EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 28.9.2016.
COM(2016) 622 final
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju
zahtjeva Estonije – EGF/2016/003 EE//nafta i kemikalije
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 28.9.2016.
COM(2016) 622 final
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju
zahtjeva Estonije – EGF/2016/003 EE//nafta i kemikalije
OBRAZLOŽENJE
KONTEKST PRIJEDLOGA
1.Pravila koja se primjenjuju na financijske doprinose iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) utvrđena su Uredbom (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006 1 (dalje u tekstu: Uredba o EGF-u).
2.Dana 11. svibnja 2016. Estonija je podnijela zahtjev EGF/2016/003 EE/nafta i kemikalije za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja 2 u ekonomskim sektorima razvrstanima u odjeljak 19 (Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda) i odjeljak 20 (Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda) NACE-a Rev. 2 u Estoniji.
3.Nakon procjene tog zahtjeva Komisija je u skladu sa svim primjenjivim odredbama Uredbe o EGF-u zaključila da su ispunjeni uvjeti za dodjelu financijskog doprinosa iz EGF-a.
SAŽETAK ZAHTJEVA
|
Zahtjev za dodjelu sredstava iz EGF-a |
EGF/2016/003 EE/nafta i kemikalije |
|
Država članica |
Estonija |
|
Predmetne regije (druga razina NUTS-a 3 ) |
EE00- Eesti 4 |
|
Datum podnošenja zahtjeva |
11. svibnja 2016. |
|
Datum potvrde primitka zahtjeva |
11. svibnja 2016. |
|
Datum podnošenja zahtjeva za dodatne informacije |
25. svibnja 2016. |
|
Rok za dostavu dodatnih informacija |
6. srpnja 2016. |
|
Rok za dovršetak procjene |
28. rujna 2016. |
|
Intervencijski kriterij |
članak 4. stavak 2. Uredbe o EGF-u |
|
Broj predmetnih poduzeća |
3 |
|
Sektor ekonomske djelatnosti (odjeljak NACE-a Rev. 2) 5 |
Odjeljak 19 (Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda) Odjeljak 20 (Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda) |
|
Referentno razdoblje (devet mjeseci): |
1. kolovoza 2015. – 1. svibnja 2016. |
|
Ukupni broj otpuštanja |
1 550 |
|
Ukupni broj prihvatljivih korisnika |
1 550 |
|
Ukupni broj ciljanih korisnika |
800 |
|
Broj ciljanih mladih ljudi koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (NEET) |
0 |
|
Proračun za usluge prilagođene potrebama (EUR) |
1 740 070 |
|
Proračun za provedbu EGF-a 6 (EUR) |
145 527 |
|
Ukupni proračun (EUR) |
1 885 597 |
|
Doprinos iz EGF-a (60 %) (EUR) |
1 131 358 |
PROCJENA ZAHTJEVA
Postupak
4.Estonija je podnijela zahtjev EGF/2016/003 EE/nafta i kemikalije 11. svibnja 2016., u roku od 12 tjedana od datuma kad su ispunjeni intervencijski kriteriji utvrđeni člankom 4. Uredbe o EGF-u. Komisija je 11. svibnja 2016. potvrdila primitak zahtjeva te je 25. svibnja 2016. od Estonije zatražila dodatne informacije. Te dodatne informacije dostavljene su u roku od šest tjedana od podnošenja zahtjeva. Rok od 12 tjedana od dana primitka potpunog zahtjeva u kojem bi Komisija trebala dovršiti procjenu usklađenosti zahtjeva s uvjetima za pružanje financijskog doprinosa istječe 28. rujna 2016.
Prihvatljivost zahtjeva
Predmetna poduzeća i korisnici
5.Zahtjev se odnosi na 1 550 radnika koji su proglašeni viškom u ekonomskim sektorima razvrstanima u odjeljak 19 (Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda) i odjeljak 20 (Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda) NACE-a Rev. 2.
