(3)

Komisija je 10 . lipnja 2016. predstavila prijedlog da EU ratificira Pariški sporazum . Zakonodavni prijedlog dio je provedbe obveze EU-a u okviru Pariškog sporazuma. Obveza Unije da smanji emisije u cjelokupnom gospodarstvu potvrđena je u planiranom nacionalnom doprinosu Unije i njezinih država članica, koji je podnesen Tajništvu UNFCCC-a 6. ožujka 2015.

(3)

Vijeće je ratificiralo Pariški sporazum 5. listopada 2016. nakon što je 4. listopada 2016. Europski parlament dao suglasnost. Pariškim sporazumom, koji je u skladu sa svojim člankom 2. stupio na snagu 4. studenoga 2016., nastoji se u  kontekstu održivog razvoja i nastojanja za iskorjenjivanje siromaštva pojačati globalni odgovor na opasnost od klimatskih promjena, među ostalim i sljedećim mjerama: (a) zadržavanja povećanja globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 oC iznad razine u predindustrijskom razdoblju te ulaganjem napora u ograničavanje povišenja temperature na 1,5  oC iznad razine u predindustrijskom razdoblju, prepoznajući da bi se time znatno smanjili rizici i utjecaji klimatskih promjena; (b) povećanjem sposobnosti prilagodbe negativnim utjecajima klimatskih promjena te poticanjem otpornosti na klimatske promjene i razvoja s niskim razinama emisija stakleničkih plinova na način kojim se ne ugrožava proizvodnja hrane te (c) usklađivanjem financijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene. ”

Pariškim sporazumom od njegovih se stranaka zahtijeva da poduzmu mjere za očuvanje i poboljšanje, prema potrebi, ponora i spremnika stakleničkih plinova, uključujući šume.

Zakonodavni prijedlog dio je provedbe obveze EU-a u okviru Pariškog sporazuma. Obveza Unije da smanji emisije u cjelokupnom gospodarstvu potvrđena je u planiranom nacionalnom doprinosu Unije i njezinih država članica, koji je podnesen Tajništvu UNFCCC-a 6. ožujka 2015.

(4)

Pariškim sporazumom zamjenjuje se pristup iz Kyotskog protokola iz 1997., čija valjanost istječe 2020.

(4)

Pariškim sporazumom zamjenjuje se pristup iz Kyotskog protokola iz 1997., čija valjanost istječe 2020. Stoga će biti obustavljeni i programi za zelena ulaganja povezani s Kyotskim protokolom kojima se pruža financijska potpora za projekte smanjenja emisija u državama članicama s nižim prihodima.

(4.a)

Na sastanku Vijeća za okoliš od 21. listopada 2009. podržan je, u okviru potrebnih smanjenja koja, prema Međuvladinom tijelu za klimatske promjene, razvijene zemlje moraju provesti u cjelini, cilj Unije za smanjenje emisija od 80 % do 95 % do 2050. u odnosu na vrijednosti iz 1990. godine.

(5)

Za prijelaz na čistu energiju potrebne su promjene u načinu ulaganja te poticaji u cjelokupnom spektru politika. Ključni je prioritet EU-a stvaranje otporne energetske unije kako bi se građanima osigurala sigurna , održiva , konkurentna i  pristupačna energija . Da bi se to postiglo potrebno je nastaviti s ambicioznom klimatskom politikom u okviru ove Uredbe i napredovati u drugim vidovima energetske unije, kako je utvrđeno u Okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom (16).

(5)

Za prijelaz na čistu energiju i biogospodarstvo potrebne su promjene u načinu ulaganja u cjelokupnom spektru politika te poticaji za mala i srednja poduzeća (MSP) s manje kapitala i mala gospodarstva, kako bi prilagodili svoje poslovne modele . Ključni je prioritet Unije stvaranje otporne energetske unije čiji je prioritet energetska učinkovitost i čiji je cilj građanima osigurati sigurnu, održivu , konkurentnu i pristupačnu energiju , kao i primjena strogih mjera za održivost i  smanjenje emisija na korištenje bioresursa kojima bi se zamijenili fosilni resursi . Da bi se to postiglo potrebno je nastaviti s ambicioznom klimatskom politikom u okviru ove Uredbe i napredovati u drugim vidovima energetske unije, kako je utvrđeno u Okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom (16).

