Bruxelles, 29.4.2016.

SWD(2016) 143 final

RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE

SAŽETAK PROCJENE UČINKA

Priložen dokumentu

Prijedlog DIREKTIVE VIJEĆA

o provedbi Sporazuma sklopljenog među Općim udruženjem poljoprivrednih zadruga u Europskoj uniji (COGECA), Europskim savezom transportnih radnika (ETF) i Udruženjem nacionalnih organizacija ribolovnih poduzeća (EUROPÊCHE) od 21. svibnja 2012., kako je izmijenjen 8. svibnja 2013., o provedbi Konvencije o radu u ribolovu iz 2007. Međunarodne organizacije rada

{COM(2016) 235 final}
{SWD(2016) 144 final}


Sažetak

Proporcionalna procjena učinka na Sporazum socijalnih partnera EU-a o provedbi Konvencije o radu u ribolovu Međunarodne organizacije rada iz 2007.

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? O kakvom je problemu riječ?

Konvencija o radu u ribolovu (C188) Međunarodne organizacije rada (ILO) donesena je 2007. u cilju nadopune i ažuriranja međunarodnih standarda o radnim uvjetima u tom sektoru. Komisija je te godine pokrenula prvu fazu savjetovanja sa socijalnim partnerima EU-a u skladu s člankom 154. Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU). Socijalni partneri EU-a pozvani su da „razmotre mogućnosti pokretanja zajedničke inicijative kako bi se unutar EU-a promicala primjena odredaba nedavno donesene Konvencije o radu u ribolovu ILO-a.” Europski savez transportnih radnika (ETF), Udruženje nacionalnih organizacija ribolovnih poduzeća (Europêche) i Opće udruženje poljoprivrednih zadruga u EU-u (COGECA) sklopili su Sporazum 8. svibnja 2013. te su 10. svibnja 2013. zatražili od Komisije da ga prenese u zakonodavstvo EU-a (s pomoću direktive). Socijalni partneri EU-a željeli su u svojem Sporazumu spojiti odredbe pravne stečevine EU-a i Konvencije ILO-a C188.

Glavni utvrđeni problemi uključuju visok rizik od nesreća i profesionalnih bolesti te njihovu težinu, kao i njihovu učestalost koja je znatno viša nego u drugim gospodarskim sektorima. Posljedica toga je izostajanje s posla i prijevremeni odlazak iz sektora, čime se povećavaju troškovi za poslodavce i sustave socijalne sigurnosti. Glavni pokretači su sljedeći: 1. čimbenici povezani s radom: nesreće su često uzrokovane umorom zbog dugog radnog vremena, neodgovarajućih zdravstvenih i sigurnosnih ili radnih uvjeta; 2. spora ratifikacija: postojeći međunarodni ugovori o sigurnosti na plovilima nisu stupili na snagu zbog spore ratifikacije. Francuska je jedina država članica EU-a koja je ratificirala Konvenciju C188; 3. fragmentiranost: zakonodavstvom EU-a o radu i sigurnosti i zdravlju na radu, u kojem su propisana pravila primjenjiva na sve radnike, osigurava se fragmentirani okvir koji nije potpuno prilagođen posebnim radnim uvjetima u određenom sektoru. U pitanjima koja nisu obuhvaćena pravnom stečevinom EU-a, države članice uvele su vrlo različite nacionalne standarde.

Što se nastoji postići ovom inicijativom?

Opći cilj: poboljšati radne i životne uvjete ribara koji rade na plovilima koja plove pod zastavom države članice EU-a. Posebni ciljevi: 1. poboljšati zdravlje i sigurnost na radu ribara u cijelom EU-u i 2. uspostaviti konsolidirani pravni okvir prilagođen radnim uvjetima u sektoru morskog ribarstva.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a? 

Njime bi se osigurao konsolidirani pravni okvir EU-a za sektor morskog ribarstva usklađen s međunarodnim standardima, uključujući elemente koji trenutačno nisu uređeni na razini EU-a, poput uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za ribare ili prava na medicinsku skrb na plovilu. Ono se temelji na postojećim međunarodnim standardima i standardima EU-a za primjenu Ugovora EU-a. Okvirom EU-a stvorili bi se jednaki uvjeti u sektoru morskog ribarstva u svim državama članicama EU-a. Sporazumom će se pridonijeti ubrzanju ratifikacije međunarodnih ugovora. Njime će se ojačati i vodstvo EU-a u odnosu na države izvan EU-a i međunarodne organizacije u cilju poboljšanja usklađenosti s međunarodnim mjerama, uključujući poštovanje ljudskih prava te očuvanje živih morskih resursa i upravljanje njima.

