s cestovnim prijevozom robe. Količina prijevoza opasnih tvari na Malti procjenjuje se na temelju podataka koje su dostavila malteška nadležna tijela.

Statistike Eurostata predstavljene su u Prilogu IX. ovom izvješću.

7. Razvoj nadzora i njihovi rezultati

U Prilogu I. prikazan je razvoj broja nadzora koje su registrirale države članice, omjer prijevoznih jedinica koje nisu u skladu s odredbama i omjer prekršaja iz kategorije rizika I.

Na dnu tablice nalaze se prosjeci za Europsku uniju i statistike koje je dostavila Norveška.

Potrebno je napomenuti da:

– postoji nesrazmjer između prijavljenih podataka o broju pregledanih prijevoznih jedinica i broja prijevoznih jedinica koje nisu u skladu s ADR-om – primjerice Grčka je 2014. izvijestila da je provjerila samo 521 prijevoznu jedinicu, a samo je za jednu prijevoznu jedinicu zabilježeno kršenje kategorije rizika I. i izrečena je samo jedna novčana kazna;

– neke države članice nisu izvijestile o onemogućivanju kretanja tijekom trogodišnjeg razdoblja: Estonija, Španjolska, Italija, Cipar, Latvija i Slovačka. U drugim slučajevima, primjerice u Danskoj, Malti i Grčkoj, to se dogodilo samo jednom ili dvaput tijekom referentnog razdoblja;

– nije naveden udio prekršaja iz kategorije rizika I. za 2012. i 2014. na Cipru te za cijelo razdoblje u Slovačkoj.

Pokazatelj udjela prekršaja iz kategorije rizika I. posebno je osjetljiv na ispravno izvješćivanje. Ako je zabilježeno više od jednog prekršaja po prijevoznoj jedinici, udio prekršaja iz kategorije rizika I. niži je od ispravne vrijednosti.

Neke države članice izvijestile su o manjem broju ukupnih prekršaja od broja prijevoznih jedinica za koje je utvrđeno da nisu u skladu s odredbama. Takav je slučaj u 2012. zabilježen za Mađarsku, u 2013. za Bugarsku, Češku, Irsku, Mađarsku, Nizozemsku, Finsku i Ujedinjenu Kraljevinu, a u 2014. za Rumunjsku i Ujedinjenu Kraljevinu. To su slučajevi u kojima su provedbene vlasti izvijestile samo o tome da su prekršaji utvrđeni, no nisu dostavile daljnje informacije o prekršajima ili kaznama. Iako to statistike čini nepotpunima, nema sustavnog utjecaja na analizu. To je pitanje detaljnije obrađeno u točki 8.6.

8. Usporedba podataka

Na godišnjoj razini ukupan broj nadzora tijekom razdoblja navedenog u ovom izvješću nije bio stalan. Broj nadzora varirao je kako slijedi: 2012.: 153 362; 2013.: 157 455; 2014.: 153 348. Iako je 2013. zabilježeno povećanje od 2,6 %, u 2014. vrijednosti su se vratile na razinu zabilježenu u 2012.

Nacionalni trendovi variraju jer je samo osam država članica povećalo broj nadzora tijekom tog razdoblja. Mađarska, Austrija, Poljska i Rumunjska imale su najveći porast postotka tijekom razdoblja izvješćivanja, a Bugarska, Italija, Nizozemska i Švedska imale su najveća smanjenja.

Kad je riječ o ukupnom broju nadzora u EU-u, Njemačka je imala najveći udio u 2014. (32,5 %), zatim Poljska (15,19 %) i Austrija (9,21 %), a Estonija (0,02 %), Cipar (0,03 %) i Malta (0,05 %) imali su najmanji udio. Taj je pokazatelj uglavnom povezan s veličinom država članica, ali nije bilo zamjetnih promjena tijekom razdoblja izvješćivanja. U 2012. udio Njemačke bio je najveći (35,99 %), slijedila je Poljska (13 %), a Austrija je ponovno bila treća (7,80 %). Tri države članice koje su napravile najmanje nadzora bile su Estonija i Malta (0,05 %) te Cipar (0,06 %).

8.1. Učestalost nadzora

U Prilogu II. prikazan je pregled učestalosti nadzora na cesti u državama članicama za 2012. i 2014. Učestalost se izračunava kao omjer broja nadzora po milijunu tonskih kilometara prevezenih opasnih tvari u svakoj državi članici.

