(-1)

S obzirom na ovisnost Unije o uvozu sirovina i brzo iscrpljivanje značajne količine prirodnih resursa u kratkoročnom razdoblju, glavni je izazov vratiti što više resursa na područje Unije te poticati prelazak na kružno gospodarstvo.

(-1a)

Upravljanje otpadom trebalo bi pretvoriti u održivo upravljanje materijalima. Revizija Direktive 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) predstavlja mogućnost za ostvarivanje tog cilja.

(1)

Gospodarenje otpadom u Uniji trebalo bi poboljšati u cilju zaštite, očuvanja i poboljšanja kvalitete okoliša, zaštite ljudskog zdravlja, osiguravanja razborite i  racionalne uporabe prirodnih resursa te promicanja više kružnoga gospodarstva.

(1)

Gospodarenje otpadom u Uniji trebalo bi poboljšati u cilju zaštite, očuvanja i poboljšanja kvalitete okoliša, zaštite ljudskog zdravlja, osiguranja razborite i  učinkovite uporabe prirodnih resursa, promicanja načela kružnoga gospodarstva , poboljšanja širenja obnovljivih izvora energije, povećanja energetske učinkovitosti, smanjenja ovisnosti Unije o uvoznim resursima, pružanja novih gospodarskih prilika i dugoročne konkurentnosti. Kako bi gospodarstvo bilo zaista kružno, potrebno je poduzeti dodatne mjere u pogledu održive proizvodnje i potrošnje koje će biti usredotočene na cijeli životni vijek proizvoda tako da se očuvaju resursi i zatvori krug kružnog gospodarstva. Učinkovitijom uporabom resursa došlo bi do značajnih neto ušteda za poduzeća, javna tijela i potrošače u Uniji te bi se istodobno smanjile ukupne godišnje emisije stakleničkih plinova .

(1a)

Političkim i društvenim poticajem za promicanje oporabe i recikliranja kao održivog načina postupanja s prirodnim resursima unutar kružnog gospodarstva trebalo bi poštovati hijerarhiju gospodarenja otpadom iz članka 4. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) i strogo primjenjivati pristup u kojem sprečavanje ima prednost pred reciklažom.

(1b)

Odlaganje otpada u okoliš i nepravilno odlaganje ambalaže i ambalažnog otpada imaju negativne učinke i na morski okoliš i na gospodarstvo Unije te predstavljaju nepotreban rizik za javno zdravlje. Mnogi predmeti koji se najčešće nalaze na plažama uključuju ambalažni otpad, koji ima dugotrajne posljedice za okoliš te utječe na turizam i uživanje građana u tim prirodnim područjima. Usto, ambalažni otpad koji dospije u morski okoliš narušava prioritete hijerarhije otpada, osobito izbjegavanjem pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i druge načine oporabe prije nego što dođe do njegova nepravilnog odlaganja. Kako bi se smanjio nerazmjerni udio ambalažnog otpada u morskom otpadu, trebalo bi utvrditi obvezujući cilj čija bi se provedba oslanjala na ciljane mjere usvojene od strane država članica.

(2)

Ciljeve utvrđene Direktivom 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća  (13) u pogledu oporabe i recikliranja ambalaže i ambalažnog otpada trebalo bi izmijeniti povećanjem pripreme za ponovnu uporabu i recikliranja ambalažnog otpada kako bi bolje odražavali nastojanja Unije da prijeđe na kružno gospodarstvo.

(2)

Ciljeve utvrđene Direktivom 94/62/EZ u pogledu oporabe i recikliranja ambalaže i ambalažnog otpada trebalo bi izmijeniti povećanjem recikliranja ambalažnog otpada kako bi bolje odražavali nastojanja Unije da prijeđe na kružno gospodarstvo.

(2a)

Zasebni kvantitativni ciljevi za ponovnu uporabu, koje bi države članice trebale postići, trebali bi se postaviti kako bi se promicala ponovno upotrebljiva ambalaža uz istovremen doprinos otvaranju radnih mjesta i uštedama resursa.