B. Rješenja

Koje su se zakonodavne i nezakonodavne mogućnosti politika razmatrale? Daje li se prednost određenoj mogućnosti? Zašto?

Komisija može samo prihvatiti ili odbaciti zahtjev stranaka potpisnica u pogledu zakonodavnog akta za provedbu Sporazuma. Ona ne može izmijeniti tekst Sporazuma. Stoga je analiziran samo jedan politički pristup (tj. mjere propisane u Sporazumu) te je uspoređen s osnovnim scenarijem (tj. mogućnost koja isključuje daljnje djelovanje EU-a). Na temelju usporedbe mogućnosti može se zaključiti da se Sporazumom ostvaruju utvrđeni ciljevi uz razumne sveukupne troškove te da bi se on trebao provoditi s pomoću Direktive.

Tko podržava koju mogućnost?

Sporazum su sklopili socijalni partneri EU-a u sektoru morskog ribarstva.

Europski savez transportnih radnika (ETF): predstavlja radnike u sektoru morskog ribarstva i ima članove u 11 država članica (BE, BG, DE, DK, ES, FR, IT, NL, PL, PT i UK).

Europêche: okuplja poslodavce u sektoru, obrtnike i velike poslodavce iz 11 država članica (BE, DE, DK, ES, FR, EL, IT, NL, PL, SE i UK) i još dvije države koje imaju status promatrača (LV i LT).

COGECA: predstavlja opće i posebne interese europskih poljoprivrednih, šumarskih, ribarskih i poljoprivredno-prehrambenih zadruga i okuplja članove iz 11 nacionalnih organizacija (CY, DE, EE, ES, FR, EL, IE, IT, MT, NL i SI).

Zastupljeno je ukupno 16 država članica aktivnih u sektoru morskog ribarstva. Nadalje, u odboru EU-a za socijalni dijalog zastupljeno je osam država članica (ES, IT, PT, EL, FR, NL, PL i UK) koje čine 84 % sektora prema ukupnoj stopi zaposlenosti i 87 % prema ekvivalentu punog radnog vremena. Stoga se može zaključiti da su socijalni partneri koji su potpisali Sporazum reprezentativni za sektor i da mogu opravdano tražiti od Komisije da donese zakonodavni akt za provedbu Sporazuma u skladu s člankom 155. UFEU-a. Sve države članice glasale su za Konvenciju ILO-a C188 kad je donesena 2007. Francuska je jedina država članica EU-a koja ju je ratificirala. Nekoliko država članica EU-a (UK, NL, EE i DK) priprema se za ratifikaciju Konvencije.

C. Učinci mogućnosti kojoj se daje prednost

Koje su prednosti najpoželjnije mogućnosti (ako ih ima, navesti samo glavne)? 

Sporazumom će se poboljšati životni i radni uvjeti u sektoru morskog ribarstva u pogledu radnog vremena, najniže dobi, uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti, procjene rizika i medicinske skrbi na plovilu. Isto tako, njime će se stvoriti jednaki uvjeti za cijeli sektor uspostavom minimalnih standarda diljem EU-a. Glavne su prednosti prema skupinama dionika sljedeće:

kad je riječ o poslodavcima, smanjit će se učestalost nesreća i ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i povezanih troškova naknada, gubici u proizvodnji i fluktuacija zaposlenika. Procjenjuje se da će se smanjenjem broja profesionalnih bolesti ostvariti godišnja korist za poslodavce u iznosu od 200 000 EUR. Promjenama u pogledu učestalosti nesreća na radnome mjestu poslodavcima bi se moglo uštedjeti više od 400 000 EUR. Iz analize se može zaključiti da će se trend smanjivanja broja nesreća na radnome mjestu i profesionalnih bolesti nastaviti te da bi se u razdoblju od pet godina izbjeglo između 200 i 2 000 nesreća na radnome mjestu i između 300 i 1 300 slučajeva profesionalnih bolesti s ukupnim koristima za poslodavce između 0,2 milijuna EUR i 1,6 milijuna EUR za profesionalne bolesti te između 0,4 milijuna EUR i 3,8 milijuna EUR za nesreće,