U 2012. prosječna učestalost nadzora u EU-u bila je 0,52 nadzora po milijunu tonskih kilometara; u 2013. učestalost se smanjila na 0,48, što je godišnje smanjenje od 9,6 %, a u 2014. se povećala na 0,49. Najveće učestalosti nadzora u 2012. zabilježene su u Austriji (12,89 %), Mađarskoj (7 %) i Bugarskoj (5,84 %). U 2013. najveće vrijednosti zabilježene su u Austriji (12,34 %), Slovačkoj (10,10 %) i Švedskoj (6,72 %), a u 2014. u Austriji (14,85 %), Slovačkoj (10,73 %) i Mađarskoj (9,47 %). U 2012. učestalost nadzora u Austriji bila je gotovo 24,78 puta veća od prosjeka EU-a, u Mađarskoj 13,46 puta veća od prosjeka EU-a, a u Bugarskoj 11,23 puta veća od prosjeka EU-a.

8.2. Raščlamba nadzora prema mjestu podrijetla

U Prilogu III. ovom izvješću prikazana je raščlamba nadzora prema mjestu podrijetla prijevozne jedinice.

Na ovaj pokazatelj ne utječu samo odluke izvršnih tijela nego i zemljopisni položaj države članice jer je primjerice na otocima manje međunarodnog provoza cestovnim putem. U razdoblju od 2012. do 2014. Malta i Cipar nisu nadzirali prijevozne jedinice registrirane izvan EU-a.

Tijekom razdoblja izvješćivanja udio prijevoznih jedinica na kojima je nadzor obavljen u državi registracije iznosio je oko 65 %. Udio nadziranih jedinica koje dolaze iz druge europske države povećao se s 28 % na 30 % od 2012. do 2014. U odnosu na 2012. udio jedinica registriranih izvan EU-a u 2013. se smanjio s 5 % na 4 % te se u 2014. povećao na 6 %.

8.3. Omjer neusklađenih prijevoznih jedinica

Udio nadziranih prijevoznih jedinica za koje je zabilježen barem jedan prekršaj prikazan je u Prilogu IV.

Omjer neusklađenih jedinica smanjio se s 22,12 % u 2012. na 19,73 % u 2014., a najveća smanjenja zabilježena su za Cipar, Sloveniju, Poljsku i Litvu. Međutim, u nekim se državama članicama taj omjer povećao, to jest u Slovačkoj, Grčkoj, Mađarskoj i Nizozemskoj.

8.4. Raščlamba neusklađenih prijevoznih jedinica prema mjestu podrijetla

U grafičkom prikazu u Prilogu V. prikazana je raspodjela prijevoznih jedinica koje nisu u skladu s odredbama prema mjestu podrijetla prijevozne jedince.

Kako je prethodno navedeno u stavku 8.2., zemljopisni položaj države članice znatno utječe i na ovaj pokazatelj.

8.5. Učestalost onemogućivanja kretanja prijevoznih jedinica

U grafičkom prikazu u Prilogu VI. prikazan je udio vozila kojima je onemogućeno kretanje unutar skupine vozila za koja je izviješteno počinjenje prekršaja.

Prethodno navedeni trend variranja nastavio se u odnosu na učestalost onemogućivanja kretanja prijevoznih jedinica: omjer vozila kojima je onemogućeno kretanje iznosio je 26,16 % u 2012. te se povećao na 28,06 % u 2013. i neznatno smanjio na 27,72 % u 2014.

Najveće učestalosti onemogućivanja kretanja u 2012. zabilježene su u Bugarskoj (84,38 %), Sloveniji (57,89 %) i Irskoj (54,84 %). U Norveškoj je 71,07 % prekršaja u 2014. rezultiralo onemogućivanjem kretanja. Estonija, Španjolska, Italija, Cipar, Latvija, Malta i Slovačka nisu izvijestile o slučajevima onemogućivanja kretanja u razdoblju od 2012. do 2014.

8.6. Raščlamba prema kategorijama rizika

U grafičkim prikazima u Prilogu VII. prikazana je raspodjela ozbiljnosti prekršaja. Trebalo bi prijaviti samo najveću kategoriju rizika otkrivenu tijekom nadzora.