(2b)

Povećanje ponovne uporabe ambalaže moglo bi smanjiti sveukupni trošak unutar opskrbnog lanca i utjecaj ambalažnog otpada na okoliš. Države članice trebale bi podržavati inicijativu da se na tržište uvede ponovno upotrebljiva ambalaža koja se na kraju životnog ciklusa može reciklirati.

(2.c)

U određenim slučajevima, kao na primjer u slučaju prehrambenih usluga, jednokratna ambalaža nužna je kako bi se zajamčila higijena hrane te zdravlje i sigurnost potrošača. Države članice trebale bi voditi o tome računa prilikom izrade preventivnih mjera i promicati bolji pristup recikliranju za tu ambalažu.

(3)

Nadalje, radi osiguranja bolje usklađenosti zakonodavstva u području otpada trebalo bi uskladiti definicije iz Direktive 94/62/EZ s onima iz Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća koje se primjenjuju na otpad općenito (14).

(3)

Nadalje, radi osiguranja bolje usklađenosti zakonodavstva u području otpada , ne dovodeći u pitanje posebnosti ambalaže i ambalažnog otpada, trebalo bi , gdje je to bitno, uskladiti definicije iz Direktive 94/62/EZ s onima iz Direktive 2008/98/EZ koje se primjenjuju na otpad općenito.

(4)

Iz daljnjeg povećanja ciljeva iz Direktive 94/62/EZ u pogledu ponovne uporabe i recikliranja ambalažnog otpada proizišle bi očite koristi za okoliš, gospodarstvo i društvo.

(4)

Iz daljnjeg povećanja ciljeva iz Direktive 94/62/EZ u pogledu recikliranja ambalažnog otpada proizišle bi očite koristi za okoliš, gospodarstvo i društvo.

4.a

Sprečavanje stvaranja otpada najučinkovitiji je način poboljšanja učinkovitosti uporabe resursa, smanjenja utjecaja otpada na okoliš te promicanja reciklažnih materijala visoke kvalitete. Iz tog bi razloga države članice trebale zauzeti pristup koji se temelji na životnom ciklusu i čiji je cilj smanjiti utjecaj proizvoda na okoliš. Države članice trebale bi poduzeti mjere kako bi potakle pokretanje sustava za ponovnu uporabu ambalaže i postigle smanjenje potrošnje ambalaže koja se ne može reciklirati i prekomjerne ambalaže. U tu svrhu države članice trebale bi se služiti adekvatnim ekonomskim instrumentima i drugima mjerama za poticanje primjene hijerarhije otpada. Države članice trebale bi imati mogućnost koristiti se instrumentima i mjerama navedenima u Prilogu IV.a Direktivi 2008/98/EZ. Nadalje, napori za sprečavanje stvaranja otpada ne bi smjeli ugroziti ulogu ambalaže u očuvanju higijene ili pružanju sigurnosti za potrošače.

(4.b)

Države članice trebale bi primjenjivati odgovarajuće poticaje za primjenu hijerarhije otpada, posebno financijske i fiskalne poticaje usmjerene na postizanje ciljeva iz ove Direktive koji se tiču sprečavanja stvaranja ambalažnog otpada i recikliranja, na primjer naknade za odlaganje na odlagalištu ili spaljivanje, programe „plati koliko baciš”, programe proširene odgovornosti proizvođača te poticaje za lokalna tijela. Te bi mjere trebale biti dio programa za sprečavanje stvaranja ambalažnog otpada u svim državama članicama.

(4.c)

U velikoj većini slučajeva dostupnost ambalaže ne ovisi o krajnjem potrošaču, niti je njegov izbor, već o proizvođaču. Programi proširene odgovornosti proizvođača prikladni su i za sprečavanje nastanka ambalažnog otpada i za uspostavu sustava kojima će se zajamčiti povrat i/ili prikupljanje iskorištene ambalaže i/ili ambalažnog otpada koji potječu od potrošača, bilo kojeg drugog krajnjeg korisnika ili tokova otpada, kao i ponovna uporaba ili oporaba, uključujući recikliranje ambalaže i/ili prikupljenog ambalažnog otpada.

