EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.8.2016.

COM(2016) 551 final

2016/0264(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima iz uzoraka

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2016) 282 final}
{SWD(2016) 283 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Sve veća važnost socijalne dimenzije EU-a

•Usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području politike

Da bi tvorci politika, tvrtke i šira javnost mogli donositi odgovarajuće odluke koje će se temeljiti na dokazima, javlja se sve izraženija potreba da statistike budu pouzdane, pravovremene i visokokvalitetne. Međutim, pružanje statistika navedene kvalitete predstavlja izazov za ESS: rastuća potražnja za podacima i zahtjevi davatelja podataka u statističkim istraživanjima da se smanji opterećenje kojem su zajednički izloženi vrše pritisak na proizvodnju statistika. Novije statističke inicijative stoga su nastojale pojednostavniti i poboljšati koordinaciju i suradnju unutar ESS-a, s ciljem povećanja učinkovitosti proizvodnje europskih statistika i smanjenja opterećenja za davatelje podataka. Jedan od primjera je Uredba (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici 9 , koja je izmijenjena 2015. godine kako bi se pojasnilo upravljanje ESS-om i ojačala sredstva za koordinaciju i suradnju na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Druge inicijative, kao što je ovaj prijedlog i okvirna uredba za integraciju poslovnih statistika (FRIBS), uvrštene su u Komisijinu inicijativu REFIT i njihov je cilj pojednostavniti proizvodnju europskih statistika unutar ciljnih područja te je učiniti učinkovitijom.

Europskim statističkim programom za razdoblje 2013. – 2017. 10 statistika o „Europi građana” (tj. socijalna statistika) prepoznata je kao jedan od tri stupa statističkog informacijskog sustava: gospodarstvo, društvo i okoliš. Svaki od stupova obuhvaća skup primarnih statistika koje će omogućiti potrebne podatke za političke pokazatelje i obračunske sustave. Da bi se ciljevi Europskog statističkog programa mogli postići na najučinkovitiji i najdosljedniji način, ovom se uredbom utvrđuje krovni pravni okvir za izradu europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka.

Cilj ESS-ove Vizije 2020. 11 jest modernizirati proizvodnju europskih statistika i time još više poboljšati ravnotežu koristi i važnosti visokokvalitetnih europskih statistika te troškova i opterećenja povezanih s proizvodnjom tih statistika. Na taj će način ESS doprinijeti primjerenom odgovaranju na potrebu europskih institucija za informacijama potrebnim za oblikovanje politika te na statističke potrebe šire javnosti, pri čemu će uzimati u obzir potrebu za smanjenje administrativnog opterećenja kućanstava i tvrtki.

•Usklađenost s drugim politikama EU-a

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Članak 338. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) pruža pravnu osnovu za europsku statistiku. U skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, Europski parlament i Vijeće donose mjere za izradu statistika kada je to potrebno za obavljanje djelatnosti Unije. Člankom 338. utvrđuju se uvjeti povezani s izradom europskih statistika i navodi se da se moraju poštovati standardi nepristranosti, pouzdanosti, objektivnosti, znanstvene nezavisnosti, učinkovitosti u odnosu na troškove i statističke povjerljivosti.

•Supsidijarnost (za neisključive nadležnosti)

Načelo supsidijarnosti primjenjuje se u onoj mjeri u kojoj prijedlog nije u isključivoj nadležnosti Unije.

ESS pruža infrastrukturu za statističke informacije. Sustav je osmišljen da zadovolji potrebe niza korisnika, u svrhu donošenja odluka u demokratskim društvima.

Prijedlog ove uredbe izrađen je s ciljem zaštite glavnih djelatnosti ESS-ovih partnera i istodobnog poboljšavanja učinkovitosti i jamčenja da se, koliko je to moguće, izbjegnu nepotrebne promjene i udvostručivanje rada.

Prikupljanje statistika koje je obuhvaćeno prijedlogom trenutačno se vrši u skladu s različitim pravilima na razini EU-a. Ovim se prijedlogom nastoji pojednostavniti i modernizirati prikupljanje statistika u sklopu jedinstvenog okvira. Usporedive statistike koje obuhvaćaju čitav EU i služe za političke svrhe moguće je pružiti samo djelovanjem na razini EU-a.

