8.6.2018

Službeni list Europske unije

C 197/29

Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje”

(COM(2017) 335 final – 2017/0138 (CNS))

(2018/C 197/05)

Izvjestitelj:	Victor ALISTAR
Suizvjestitelj:	Petru Sorin DANDEA

Zahtjev za savjetovanje:	Vijeće Europske unije, 10.7.2017.
Pravni temelj:	članci 113. i 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	20.12.2017.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	18.1.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	531
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	184/2/7

1. Zaključci i preporuke

1.1.

Komisijin prijedlog sadrži direktivu o izmjeni Direktive Vijeća 2011/16/EU kojom se uređuje administrativna suradnja među državama članicama u području oporezivanja te dodatak kojim se utvrđuje popis obilježja koja bi mogla upućivati na praksu agresivnog poreznog planiranja. Predlaže se da se pojedinačne države članice koriste alatom za automatsku razmjenu informacija (AEOI) kako bi se informacije o kojima posrednici izvješćuju učinile dostupnima za druge države članice.

1.2.

EGSO podržava prijedlog Komisije s obzirom na to da se postojećim pravnim odredbama državama članicama ne dozvoljava razmjena informacija u slučajevima kada saznaju za mehanizme utaja i/ili izbjegavanja plaćanja poreza.

1.3.

EGSO pozdravlja i podržava odluku Europske komisije da se uhvati ukoštac s posrednicima koji omogućuju agresivno porezno planiranje. Ako se njihove aktivnosti učine transparentima uvođenjem obveze izvješćivanja predstavljene u prijedlogu direktive, posrednike će se odvraćati od toga da svojim klijentima nude mehanizme agresivnog poreznog planiranja te će se na taj način ublažiti štetno smanjenje poreznih osnovica država članica. Time bi se trebali stvoriti jednaki tržišni uvjeti i porezna pravda između poduzeća koja imaju okvir za agresivno porezno planiranje i onih koja ga nemaju ali podliježu većem oporezivanju, kako bi se neutraliziralo smanjenje porezne osnovice u pojedinačnim državama članicama. Prijedlogom se stoga ispunjava želja većine europskih poduzeća za poreznom pravednošću među poreznim obveznicima te se pruža odgovor na sve veći pritisak pojedinačnih poreznih obveznika.

1.4.

U tom kontekstu EGSO pozdravlja odluku Komisije o pružanju logističke i tehničke potpore državama članicama za provedbu sigurnog središnjeg direktorija koji će se koristiti radi evidentiranja informacija koje podliježu administrativnoj suradnji. S obzirom na složenost nekih mehanizama agresivnog poreznog planiranja, EGSO preporučuje da Komisija također pruži potporu državama članicama u području osposobljavanja osoblja koje će biti zaduženo za evidentiranje i razmjenu predmetnih informacija.

1.5.

Prijedlog ima vrlo široko područje primjene. Važno je zajamčiti da direktiva djeluje kao učinkovito sredstvo odvraćanja od agresivnog poreznog planiranja. Potrebni su precizniji zahtjevi za određivanje transakcija o kojima se treba izvješćivati kako bi se spriječilo pretjerano izvješćivanje poduzeća, što podrazumijeva administrativne postupke koji oduzimaju mnogo vremena kako poreznim upravama tako i poreznim obveznicima.

1.6.

EGSO napominje da zahtjev poštovanja načela nepristrane transakcije iz OECD-ovih smjernica o transfernim cijenama nije precizan te da neizbježno podrazumijeva subjektivno tumačenje poreznih obveznika i poreznih tijela. EGSO stoga poziva na odgovarajuće i konstruktivne smjernice Komisije i država članica o tome imaju li određena transakcija to obilježje.

1.7.

EGSO napominje da krajnju odgovornost poštovanja predložene direktive snosi porezni obveznik. Kako bi se ispunio zahtjev proporcionalnosti, administrativne troškove za poduzeća svih veličina treba smanjiti u najvećoj mogućoj mjeri.

1.8.