(4d)

Da bi se potaknulo sprečavanje nastanka ambalažnog otpada i smanjio njegov utjecaj na okoliš uz istovremeno promicanje reciklažnih materijala visoke kvalitete, trebalo bi preispitati temeljne zahtjeve ove Direktive i Prilog II. Direktivi, te ih po potrebi revidirati kako bi se ojačali zahtjevi kojima će se poboljšali dizajn visokokvalitetne ambalaže za ponovnu uporabu i recikliranje.

(4e)

Nacionalne strategije država članica trebale bi obuhvatiti senzibiliziranje javnosti u obliku raznih inicijativa i prednosti koje proizlaze iz proizvoda izrađenih od recikliranog otpada, kojima će se potaknuti ulaganja u sektor recikliranih proizvoda.

(4f)

Poticanjem održivog biogospodarstva može se doprinijeti smanjenju ovisnosti Europe o uvoznim sirovinama. Poboljšanjem tržišnih uvjeta za ambalažu od bioloških sirovina koja se može reciklirati i za biorazgradivu ambalažu koja se može kompostirati te revidiranjem postojećeg zakonodavstva kojim se sprečava uporaba tih materijala nudi se prilika za poticanje daljnjeg istraživanja i inovacija te za zamjenu sirovina dobivenih uporabom fosilnih goriva obnovljivim izvorima u proizvodnji ambalaže, ako je to iz perspektive životnog ciklusa korisno i ako se time dodatno podržava organsko recikliranje.

(5)

Postupnim povećanjem postojećih ciljeva povezanih s  pripremom za ponovnu uporabu i recikliranjem ambalažnog otpada, trebalo bi se osigurati da se gospodarski vrijedni otpadni materijali postupno i učinkovito oporabljuju pravilnim gospodarenjem otpadom te u skladu s hijerarhijom otpada. Time bi se trebao osigurati povratak vrijednih materijala iz otpada u europsko gospodarstvo, što predstavlja napredak u provedbi Inicijative za sirovine (15) i stvaranju kružnoga gospodarstva.

(5)

Postupnim povećanjem postojećih ciljeva povezanih s recikliranjem ambalažnog otpada, trebalo bi se osigurati da se gospodarski vrijedni otpadni materijali postupno i učinkovito oporabljuju pravilnim gospodarenjem otpadom te u skladu s hijerarhijom otpada. Time bi se trebao osigurati povratak vrijednih materijala iz otpada u europsko gospodarstvo, što predstavlja napredak u provedbi Inicijative za sirovine (15) te u stvaranju kružnoga gospodarstva ne dovodeći u pitanje sigurnost hrane, zdravlje potrošača i zakonodavstvo o materijalima koji dolaze u dodir s hranom .

(5 a)

U okviru kružnog gospodarstva trebalo bi provesti izričite odredbe Sedmog programa djelovanja za okoliš, u kojima se poziva na razvoj ciklusa netoksičnih materija kako bi se reciklirani otpad mogao koristiti kao glavni i pouzdan izvor sirovina za Uniju.

(5.b)

Kada reciklirani materijal ponovno ulazi u gospodarstvo jer mu je priznat prestanak statusa otpada, bilo zbog ispunjenja konkretnih kriterija za prestanak statusa otpada bilo zbog toga što je postao dio novog proizvoda, mora biti u potpunosti u skladu sa zakonodavstvom Unije o kemikalijama.

(5.c)

Postoje velike razlike između ambalažnog otpada iz kućanstava te trgovačkog i industrijskog ambalažnog otpada. Države članice trebale bi o njima zasebno izvješćivati kako bi se dobio jasan i točan pregled stanja.