|
Poduzeća i broj otpuštanja u referentnom razdoblju |
|||
|
Eesti Energia AS |
532 |
||
|
Nitrofert AS |
421 |
||
|
Viru Keemia Grupp AS (VKG) |
597 |
||
|
|
Ukupni broj otpuštanja: |
1 550 |
|
|
Ukupni broj samozaposlenih osoba koje su prestale obavljati svoju djelatnost: |
0 |
||
|
Ukupni broj prihvatljivih radnika i samozaposlenih osoba: |
1 550 |
||
Intervencijski kriteriji
6.Estonija je podnijela zahtjev na temelju intervencijskih kriterija iz članka 4. stavka 2., odstupajući od kriterija iz članka 4. stavka 1. točke (b) Uredbe o EGF-u, kojima se propisuje da najmanje 500 radnika bude proglašeno viškom u referentnom razdoblju od devet mjeseci u poduzećima koja djeluju u istom ekonomskom sektoru definiranom u odjeljku NACE-a Rev. 2 i smještenima u jednoj regiji ili u dvjema susjednim regijama razine NUTS 2 u državi članici.
7.Za taj je zahtjev referentno razdoblje od devet mjeseci trajalo od 1. kolovoza 2015. do 1 svibnja 2016.
Izračun broja otpuštanja i prestanaka djelatnosti
8.Broj otpuštanja tijekom referentnog razdoblja izračunat je na sljedeći način:
–689 otpuštanja od datuma na koji je poslodavac, u skladu s člankom 3. stavkom 1. Direktive Vijeća 98/59/EZ 7 , u pisanom obliku obavijestio nadležno javno tijelo o planiranom kolektivnom otpuštanju. Prije nego što je Komisija dovršila svoju procjenu Estonija je potvrdila da je tih 689 otpuštanja uistinu provedeno,
–471 otpuštanje od datuma na koji je poslodavac obavijestio radnika o otpuštanju ili raskidu ugovora o radu,
–390 otpuštanja od datuma stvarnog raskida ugovora o radu ili njegova isteka.
Prihvatljivi korisnici
9.Ukupan broj prihvatljivih korisnika iznosi 1 550.
Veza između otpuštanja i velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine prouzročenih globalizacijom
10.Kako bi se uspostavila veza između otpuštanja i velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine prouzročenih globalizacijom, Estonija je ustvrdila da ima malo otvoreno gospodarstvo koje se uvelike oslanja na izvoz robe i usluga (gotovo 80 % nacionalnog BDP-a tijekom 2015. u usporedbi s 43,5 %, koliko taj udio iznosi u 28 država članica EU-a). Estonsko gospodarstvo ozbiljno je pogođeno nedavnim previranjima na svjetskom tržištu nafte i općenitim lošijim položajem Europe u okviru međunarodne trgovine. Osobito je pogođen okrug Ida-Virumaa na sjeveroistoku Estonije, ne samo zbog svojega geopolitički udaljenog položaja na granici s Rusijom nego ponajprije zbog visoke koncentracije industrijskih grana koje ovise o cijenama nafte i plina u tom području. Dva sektora koja su predmet ovog zahtjeva pogođena su na različite načine.
11.Što se tiče sektora proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnja mineralnih gnojiva izrazito je energetski intenzivna (cijene plina čine do 80 % ukupnih troškova proizvodnje). Zbog velikog porasta cijena prirodnog plina regije izvan Europe s niskim cijenama plina imaju konkurentnu prednost i omogućuju proizvodnju gnojiva po znatno nižim cijenama nego što je to slučaj u Europi. Viši standardi zaštite okoliša također su imali negativan učinak na konkurentnost sektora u Europi. Udio EU-a u globalnoj proizvodnji kemikalija pao je s 30,9 posto, koliko je iznosio 2004., na 17 % u 2014. EU je postupno izgubio vodeći položaj u globalnoj prodaji kemikalija te je taj položaj preuzela Kina, koja je u istom razdoblju povećala svoj udio s 9 % na gotovo 35 %. I ostatak Azije povećao je udio na tržištu, kao i SAD, gdje je dostupnost jeftinog plina iz škriljevca također proizvodnju učinila relativno jeftinom. 8
12.Što se tiče sektora proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, posebice proizvodnja nafte iz škriljevca ovisi o globalnim cijenama nafte. Budući da je proizvodnja nafte iz škriljevca razmjerno skupa, proizvodnja je gospodarski isplativa samo kad su cijene nafte visoke. 9 Prema podacima estonskog ureda za statistiku Statistics Estonia, estonski je izvoz mineralnih goriva zbog pada cijena nafte smanjen tijekom prva dva mjeseca 2016. godine za 25 % u usporedbi s istim razdobljem u prethodnoj godini.