Sve države članice izvijestile su barem o jednoj kategoriji prekršaja po nadziranoj prijevoznoj jedinici. Neke države članice nisu dostavile podatke za određene kategorije. U 2012. Cipar i Slovačka nisu izvijestili o prekršajima za kategorije rizika I. i II. Nadalje, Grčka nije izvijestila o prekršajima u kategoriji rizika III. u cijelom razdoblju ni o prekršajima u kategoriji rizika II. za 2014. i 2013.

U nadzorima provedenima u EU-u u 2012. među otprilike 42,69 % slučajeva u kojima su otkriveni prekršaji najozbiljniji prekršaj svrstan je u kategoriju rizika I. Prekršaji iz kategorije rizika I. podrazumijevaju neusklađenost s odgovarajućim odredbama o sigurnosti koja dovodi do visokog stupnja rizika od smrti, ozbiljnih tjelesnih ozljeda ili znatne štete po okoliš. Ti prekršaji zahtijevaju poduzimanje hitnih i odgovarajućih korektivnih mjera poput onemogućivanja kretanja vozila.

Najozbiljniji prijavljeni prekršaji u kategoriji rizika II. predstavljali su 33,48 % nadzora u slučaju u kojem je prekršaj otkriven. Preostalih 23,83 % obuhvaćeno je kategorijom rizika III.

8.7. Vrste kazni

U grafičkim prikazima u Prilogu VIII. prikazana je raspodjela kazni po državama članicama.

Prije objave preporuke Komisije iz točke 5. ovog izvješća postojale su ključne poteškoće u prikupljanju tih informacija. Nakon donošenja preporuke situacija se znatno poboljšala i u razdoblju od 2012. do 2014. samo Francuska i Malta nisu izvijestile o kaznama. Iako Slovačka 2012. nije izvijestila o kaznama, započela je izvješćivati te podatke za godine koje su slijedile.

Tijekom nadzora provedenih u 2014. u EU-u izdano je 5 066 upozorenja; u 29 206 slučajeva izrečene su novčane kazne; a 2 963 slučaja rezultiralo je ostalim kaznama, uključujući kaznene i administrativne sudske postupke. Iako su općenito tri četvrtine kazni izrečenih u EU-u novčane kazne, postoje velike razlike među državama članicama.

U 2014. izrečeno je otprilike 10,5 % kazni manje u odnosu na 2012. U tom se razdoblju broj upozorenja smanjio za 18,1 % i broj novčanih kazni za 10 %, no broj se ostalih kazni povećao za 9,8 %.

9. Zaključci

Direktiva 95/50/EZ prenesena je u nacionalna zakonodavstva svih država članica od 1. siječnja 1997. Detalji o izvješćivanju izmijenjeni su 2004. i izmijenjene odredbe o izvješćivanju počele su se primjenjivati 14. prosinca 2005. Nakon određenih sustavnih nedosljednosti u izvješćivanju Komisija je 2011. objavila preporuku o tom pitanju.

Sve države članice provode nadzore nad vozilima koja prenose opasne tvari i općenito precizno izvješćuju o tim nadzorima. Ipak postoje određene nedosljednosti i Komisija nastavlja s djelovanjem na osiguravanju izvješćivanja u skladu s Direktivom 95/50/EZ te njegova postupnog poboljšavanja. Može se zaključiti da se Direktiva 95/50/EZ općenito primjenjuje ispravno.

Međutim, posljednja izvješća jasno pokazuju da se smanjuje raspoloživost izvora za te nadzore. U usporedbi s referentnim razdobljem za prethodno izvješće (2008. – 2011.) broj nadzora o kojima se izvijestilo smanjivao se svake godine. Budući da je u interesu država članica da otkriju i spriječe opasnosti koje mogu nastati u prijevozu tih tvari, Komisija želi potaknuti razmjenu najboljih praksi i daljnja nastojanja u tom području.

Broj prekršaja tijekom referentnog razdoblja ostao je relativno stabilan. U 2014. pri jednom od svakih pet nadzora potvrdilo se ili sumnjalo na prekršaj u prijevozu opasnih tvari, dok je u 2012. to zabilježeno pri svakih 4,5 nadzora.

Kada su prekršaji otkriveni, u 42,69 % slučajeva radilo se o najozbiljnijim prekršajima. Stoga je u 2012. onemogućeno kretanje otprilike 8 875 vozila.