(6)

Brojne države članice još nisu u potpunosti razvile potrebnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom. Stoga je bitno postaviti jasne ciljeve politika kako bi se izbjeglo zadržavanje materijala koji se mogu reciklirati na dnu hijerarhije otpada.

(6)

Brojne države članice još nisu u potpunosti razvile potrebnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom namijenjenu recikliranju . Stoga je bitno postaviti jasne ciljeve politika za izgradnju postrojenja za obradu otpada te instalacija potrebnih za sprečavanje, ponovnu uporabu i recikliranje kako bi se izbjeglo zadržavanje materijala koji se mogu reciklirati na dnu hijerarhije otpada te uvesti poticaje za ulaganja u inovativnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom namijenjenu recikliranju .

(6a)

Kako bi se postigli ciljevi ove Direktive i pospješio prijelaz na kružno gospodarstvo, Komisija bi trebala poticati koordinaciju i razmjenu informacija i najboljih praksi među državama članicama i među različitim sektorima gospodarstva. Ta bi se razmjena mogla olakšati komunikacijskim platformama kojima bi se podigla razina osviještenosti o novim industrijskim rješenjima i omogućio bolji pregled raspoloživih kapaciteta te kojima bi se doprinijelo povezivanju sektora zbrinjavanja otpada s drugim sektorima i podržavanju industrijske simbioze.

(7)

Kombiniranjem ciljeva za recikliranje i ograničenja za odlaganje otpada na odlagališta utvrđenih direktivama 2008/98/EZ i 1999/31/EZ, ciljevi Unije u pogledu energetske oporabe i recikliranja utvrđeni Direktivom 94/62/EZ više nisu potrebni.

(7)

Kombiniranjem ciljeva za recikliranje i ograničenja za odlaganje otpada na odlagališta utvrđenih direktivama 2008/98/EZ i 1999/31/EZ Vijeća  (1a), ciljevi Unije u pogledu energetske oporabe ambalažnog otpada utvrđeni Direktivom 94/62/EZ više nisu potrebni.

(8)

Ovom se Direktivom utvrđuju dugoročni ciljevi Unije za gospodarenje otpadom te se gospodarskim subjektima i državama članicama daju jasne smjernice za ulaganja potrebna za postizanje ciljeva ove Direktive. Države članice bi se pri izradi nacionalnih strategija gospodarenja otpadom i planiranja ulaganja u infrastrukturu za gospodarenje otpadom trebale razborito koristiti europskim strukturnim i investicijskim fondovima promicanjem sprečavanja , ponovne uporabe i  recikliranja u skladu s hijerarhijom otpada .

(8)

Ovom se Direktivom utvrđuju dugoročni ciljevi Unije za gospodarenje otpadom te se gospodarskim subjektima i državama članicama daju jasne smjernice za ulaganja potrebna za postizanje ciljeva ove Direktive. Države članice bi se pri izradi nacionalnih strategija gospodarenja otpadom i planiranja ulaganja u infrastrukturu za gospodarenje otpadom i kružno gospodarstvo trebale razborito koristiti europskim strukturnim i investicijskim fondovima u skladu s hijerarhijom otpada te osmisliti strategije i planove ulaganja koji su ponajprije usmjereni na promicanje sprečavanja stvaranja otpada i  njegove ponovne uporabe te potom recikliranja .

(9.a)

Trebalo bi preispitati propise o daljnjem povećanju ciljeva u pogledu recikliranja od 2030. nadalje na osnovi iskustva stečenog u primjeni ove Direktive.

(11)

Za potrebe izračuna jesu li ostvareni ciljevi povezani s  pripremom za ponovnu uporabu i recikliranjem, države članice trebale bi moći uzeti u obzir proizvode i sastavne dijelove koje za ponovnu uporabu pripremaju priznati subjekti za pripremu za ponovnu uporabu ili se pripremaju u priznatim programima povrata pologa. Radi osiguranja ujednačenih uvjeta za te izračune, Komisija će donijeti detaljna pravila za utvrđivanje priznatih subjekata za pripremu za ponovnu uporabu i priznatih programa povrata pologa te za prikupljanje, provjeru i dostavu podataka .