EGSO poziva Komisiju da prilagodi petodnevni rok za izvješćivanje kako bi subjektima koji podliježu obvezi izvješćivanja osigurala izvedivost izvješćivanja te kako bi istodobno zajamčila njezinu usklađenost s ciljem ostvarivanja djelotvorne politike izvješćivanja. Stoga bi se produljenje tog roka činilo neophodnim i proporcionalnim.

1.9.

Prijedlogom direktive ne nudi se rješenje za brojna pitanja, npr. pitanje načina primjene na porezne obveznike u digitalnom gospodarstvu uzimajući u obzir poteškoće pri utvrđivanju njihove fizičke prisutnosti kao poreznih obveznika u jurisdikcijama pojedinačnih država članica. Zatim, tu je i pitanje koje se odnosi na jasnoću kriterija utvrđenih u prijedlogu u svrhe jamčenja jedinstvenog pristupa za sva nacionalna pravila o sankcijama u slučajevima propusta izvješćivanja.

1.10.

Odbor bi istaknuo da mehanizmi izvješćivanja ne smiju stvarati nestabilnost u poreznom zakonodavstvu kao posljedica čestih promjena i da treba uzeti u obzir činjenicu da izravno oporezivanje pripada zakonodavnoj nadležnosti država članica.

2. Prijedlog Komisije

2.1.

Kao rezultat globalizacije, mobilnost kapitala dosegnula je dosad neviđenu razinu. U tom kontekstu i u svjetlu skandala (1) koji su se pojavili u posljednjih nekoliko godina u vezi s korporacijama i jurisdikcijama koje su promicale mehanizme agresivnog poreznog planiranja, koji su često rezultirali smanjenjem porezne osnovice država članica, Komisija je borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i agresivnog poreznog planiranja uvrstila među prioritetne točke svog programa djelovanja.

2.2.

Komisijin prijedlog sadrži direktivu o izmjeni Direktive Vijeća 2011/16/EU kojom se uređuje administrativna suradnja među državama članicama u području oporezivanja, te dodatak kojim se utvrđuje popis obilježja koja bi mogla upućivati na praksu agresivnog poreznog planiranja.

2.3.

U prijedlogu direktive uvodi se zahtjev o izvješćivanju za institucije i stručnjake koji pružaju savjete o poreznom planiranju, na koje se u direktivi upućuje kao posrednike. To mogu biti porezni savjetnici, banke, agencije za određivanje rejtinga i ostali koji odgovaraju definiciji posrednika kao „svake osobe koja je odgovorna u odnosu na poreznog obveznika za osmišljavanje, plasiranje, organiziranje ili upravljanje primjenom prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje ili niza takvih aranžmana u okviru pružanja usluga koje se odnose na oporezivanje”. Pod određenim okolnostima obveza podnošenja informacija postaje odgovornost poreznog obveznika.

2.4.

Subjekti, pojedinci i poduzeća koji pružaju usluge savjetovanja u području poreznog planiranja imat će obvezu otkrivati prekogranične aranžmane ili nizove aranžmana o kojima se izvješćuje najkasnije pet dana nakon što je mehanizam stavljen na raspolaganje za primjenu. Informacije treba učiniti dostupnima relevantnim poreznim tijelima te će one podlijegati automatskoj razmjeni informacija među poreznim tijelima država članica. Automatska razmjena provodit će se na tromjesečnoj osnovi.

2.5.

Komisija smatra da će direktiva imati odvraćajući učinak na posrednike koji pružaju savjete o agresivnom poreznom planiranju te da će prorijediti prakse agresivnog poreznog planiranja.

2.6.

Komisija je razmotrila tri mogućnosti provedbe svojih političkih ciljeva: (neobvezujuću) preporuku državama članicama da uvrste obvezno otkrivanje u svoje nacionalno zakonodavstvo, kodeks postupanja za posrednike ili direktivu EU-a kojom se državama članicama nameće obveza uvođenja režima obveznog otkrivanja.

2.7.