Jedan od glavnih kriterija koje statistički podaci moraju zadovoljiti jest da budu usklađeni i usporedivi. Države članice ne mogu postići potrebnu usklađenost i usporedivost bez jasnog europskog okvira, tj. zakonodavstva Unije kojim se utvrđuju zajednički statistički koncepti, formati izvješćivanja i zahtjevi kvalitete.

Cilj predloženog djelovanja, pojednostavnjivanje europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka, države članice ne mogu uspješno postići ako djeluju samostalno. Radnje se mogu učinkovitije poduzimati na razini EU-a, na temelju pravnog akta Unije kojim se osigurava usklađenost i usporedivost statističkih informacija na razini EU-a u statističkim područjima obuhvaćenim predloženim aktom. Samu provedbu prikupljanja podataka pritom mogu vršiti države članice.

Stoga Unija može donositi mjere u ovom području u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora.

•Proporcionalnost

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti s obzirom na sljedeće:

Osigurat će kvalitetu i usporedivost europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka tako što će primjenjivati ista načela u svim državama članicama. Na sličan će način osigurati da europske socijalne statistike prikupljene iz uzoraka ostanu relevantne i da ih se prilagođava kako bi odgovarale potrebama korisnika. Uredba će proizvodnju statistika učiniti troškovno učinkovitijom, uz istovremeno poštivanje posebnosti sustava država članica.

Trenutačno zakonodavstvo EU-a o statistici povezanoj s osobama i kućanstvima posljednjih je godina neprestano revidirano. Postalo je jasno da bi Uredba o uspostavi zajedničkog okvira za postupak prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka u navedenim posebnim socijalnim područjima mogla taj postupak učiniti učinkovitijim (smanjiti troškove u odnosu na koristi) i djelotvornijim.

Očekuje se da će uredba smanjiti financijsko i administrativno opterećenje davatelja podataka, nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, tvrtki i šire javnosti. To će postići posebice: standardizacijom koncepata i metoda, uklanjanjem dupliciranja, smanjenjem učestalosti dostave podataka u nekim područjima te boljim iskorištavanjem kombinacije izvora koji se upotrebljavaju uz ankete.

U skladu s načelom proporcionalnosti, predložena uredba ograničava se na minimum koji je potreban za postizanje njezina cilja i ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje te svrhe.

•Odabir instrumenta

Predloženi instrument: uredba.

S obzirom na ciljeve i sadržaj prijedloga, uredba je najprimjereniji instrument.

Odabir primjerenog instrumenta ovisi o cilju kojeg se želi postići zakonodavstvom. S obzirom na potrebu za usporedivim statističkim informacijama na europskoj razini, trend u europskoj statistici bio je primjena uredaba, a ne direktiva kao temeljnih pravnih akata. Uredba je poželjnija jer se njome za čitavu Uniju utvrđuje isti zakon. Njome se osigurava usporedivost podataka unutar EU-a, čime se omogućuje proizvodnja visokokvalitetnih europskih statistika. Izravno se primjenjuje, što znači da se ne treba prenositi u nacionalno zakonodavstvo.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINAKA

•Ex post evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

S obzirom da je ova inicijativa pokrenuta prije donošenja novih smjernica „Bolja regulativa za bolje rezultate” (COM (2015)215), nije provedeno sveobuhvatno vrednovanje trenutačnog sustava za proizvodnju europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka. Temeljem standarda Komisije primjenjivao se Eurostatov sustav za vrednovanje postojećeg zakonodavstva, uključujući vrednovanje Europskog statističkog programa 12 , i činio je središnji dio čitavog postupka. Osim toga, svake se godine provode korisničke ankete kako bi se dobila bolja saznanja o korisnicima, njihovim potrebama i njihovom zadovoljstvu uslugama koje pruža Eurostat. Eurostat upotrebljava rezultate vrednovanja da bi unaprijedio postupak proizvodnje statističkih informacija i vlastitu proizvodnju statistika. Uvrštavaju se u različite strateške planove kao što je program rada i program upravljanja.

•Savjetovanja s dionicima

Proizvođači podataka: ova kategorija obuhvaća tijela odgovorna za prikupljanje i sastavljanje socijalnih statistika. Uglavnom uključuje nacionalne zavode za statistiku (NZS-ove) na nacionalnoj razini i Eurostat na razini EU-a. U ovom kontekstu proizvođači podataka također su i glavni predstavnik primarnih pružatelja podataka, tj. kućanstava.