Zaključak je da se u EU-u primjenjuje zajednički skup odredaba za prijevoz opasnih tvari. Te se odredbe na isti način upotrebljavaju i u mnogim zemljama izvan EU-a. Unatoč tome, u gotovo 32 000 od otprilike 150 000 nadzora na cesti zaključak je bio da se u prijevozu ne poštuju obvezni sigurnosni zahtjevi.

No visoki broj kršenja koji su prijavile države članice možda je posljedica njihovih ciljanih politika nadzora usmjerenih na utvrđivanje i kažnjavanje najgorih prijevoznika radi ostvarivanja najveće moguće učinkovitosti u odnosu na nedostatna raspoloživa sredstva. Iz toga proizlazi da predstavljeni statistički podaci nisu u potpunosti reprezentativni za tržište prijevoza opasnih tvari u EU-u, koje je u praksi sigurnije nego je to moguće zaključiti iz podataka dostavljenih u izvješćima.

U tom je kontekstu Komisija zajedno s relevantnim tijelima započela analizu mogućnosti izmjene Priloga Direktivi radi poboljšanja načina na koji države članice bilježe i izvješćuju podatke o nadzoru i kaznama.

«-»

(1) SL L 249, 17.10.1995., str. 35, kako je izmijenjena Direktivom Komisije 2004/112/EZ od 13. prosinca 2004. o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 95/50/EZ (SL L 367, 14.12.2004., str. 23.).
(2) Članak 9. stavak 1.
(3) Članak 9. stavak 2.
(4) COM(2000) 517 final, 6.9.2000.
(5) COM(2005) 430 final, 15.9.2005.
(6) COM(2007) 795 final, 13.12.2007.
(7) COM(2010) 364 final, 7.7.2010.
(8) COM(2013) 815 final, 25.11.2013.
(9) SL L 319, 12.12.1994., str. 7.
(10) Izmijenjeno Direktivom Komisije 2004/111/EZ od 9. prosinca 2004. o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 94/55/EZ (SL br. L 365, 10.12.2004., str. 25.).
(11) Europski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari sklopljen u Ženevi 30. rujna 1957. pod pokroviteljstvom Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE), kako je izmijenjen.
(12) SL L 260, 30.09.2008, str. 13.
(13) Kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2014/103/EU od 21. studenoga 2014. o trećoj prilagodbi znanstvenom i tehničkom napretku Priloga Direktivi 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o kopnenom prijevozu opasnih tvari (SL br. L 335, 22.11.2014., str. 15.).
(14) Direktiva Komisije 2004/112/EZ od 13. prosinca 2004. o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 95/50/EZ (SL br. L 367, 14.12.2004., str. 23.).
(15) Preporuka Komisije od 21.2.2011. o izvješćivanju nadzora prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu, C (2011) 909 final.
(16) Definicija kategorija rizika i smjernice o prekršajima koje pripadaju ovim kategorijama navedene su u Prilogu II. Uredbi 95/50/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/112/EZ.
(17) Eurostat tablica „DS-073082”: Godišnji teretni cestovni promet opasnih tvari prema vrsti opasnih tvari i podijeljen prema aktivnosti.

Bruxelles, 6.3.2017.

COM(2017) 112 final

PRILOZI

IZVJEŠĆU KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o primjeni u državama članicama Direktive Vijeća 95/50/EZ o jedinstvenim postupcima nadzora prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu


Prilog I.
Razvoj broja nadzora, neusklađenosti i prekršaja kategorije I.

Daljnje informacije o ovoj tablici nalaze se u točki 7. izvješća.

DRŽAVA

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

BE

Br. nadzora

5178

6033

5464

4188

4504

4001

4095

% neusklađenosti

17,671 %

21,76 %

22,16 %

12,32 %

17,94 %

19,80 %

19,88 %

% kategorije rizika I.

24,07 %

37,49 %

37,05 %

26,42 %

48,51 %

42,93 %

42,26 %

BG

Br. nadzora

28 106

28 455

7756

6203

5424

4237

3212

% neusklađenosti

0,71 %

4,85 %

0,81 %

1,00 %

0,59 %

1,06 %

0,72 %

% kategorije rizika I.

