Sažetak

Procjena učinka Prijedloga direktive o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u pogledu razmjene podataka o državljanima trećih zemalja i u pogledu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? O kakvom je problemu riječ?

Postojeći elektronički sustav (ECRIS – Europski informacijski sustav kaznene evidencije) za razmjenu podataka o prethodnim osuđujućim presudama koje su protiv određene osobe izrekli kazneni sudovi u EU-u u svrhe pokretanja kaznenog postupka i, ako je to dopušteno nacionalnim zakonodavstvom, u druge svrhe, nije učinkovit kad je riječ o državljanima trećih zemalja. ECRIS ne sadržava mehanizam za jednostavno pronalaženje država članica koje imaju podatke iz kaznene evidencije državljana trećih zemalja. Države članice koje žele saznati takve podatke moraju poslati „bjanko” zahtjeve svim državama članicama, uključujući države koje nemaju tražene podatke (većina). Administrativno opterećenje uzrokovano odgovaranjem na „bjanko” zahtjeve utvrđeno je kao najskuplji element radnog postupka ECRIS-a (u procijenjenom iznosu do 78 milijuna EUR) ako bi države članice sustavno slale takve zahtjeve. Budući da ECRIS nije učinkovit kad je riječ o državljanima trećih zemalja, u praksi se države članice ne koriste svim njegovim mogućnostima ako žele saznati podatke o tim osobama. Stoga, potpuni podaci iz kaznene evidencije osuđenog državljanina treće zemlje nisu uvijek dostupni sudovima, tijelima kaznenog progona i drugim upravnim tijelima u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Ne postoje drugi kanali za razmjenu informacija koji su jednako učinkoviti ili još učinkovitiji.

Što se nastoji postići ovom inicijativom?

Opći ciljevi:

poboljšanje funkcioniranja zajedničkog područja sigurnosti i pravde boljom razmjenom informacija u kaznenim stvarima,

suzbijanje kriminala i poticanje sprječavanja kriminala (i u pogledu terorizma),

osiguravanje jednakog postupanja prema državljanima trećih zemalja i građanima EU-a radi učinkovite razmjene podataka iz kaznene evidencije.

Posebni ciljevi:

smanjenje broja nepotrebnih zahtjeva za podatke iz kaznene evidencije državljana trećih zemalja i time prouzročenih troškova,

češća razmjena podataka iz kaznene evidencije državljana trećih zemalja s pomoću ECRIS-a.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a? 

Očekuje se da će se inicijativom osigurati zajednički mehanizam usmjeren na standardiziranu, brzu, koordiniranu i učinkovitu razmjenu podataka o osuđujućim kaznenim presudama među državama članicama. Taj cilj ne mogu ostvariti države članice same već je potrebno usklađeno djelovanje svih država članica. Ne može se očekivati da će se neusklađenim djelovanjem na razini država članica ostvariti dovoljno snažan učinak za prevladavanje nedostataka sustava u njegovu sadašnjem obliku.

B. Rješenja

Koje su zakonodavne i nezakonodavne mogućnosti politika razmatrane? Daje li se prednost nekoj od njih? Zašto? 

Prva mogućnost: održavanje statusa quo.

Druga mogućnost: nezakonodavna mogućnost: dobrovoljan projekt među državama članicama za uspostavu učinkovitijeg mehanizma razmjene podataka iz kaznene evidencije državljana trećih zemalja koji bi sufinancirala Komisija.

Treća mogućnost (najpoželjnija): zakonodavna mogućnost: mehanizam pretraživanja za utvrđivanje država članica koje imaju podatke iz kaznene evidencije državljanina treće zemlje, a koji se sastoje od podataka o identitetu osuđenog državljanina treće zemlje (filtar za indekse) i koji se može pretraživati s pomoću mehanizma „pronađen rezultat / nije pronađen rezultat”. Filtar za indekse bio bi anonimiziran i proslijeđen svim drugim državama članicama omogućujući im neovisno pretraživanje u vlastitim prostorijama. „Pronađen rezultat” značio bi da su utvrđene države članice koje posjeduju podatke iz kaznene evidencije određenog državljanina treće zemlje. Svi se podaci potom mogu zatražiti preko uspostavljenog ECRIS-a.

Četvrta mogućnost: ista kao i treća mogućnost, ali podaci o indeksima pohranjivali bi se u središnjem tijelu EU-a i ne bi bili anonimizirani.

Treća je mogućnost najpoželjnija jer se njome nudi mehanizam za učinkovito utvrđivanje država članica koje imaju podatke iz kaznene evidencije određenog državljanina treće zemlje. Budući da treća mogućnost podrazumijeva pravnu obvezu za sve države članice, njome će se zajamčiti zajednički pristup. Ona ne zahtijeva uspostavu dodatnog sustava na razini EU-a i zato je ekonomičnija od četvrte mogućnosti.

Tko podržava koju mogućnost?

Sve države članice podržavaju regulatornu mogućnost. Velika većina država članica mogla bi podržati treću mogućnost ako bi potrebna dodatna programska oprema mogla biti jednostavno integrirana u postojeće mreže na nacionalnoj razini i ako bi bila dostupna financijska potpora. Nekoliko država članica podržava četvrtu mogućnost. Dionici u području temeljnih prava uviđaju prednosti decentraliziranog sustava nad centraliziranim sustavom.

C. Učinci najpoželjnije mogućnosti

Koje su prednosti najpoželjnije mogućnosti (ako ih ima, navesti samo glavne)?

Ne postoji znatan izravan utjecaj na gospodarstvo, društvo ili okoliš.

Koliki su troškovi najpoželjnije mogućnosti (ako ih ima, navesti samo glavne)?

Procijenjeni troškovi uspostave su sljedeći:

– za EU: 1 089 000 EUR,

– za 28 država članica: 768 000 EUR,

– ukupni troškovi uspostave: 1 857 000 EUR.

Procijenjeni tekući troškovi (tekući godišnji troškovi održavanja i administrativni troškovi) su sljedeći:

– za EU: 668 000 EUR,

– za 28 država članica: očekuje se da će se ti troškovi postupno povećati tijekom godina, počevši od 5 304 000 EUR do najviše 12 804 000 EUR,

– očekuje se da će se ukupni tekući troškovi (troškovi 28 država članica i EU-a) postupno povećati tijekom godina, počevši od 5 972 000 EUR do najviše 13 472 000 EUR.

Kako će to utjecati na poduzeća, mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća?

To na njih neće imati nikakav utjecaj.

Hoće li to znatno utjecati na državne proračune i uprave?

Vidjeti prethodno navedeno pod „troškovima najpoželjnije mogućnosti”.

Hoće li biti drugih bitnih učinaka? 

Neće biti drugih bitnih učinaka.

D. Daljnje mjere

Kad će se ova politika preispitati?

Dvije godine nakon donošenja pravnog instrumenta.