(9)

Pristup obvezujućih godišnjih nacionalnih ograničenja iz Odluke br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (19) trebao bi se nastaviti od 2021. do 2030., pri čemu se početak putanje računa od 2020 . na temelju prosječnih emisija stakleničkih plinova od 2016. do 2018., a završetak putanje je ograničenje za 2030. za svaku državu članicu. Prilagodba emisijskih kvota do 2021. državama članicama je osigurana pozitivnim ograničenjem iz Odluke 406/2009/EZ i povećanjem godišnjih emisijskih kvota od 2017. do 2020. utvrđenim u skladu s odlukama 2013/162/EU i 2013/634/EU, kako bi se prikazao kapacitet za povećanje emisija tijekom tih godina. Europsko vijeće zaključilo je da bi dostupnost i upotrebu postojećih instrumenata fleksibilnosti u sektorima izvan ETS-a trebalo znatno povećati kako bi se osigurala troškovna učinkovitost zajedničkih nastojanja Unije i konvergencija emisija po stanovniku do 2030.

(9)

Pristup obvezujućih godišnjih nacionalnih ograničenja iz Odluke br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (19) trebao bi se nastaviti od 2021. do 2030., pri čemu se početak putanje računa od 2018 . na temelju prosječnih emisija stakleničkih plinova od 2016. do 2018., ili godišnje emisijske kvote za 2020., ovisno o tome koji je podatak manji, a završetak putanje je ograničenje za 2030. za svaku državu članicu. Kako bi se nagradilo rano djelovanje te poduprlo države članice s manjim kapacitetom za ulaganja, države članice s BDP-om po stanovniku ispod prosjeka EU-a, koje u razdoblju od 2013. do 2020. imaju emisije niže od svojih godišnjih emisijskih kvota za razdoblje od 2013. do 2020. određeno Odlukom 406/2009/EZ, mogu pod određenim uvjetima zatražiti dodjelu dodatnih emisijskih kvota iz rezerve. Dopunska prilagodba emisijskih kvota do 2021. državama članicama je osigurana pozitivnim ograničenjem iz Odluke 406/2009/EZ i povećanjem godišnjih emisijskih kvota od 2017. do 2020. utvrđenim u skladu s odlukama 2013/162/EU i 2013/634/EU, kako bi se prikazao kapacitet za povećanje emisija tijekom tih godina. Europsko vijeće zaključilo je da bi dostupnost i upotrebu postojećih instrumenata fleksibilnosti u sektorima izvan ETS-a trebalo znatno povećati kako bi se osigurala troškovna učinkovitost zajedničkih nastojanja Unije i konvergencija emisija po stanovniku do 2030.

(9.a)

Kako bi se Uniju postavilo na put prema gospodarstvu s niskom razinom emisija ugljika, ovom Uredbom određuje se, od 2031. nadalje, dugoročna putanja smanjenja emisija stakleničkih plinova obuhvaćenih ovom Uredbom. Uredbom se također doprinosi ostvarenju cilja Pariškog sporazuma o postizanju ravnoteže između antropogenih emisija po izvorima i uklanjanju stakleničkih plinova korištenjem ponora u drugoj polovici ovog stoljeća.

(10.a)

Kako bi se očuvala puna učinkovitost rezerve za stabilnost tržišta uspostavljene Odlukom (EU) 2015/1814  (1a) Europskog parlamenta i Vijeća, emisijske jedinice poništene radi korištenja fleksibilne mogućnosti utvrđene ovom Uredbom nakon smanjenja kvota u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama ne bi trebalo uzeti u obzir kao emisijske jedinice poništene u skladu s Direktivom 2003/87/EZ pri određivanju ukupnog broja emisijskih jedinica u opticaju u nekoj godini u skladu s tom Odlukom.