kad je riječ o radnicima, smanjit će se rizik od nesreća ili bolesti pa tako i rizik od gubitka sposobnosti zarade te će im se omogućiti da dulje ostanu u sektoru. Povećat će se i privlačnost sektora mladima i kvalificiranim radnicima,

kad je riječ o nacionalnim nadležnim tijelima, time će se pridonijeti nižim davanjima za socijalno osiguranje i zdravstvenu skrb. Nacionalna nadležna tijela ostvarivat će koristi i nakon analiziranog petogodišnjeg razdoblja, a procjenjuje se da će ukupna korist u pogledu ušteda bolničkih troškova tijekom tog petogodišnjeg razdoblja iznositi između 0,2 milijuna EUR i 1,5 milijuna EUR.

Koliki su troškovi najpoželjnije mogućnosti (ako ih ima, navesti samo glavne)?

Općenito se ne očekuje znatno povećanje troškova tijekom provedbe Sporazuma. Neki su troškovi jednokratni (npr. troškovi povezani s provedbom Sporazuma u nacionalnom zakonodavstvu), a neki periodični (npr. troškovi povezani s uvjerenjima o zdravstvenoj sposobnosti koja će se morati povremeno obnavljati, troškovi repatrijacije itd.). Troškovi se razlikuju među državama članicama, ovisno o tome koliko je njihovo nacionalno zakonodavstvo već usklađeno sa Sporazumom.

Francuska je jedina država članica EU-a koja je ratificirala Konvenciju. Neke države članice (BE, DE, DK, EE, EL, FI, HR, LT, LV, NL i PL) uskladile su se s većinom odredaba iz Sporazuma i stoga će troškovi za te države članice biti ograničeni. Španjolska, Portugal, Italija i Ujedinjena Kraljevina morat će promijeniti neke vidove svojeg zakonodavstva (tj. izdavanje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti, pravo na repatrijaciju). Međutim, troškovi država članica koje će morati izmijeniti svoje nacionalno zakonodavstvo po radniku ili po poduzeću razmjerni su općem cilju koji se želi ostvariti. Procijenjeni trošak repatrijacije iznosi 10 000 EUR po repatrijaciji, što ukupno iznosi 0,1 milijun EUR godišnje. Procjenjuje se da će godišnji troškovi izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti iznositi ukupno 0,5 milijuna EUR godišnje.

Kako će to utjecati na poduzeća, mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća?

Gotovo 90 % poduzeća u ovom sektoru su mikropoduzeća sa samo jednim plovilom. Iako nema mnogo podataka, može se pretpostaviti da je većinom riječ o plovilima kojima upravljaju vlasnici (na koja se ne primjenjuju odredbe Sporazuma) ili kojima upravlja kapetan s posadom sastavljenom od jedne ili dvije samozaposlene osobe ili jednog ili dva zaposlenika na plovilu.

Učinak na mala poduzeća bit će ograničen na ona u kojima zaposlenici ili samozaposlene osobe rade zajedno sa zaposlenicima. Budući da su opći kvantitativni i kvalitativni učinci Sporazuma na poduzeća ograničenog značaja (iako je učinak na MSP-ove neizbježno veći), mala je vjerojatnost da će se njime smanjiti njihova konkurentnost. Nadalje, Sporazumom se državama članicama daje mogućnost njegove postupne provedbe u razdoblju od pet godina za određene kategorije ribara ili plovila.

Hoće li to znatno utjecati na nacionalne proračune i uprave?

Smanjenjem učestalosti nesreća i ozljeda na radu te profesionalnih bolesti pridonijet će se smanjenju troškova nacionalnih nadležnih tijela za socijalno osiguranje i zdravstvenu skrb. Osim ušteda na bolničkim troškovima (koje su prethodno navedene), teško je točno odrediti uštede povezane s liječenjem ozljeda na radu te profesionalnih bolesti.

Hoće li biti drugih bitnih učinaka? 

Budući da je značaj općeg kvantitativnog učinka Sporazuma na poduzeća ograničen, ne očekuje se učinak na potrošače u pogledu cijene ribe. Ne očekuje se da će zaposlenici postati samozaposlenim osobama.

D. Daljnje djelovanje

Kad će se politika preispitati?

Nakon savjetovanja s upravom i radnicima na europskoj razini, Europska komisija pratit će provedbu Direktive o provedbi Sporazuma. Europska komisija ocijenit će Direktivu o provedbi Sporazuma pet godina nakon njezina stupanja na snagu.