34,33 %

27,78 %

57,41 %

55,74 %

84,38 %

31,11 %

30,43 %

CZ

Br. nadzora

3977

3471

2816

2491

1932

1743

1640

% neusklađenosti

5,53 %

6,60 %

11,51 %

11,92 %

11,39 %

10,27 %

12,62 %

% kategorije rizika I.

21,36 %

25,33 %

17,59 %

55,74 %

25,00 %

21,79 %

30,92 %

DK

Br. nadzora

755

721

604

646

531

323

675

% neusklađenosti

58,15 %

61,44 %

57,12 %

58,98 %

50,28 %

0,31 %

34,67 %

% kategorije rizika I.

38,27 %

35,21 %

38,26 %

35,43 %

35,58 %

83,00 %

71,79 %

DE

Br. nadzora

79 664

62 085

67 356

58 270

55 195

55 344

49 851

% neusklađenosti

22,69 %

23,64 %

21,69 %

27,02 %

25,52 %

24,44 %

26,23 %

% kategorije rizika I.

48,14 %

45,23 %

49,96 %

49,55 %

47,65 %

48,65 %

50,97 %

EE

Br. nadzora

117

152

154

44

73

14

34

% neusklađenosti

46,15 %

39,47 %

50,00 %

25,00 %

17,81 %

42,86 %

50,00 %

% kategorije rizika I.

25,93 %

30,00 %

25,97 %

45,45 %

53,85 %

66,67 %

76,47 %

IE

Br. nadzora

783

892

751

674

437

370

296

% neusklađenosti

38,19 %

28,36 %

26,23 %

24,93 %

21,28 %

25,68 %

23,31 %

% kategorije rizika I.

13,71 %

25,20 %

33,33 %

12,64 %

35,48 %

23,16 %

37,68 %

EL

Br. nadzora

1202

413

1094

650

757

596

437

% neusklađenosti

3,83 %

10,65 %

3,93 %

5,54 %

0,53 %

0,17 %

0,23 %

% kategorije rizika I.

69,57 %

61,36 %

55,81 %

30,56 %

75,00 %

100,00 %

100,00 %

ES

Br. nadzora

42 771

40 782

36 004

19 707

9480

10 382

9635

% neusklađenosti

0,27 %

10,63 %

11,44 %

29,60 %

67,90 %

56,88 %

49,77 %

% kategorije rizika I.

63,64 %

65,28 %

64,82 %

75,63 %

67,07 %

58,54 %

46,24 %

FR

Br. nadzora

6572

5788

6178

6930

7546

7345

7746

% neusklađenosti

21,67 %

16,48 %

16,48 %

14,68 %

13,86 %

13,41 %

13,16 %

% kategorije rizika I.

24,30 %

25,05 %

29,08 %

28,32 %

28,30 %

27,31 %

26,50 %

 

Br. nadzora

N/D

N/D

N/D

N/D

243

394

484

HR

% neusklađenosti

N/D

N/D

N/D

N/D

22,22 %

13,96 %

20,87 %

 

% kategorije rizika I.

N/D

N/D

N/D

N/D

12,96 %

16,36 %

16,83 %

IT

Br. nadzora

4960

5180

6253

6260

6235

4789

3120

% neusklađenosti

16,73 %

16,16 %

13,58 %

11,04 %

5,21 %

4,34 %

5,00 %

% kategorije rizika I.

17,33 %

15,85 %

14,65 %

14,18 %

26,77 %

25,96 %

29,49 %

CY

Br. nadzora

224

232

168

188

88

80

42

% neusklađenosti

1,34 %

1,72 %

1,19 %

1,60 %

2,27 %

22,50 %

28,57 %

% kategorije rizika I.

0,00 %

0,00 %

0,00 %

0,00 %

0,00 %

5,56 %

0,00 %

LV

Br. nadzora

1230

996

703

89

197

182

259

% neusklađenosti

7,15 %

10,14 %

8,25 %

15,73 %

19,29 %

20,88 %

10,81 %

% kategorije rizika I.

56,82 %

59,41 %

55,17 %

78,57 %

60,53 %

63,16 %

53,57 %

LT

Br. nadzora

529

487

491

560

531

577

610

% neusklađenosti

17,01 %

18,07 %

21,59 %

6,07 %

9,60 %

13,00 %

13,61 %

% kategorije rizika I.