13.Sektor proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda dosad nije bio predmetom zahtjeva za dodjelu sredstava iz EGF-a. Sektor proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda bio je predmetom jednog zahtjeva za dodjelu sredstava iz EGF-a 10 , koji se temeljio na učincima globalizacije na trgovinu.
Događaji koji su uzrok otpuštanja i prestanaka djelatnosti
14.U srpnju 2015. društvo Nitrofert, koje se bavi proizvodnjom amonijaka i uree, zatvorilo je svoje proizvodno postrojenje. Odluka je donesena zbog znatnog porasta cijena prirodnog plina i pada cijena mineralnih gnojiva prouzročenog većinom pojačanom globalnom konkurencijom, ponajprije iz Azije. Društvo Nitrofert ima teškoće od 2009. godine, kada je donesena prva odluka o prekidu proizvodnje. Nakon toga proizvodnja je ponovno pokrenuta, ali je samo jednu godinu poslije ponovno obustavljena. Budući da nije bilo znakova mogućeg poboljšanja stanja, donesena je odluka o raskidu ugovora o radu potpisanih sa svim 421 zaposlenikom proglašenim viškom.
U listopadu 2015. društvo Eesti Energia, vodeće baltičko poduzeće za energetske usluge i najveće poduzeće na svijetu koje radi s naftom iz škriljevca, odlučio je smanjiti proizvodnju nafte iz škriljevca zbog drastičnog pada dobiti prouzročenog nižim cijenama nafte. Odluka je dovela do kolektivnog raskida ugovora o radu 114 zaposlenika. Tijekom narednih mjeseci još je 418 radnika proglašeno viškom.
Treće trgovačko društvo obuhvaćeno zahtjevom jest Viru Keemia Grupp (VKG), proizvođač nafte iz škriljevca iz okruga Ida-Virumaa, koje je suočeno sa sličnim problemima nastalima zbog pada cijena nafte. Društvo VKG zatvorilo je postrojenje u siječnju 2016., što je dovelo do toga da je 597 radnika proglašeno viškom.
Predviđene posljedice otpuštanja za lokalno, regionalno ili nacionalno gospodarstvo i zaposlenost
15.Očekuje se da će otpuštanja imati znatan učinak na lokalno i regionalno gospodarstvo i zaposlenost. Oštar pad proizvodnje nafte iz škriljevca ima daljnje učinke prelijevanja na druge sektore, kao što su energetski sektor, proizvodnja, rudarstvo i eksploatacija. U rudarstvu je proizvodnja pala za 40 % zbog pada u vađenju nafte iz škriljevca uslijed niske cijene nafte i proizvoda od nafte iz škriljevca.
16.Okrug Ida-Virumaa suočava se s ozbiljnim izazovima zbog svojeg položaja i stanovništva. Nalazi se u udaljenom dijelu sjeveroistočne Estonije, na obali Baltičkog mora, otprilike 200 kilometara istočno od bogate regije glavnog grada, što je prevelika udaljenost da bi radnici mogli putovati na posao. Regija na istoku graniči s Ruskom Federacijom. S obzirom na niske plaće i trenutačno gospodarsko stanje u Rusiji te ograničenja u pogledu radnih dozvola, prekogranično putovanje na posao također nije alternativno rješenje. Okruzi s kojima graniči na zapadu i jugu rijetko su naseljena poljoprivredna područja. No okrug Ida-Virumaa najurbaniziranija je regija u Estoniji. Više od 80 % stanovništva živi u gradovima, koji su najčešće monokulturna naselja formirana oko jednog ili dva velika proizvodna postrojenja.
17.Otprilike 80 % stanovništva okruga Ida-Virumaa po svojem su etničkom podrijetlu Rusi koji su naselili to područje u vrijeme vladavine Sovjetskog Saveza i zaposlili se u tada novoosnovanim sovjetskim proizvodnim postrojenjima. Mnogi od njih nemaju estonsko državljanstvo, a ruski im je materinski i često jedini jezik.