(11)

Radi osiguranja ujednačenog izračuna podataka o ciljevima povezanima s recikliranjem, Komisija bi trebala donijeti detaljna pravila za utvrđivanje subjekata za recikliranje te za prikupljanje, sljedivost, provjeru i dostavu podataka. Države članice, nakon donošenja usklađene metodologije i za potrebe izračuna toga jesu li ostvareni ciljevi povezani s recikliranjem, trebale bi moći uzeti u obzir recikliranje metala koje se odvija u kombinaciji sa spaljivanjem ili suspaljivanjem .

(12)

Radi osiguranja pouzdanosti prikupljenih podataka o  pripremi za ponovnu uporabu ključno je utvrditi zajednička pravila izvješćivanja . Isto tako, važno je utvrditi preciznija pravila prema kojima bi države članice trebale izvješćivati o učinkovito recikliranom otpadu koji se može računati kao napredak u ostvarenju ciljeva u pogledu recikliranja. Zato se , u pravilu, izvješćivanje o ostvarivanju ciljeva u pogledu recikliranja mora temeljiti na ulaznim količinama za konačni postupak recikliranja . U cilju ograničavanja administrativnog opterećenja, državama članicama trebalo bi u strogim uvjetima dopustiti izvješćivanje o stopama recikliranja na temelju izlaznih količina postrojenja za razvrstavanje . Gubitke u masi materijala ili tvari zbog postupaka fizičke i/ili kemijske transformacije koji su svojstveni konačnom postupku recikliranja ne bi trebalo oduzimati od mase otpada koji se prijavljuje kao recikliran.

(12)

Radi osiguranja pouzdanosti prikupljenih podataka o  recikliranju ključno je utvrditi zajednička pravila o prikupljanju, sljedivosti i provjeri podataka te o njihovom izvješćivanju . Isto tako, važno je utvrditi preciznija pravila prema kojima bi države članice trebale izvješćivati o učinkovito recikliranom otpadu koji se može računati kao napredak u ostvarenju ciljeva u pogledu recikliranja. Izračun ostvarenih ciljeva trebao bi se temeljiti na jednoj usklađenoj metodi kojom se sprečava da se o odbačenom otpadu izvijesti kao o recikliranom otpadu. Zato se izvješćivanje o ostvarivanju ciljeva u pogledu recikliranja mora temeljiti na ulaznim količinama za konačni postupak recikliranja. Gubitke u masi materijala ili tvari zbog postupaka fizičke i/ili kemijske transformacije koji su svojstveni konačnom postupku recikliranja ne bi trebalo oduzimati od mase otpada koji se prijavljuje kao recikliran.

(14)

Statistički podatci koje dostavljaju države članice Komisiji su neophodni za procjenu usklađenosti sa zakonodavstvom o otpadu u  svim državama članicama. Uvođenjem zajedničke točke za unos svih podataka o otpadu, brisanjem zastarjelih zahtjeva za izvješćivanje, uspoređivanjem nacionalnih metoda izvješćivanja te uvođenjem izvješća o potvrdi kvalitete podataka trebale bi se povećati kvaliteta, pouzdanost i usporedivost statističkih podataka.

(14)

Podatci i informacije koje države članice dostavljaju neophodni su kako bi Komisija procijenila usklađenost sa zakonodavstvom o otpadu u državama članicama. Određivanjem zajedničke metodologije za prikupljanje i obradu podataka na temelju pouzdanih izvora te uvođenjem zajedničke točke za unos svih podataka o otpadu, brisanjem zastarjelih zahtjeva za izvješćivanje, uspoređivanjem nacionalnih metoda izvješćivanja te uvođenjem izvješća o potvrdi kvalitete podataka trebale bi se povećati kvaliteta, pouzdanost i usporedivost dostavljenih podataka.

