Sažetak

Procjena učinka Prijedloga Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? O kakvom je problemu riječ?

Dok Direktiva (EU) 2015/849 predstavlja ogroman korak naprijed u pogledu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma u EU-u, nedavni teroristički napadi i objave povezane s određenim nedostacima svjetskog financijskog sustava („papiri iz Paname”) odraz su potrebe za dodatnim koracima prema poboljšanju tog okvira. U tom se pogledu potrebno suočiti s pet problema povezanih s financiranjem terorizma:

(1)nejasni i neusklađeni zahtjevi dubinske analize stranke, što uzrokuje manjak učinkovitosti praćenja sumnjivih transakcija u koje su uključene treće zemlje visokog rizika;

(2)sumnjive transakcije koje se odvijaju uz pomoć virtualnih valuta vlasti ne nadziru u dovoljnoj mjeri;

(3)nedostatne mjere ublažavanja rizika povezanih s anonimnim instrumentima plaćanja s unaprijed uplaćenim sredstvima;

(4)ograničenja u omogućivanju financijsko-obavještajnim jedinicama (FOJ) da pravovremeno pristupe informacijama koje posjeduju obveznici te izvrše njihovu razmjenu;

(5)FOJ-evi nemaju pristup ili prekasno pristupaju informacijama o identitetu vlasnika bankovnih računa i računa za plaćanje.

Predložene izmjene usmjerene su i na probleme povezane s nedostatkom pristupa ažuriranim informacijama o stvarnom vlasništvu u odnosu na korporativne i pravne aranžmane.

Što se nastoji postići ovom inicijativom?

Očekuje se da će se predloženim izmjenama osigurati veća transparentnost, dok će se nadležnim tijelima pomoći u učinkovitom otkrivanju tokova financiranja kriminala i terorizma. Izmjenama bi se trebalo a. osigurati veću pravnu sigurnost obveznicima u odnosu na pojačane mjere dubinske analize stranke koje se trebaju primijeniti u vezi s visokorizičnim trećim zemljama, b. poboljšati otkrivanje sumnjivih transakcija s virtualnom valutom, c. umanjiti zlouporabu anonimnih instrumenata pretplaćanja, d. poboljšati pristup FOJ-ova informacijama koje posjeduju obveznici, kao i njihovu razmjenu, e. osigurati brz pristup relevantnim informacijama o identitetu vlasnika bankovnih računa i računa za plaćanje radi sprečavanja i otkrivanja transakcija povezanih s pranjem novca i financiranjem terorista, i f. pojačati transparentnost stvarnog vlasništva korporativnih i pravnih aranžmana.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a?

Cilj je ove inicijative omogućiti usklađen pristup radi brzog jačanja postojećeg okvira EU-a za sprečavanje pranja novca. Nedostatak učinkovitog preventivnog pravnog okvira u jednoj državi članici mogli bi iskoristiti kriminalci i teroristi, što bi moglo imati posljedice i na neku drugu državu članicu. Stoga je važno da postoji okvir usklađen na razini EU-a.

B. Rješenja

Koje su se zakonodavne i nezakonodavne mogućnosti politika razmatrale? Daje li se prednost određenoj mogućnosti? Zašto?

Komisija je razmatrala nezakonodavne mogućnosti poput oblikovanja „najboljih praksi” za nadilaženje praktičnih prepreka utvrđenih u vježbi evidentiranja koja je u tijeku te preporuka za države članice (prema načelu „poštuj ili objasni”). Međutim, tim bi se mogućnostima trebalo nadograditi, a ne zamijeniti zakonodavno djelovanje.