Pružatelji podataka: ova kategorija uključuje davatelje podataka i nacionalne institucije koje su posjednici datoteka administrativnih podataka, kao što su državni zavodi za socijalno osiguranje i porezne uprave. Za NZS-ove se u širem smislu smatra da su opunomoćenici primarnih pružatelja podataka (tj. kućanstava) s obzirom da bi bilo izuzetno teško obaviti razgovore s pojedinačnim kućanstvima za potrebe ovog savjetovanja.

Korisnici podataka: u ovoj skupini može se razlikovati institucionalne korisnike (samu Komisiju, nacionalne državne službe, druge međunarodne organizacije i stručno osoblje koje radi u drugim institucijama EU-a) i druge vanjske korisnike kao što su šira javnost, mediji i akademska zajednica.

Posebno valja spomenuti jedno tijelo s kojim je izvršeno savjetovanje u ulozi korisnika podataka: Europski savjetodavni odbor za statistiku (ESAC), osnovan 2008. godine Odlukom br. 234/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 13 . Ima 24 člana koji zastupaju korisnike, davatelje podataka i druge dionike kojima je europska statistika važna (uključujući znanstvenu zajednicu, socijalne partnere i civilno društvo) te institucionalne korisnike (npr. Vijeće i Europski parlament). Prema članku 8. Uredbe (EZ) br. 223/2009, ESAC je dostupan za savjetovanje tijekom postupka pripreme mogućeg novog zakonodavstva.

Savjetovanje je provedeno u razdoblju od srpnja do prosinca 2015. Rezultati su navedeni u tri posebna izvješća 14 .

Problemi, kako ih doživljavaju dionici s kojima je obavljeno savjetovanje, mogu se sažeti kako slijedi:

(1)Korisnike podataka brine rizik da službene europske statistike neće zadovoljiti njihove potrebe, tj. da neće biti relevantne. Njihova zabrinutost proizlazi iz brojnih problema povezanih s kvalitetom podataka, kao što je nedovoljna obuhvaćenost novih socijalnih problema, ograničena pravovremenost te ograničena usporedivost i usklađenost skupova statističkih podataka.

(2)Proizvođače podataka (NZS-ove) brinu visoki troškovi proizvodnje i pritisak koji im nameću kratki rokovi za isporuku potrebnih statističkih informacija u kontekstu novih socijalnih kriza. Problem je i opterećenje povezano s odgovaranjem na anketu (uslijed prevelikog opterećenja nastaje rizik pada stope odgovora, što uzrokuje pad kvalitete podataka). NZS-ovi bi htjeli imati veću potporu za svoje postupke modernizacije (npr. tehnološke inovacije, metodologije, uporabu novih izvora podataka i upravljanje) kojima se nastoje smanjiti troškovi proizvodnje.

Rješenja koja su opisali dionici mogu se svrstati u tri glavna područja djelovanja:

učiniti europske socijalne statistike prilagodljivijima na nove potrebe za informacijama (tj. poboljšati njihovu relevantnost);

poboljšati usklađenost i usporedivost europskih socijalnih statistika kako bi se osigurala bolja kvaliteta;

koristiti se inovativnim pristupima kako bi se smanjili troškovi proizvodnje i opterećenje povezano s odgovaranjem na ankete.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

(1)Prethodno opisano savjetovanje s dionicima uključivalo je stajališta korisnika i pružatelja podataka.

(2)Zatraženo je i mišljenje ESAC-a kao vanjskog izvora stručnog znanja. ESAC je izrazio svoju potporu prijedlogu okvirne uredbe o europskoj statistici o osobama i kućanstvima. Smatra da je okvirna uredba ključna za podupiranje Komisijinog trenutačnog, opsežnijeg programa o socijalnoj politici i za poboljšanje integracije i dosljednosti socijalnih podataka iz čitave Europe 15 .

•Procjena učinka

(1)fragmentacija europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka u različitim područjima; i

(2)nefleksibilnost metoda koje se primjenjuju za prikupljanje podataka o osobama i kućanstvima.