(16)

Pouzdano izvješćivanje o statističkim podatcima o gospodarenju otpadom od presudne je važnosti za učinkovitu provedbu i osiguranje usporedivosti podataka među državama članicama. Stoga bi od država članica pri pripremi izvješća o usklađenosti s ciljevima utvrđenima Direktivom 94/62/EZ trebalo zatražiti da upotrebljavaju najnoviju metodologiju koju su razvili Komisija i nacionalni statistički uredi država članica.

(16)

Pouzdano izvješćivanje o statističkim podatcima o gospodarenju otpadom od presudne je važnosti za učinkovitu provedbu i osiguranje usporedivosti podataka među državama članicama. Stoga bi od država članica pri pripremi izvješća o usklađenosti s ciljevima utvrđenima u Direktivi 94/62/EZ trebalo zatražiti da upotrebljavaju zajedničku metodologiju za prikupljanje i obradu podataka koju je izradila Komisija u suradnji s nacionalnim statističkim uredima država članica i nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima zaduženima za gospodarenje otpadom .

(16.a)

Države članice trebale, na zahtjev i bez odgode, dostaviti Komisiji sve informacije potrebne za procjenu provedbe ove Direktive u cijelosti i njezina utjecaja na okoliš i ljudsko zdravlje.

(17)

Kako bi se dopunila ili izmijenila Direktiva 94/62/EZ, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu članka 6.a stavka 2. , članka 6.a stavka 5. , članka 11. stavka 3. , članka 19. stavka 2. i  članka 20 . Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, među ostalim i na razini stručnjaka . Pri pripremi i izradi delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istodobnu , pravodobnu i  primjerenu dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i  Vijeću .

(17)

Kako bi se dopunila Direktiva 94/62/EZ, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu pravila o izračunu ostvarenja ciljeva recikliranja , određenih iznimki u vezi s maksimalnim razinama koncentracije teških metala u određenim recikliranim materijalima , proizvodnih prstena i vrsta ambalaže , zajedničke metodologije za prikupljanje i obradu podataka i  u pogledu formata za dostavu podataka o ostvarenju ciljeva povezanih s recikliranjem te izmjena popisa oglednih primjera za definiranje ambalaže i eventualnih tehničkih poteškoća pri primjeni ove Direktive . Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, među ostalim i na razini stručnjaka , te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata , Europski parlament i  Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i  stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se bave pripremom delegiranih akata .

(18)

Radi osiguravanja ujednačenih uvjeta za provedbu Direktive 94/62/EZ, Komisiji bi trebalo prenijeti ovlasti za provedbu u pogledu članka 12. stavka 3.d i  članka 19 . Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (16).

(18)

Radi osiguravanja ujednačenih uvjeta za provedbu Direktive 94/62/EZ, Komisiji bi trebalo prenijeti ovlasti prilagodbe identifikacijskog sustava povezanog s vrstom upotrijebljenih ambalažnih materijala znanstvenom i  tehnološkom napretku . Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (16).

(21.a)

Države članice trebale bi osigurati da se za sve radnike u Uniji uvedu visoki uvjeti zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, u skladu s postojećim pravom Unije te u skladu s konkretnim rizicima s kojima se suočavaju radnici u nekim sektorima proizvodnje, recikliranja i otpada.