Komisija je odlučila djelovati u vidu direktive kako bi zajamčila ujednačenu provedbu tih mjera usmjerenih na hvatanje ukoštac s agresivnim poreznim planiranjem u svim državama članicama. Inicijativa Komisije sukladna je 12. OECD-ovom projektu BEPS, kojim se preporučuje da se posrednike koji savjetuju poduzeća o agresivnom poreznom planiranju odvraća od djelovanja; njome se utvrđuje niz instrumenata za provođenje te mjere u praksi.

2.8.

Prijedlog Komisije temelji se na načelu dijaloga između poreznih obveznika i poreznih tijela te na načelu iskrene suradnje među njima na razini jedinstvenog tržišta. Mehanizam koji treba uspostaviti jest prethodno obavješćivanje o transakcijama potencijalno agresivnog poreznog planiranja, kojima bi se dodjeljivala četiri standardna tipa pokazatelja (ili „obilježja”), utvrđena u dodatku prijedloga direktive. Treba pojasniti da samo izvješćivanje o aranžmanu ne podrazumijeva automatsku pretpostavku o agresivnom poreznom planiranju, nego se njime otvara dijalog između poreznog obveznika i porezne jurisdikcije. Stoga se Komisija opredijelila za preventivni pristup, kojim bi se trebao umanjiti rizik od sankcija za porezne obveznike.

2.9.

U prijedlogu direktive Komisija je također uvela obvezu izravnog prethodnog izvješćivanja za same porezne obveznike kada se mehanizam ili transakcija potencijalno agresivnog poreznog planiranja provodi na temelju internog prijedloga i bez uključivanja ili savjetovanja posrednika, ili ako je posrednik/savjetnik obvezan klauzulom o povjerljivosti ili zaštićen nacionalnim zakonodavstvom ili profesionalnom tajnom, ili, ako posrednik ili savjetnik ne potpada pod nadležnost pojedine države članice.

3. Opće i posebne napomene

3.1.

EGSO pozdravlja i podržava odluku Europske komisije da se uhvati ukoštac s problemom posrednika koji omogućuju agresivno porezno planiranje. Ako se njihove aktivnosti učine transparentima uvođenjem obveze izvješćivanja predložene u prijedlogu direktive, posrednike će se odvratiti od toga da svojim klijentima nude mehanizme poreznog planiranja kojima se na umjetan način smanjuje iznos poreza koji plaćaju. Kao rezultat toga, direktivom će se ublažiti štetno smanjivanje poreznih osnovica država članica.

3.2.

Prijedlog direktive temelji se na pretpostavci o dobroj vjeri poreznih obveznika, a ne na namjeri da se izbjegne plaćanje poreza. Treba naglasiti da samo izvješćivanje o poreznim aranžmanima koji bi mogli predstavljati slučaj agresivnog poreznog planiranja ne znači nužno da se agresivno porezno planiranje doista dogodilo.

3.3.

Prijedlogom Komisije trebali bi se stvoriti jednaki tržišni uvjeti i porezna pravda između poduzeća koja imaju okvir za agresivno porezno planiranje i onih koja ga nemaju ali podliježu većem oporezivanju, kako bi se neutraliziralo smanjenje porezne osnovice u pojedinačnim državama članicama.

3.4.

3.5.

Treba izbjegavati široki niz tumačenja te je stoga potrebno da Komisija i države članice osiguraju preciznije smjernice kako bi taj prijedlog bio učinkovit. To je posebice slučaj kad je riječ o primjeni načela nepristrane transakcije OECD-ovih smjernica o transfernim cijenama.

3.6.

Nadalje, prijedlogom direktive ne nudi se rješenje za brojna pitanja, npr. pitanje načina primjene na porezne obveznike u digitalnom gospodarstvu uzimajući u obzir poteškoće pri utvrđivanju njihove fizičke prisutnosti kao poreznih obveznika u jurisdikcijama pojedinačnih država članica. Zatim, tu je i pitanje koje se odnosi na jasnoću kriterija utvrđenih u prijedlogu u svrhe jamčenja jedinstvenog pristupa za sva nacionalna pravila o sankcijama u slučajevima propusta izvješćivanja.