18.Nakon proglašenja neovisnosti regija se suočila s posebnim izazovima u pogledu tržišta rada zbog raspada ili restrukturiranja velikih industrijskih postrojenja osnovanih tijekom sovjetske okupacije. To je dovelo do znatno viših stopa nezaposlenosti u regiji (2015. godine stopa nezaposlenosti u regiji iznosila je 11,7 %, u usporedbi s nacionalnim prosjekom od 6,2 %). Budući da ruski nije službeni jezik u Estoniji, samo osobe koje dobro govore estonski jezik imaju priliku pronaći posao u drugim regijama Estonije ili u novim poduzećima koja ulažu u okrug Ida-Virumaa. Nepoznavanje službenog jezika i kulturne razlike glavne su prepreke za otpuštene radnike koji traže posao u drugim dijelovima zemlje, ali i za poduzeća koja žele ulagati u regiju ili osobe koje dolaze živjeti u regiju.
19.Broj stanovnika regije, koji je 2015. iznosio 150 000, predstavlja samo 9,5 % nacionalne radne snage, ali čak 17,3 % nezaposlenih osoba u Estoniji. S obzirom na ukupno teško stanje u pogledu zaposlenosti u regiji, uključujući ograničen broj slobodnih radnih mjesta (stopa slobodnih radnih mjesta, koja predstavlja udio slobodnih radnih mjesta u ukupnom broju radnih mjesta, u četvrtom tromjesečju 2015. iznosila je 0,8 % za okrug Ida-Virumaa, dok je estonski prosjek iznosio 1,2 %) 11 , kolektivna otpuštanja radnika relativno sličnog tehnološkog profila koji traže slične poslove otežavaju oporavak tržišta rada.
20.Izrađena je strategija za regionalni razvoj, koja je predstavljena u akcijskom planu za okrug Ida-Virumaa za razdoblje 2015. –2020. 12 . Logistika i turizam utvrđeni su kao sektori u kojima je moguć rast te su pokrenuti infrastrukturni projekti u svrhu poticanja rasta i stvaranja temelja za uvođenje raznolikosti u gospodarsku strukturu. Ostali sektori koji imaju mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta jesu proizvodnja drvne sirovine, metala i građevnog materijala. U predloženom paketu mjera prilagođenih potrebama, za koje se traži sufinanciranje sredstvima iz EGF-a, nude se mjere osposobljavanja kojima se otpuštene radnike želi pripremiti za te sektore koji bilježe rast te se time u potpunosti podržava akcijski plan
Objašnjenje izvanrednih okolnosti na kojima se temelji prihvatljivost zahtjeva
21.Kako je prethodno navedeno, s obzirom na njegovu udaljenost i jedinstvenu demografsku situaciju, okrug Ida-Virumaa može se smatrati malim tržištem rada. Nadalje, Estonija tvrdi da je svakako morala podnijeti zahtjev u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe o EGF-u u vezi sa sektorom proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda. U tom je sektoru zahvaćeno samo jedno društvo, ali broj otpuštenih radnika nije dosegao prag za podnošenje zahtjeva u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a). Iako je do otpuštanja došlo u dvama različitim ekonomskim sektorima definiranima na razini odjeljka NACE-a Rev. 2, Estonija je odlučila kombinirati otpuštanja u jedan regionalni zahtjev, umjesto da podnese dva odvojena zahtjeva, jer je do otpuštanja došlo na istom mjestu i tijekom istog razdoblja, a otpušteni radnici imaju vrlo slične profile. Zbog toga ne samo da se zahtjevom u kojem su iznimno objedinjena otpuštanja u dvama različitim sektorima, bez izravne poveznice između otpuštanja, i do kojih je došlo na istom tržištu rada u određenom trenutku, smanjuje administrativno opterećenje, nego se pružaju učinci sinergije te se omogućuje poduzimanje zajedničkih mjera za otpuštene radnike u obama sektorima.