6,67 %

15,91 %

16,04 %

7,41 %

21,57 %

10,67 %

26,51 %

LU

Br. nadzora

210

293

233

341

222

186

98

% neusklađenosti

59,05 %

50,51 %

48,50 %

57,77 %

52,25 %

37,10 %

46,94 %

% kategorije rizika I.

44,35 %

6,08 %

5,31 %

0,00 %

3,45 %

2,90 %

4,35 %

HU

Br. nadzora

27 225

15 613

4158

1589

6184

6588

9692

% neusklađenosti

3,49 %

5,72 %

3,42 %

4,85 %

22,93 %

6,27 %

3,96 %

% kategorije rizika I.

30,77 %

29,56 %

34,18 %

17,74 %

4,51 %

32,20 %

42,45 %

MT

Br. nadzora

81

76

79

78

77

78

72

% neusklađenosti

54,32 %

67,11 %

63,29 %

69,23 %

63,64 %

51,28 %

81,94 %

% kategorije rizika I.

25,00 %

21,57 %

42,00 %

24,07 %

12,24 %

15,00 %

38,98 %

NL

Br. nadzora

4820

5717

4068

5480

4023

3451

2956

% neusklađenosti

17,45 %

10,02 %

28,61 %

30,99 %

30,75 %

30,48 %

14,14 %

% kategorije rizika I.

60,57 %

55,79 %

59,39 %

53,86 %

97,49 %

132,41 %

353,11 %

AT

Br. nadzora

6883

9824

10 220

11 300

11 966

11 676

13 851

% neusklađenosti

35,70 %

30,99 %

28,72 %

32,50 %

30,32 %

30,44 %

27,10 %

% kategorije rizika I.

23,40 %

20,70 %

21,87 %

20,40 %

19,38 %

17,45 %

16,49 %

PL

Br. nadzora

14 438

19 537

20 324

16 363

19 940

23 607

22 838

% neusklađenosti

7,60 %

6,68 %

5,32 %

6,17 %

3,08 %

3,81 %

4,22 %

% kategorije rizika I.

14,65 %

19,03 %

23,39 %

27,68 %

36,59 %

36,89 %

35,41 %

PT

Br. nadzora

425

566

1065

601

657

834

633

% neusklađenosti

58,35 %

33,75 %

29,67 %

40,72 %

29,68 %

27,82 %

44,39 %

% kategorije rizika I.

50,81 %

41,88 %

41,14 %

41,11 %

49,74 %

61,64 %

45,20 %

RO

Br. nadzora

5257

5969

7352

11 525

2417

4528

5516

% neusklađenosti

4,13 %

2,31 %

3,99 %

3,64 %

4,43 %

5,96 %

4,82 %

% kategorije rizika I.

32,82 %

25,16 %

29,69 %

29,36 %

16,82 %

23,70 %

27,44 %

SI

Br. nadzora

291

315

253

601

1548

1878

1494

% neusklađenosti

48,11 %

46,03 %

39,53 %

5,99 %

2,45 %

2,29 %

3,48 %

% kategorije rizika I.

28,57 %

38,62 %

36,00 %

38,89 %

57,89 %

46,51 %

46,15 %

SK

Br. nadzora

351

572

561

194

217

2302

3531

% neusklađenosti

2,28 %

12,41 %

16,40 %

0,52 %

1,38 %

0,13 %

0,08 %

% kategorije rizika I.

75,00 %

4,23 %

4,35 %

0,00 %

0,00 %

0,00 %

0,00 %

FI

Br. nadzora

3353

3589

3273

3100

3073

2302

2434

% neusklađenosti

41,10 %

34,35 %

32,26 %

30,03 %

27,43 %

27,15 %

25,43 %

% kategorije rizika I.

12,48 %

12,09 %

10,21 %

11,08 %

12,22 %

17,44 %

17,61 %

SE

Br. nadzora

4049

3733

4076

4929

6903

7147

5332

% neusklađenosti

20,87 %

16,98 %

18,84 %

20,15 %

15,89 %

15,49 %

21,85 %

% kategorije rizika I.

21,42 %

19,24 %

22,01 %

17,15 %

19,78 %

17,89 %

23,78 %

UK

Br. nadzora

9181

7251

8427

4277

2962

3217

2765

% neusklađenosti

36,99 %

41,26 %

22,99 %

38,23 %

37,31 %

25,46 %

58,34 %

% kategorije rizika I.