Opcija	Opis
1.0. Polazište: fragmentirani proizvodni procesi, nema pravne integracije	Zadržati trenutačnu pravnu strukturu s uredbama EU-a koje su specifične za pojedino područje i fragmentirane procese (različite smjernice, postupci i proizvodni procesi)
1.1. Defragmentacija proizvodnih procesa, nema integracije postojećeg zakonodavstva	Zadržati uredbe EU-a koje su specifične za pojedino područje, ali provoditi pojačanu standardizaciju različitih proizvodnih procesa, definicija i varijabli („defragmentacija”) za sva prikupljanja podataka
1.2. Fragmentirani proizvodni procesi (okomiti tok informacija), ali integracija postojećeg zakonodavstva	Integrirati zakonodavstvo o europskim socijalnim statistikama prikupljenim iz uzoraka bez aktivne provedbe „defragmentacije” proizvodnih procesa
1.3. Defragmentacija proizvodnih procesa i pravna integracija	Kombinirati pravnu integraciju s defragmentacijom proizvodnih procesa. Ova opcija ima podopcije koje obilježavaju njihove razlike u području primjene i upravljanju čitavim sustavom
1.3.a Defragmentacija proizvodnih procesa, integracija postojećeg zakonodavstva	Uključuje samo pet trenutačnih uredbi (LFS, SILC, AES, EHIS i ICT-HH)
1.3.b Defragmentacija proizvodnih procesa, integracija upravljanja europskim socijalnim statistikama prikupljenim iz uzoraka	Uredbom su obuhvaćena i prikupljanja podataka putem HBS-a/HETUS-a. Trenutačne razlike među državama članicama ukazuju na to da je potrebno značajno usklađivanje

Opcija	Opis
2.0. Polazište: programi i tehničke pojedinosti određuju se zakonodavstvom	Da bi se izmijenili programi ili tehničke pojedinosti potrebno je izmijeniti uredbu Europskog parlamenta i Vijeća
2.1. Programiranje se određuje zakonodavstvom / fleksibilnim tehničkim specifikacijama	Statističko programiranje određuje Parlament i Vijeće, više fleksibilnosti u tehničkim stavkama
2.2. Fleksibilno programiranje / fleksibilne tehničke specifikacije	Fleksibilnost statističkog programiranja i tehničkih stavaka

•Primjerenost propisa i pojednostavnjivanje

Istim tehničkim specifikacijama za skupove podataka. Specifikacije će uključivati: broj i opis varijabli; statističke klasifikacije; značajke statističkih populacija, jedinica promatranja i davatelja podataka; referentna razdoblja i datume; i zahtjeve povezane sa zemljopisnom pokrivenošću, značajkama uzoraka, tehničkim aspektima terenskog rada, uređivanjem i umetanjem podataka koji nedostaju, ponderiranjem, procjenjivanjem i procjenjivanjem varijance.

Istim standardima za dostavu, razmjenu i dijeljenje informacija između Eurostata i država članica. Standardi će obuhvaćati koncepte, postupke i proizvode, uključujući podatke i metapodatke.

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Trenutačnim Europskim statističkim programom predviđena je sustavna provedba srednjoročnih i završnih evaluacija programa. Socijalne statistike sastavni su dio tih mehanizama za izvješćivanje 17 .

Eurostatovim planom upravljanja predviđeno je poduzimanje radnji na temelju ključnih pokazatelja uspješnosti koji se primjenjuju na različita područja, uključujući socijalne statistike 18 .

Redovito se provode ankete o zadovoljstvu korisnika 19 .

Svako statističko područje prati se s pomoću izvješća o kvaliteti koja redovito proizvode države članice, a analizira Eurostat u sklopu okvira za osiguranje kvalitete statistika. Izvješća obuhvaćaju kvalitetu proizvedenih statistika u smislu njihove relevantnosti, točnosti i pouzdanosti, pravovremenosti i preciznosti, dostupnosti i jasnoće, usklađenosti i usporedivosti, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 223/2009.