Ciljani korisnici i predložene mjere
Ciljani korisnici
22.Predviđa se da će u mjerama sudjelovati 800 otpuštenih radnika. Glavni razlog za relativno mali broj ciljanih korisnika jest činjenica da su mjere usmjerene na radnike koji su proglašeni viškom, a za koje je utvrđeno da su osobito ranjivi na tržištu rada. Neki su radnici izjavili da nisu dostupni za sudjelovanje u mjerama. S obzirom na vrijeme proteklo između prvih otpuštanja i početka provedbe mjera, Estonija očekuje da će neke manje osjetljive osobe uspjeti pronaći posao prije početka provedbe mjera. Podjela radnika za koje se predviđa da će sudjelovati u mjerama prema spolu, državljanstvu i dobnoj skupini:
|
Kategorija |
Broj
|
||
|
Spol: |
muškarci: |
565 |
(70,6 %) |
|
žene: |
235 |
(29,4 %) |
|
|
Državljanstvo: |
građani EU-a: |
294 |
(36,8 %) |
|
građani ostalih zemalja: |
506 |
(63,3 %) |
|
|
Dobna skupina: |
15 – 24 godine: |
31 |
(3,9 %) |
|
25 – 29 godina: |
47 |
(5,9 %) |
|
|
30 – 54 godine: |
380 |
(47,5 %) |
|
|
55 – 64 godine: |
334 |
(41,8 %) |
|
|
stariji od 64 godine: |
8 |
(1 %) |
|
Prihvatljivost predloženih mjera
23.Usluge prilagođene potrebama koje će se osigurati otpuštenim radnicima sastoje se od sljedećih mjera:
–Potpora formalnom obrazovanju – Plaćanje troškova osposobljavanja: Ova je mjera usmjerena na nezaposlene osobe koje počinju ili nastavljaju formalno školovanje kako bi ga dovršile, nadogradile vještine ili se osposobljavale. Predviđeno najdulje trajanje iznosi 2,5 godine.
–Naknada troškova osposobljavanja za poslodavce: Primjenjuje se ako je poslodavac zaposlio jednog od ciljanih korisnika. Fond za osiguranje za slučaj nezaposlenosti (PES) može (u skladu s prethodnim sporazumom postignutim s poslodavcem) nadoknaditi 50 % troškova osposobljavanja, u iznosu od najviše 1 250 EUR. Programi osposobljavanja moraju se provoditi tijekom provedbenog razdoblja. Tom su mjerom obuhvaćeni i troškovi ishođenja dokaza o kvalifikacijama.
–Osposobljavanje za tržište rada: Ta će mjera trajati najviše jednu godinu, ali programi moraju biti dovršeni do kraja provedbenog razdoblja. Ti programi ne pružaju samo strukovno obrazovanje usmjereno na stjecanje određenih vještina nego i na stjecanje općih ili osobnih poslovnih vještina (kao što su računalne vještine, osposobljavanje za poduzetništvo). Osoba neće moći istovremeno sudjelovati u programima osposobljavanja za tržište rada i programima formalnog obrazovanja. Mjera osposobljavanja za tržište rada obuhvaća troškove ishođenja dokaza o kvalifikacijama, uključujući potvrde o strukovnim kompetencijama ili vozačku dozvolu, kao i troškove povezane s državnim troškovima njihova ishođenja.
–Izobrazba iz estonskog jezika: svi ciljani korisnici moći će sudjelovati u programu izobrazbe, uključujući osobe koje su već pronašle novi posao, ali moraju poboljšati svoje poznavanje estonskog jezika kako bi pronašle održivo zaposlenje.
–Radna praksa: usmjerena je na pružanje praktičnog iskustva ciljanim korisnicima. Pružaju je poslodavci u svrhu poboljšanja znanja i vještina potrebnih za ponovni ulazak na tržište rada što je prije moguće.
–Savjetovanje u vezi s dugom: glavna svrha ove mjere jest poučavanje načina na koji se nositi sa smanjenim prihodima i ozbiljnim financijskim obvezama. Važna je za ponovnu integraciju na tržište rada i prihvaćanje novog posla za moguću manju plaću.
–Psihološko savjetovanje: ova mjera pruža usluge psihološkog savjetovanja radi uklanjanja osobnih izazova i prepreka zapošljavanju s kojima se mogu suočavati otpušteni radnici.
–Naknada za sudjelovanje u formalnom obrazovanju: Tijekom sudjelovanja u obrazovnim mjerama svi će sudionici primati naknadu u iznosu od 260 EUR mjesečno. Kako bi se osobe potaknulo da počnu i/ili nastave svoje formalno obrazovanje, naknada će se isplaćivati tijekom cijelog trajanja obrazovnih programa, ali samo do kraja provedbenog razdoblja. Ako sudionik pronađe posao, ali želi dovršiti obrazovanje uz rad, naknada se smanjuje na 130 EUR mjesečno.