(11)

Nizom mjera Unija povećava sposobnost država članica da ispune svoje klimatske obveze i one su ključne za ostvarivanje potrebnih smanjenja emisija u sektorima obuhvaćenim ovom Uredbom. Uključuju zakonodavstvo o fluoriranim stakleničkim plinovima, smanjenju CO2 iz cestovnih vozila, energetskoj učinkovitosti zgrada, obnovljivoj energiji , energetskoj učinkovitosti i  kružnom gospodarstvu , kao i instrumente financiranja Unije za ulaganja povezana s klimom.

(11)

Nizom mjera Unija povećava sposobnost država članica da ispune svoje klimatske obveze i one su ključne za ostvarivanje potrebnih smanjenja emisija u sektorima obuhvaćenim ovom Uredbom. Uključuju zakonodavstvo o fluoriranim stakleničkim plinovima, smanjenju CO2 iz cestovnih vozila, poboljšanju energetske učinkovitosti zgrada, povećanju količine obnovljive energije , povećanju energetske učinkovitosti i  promicanju kružnog gospodarstva , kao i instrumente financiranja Unije za ulaganja povezana s klimom.

(11.a)

Kako bi se ostvarila ta smanjenja emisija te pokušala maksimalno povećati uloga poljoprivrednog sektora, važni je da države članice promiču inovativne mjere za ublažavanje koje imaju najviše potencijala, uključujući: prenamjenu obradivog zemljišta u trajne travnjake; gospodarenje živicama, graničnim pojasevima i stablima na poljoprivrednom zemljištu; nove programe sadnje za agrošumarstvo i šumske površine, sprečavanje uklanjanja stabala i krčenja šuma; malo ili nikakvo obrađivanje zemlje te upotrebu pokrovnih/postrnih usjeva i ostataka usjeva na zemlji, planove za provjeru emisija ugljika te planove za upravljanje tlom/hranjivim tvarima, poboljšanu upotrebu dušika i inhibicije nitrifikacije, obnovu i očuvanje močvarnog zemljišta i tresetišta, te poboljšane metode uzgoja i prehrane stoke i upravljanja njome radi postizanja manjih emisija.

(11.b)

Ovom se Uredbom, uključujući dostupne fleksibilne mogućnosti, pruža poticaj za smanjenje emisija u skladu s drugim zakonskim aktima Unije o klimi i energiji za sektore obuhvaćene ovom Uredbom, među ostalim u području energetske učinkovitosti. S obzirom na to da je više od 75 % emisija stakleničkih plinova povezano s emisijama, veća učinkovitost upotrebe energije i uštede energije igrat će važnu ulogu u postizanju tih smanjenja emisija. Ambiciozne politike za energetsku učinkovitost stoga su ključ ne samo većih ušteda pri uvozu fosilnih goriva, čime se osiguravaju energetska sigurnost i niži računi za potrošače, nego i veće stope korištenja tehnologija za uštedu energije u zgradama, industriji i prometu, jačanja ekonomske konkurentnosti, otvaranja radnih mjesta u lokalnim zajednicama te poboljšanja zdravstvenih uvjeta i rješavanja problema energetskog siromaštva. Mjere poduzete u sektorima obuhvaćenima ovom Uredbom troškovno su učinkovit način da se državama članicama pomogne da postignu ciljeve iz ove Uredbe, a s vremenom će isplatiti same sebe. U skladu s time, važno je da države članice pri prenošenju ove Uredbe u nacionalne politike obrate posebnu pozornost na specifične i različite potencijale za poboljšanje energetske učinkovitosti i ulaganja u različitim sektorima.