Razmotren je širok raspon regulatornih mogućnosti za rješavanje utvrđenih problema. Mogućnosti kojima se daje prednost u relevantnim područjima odabrane su da bi se ostvarila ravnoteža između postizanja ciljeva i mogućih negativnih utjecaja na sudionike na tržištu, pogotovo troškovi usklađivanja. Te mogućnosti obuhvaćaju: i. preskriptivan popis pojačanih mjera dubinske analize stranke koje moraju primijeniti obveznici u kombinaciji s ilustrativnim popisom protumjera, ii. uključivanje platformi za zamjenu virtualne valute i pružatelja usluge skrbničkog novčanika u okvir područja primjene Direktive u kombinaciji sa stvaranjem sustava dobrovoljne samoidentifikacije korisnika virtualne valute, iii. smanjenje anonimnosti za korištenje obnovljivih i neobnovljivih kartica s unaprijed uplaćenim sredstvima na internetu i smanjenje postojećeg praga za anonimne kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima licem u lice (s 250 EUR na 150 EUR), iv. pojašnjenje pravnih obveza FOJ-eva s obzirom na njihov pristup informacijama koje posjeduju obveznici te njihovu razmjenu, v. automatizirani središnji mehanizam na nacionalnoj razini kojim se omogućava identifikacija bankovnih računa i računa za plaćanje, i vi. mjere za poboljšanje transparentnosti i pristup informacijama o stvarnim vlasnicima korporativnih i pravnih aranžmana.

C. Učinci mogućnosti kojoj se daje prednost

Koje su prednosti najpoželjnije mogućnosti (ako ih ima, navesti samo glavne)?

Najpoželjnijim mogućnostima osigurat će se veća transparentnost, dok će se nadležnim tijelima pomoći u učinkovitom otkrivanju tokova financiranja kriminala i terorizma, a posebice:

omogućit će se veća pravna sigurnost za obveznike u poslovanju sa strankama u visokorizičnim trećim zemljama,

rješavat će se pitanja transparentnosti i ograničiti anonimnost određenih identificiranih instrumenata plaćanja (bez poništavanja koristi koje ti instrumenti pružaju u svojim uobičajenim načinima korištenja),

FOJ-evima će se dozvoliti pristup većoj količini informacija obveznika i brz pristup informacijama kojima se identificiraju vlasnici bankovnih računa i računa za plaćanje, čime će se izbjeći složeni skupni zahtjevi,

poboljšat će se pristup javnih tijela informacijama o stvarnom vlasništvu te tako pojačati transparentnost pravnih aranžmana i korporativnih struktura.

Koliki su troškovi najpoželjnije mogućnosti (ako ih ima, navesti samo glavne)?

Troškovi uzrokovani predloženim izmjenama znatno se razlikuju od jednog prijedloga do drugog. Predložena odredba za poboljšanje otkrivanja sumnjivih transakcija koje uključuju virtualnu valutu i povećanje transparentnosti tih transakcija uzrokovala bi trošak od približno 10 EUR po stranci.

Troškovi (npr. za uspostavljanje automatiziranih središnjih registara ili elektroničkih sustava za dohvat podataka) ovisit će o modelu (jednokratni troškovi u rasponu od 175 000 EUR do 1 200 000 EUR) i moraju se gledati u ukupnom kontekstu postizanja veće transparentnosti te bržeg i preciznijeg otkrivanja pranja novca i financiranja terorista. Uklanjanje ili smanjenje anonimnosti za kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima uzrokuje određene troškove povezane s poštovanjem obveza iz Direktive. Međutim, većina izdavatelja kartica s unaprijed uplaćenim sredstvima izdaje i neanonimne kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima te stoga već raspolaže osobljem i informatičkim sustavima potrebnima za ispunjavanje tih obveza.

Kako će to utjecati na poduzeća, MSP-e i mikropoduzeća?

Određena poduzeća, poput platformi za zamjenu virtualne valute i pružatelja usluga skrbničkog novčanika uključit će se u područje primjene Direktive, što će uzrokovati određeni trošak jer će ih to staviti pod sustav nadzora. Uklanjanje ili smanjenje anonimnosti za kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima također uzrokuje određene troškove.

Hoće li to bitno utjecati na nacionalne proračune i uprave?

Nacionalna će tijela imati troškove uspostavljanja automatiziranih središnjih registara ili sustava za dohvat elektroničkih podataka. Trošak će ovisiti o modelu i bit će utemeljen na doprinosu pet država članica, jednokratni troškovi takvih alata kreću se u rasponu između 175 000 EUR i 1 200 000 EUR, dok se godišnji ponavljajući troškovi kreću u rasponu od 3 000 EUR do 600 000 EUR.

Hoće li biti drugih bitnih učinaka?

D. Daljnje mjere

Kada će se politika preispitati?

Dvije do četiri godine nakon donošenja Direktive (EU) 2015/849 (tj. 26. lipnja 2019. – 26. lipnja 2021.).