3.7.

EGSO smatra da je sveobuhvatnija procjena učinka neophodna kako bi se zajamčila proporcionalnost tog prijedloga direktive. Treba procijeniti koliko bi uvažavanje tih pravila bilo vremenski zahtjevno za porezne uprave i posrednike/poduzeća.

3.8.

Komisija predlaže da se pojedinačne države članice koriste alatom za automatsku razmjenu informacija (AEOI) kako bi se informacije o kojima posrednici izvješćuju učinile dostupnima za druge države članice. EGSO podržava prijedlog Komisije s obzirom na to da se postojećim pravnim odredbama državama članicama ne dozvoljava razmjena informacija u slučajevima kada saznaju za mehanizme utaja i/ili izbjegavanja plaćanja poreza.

3.9.

EGSO poziva Komisiju i države članice da zajamče pravodobnu i učinkovitu provedbu Direktive o mehanizmima rješavanja sporova (2).

3.10.

EGSO smatra da korištenjem mehanizama agresivnog poreznog planiranja neka poduzeća s prekograničnom djelatnošću znatan dio svoje dobiti koju ostvaruju u određenoj državi članici prebacuju u jurisdikcije s nižom stopom oporezivanja te na taj način umjetno smanjuju poreznu osnovicu dotičnih država članica i izazivaju ozbiljne poremećaje na unutarnjem tržištu. Odbor stoga podržava prijedlog Komisije da države članice u svojim nacionalnim zakonodavstvima predvide sankcije za kršenje navedene direktive, koje će biti važeće kako za posrednike tako i za porezne obveznike koji se koriste mehanizmima agresivnog poreznog planiranja.

3.11.

EGSO u tom kontekstu poziva Komisiju na uvođenje jasnih pravila u prijedlog direktive o utvrđivanju potencijalnih poticatelja odgovornosti među poreznim obveznicima i posrednicima koji se koriste mehanizmima agresivnog poreznog planiranja te također poziva Komisiju da državama članicama prepusti odluku o razini primijenjenih sankcija.

3.12.

Neophodno je da Europska komisija zajamči zaštitu europskog poduzetništva i slobodnog tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu, uključujući pravednu raspodjelu poreznog opterećenja. EGSO stoga potiče Komisiju da dinamički utvrdi područja u kojima se putem delegiranih akata mogu primijeniti kategorije obilježja koja upućuju na mehanizme agresivnog poreznog planiranja i koja su popisana u dodatku direktive.

3.13.

3.14.

EGSO pozdravlja odluku Komisije o pružanju logističke i tehničke potpore državama članicama za provedbu sigurnog središnjeg direktorija koji će se koristiti radi evidentiranja informacija koje podliježu administrativnoj suradnji. S obzirom na složenost nekih mehanizama agresivnog poreznog planiranja, EGSO preporučuje da Komisija također pruži potporu državama članicama u području osposobljavanja osoblja koje će biti zaduženo za evidentiranje i razmjenu predmetnih informacija.

3.15.

3.16.

EGSO traži od Komisije da prilagodi vremenski okvir za procjenu provedbe predmetne direktive u cilju izrade izvješća svake dvije godine te poziva da se izvješće učini javno dostupnim za europske porezne obveznike i građane. S obzirom na znatan administrativni napor, EGSO smatra da će se spomenutim dvogodišnjim izvješćem osigurati transparentnost ako se njime centraliziraju kvantitativni podaci, pri čemu se neće kršiti legitimna prava poduzeća.

Bruxelles, 18. siječnja 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Georges DASSIS

(1) LuxLeaks, Panamski i Rajski dokumenti.

(2) Prijedlog Direktive Vijeća o mehanizmima rješavanja sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem u Europskoj uniji i mišljenje EGSO-a „Poboljšanje mehanizama rješavanja sporova u slučajevima dvostrukog oporezivanja” (SL C 173 od 31.5.2017., str. 29.).