U sklopu rutinskog prikupljanja podataka pratit će se i trošak proizvodnje statistika. Detaljno će se pratiti (na pojedinačnoj razini i na razini varijabli) sljedeći aspekti: promjene u korištenju administrativnih podataka, način prikupljanja podataka (npr. razgovor putem interneta, razgovor uživo), veličina uzorka, duljina upitnika, trajanje razgovora i učestalost prikupljanja podataka. To će omogućiti mjerenje postignutog napretka u primjeni posebnih tehnika i učinka tih promjena na opterećenje davatelja podataka. Nadalje, promjene troškova prikupljanja socijalnih podataka na ukupnoj razini EU-a upotrebljavat će se kao ukupni pokazatelj za praćenje provedbe predloženog zakonodavstva. Taj će pokazatelj razlikovati troškove NZS-ova za projektiranje, prikupljanje i dostavu podataka. Ti iznosi nisu izravno usporedivi među svim državama članicama zbog očitih razlika u njihovoj veličini, pristupu statistici i drugim kretanjima. Međutim, tijekom vremena će se ti pokazatelji moći upotrebljavati za praćenje kretanja troškova proizvodnje europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka na razini EU-a i za svaku pojedinu državu članicu. Ti troškovi mogu biti izraženi u okvirima uključenog osoblja (npr. broj zaposlenih anketara izražen u ekvivalentu punog radnog vremena) ili financijskih sredstava (npr. sredstva dodijeljena iz proračuna za pojedino prikupljanje podataka). Kao takvi, navedeni pokazatelji pružaju ključne informacije za praćenje troška proizvodnje socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka, što je jedno od glavnih pitanja kojih se dotiče predloženo novo zakonodavstvo. Trebat će razviti bolji i usklađeni okvir za izvješćivanje o troškovima koji će obuhvaćati čitav ESS i razlikovati različite faze proizvodnje statistika.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Kako je utvrđeno člankom 1. („Predmet”), svrha uredbe jest uspostaviti zajednički okvir za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima iz uzoraka. Članak 2. sadrži definicije posebnih pojmova koji se upotrebljavaju u uredbi.

Statistika obuhvaćena uredbom razvrstana je po područjima i temama navedenim u članku 3. i podrobnije opisanim u Prilogu I. predložene uredbe. Predlaže se da se Komisiju ovlasti za donošenje delegiranih akata kojima će se moći izmijeniti podrobno opisane teme navedene u Prilogu I. kako bi se prikupljeni podaci mogli prilagoditi budućim potrebama korisnika. Nadalje, predlaže se da se Komisiju ovlasti za donošenje delegiranih akata kojima se utvrđuje ili prilagođava višegodišnje kontinuirano planiranje (članak 4.) kako bi se ispunili posebni zahtjevi korisnika nastali uslijed tehnoloških, društvenih i gospodarskih promjena.

Komisiju bi također trebalo ovlastiti za donošenje provedbenih mjera o tehničkim specifikacijama za skupove podataka (članak 6.), standardima za dostavu i razmjenu informacija (članak 7.), značajkama okvira uzorkovanja (članak 11.) i izvješćivanju o kvaliteti (članak 12.). Zahtjevi povezani s izvješćivanjem o kvaliteti u skladu su s Uredbom (EZ) br. 223/2009 koja pruža referentni okvir i od država članica zahtijeva da poštuju statistička načela i kriterije kvalitete utvrđene tom Uredbom.

Ovaj prijedlog omogućuje i promiče primjenu novih oblika prikupljanja podataka i alternativnih izvora podataka, uključujući administrativne podatke te procjene dobivene iz modeliranja i velikih količina podataka (članak 8.). Od država članica također se zahtijeva da se koriste visokokvalitetnim okvirima uzorkovanja (članak 11.).

Prijedlog obuhvaća brojne druge važne aspekte modernizacije europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka:

–Uvodi reprezentativne studije izvedivosti i pilot-studije kako bi se poboljšala kvaliteta statistika i podržao razvoj i provedba novih metoda (članak 13.).

–Sadrži odredbe prema kojima se državama članicama pod određenim uvjetima može ponuditi financijska potpora (članak 14.).

–Sadrži odredbe prema kojima se mogu odobriti odstupanja koja bi i. državama članicama po potrebi omogućila više vremena za prilagodbu novim zahtjevima; i ii. dopustila neka odstupanja u načinu primjene zajedničkih metoda, no istodobno osigurala kvalitetu i usporedivost proizvedenih statistika (članak 17.).

Osim toga, uredba sadrži obvezne odredbe o delegiranju ovlasti (članak 15.) i navodi da je u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 20 .