(11.c)

Prometni sektor nije samo jedan od najvećih izvora stakleničkih plinova, već i najbrže rastući sektor u pogledu potrošnje energije od 1990. Stoga je važno da Komisija i države članice ulože dodatne napore kako bi se poboljšala energetska učinkovitost, poticao prijelaz na održive načine prijevoza i smanjila visoka razina ovisnosti tog sektora o ugljiku. Dekarbonizacija mješavine energetskih izvora promicanjem energije za promet dobivene niskom razinom emisija, kao što su održiva biogoriva i električni automobili, doprinijet će cilju smanjenja emisija CO2, u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. To bi se moglo olakšati tako da se osigura da taj sektor ima jasan i dugoročan okvir koji će pružiti sigurnost i na kojem će se temeljiti ulaganja.

(11.d)

Utjecaj energetskih i sektorskih politika na obveze Unije i nacionalne obveze u pogledu klime trebalo bi procijeniti zajedničkim kvantificiranim metodama kako bi njihov utjecaj bio transparentan i provjerljiv.

(12)

Uredbom [] [o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.] utvrđuju se pravila za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom (LULUCF). Budući da na ishod za okoliš u skladu s tom Uredbom u smislu ostvarenog smanjenja emisija stakleničkih plinova utječe uzimanje u obzir količina do zbroja ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz pošumljenih zemljišta, iskrčenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari, kako je utvrđeno u Uredbi [], fleksibilnu mogućnost za najveću količinu od 280 milijuna tona ekvivalenta CO2 tih uklanjanja podijeljenu među državama članicama u skladu s iznosima iz Priloga III. trebalo bi prema potrebi uključiti kao dodatnu mogućnost da države članice ispune svoje obveze. Budući da je delegirani akt za ažuriranje referentnih razina za šume na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo u skladu s člankom 8. stavkom 6. Uredbe [LULUCF] donesen, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na članak 7. kako bi se prikazao doprinos obračunske kategorije šumskog zemljišta kojim se gospodari fleksibilnoj mogućnosti osiguranoj tim člankom. Prije donošenja takvog delegiranog akta Komisija bi trebala ocijeniti stabilnost obračunavanja za šumsko zemljište kojim se gospodari na temelju raspoloživih podataka, a posebno dosljednost predviđenih i stvarnih stopa sječe. Pored toga, ovom bi se Uredbom trebala pružiti mogućnost dobrovoljnog brisanja jedinica godišnjih emisijskih kvota kako bi se omogućilo uzimanje u obzir tih iznosa prilikom procjenjivanja usklađenosti država članica sa zahtjevima u skladu s Uredbom [].

(12)

Uredbom [] [o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.] utvrđuju se pravila za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom (LULUCF). Budući da na ishod za okoliš u skladu s tom Uredbom u smislu ostvarenog smanjenja emisija stakleničkih plinova utječe uzimanje u obzir količina do zbroja ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz pošumljenih zemljišta, iskrčenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari, travnjaka kojima se gospodari i  močvarnih zemljišta kojima se gospodari , kako je utvrđeno u Uredbi [], fleksibilnu mogućnost za najveću količinu od 280 milijuna tona ekvivalenta CO2 tih uklanjanja podijeljenu među državama članicama u skladu s iznosima iz Priloga III. trebalo bi prema potrebi uključiti kao dodatnu mogućnost da države članice ispune svoje obveze. Budući da je delegirani akt za ažuriranje referentnih razina za šume na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo u skladu s člankom 8. stavkom 6. Uredbe [LULUCF] donesen, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na članak 7. kako bi se prikazao uravnotežen doprinos obračunske kategorije šumskog zemljišta kojim se gospodari fleksibilnoj mogućnosti osiguranoj tim člankom od 280 milijuna . Prije donošenja takvog delegiranog akta Komisija bi trebala ocijeniti stabilnost obračunavanja za šumsko zemljište kojim se gospodari na temelju raspoloživih podataka, a posebno dosljednost predviđenih i stvarnih stopa sječe. Pored toga, ovom bi se Uredbom trebala pružiti mogućnost dobrovoljnog brisanja jedinica godišnjih emisijskih kvota kako bi se omogućilo uzimanje u obzir tih iznosa prilikom procjenjivanja usklađenosti država članica sa zahtjevima u skladu s Uredbom [].