(-1)

(ba)

dodaje se sljedeća točka:

(c)

brišu se točke od 3 . do 10.;

(c)

brišu se točke 3. i 4. te 6 . do 10.;

(2a)

u članku 4. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

(2b)

u članku 4. umeće se sljedeći stavak:

(2.c)

U članak 5. umeće se sljedeći naslov:

„Ponovna uporaba”

(2.d)

U članku 5. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

(2.e)

U članak 5. umeće se sljedeći stavak:

(2.f)

U članak 5. umeće se sljedeći stavak:

(2.g)

U članak 5. umeće se sljedeći stavak:

(a)

naslov se zamjenjuje naslovom „Oporaba , ponovna uporaba i recikliranje”;

(a)

naslov se zamjenjuje naslovom „Oporaba i recikliranje”;

(aa)

U članak 6. umeće se stavak - 1.:

(f)

najkasnije do 31. prosinca 2025. najmanje 65 % masenog udjela ukupnog ambalažnog otpada bit će pripremljeno za ponovnu uporabu i reciklirano;

(f)

najkasnije do 31. prosinca 2025. najmanje 70 % masenog udjela ukupnog nastalog ambalažnog otpada bit će reciklirano;

(g)

najkasnije do 31. prosinca 2025. postići će se sljedeći minimalni ciljevi prema masenom udjelu za pripremu materijala sadržanih u ambalažnom otpadu za ponovnu uporabu i recikliranje :

(g)

najkasnije do 31. prosinca 2025. postići će se sljedeći minimalni ciljevi prema masenom udjelu za recikliranje za sljedeće materijale sadržane u ambalažnom otpadu:

(h)

najkasnije do 31. prosinca 2030. najmanje 75 % masenog udjela ukupnog ambalažnog otpada bit će pripremljeno za ponovnu uporabu i reciklirano;

(h)

najkasnije do 31. prosinca 2030. najmanje 80 % masenog udjela ukupnog nastalog ambalažnog otpada bit će reciklirano;

(i)

najkasnije do 31. prosinca 2030. postići će se sljedeći minimalni ciljevi prema masenom udjelu za pripremu materijala sadržanih u ambalažnom otpadu za ponovnu uporabu i recikliranje :

(i)

najkasnije do 31. prosinca 2030. postići će se sljedeći minimalni ciljevi prema masenom udjelu za recikliranje za sljedeće materijale sadržane u ambalažnom otpadu:

(ca)

u članku 6. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

(a)

poboljšanja tržišnih uvjeta za takve materijale;

(a)

poboljšanjem tržišnih uvjeta za takve materijale;

(b)

preispitivanjem postojećih odredaba koje sprečavaju uporabu tih materijala.

(b)

preispitivanjem postojećih odredaba koje sprečavaju uporabu tih materijala.

(ba)

upotrebom odgovarajućih ekonomskih instrumenata radi poticanja upotrebe sekundarnih sirovina, koji mogu obuhvaćati mjere kojima se promiče reciklirani sadržaj proizvoda te primjenu održivih kriterija javne nabave;

(bb)

promicanjem materijala koji kada ih se reciklira u materijale koji dolaze u kontakt s hranom nisu opasni za ljudsko zdravlje.”

(d)

stavci 5. , 8. i 9. brišu se;

(d)

stavci 5. i 9. brišu se;

(da)

stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

(a)

ocjenu učinkovitosti, primjene i provedbe osnovnih zahtjeva;

(a)

ciljeva o drugim tokovima ambalažnog otpada;

(b)

dodatne preventivne mjere radi, koliko god je to moguće, smanjivanja utjecaja ambalaže na okoliš, bez ugrožavanja njezine osnovne funkcije;

(b)

zasebnih ciljeva za ambalažni otpad iz kućanstava te za trgovački i industrijski ambalažni otpad.

(c)

mogući razvoj ekološkoga ambalažnog indikatora, kako bi se sprečavanje nastajanja ambalažnoga otpada učinilo jednostavnijim i učinkovitijim;

(d)

planove za sprečavanje stvaranja ambalažnoga otpada;

(e)

poticaje za ponovnu uporabu, a pogotovo usporedbu troškova i koristi od ponovne uporabe i recikliranja;

(f)

odgovornost proizvođača uključujući i financijske aspekte;

(g)

napore da se i nadalje smanjuju i, ako je to potrebno, na kraju postupno do 2010. iz ambalaže uklone teški metali i ostale opasne tvari u ambalaži.