–Školarina, putni troškovi i naknada za smještaj tijekom učenja estonskog jezika: ako program učenja estonskog jezika pohađa nezaposlena osoba, plaćaju se školarina, putni troškovi i naknada za smještaj.
–Naknada za mobilnost: isplaćuje se nezaposlenim osobama koje nisu pronašle prikladan posao u blizini svojeg doma i/ili osobama koje rade najmanje 20 kilometara od svojeg prebivališta. Naknada se isplaćuje tijekom prvih šest mjeseci nakon početka novog posla, ali ne dulje od trajanja projekta. U slučaju ugovora na određeno vrijeme naknada se također plaća tijekom prvih šest mjeseci, ali ne može se plaćati dulje od polovine trajanja ugovora. Naknada iznosi 0,1 EUR po kilometru, do najviše 300 EUR po kalendarskom mjesecu. Plaćanja se računaju na temelju najkraće udaljenosti između prebivališta i mjesta rada.
24.Navedene predložene mjere aktivne su mjere na tržištu rada u okviru prihvatljivih mjera utvrđenih člankom 7. Uredbe o EGF-u. Te mjere nisu zamjena za pasivne mjere socijalne zaštite.
25.Estonija je dostavila tražene podatke o mjerama koje su na temelju nacionalnog zakonodavstva ili kolektivnih ugovora obvezne za predmetno poduzeće. Potvrdila je da financijski doprinos iz EGF-a neće biti zamjena za te mjere.
26.Paket predloženih mjera u skladu je s potrebama utvrđenima u strategiji Estonije za regionalni razvoj u razdoblju 2014. –2020. 13 , kao i u akcijskom planu za okrug Ida-Virumaa za razdoblje 2015. – 2020 14 . Nadalje, Estonija izjavljuje da je koordinirani paket mjera sukladan s prijelazom na održivo gospodarstvo koje se temelji na ekonomičnom korištenju resursa i da pokazuje veliki potencijal za njegovo postizanje.
Predviđeni proračun
27.Predviđeni ukupni troškovi iznose 1 885 597 EUR, u što su uključeni rashodi za usluge prilagođene potrebama u iznosu od 1 740 070 EUR i rashodi za aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te nadzora i izvješćivanja u iznosu od 145 527 EUR. Estonija izjavljuje da će sama snositi gotovo sve troškove pripremnih mjera te aktivnosti informiranja i promidžbe.
28.Ukupni financijski doprinos zatražen iz EGF-a iznosi 1 131 358 EUR (60 % ukupnih troškova).
|
Mjere |
Predviđeni broj sudionika |
Predviđeni trošak po sudioniku
|
Predviđeni ukupni troškovi (u EUR) |
|
Usluge prilagođene potrebama (mjere na temelju članka 7. stavka 1. točaka (a) i (c) Uredbe o EGF-u) |
|||
|
Potpora formalnom obrazovanju – Plaćanje troškova formalnog obrazovanja |
47 |
5 750 |
270 250 |
|
Naknada troškova osposobljavanja za poslodavce |
129 |
338 |
43 661 |
|
Osposobljavanje za tržište rada |
379 |
851 |
322 704 |
|
Učenje estonskog jezika |
451 |
944 |
425 523 |
|
Radna praksa |
273 |
649 |
177 117 |
|
Savjetovanje u vezi s dugom |
51 |
116 |
5 901 |
|
Psihološko savjetovanje |
50 |
416 |
20 791 |
|
Međuzbroj (a): Postotak paketa usluga prilagođenih potrebama |
– |
1 265 947 |
|
|
(72,75 %) |
|||
|
Naknade i poticaji (mjere na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o EGF-u) |
|||
|
Naknada za sudjelovanje u formalnom obrazovanju |
47 |
4 181 |
196 521 |
|
Školarina, putni troškovi i naknada za smještaj tijekom učenja estonskog jezika |
301 |
393 |
118 177 |
|
Naknada za mobilnost |
175 |
911 |
159 425 |
|
Međuzbroj (b): Postotak paketa usluga prilagođenih potrebama |
– |
474 123 |
|
|
(27,25 %) |
|||
|
Mjere na temelju članka 7. stavka 4. Uredbe o EGF-u |
|||
|
1. Pripremne aktivnosti |
– |
100 |
|
|
2. Upravljanje |
– |
109 635 |
|
|
3. Informiranje i promidžba |
– |
400 |
|
|
4. Nadzor i izvješćivanje |
– |
35 392 |
|
|
Međuzbroj (c): Postotak ukupnih troškova: |
– |
145 527 |
|
|
(7,7 %) |
|||
|
Ukupni troškovi (a + b + c): |
– |
1 885 597 |
|
|
Doprinos iz EGF-a (60 % ukupnih troškova) |
– |
1 131 358 |
|
29.Troškovi mjera koje su u prethodnoj tablici utvrđene kao mjere na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o EGF-u ne premašuju 35 % ukupnih troškova usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama. Estonija je potvrdila da te mjere ovise o aktivnom sudjelovanju ciljanih korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja.