(12.a)

Za ostvarenje, na međusobno usklađen način, višestrukih ciljeva Unije povezanih s poljoprivrednim sektorom, uključujući ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu, kvalitetu zraka, očuvanje biološke raznolikosti i usluga ekosustava te potporu za ruralna gospodarstva, potrebne su promjene u ulaganju i poticajima, uz potporu mjera Unije kao što je zajednička poljoprivredna politika. Ključno je da se ovom Uredbom također uzme u obzir cilj pridonošenja ciljevima strategije Unije za šume kako bi se promicale konkurentne i održive opskrbe drvom za biogospodarstvo Unije, nacionalne šumarske politike država članica i strategije za biogospodarstvo te strategija Unije za kružno gospodarstvo.

(13)

Kako bi se osiguralo učinkovito, transparentno i troškovno učinkovito izvješćivanje i verifikacija emisija stakleničkih plinova te drugih informacija potrebnih za procjenu napretka država članica u pogledu godišnjih emisijskih kvota, zahtjevi za godišnje izvješćivanje i ocjenjivanje na temelju ove Uredbe uključeni su u relevantne članke Uredbe (EU) br. 525/2013, koje bi stoga trebalo na odgovarajući način izmijeniti. Izmjenom te Uredbe trebalo bi osigurati da se napredak država članica u smanjenju emisija nastavi ocjenjivati svake godine, uzimajući u obzir napredak u politikama i mjerama Unije te informacije iz država članica. Svake dvije godine ocjena bi trebala sadržavati predviđeni napredak Unije u ispunjavanju obveza smanjenja te napredak država članica u ispunjavanju njihovih obveza. Međutim, primjena umanjenja trebala bi se uzimati u obzir samo svakih pet godina kako bi se mogao uključiti mogući doprinos iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, poljoprivednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari u skladu s Uredbom []. Time se ne dovodi u pitanje dužnost Komisije da osigura ispunjavanje obveza država članica koje proizlaze iz ove Uredbe, niti ovlast Komisije da u tu svrhu pokrene postupak zbog povrede prava.

(13)

Kako bi se osiguralo učinkovito, transparentno i troškovno učinkovito izvješćivanje i verifikacija emisija stakleničkih plinova te drugih informacija potrebnih za procjenu napretka država članica u pogledu godišnjih emisijskih kvota, zahtjevi za godišnje izvješćivanje i ocjenjivanje na temelju ove Uredbe uključeni su u relevantne članke Uredbe (EU) br. 525/2013, koje bi stoga trebalo na odgovarajući način izmijeniti. Izmjenom te Uredbe trebalo bi osigurati da se napredak država članica u smanjenju emisija nastavi ocjenjivati svake godine, uzimajući u obzir napredak u politikama i mjerama Unije te informacije iz država članica. Svake dvije godine ocjena bi trebala sadržavati predviđeni napredak Unije u ispunjavanju obveza smanjenja te napredak država članica u ispunjavanju njihovih obveza. Potpuna provjera sukladnosti trebala bi se provoditi svake dvije godine. Primjena mogućeg doprinosa iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari u skladu s Uredbom [] trebala bi se uzeti u obzir samo u skladu s vremenskim rokovima utvrđenima u ovoj Uredbi . Time se ne dovodi u pitanje dužnost Komisije da osigura ispunjavanje obveza država članica koje proizlaze iz ove Uredbe, niti ovlast Komisije da u tu svrhu pokrene postupak zbog povrede prava.