Završni članci odnose se na postupak odbora (članak 16.) i na stavljanje izvan snage dviju postojećih uredaba koje će u potpunosti zamijeniti nova uredba (članak 18.).

U pet priloga utvrđuju se detaljne informacije o temama koje valja obuhvatiti, zahtjevima o preciznosti, značajkama uzoraka, učestalosti i rokovima za dostavu podataka.

2016/0264 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima iz uzoraka

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 338. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U kontekstu strategije Europa 2020. 21 i jačanja gospodarskog upravljanja, socijalni pokazatelji imaju ključnu ulogu u priopćavanju i podržavanju ključnih prioriteta Unije za rast i otvaranje radnih mjesta, smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, vještine, mobilnost i digitalno gospodarstvo. Socijalni pokazatelji posebice moraju pružiti čvrstu statističku osnovu za razvoj i praćenje politika koje je Unija uvela kako bi odgovorila na navedene prioritete.

(2)Stoga bi socijalni pokazatelji trebali biti nužno visoke kvalitete, posebice u smislu otpornosti, pravovremenosti, relevantnosti, prilagodljivosti novim zahtjevima korisnika te usporedivosti i učinkovitosti.

(3)Europske statistike o osobama i kućanstvima trenutačno se prikupljaju temeljem više zakonodavnih akata koji obuhvaćaju ankete o osobama i kućanstvima, demografske statistike, popise stanovništva i stanova te statistike koje se uglavnom prikupljaju iz administrativnih izvora. Neki se podaci prikupljaju i iz poslovnih istraživanja. Unatoč značajnim poboljšanjima tijekom posljednjih godina postoji potreba za daljnjom integracijom prikupljanja statistika koje se temelje na anketama koje se provode na osobama i kućanstvima.

(4)Mogućnost uporabe administrativnih izvora u statističke svrhe značajno je porasla zahvaljujući tehnološkom napretku. Uporabu administrativnih izvora treba aktivno promicati u području socijalnih statistika, pri čemu valja uvijek osiguravati kvalitetu, točnost, pravovremenost i usporedivost tih statistika.

(5)U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o metodama proizvodnje statistike EU-a: vizija za sljedeće desetljeće 22 naglašena je pojačana uporaba višestrukih izvora podataka i inovativnih metoda prikupljanja podataka te sve veća važnost usklađivanja statističkih koncepata i metoda u svim područjima. U njoj se poziva na izradu nove generacije zakonodavstva koje bi se bavilo širim područjima statistike.

(6)Europski statistički sustav (ESS) potvrdio je 2011. u Wiesbadenu svoj Memorandum o novom konceptualnom dizajnu za statistike o kućanstvima i socijalne statistike. Prema Memorandumu, europska istraživanja koja pružaju podatke o osobama i kućanstvima trebala bi biti pojednostavnjena, a dodatna, rjeđa prikupljanja mikropodataka trebala bi se upotrebljavati za nadopunjavanje tih temeljnih društvenih istraživanja. Nadalje, trebao bi postojati bolji pristup administrativnim podacima i trebalo bi razviti ponovnu uporabu postojećih izvora podataka i pristup novim izvorima podataka na nacionalnoj razini i na razini EU-a.

(7)Prethodno opisane promjene trebalo bi postupno pojednostavniti, a statističko zakonodavstvo u području socijalne statistike trebalo bi modernizirati, kako bi se osiguralo da se visokokvalitetni socijalni pokazatelji proizvode na bolje integriran, fleksibilniji i učinkovitiji način. Istodobno se na primjeren način u obzir moraju uzeti potrebe korisnika, opterećenje za davatelje podataka, resursi država članica, pouzdanost i točnost primijenjenh metoda, tehnička izvedivost proizvodnje statistika i rok u kojem mogu biti dostupne te pouzdanost rezultata.

(8)Ovom se Uredbom uspostavlja okvir za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima s pojedinačne razine prikupljenih iz uzoraka. Navode se podaci i informacije koje države članice trebaju prikupiti i dostaviti te temeljni zahtjevi kvalitete koje podaci moraju zadovoljiti. Uredbom se predviđaju detaljnije tehničke specifikacije koje će biti navedene u delegiranim aktima i provedbenim mjerama. Omogućuje se međusobna integracija različitih prikupljanja podataka i njihova integracija s uporabom administrativnih podataka, uz istovremenu konsolidaciju i pojednostavnjenje postojećeg zakonodavstva.