Razdoblje prihvatljivosti rashoda
30.Estonija je 1. srpnja 2016. ciljanim korisnicima počela pružati usluge prilagođene potrebama. Stoga će rashodi za mjere zadovoljavati uvjete za financijski doprinos iz EGF-a u razdoblju od 1. srpnja 2016. do 1. srpnja 2018., uz iznimku mjere formalnog obrazovanja duljeg od dvije godine, koja će biti prihvatljiva do 1. siječnja 2019.
31.Estonija od 11. svibnja 2016. snosi administrativne troškove za provedbu EGF-a. Stoga su rashodi za aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te nadzora i izvješćivanja prihvatljivi za financijski doprinos iz EGF-a od 11. svibnja 2016. do 1. siječnja 2019.
Komplementarnost s mjerama koje se financiraju iz nacionalnih fondova ili fondova Unije
32.Izvor nacionalnog sufinanciranja jest Zaklada za usluge i doprinose za tržište rada, iz koje estonski Fond za osiguranje za slučaj nezaposlenosti (PES) provodi aktivne mjere usmjerene na tržište rada u Estoniji. Dodatna sredstva osigurana su iz državnog proračuna kao izvor pretfinanciranja.
33.Estonija je potvrdila da se za navedene mjere za koje prima financijski doprinos iz EGF-a neće primati i financijski doprinos iz drugih financijskih instrumenata Unije.
Postupci za savjetovanje s ciljanim korisnicima, njihovim predstavnicima ili socijalnim partnerima te s lokalnim i regionalnim tijelima
34.Estonija je navela da je usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama sastavljen u dogovoru sa svim dionicima, uključujući socijalne partnere, poduzeća i javne službe za zapošljavanje. Sindikati i udruga poslodavaca okruga Ida-Virumaa 15. veljače 2016. organizirali su okrugli stol radi pronalaska rješenja za trenutačnu krizu. Nakon toga, početkom travnja 2016. održan je sastanak u Ministarstvu socijalnih pitanja na kojemu se raspravljalo o mogućnosti podnošenja zahtjeva za sufinanciranje sredstvima iz EGF-a. Na sastanku na visokoj razini sudjelovali su predstavnici Estonskog saveza sindikata, Estonskog saveza poslodavaca, Ministarstva gospodarska i komunikacija te Estonskog Fonda za osiguranje za slučaj nezaposlenosti (PES). Zatim je održan sastanak na regionalnoj razini u regiji Ida-Virumaa kojemu su nazočili svi bitni regionalni akteri.
Sustavi za upravljanje i nadzor
35.Zahtjev sadržava opis sustava za upravljanje i nadzor kojim se utvrđuju nadležnosti uključenih tijela. Estonija je obavijestila Komisiju da će financijskim doprinosom upravljati Odjel za strategiju i upravljanje proračunom Ministarstva socijalnih pitanja kao upravljačko tijelo za EGF, Odjel za financijsku kontrolu Ministarstva financija kao revizorsko tijelo za EGF i Odjel za plaćanja Europske unije Ministarstva financija kao tijelo za ovjeravanje za EGF. Neke funkcije upravljačkog tijela bit će povjerene Zakladi Innove kao posredničkom tijelu druge razine.