(13.a)

S obzirom na to da su sektori obuhvaćeni ovom Uredbom odgovorni za više od pola emisija stakleničkih plinova Unije, politike smanjenja emisija u tim sektorima veoma su važne kako bi se ispunile obveze Unije u skladu s Pariškim sporazumom. Stoga bi postupci praćenja, izvješćivanja i daljnjeg djelovanja u skladu s ovom Uredbom trebali biti u potpunosti transparentni. Države članice i Komisija trebale bi informacije u pogledu usklađenosti s ovom Uredbom staviti na raspolaganje javnosti i pobrinuti se da dionici i javnost sudjeluju na odgovarajući način u postupku preispitivanja ove Uredbe. Komisiju se također potiče da stvori učinkovit i transparentan sustav za praćenje ishoda uvedene fleksibilne mogućnosti.

(14)

Kao način povećanja opće troškovne učinkovitosti ukupnih smanjenja, države članice trebale bi imati mogućnost da dio svojih godišnjih emisijskih kvota prenesu drugim državama članicama. Potrebno je osigurati transparentnost takvih prijenosa te ih provoditi na način koji odgovara objema stranama, uključujući dražbom, preko tržišnih posrednika koji djeluju u okviru agencije ili bilateralnim sporazumima.

(14)

Kao način povećanja opće troškovne učinkovitosti ukupnih smanjenja, države članice trebale bi imati mogućnost da dio svojih godišnjih emisijskih kvota akumuliraju ili posude. Države članice trebale bi isto tako imati mogućnost da dio svojih godišnjih emisijskih kvota prenesu drugim državama članicama. Potrebno je osigurati transparentnost takvih prijenosa te ih provoditi na način koji odgovara objema stranama, uključujući dražbom, preko tržišnih posrednika koji djeluju u okviru agencije ili bilateralnim sporazumima.

(15)

Europska agencija za okoliš nastoji podržati održivi razvoj i pomoći u ostvarenju znatnog i mjerljivog poboljšanja okoliša Europe pružajući pravovremene, ciljane, relevantne i pouzdane informacije tvorcima politika, javnim ustanovama i javnosti. Komisiji bi u skladu s godišnjim programom rada prema potrebi trebala pomagati Europska agencija za okoliš .

(15)

Europska agencija za okoliš nastoji podržati održivi razvoj i pomoći u ostvarenju znatnog i mjerljivog poboljšanja okoliša Europe pružajući pravovremene, ciljane, relevantne i pouzdane informacije tvorcima politika, javnim ustanovama i javnosti. Europska agencija za okoliš trebala bi u skladu s godišnjim programom rada prema potrebi pomagati Komisiji i izravno i učinkovito doprinositi nošenju s klimatskim promjenama .

(17)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu članka 4., u skladu s  kojim će se utvrđivati godišnja ograničenja emisija za države članice, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br . 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća  (21) .

(17)

Ovlast za donošenje akata u skladu s  člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem godišnjih emisijskih kvota za države članice .

(19.a)

Uz napore za smanjenje vlastitih emisija, važno je da Unija, u skladu s ciljem povećanja svog pozitivnog utjecaja na globalni ugljični otisak, zajedno s trećim zemljama osmisli rješenja za klimatske promjene provođenjem zajedničkih projekata s tim zemljama u kontekstu klimatske politike za 2030. i uzimajući u obzir da se u Pariškom sporazumu spominje novi međunarodni mehanizam suradnje za borbu protiv klimatskih promjena.

(20)

Ovu bi Uredbu trebalo preispitati 2024. i svakih pet godina nakon toga kako bi se procijenilo njezino cjelokupno funkcioniranje. Pri preispitivanju bi trebalo uzeti u obzir razvoj nacionalnih okolnosti i rezultate globalnog pregleda stanja u skladu s Pariškim sporazumom.

(20)

Ovu bi Uredbu trebalo preispitati 2024. i svakih pet godina nakon toga kako bi se procijenilo njezino cjelokupno funkcioniranje. Pri preispitivanju bi trebalo uzeti u obzir razvoj nacionalnih okolnosti i rezultate globalnog pregleda stanja u skladu s Pariškim sporazumom.

Kako bi ispunila obveze iz Pariškog sporazuma, važno je da Unija postupno pojačava napore i svakih pet godina dostavi svoj doprinos koji odražava njezinu najveću moguću ambiciju.