29,68 %

17,88 %

19,05 %

16,64 %

22,35 %

20,51 %

11,41 %

 

 

 

 

 

 

EU

Br. nadzora

252 632

228 742

199 881

167 340

153 362

157 455

150 348

% neusklađenosti

13,67 %

15,80 %

16,54 %

21,39 %

22,12 %

20,08 %

20,80 %

% kategorije rizika I.

40,29 %

37,16 %

42,10 %

44,04 %

44,15 %

45,00 %

42,65 %

 

 

 

 

 

 

NO

Br. nadzora

712

767

515

617

563

755

793

% neusklađenosti

25,70 %

22,16 %

20,97 %

25,12 %

25,75 %

34,70 %

35,31 %

% kategorije rizika I.

19,13 %

17,65 %

29,63 %

31,21 %

26,90 %

25,19 %

25,00 %

Prilog II.
Učestalost nadzora po milijunu tonskih kilometara

Daljnje informacije o ovim grafičkim prikazima nalaze se u stavku 8.1. izvješća.


Prilog III. – Raščlamba nadzora prema mjestu podrijetla

Daljnje informacije o ovim grafičkim prikazima nalaze se u stavku 8.2. izvješća.

Nacionalno

EU

Izvan 

EU-a

Prilog IV.
Udio prijevoznih jedinica koje nisu u skladu s odredbama

Daljnje informacije o ovim grafičkim prikazima nalaze se u točki 8.3. izvješća.



Prilog V. – Raščlamba prijevoznih jedinica koje nisu u skladu s odredbama prema mjestu podrijetla

Daljnje informacije o ovim grafičkim prikazima nalaze se u točki 8.4. izvješća.

Nacionalno

EU

Izvan 

EU-a

Prilog VI.
Učestalost onemogućivanja kretanja prijevoznih jedinica koje nisu u skladu s odredbama

Daljnje informacije o ovim grafičkim prikazima nalaze se u točki 8.5. izvješća.


Prilog VII.
Raščlamba prema kategorijama rizika

Daljnje informacije o ovim grafičkim prikazima nalaze se u točki 8.6. izvješća.

Kat. I.

Kat. II.

Kat. III.

Prilog VIII. – Raščlamba prema vrsti kazni

Daljnje informacije o ovim grafičkim prikazima nalaze se u točki 8.7. izvješća.

Upozorenje

Novčana kazna

Ostalo


Prilog IX.
Godišnji teretni cestovni prijevoz opasnih tvari u milijunima tonskih kilometara

Daljnje informacije o ovoj tablici nalaze se u točki 6. izvješća. 

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

EU-28

:

:

81 024

80 803

73 945

75 024

EU-27

77 688

78 625

80 491

80 292

73 462

74 523

BE

1832

1853

1973

1985

2124

1694

BG

735

347

665

928

958

684

CZ

1050

1669

1787

1393

1281

1567

DK

1015

772

730

767

760

690

DE

12 961

12 853

13 028

12 773

12 958

12 912

EE

82

171

189

133

163

172

IE

530

379

419

443

476

355

EL

3283

2708

1989

2268

1169

1010

ES

11 253

11 643

11 908

11 833

10 626

11 718

FR

7755

7325

7785

8900

8158

7976

HR

493

481

533

511

483

501

IT

11 270

11 342

9556

8313

8037

7358

CY

169

184

194

167

181

147

LV

215

114

234

219

213

227

LT

308

283

324

392

386

534

LU

359

413

482

581

700

839

HU

1241

1049

1032

883

997

1023

MT (1)

:

:

:

:

:

:

NL

2408

3432

2749

2232

1342

957

AT

1082

1083

1144

928

946

933

PL

5697

5880

6848

6801

7024

8778

PT

1480

938

1143

715

973

946

RO

2250

1369

1182

1453

1704

1664

SI

668

607

842

637

552

724

SK

278

498

361

289

228

329

FI

1640

2169

1535

1357

1426

1423

SE

1162

1387

1304

1251

1064

1283

UK

6965

8157

11 087

12 653

9017

8583

NO

976

1321

778

1319

1141

1029

CH

848

794

506

833

749

812

(1) Malta: odstupanje na temelju Uredbe (EU) br. 70/2012

Izvor: Eurostat (mrežna oznaka podataka: road_go_ta_dg)