(a)

masa recikliranog ambalažnog otpada smatra se masom količine otpada koja ulazi u konačni postupak recikliranja;

(b)

masa ambalažnog otpada pripremljenog za ponovnu uporabu smatra se masom ambalažnog otpada koji je oporabio ili prikupio priznati subjekt za pripremu za ponovnu uporabu i koji je prošao sve potrebne postupke provjere, čišćenja i popravka kako bi se omogućila ponovna uporaba bez daljnjeg sortiranja ili prethodne obrade;

(c)

države članice mogu uključiti proizvode i sastavne dijelove koje su za ponovnu uporabu pripremili priznati subjekti za pripremu za ponovnu uporabu ili su pripremljeni u priznatim programima povrata pologa. Za izračun prilagođene stope ambalažnog otpada koji je pripremljen za ponovnu uporabu i recikliran, uzimajući u obzir masu proizvoda i sastavnih dijelova pripremljenih za ponovnu uporabu, države članice upotrebljavaju provjerene podatke subjekata i primjenjuju formulu utvrđenu u Prilogu IV.

(a)

da se izlazna količina otpada pošalje u konačni postupak recikliranja;

(b)

da masa materijala ili tvari koje ne podliježu konačnom postupku recikliranja i koje se odlažu ili podliježu energetskoj oporabi ostane ispod 10 % ukupne mase koju će se prijaviti kao recikliranu.

(ba)

primjere dobre prakse koji se koriste diljem Unije i koji mogu poslužiti kao smjernica za napredovanje u ostvarenju ciljeva.

(5.a)

Članak 7. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

(a)

povrat i/ili prikupljanje uporabljene ambalaže i/ili ambalažnog otpada kod potrošača, drugog krajnjeg korisnika, ili nekih drugih ambalažnih tokova u želji da ju usmjere prema drugim najprikladnijim oblicima gospodarenja otpadom;

(a)

povrat i/ili prikupljanje uporabljene ambalaže i/ili ambalažnog otpada kod potrošača, drugog krajnjeg korisnika, ili nekih drugih ambalažnih tokova u želji da ju usmjere prema drugim najprikladnijim oblicima gospodarenja otpadom;

(b)

oporabu ili obnovu uključujući reciklažu ambalaže i /ili prikupljenog ambalažnog otpada,

(b)

oporabu ili obnovu uključujući reciklažu ambalaže i /ili prikupljenog ambalažnog otpada.

(5b)

Umeće se sljedeći članak:

(a)

odvojeno prikupljanje barem za ambalažu ili ambalažni otpad koji čine papir, metal, plastika ili staklo;

(b)

višeslojnu (kompozitnu) ambalažu definiranu u Odluci Komisije 2005/270/EZ prikuplja se u okviru postojećih sustava prikupljanja koji udovoljavaju normama kvalitete za konačno recikliranje.”

(5c)

u članku 8. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

(12.a)

Prilog II. Direktivi 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu mijenja se kako je utvrđeno Prilogom ovoj Direktivi.

(14)

Direktivi 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu dodaje se Prilog IV. kako je utvrđeno Prilogom ovoj Direktivi.

(-1)

U Prilogu II. točki 1. prva alineja zamjenjuje se sljedećim:

—

Ambalaža je osmišljena, proizvedena i komercijalizirana na takav način da dopušta ponovnu uporabu, obnovu , uključujući reciklažu, te da u najvećoj mogućoj mjeri smanji utjecaj na okoliš kad ambalažni otpad ili ostaci preostali nakon provedbe gospodarskih mjera upravljanja ambalažnim otpadom budu odloženi.

(-1a)

u Prilogu II. točki 1. umeće se sljedeća alineja 1.a:

(-1b)

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

(c)

Ambalaža oporabljiva putem kompostiranja

(-1c)

Podtočka (d) točke 3. Priloga II. mijenja se kako slijedi:

(d)

Biorazgradiva ambalaža

„(d)

Biorazgradiva ambalaža