Obveze predmetne države članice
36.Estonija je dostavila sva potrebna jamstva u vezi sa sljedećim pitanjima:
–u pristupu predloženim mjerama i njihovoj provedbi poštovat će se načela jednakog postupanja i nediskriminacije,
–ispunjeni su zahtjevi koji se odnose na kolektivno otpuštanje utvrđeni nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a,
–poduzeća koja su nastavila s radom nakon što su provela otpuštanja ispunila su svoje pravne obveze kojima se uređuju otpuštanja te su se u skladu s tim obvezama pobrinula za svoje radnike,
–za predložene mjere neće se primati financijska potpora iz drugih fondova ili financijskih instrumenata Unije te će se spriječiti dvostruko financiranje,
–predložene mjere bit će komplementarne s mjerama koje se financiraju iz strukturnih fondova,
–financijski doprinos iz EGF-a bit će u skladu s proceduralnim i materijalnim pravilima Unije o državnim potporama.
UTJECAJ NA PRORAČUN
Prijedlog proračuna
37.EGF ne smije premašiti najveći godišnji iznos od 150 milijuna EUR (cijene iz 2011.), kako je utvrđeno člankom 12. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020 15 .
38.Nakon što je proučila zahtjev u odnosu na uvjete utvrđene člankom 13. stavkom 1. Uredbe o EGF-u i uzela u obzir broj ciljanih korisnika, predložene mjere te predviđene troškove, Komisija predlaže da se, radi osiguravanja financijskog doprinosa za zahtjev, mobilizira EGF u iznosu od 1 131 358 EUR, što je 60 % ukupnih troškova predloženih mjera.
39.Predloženu odluku o mobilizaciji EGF-a zajednički će donijeti Europski parlament i Vijeće, kako je utvrđeno točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju 16 .
Povezani akti
40.Istodobno s podnošenjem ovog prijedloga odluke o mobilizaciji EGF-a Komisija će Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti prijedlog za prijenos iznosa od 1 131 358 EUR u odgovarajuću proračunsku liniju.
41.Istodobno s donošenjem ovog prijedloga odluke o mobilizaciji EGF-a Komisija će provedbenim aktom donijeti odluku o financijskom doprinosu koja će stupiti na snagu na dan kad Europski parlament i Vijeće donesu predloženu odluku o mobilizaciji EGF-a.
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju
zahtjeva Estonije – EGF/2016/003 EE//nafta i kemikalije
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006 17 , a posebno njezin članak 15. stavak 4.,
uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 18 , a posebno njegovu točku 13.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1)Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) osnovan je kako bi se pružila potpora radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlenim osobama koje su prestale sa svojom djelatnošću zbog velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine uzrokovanih globalizacijom, zbog nastavka svjetske financijske i gospodarske krize ili nove svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo da se ponovo uključe na tržište rada.
(2)EGF ne smije premašiti najveći godišnji iznos od 150 milijuna EUR (cijene iz 2011.), kako je utvrđeno člankom 12. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 19 .
(3) Estonija je 11. svibnja 2016. podnijela zahtjev za mobilizaciju EGF-a u vezi s otpuštanjem radnika u ekonomskim sektorima koji su u smislu statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici (NACE) (Rev. 2) razvrstani u odjeljak 19 (Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda) i odjeljak 20 (Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda) u Estoniji (Republika Estonija nije podijeljena na regije 2. razine u Nomenklaturi prostornih jedinica za statistiku („NUTS”) 20 . Zahtjev je dopunjen dodatnim informacijama dostavljenima u skladu s člankom 8. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1309/2013. Taj zahtjev ispunjava uvjete za određivanje financijskog doprinosa iz EGF-a utvrđene u članku 13. Uredbe (EU) br. 1309/2013.
(4)U skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1309/2013 zahtjev Estonije smatra se prihvatljivim jer otpuštanja imaju ozbiljan učinak na zaposlenost i lokalno, regionalno i nacionalno gospodarstvo.
(5)Stoga bi trebalo mobilizirati EGF kako bi se za zahtjev koji je podnijela Estonija osigurao financijski doprinos u iznosu od 1 131 358 EUR.
(6)Kako bi se sredstva iz EGF-a mogla što prije upotrijebiti, ova bi se Odluka trebala primjenjivati od dana njezina donošenja,
DONIJELI SU OVU ODLUKU:
Članak 1.
U okviru općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016. mobilizira se Europski fond za prilagodbu globalizaciji kako bi se osigurao iznos od 1 131 358 EUR u obliku odobrenih sredstava za preuzete obveze i plaćanja.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije. Primjenjuje se od [datum donošenja Odluke]*.
21Sastavljeno u Bruxellesu
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednik Predsjednik