Pri preispitivanju bi stoga trebalo uzeti u obzir cilj Unije u vezi sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu za 80 % – 95 % do 2050. u odnosu na razine iz 1990. i cilj Pariškog sporazuma u pogledu postizanja ravnoteže između antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja stakleničkih plinova korištenjem ponora u drugoj polovici ovog stoljeća. Trebalo bi se temeljiti na najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama i oslanjati na pripremno izvješće Europske agencije za okoliš.

Pri pregledu smanjenja emisija država članica za razdoblje od 2031. trebalo bi uzeti u obzir načela pravednosti i troškovne učinkovitosti.

(-a)

(a)

ukupna količina koja se uzima u obzir za tu državu članicu za sve godine u razdoblju od 2021. do 2030. ne prelazi razinu utvrđenu za tu državu članicu u Prilogu III.;

(a)

ukupna količina koja se uzima u obzir za tu državu članicu za sve godine u razdoblju od 2021. do 2030. ne prelazi razinu utvrđenu za tu državu članicu u Prilogu III.;

(b)

takva količina prelazi zahtjeve za tu državu članicu na temelju članka 4. Uredbe [][LULUCF];

(b)

dokazano je da takva količina prelazi zahtjeve za tu državu članicu na temelju članka 4 . Uredbe [][LULUCF] tijekom petogodišnjih razdoblja navedenih u članku 12. . Uredbe [][LULUCF];

(c)

država članica nije od drugih država članica dobila više neto uklanjanja na temelju Uredbe [][LULUCF] nego što ih je prenijela i

(c)

država članica nije od drugih država članica dobila više neto uklanjanja na temelju Uredbe [][LULUCF] nego što ih je prenijela i

(d)

država članica ispunila je zahtjeve iz Uredbe [] [LULUCF].

(d)

država članica ispunila je zahtjeve iz Uredbe [] [LULUCF].

(a)

iznosu emisija države članice dodaje se količina za sljedeću godinu koja je jednaka iznosu viška emisija stakleničkih plinova u tonama ekvivalenta CO2 pomnoženom s koeficijentom 1,08 , u skladu s mjerama donesenima na temelju članka 11. i

(a)

iznosu emisija države članice dodaje se količina za sljedeću godinu koja je jednaka iznosu viška emisija stakleničkih plinova u tonama ekvivalenta CO2 pomnoženom s koeficijentom 1,08 , u skladu s mjerama donesenima na temelju članka 11. i

(b)

državi članici privremeno se zabranjuje da dio svoje godišnje emisijske kvote prenese drugoj državi članici dok ne ispuni zahtjeve iz ove Uredbe. Središnji administrator provodi tu zabranu unošenjem u registar koji se navodi u članku 11.

(b)

državi članici privremeno se zabranjuje da dio svoje godišnje emisijske kvote prenese drugoj državi članici dok ne ispuni zahtjeve iz ove Uredbe. Središnji administrator provodi tu zabranu unošenjem u registar koji se navodi u članku 11.

(a)

njezina ukupna godišnja emisijska kvota za razdoblje od 2013. do 2020. određena u skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 10. Odluke br. 406/2009/EZ prelazi njezine ukupne verificirane godišnje emisije stakleničkih plinova za razdoblje od 2013. do 2020.;

(b)

njezin je BDP pod stanovniku prema tržišnim cijenama iz 2013. ispod prosjeka EU-a;

(c)

maksimalno je iskoristila fleksibilne mogućnosti iz članaka 6. i 7. do razina utvrđenih u prilozima II. i III.;

(d)

maksimalno je iskoristila fleksibilne mogućnosti iz članka 5. stavaka 2. i 3. te nije prenijela emisijske kvote drugoj državi članici u skladu s člankom 5. stavcima 4. i 5.; i

(e)

cijela Unija postigne svoje ciljeve iz članka 1. stavka 1.