(9)Kako bi se uspješnije pojednostavnio i racionalizirao referentni okvir za europske socijalne statistike prikupljene iz uzoraka, postojeće europske statistike o osobama i kućanstvima na temelju podataka s pojedinačnih razina treba objediniti u jedan okvir. To bi jamčilo da će se izradi europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka, uključujući područja tržišta rada, dohotka i životnih uvjeta, zdravlja, obrazovanja i osposobljavanja te uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija, pristupiti na dosljedan, usklađen i koordiniran način.

(10)Mnoge države članice trenutačno dobrovoljno prikupljaju podatke u područjima korištenja vremena i potrošnje, na temelju usuglašenih općih smjernica. Ta dva područja trebalo bi modernizirati kako bi se moglo u cijelosti iskoristiti nove tehnološke napretke. Prikupljanje podataka u ta dva područja trebalo bi organizirati u skladu s ovom Uredbom kako bi se otvorile mogućnosti i stvorile prilike za daljnji razvoj u budućnosti, čime bi se osigurali pravovremeniji i relevantniji podaci koji se učinkovitije proizvode. Trenutačne pristupe država članica u međuvremenu se ne bi smjelo mijenjati.

(11)Zbog svojih posebnosti, demografske statistike 23 , popisi stanovništva i stanova 24 , poslovna istraživanja i statistike koje se uglavnom temelje na administrativnim izvorima nisu obuhvaćene ovom Uredbom i trebaju biti uređene zasebno, posebnim okvirima koji će biti prilagođeni njihovim značajkama.

(12)Statistika se više ne smatra samo jednim od brojnih izvora informacija za potrebe oblikovanja politika, umjesto toga ona ima središnju ulogu u postupku odlučivanja. Za odlučivanje na temelju dokaza potrebne su statistike koje zadovoljavaju kriterije visoke kvalitete, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 25 , u skladu sa svrhama kojima služe.

(13)Visokokvalitetni socijalni podaci nisu potrebni samo za političke svrhe, već i za istraživanja te kao sastavnica stabilne informacijske infrastrukture. Istraživači koji pristupaju mikropodacima u znanstvene svrhe, što im je omogućeno temeljem Uredbe Komisije (EU) br. 557/2013 26 o europskoj statistici u pogledu pristupa povjerljivim podacima u znanstvene svrhe, imali bi značajne koristi od bolje povezanih skupova statističkih podataka, što bi pak poboljšalo studije o procjeni učinka politika.

(14)Uredbom (EZ) br. 223/2009 pruža se referentni okvir za europsku statistiku i od država članica zahtijeva da poštuju statistička načela i kriterije kvalitete utvrđene Uredbom. Izvješća o kvaliteti ključna su za procjenjivanje, poboljšavanje i komunikaciju o kvaliteti europske statistike. Odbor za Europski statistički sustav (ESSC) podržao je ESS-ov standard za strukturu izvješća o kvaliteti, u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 223/2009. To će doprinijeti usklađivanju izvješćivanja o kvaliteti na temelju ove Uredbe.

(15)Uredba (EZ) br. 223/2009 sadržavai pravila o dostavi podataka iz država članica, uključujući dostavu povjerljivih podataka. Mjere koje se poduzmuju u skladu s ovom Uredbom trebale bi osigurati da povjerljivi podaci budu zaštićeni i da ne dođe do nezakonitog objavljivanja ili nestatističke uporabe podataka tijekom proizvodnje i diseminacije europskih statistika.

(16)Statistike su također potrebne na nacionalnoj i na regionalnoj razini. U skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003 27 , za sve statističke podatke država članica koji se šalju Komisiji i koje treba podijeliti prema prostornim jedinicama trebalo bi se koristiti razvrstavanjem prema NUTS-u. Shodno tome, podaci o prostornim jedinicama trebali bi biti dostavljeni u skladu s razvrstavanjem prema NUTS-u radi uspostave usporedivih regionalnih statističkih podataka.

(17)Kako bi se uzelo u obzir gospodarski, socijalni i tehnički razvoj, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na detaljne teme utvrđene u Prilogu I. Komisija bi također trebala imati ovlast za uspostavljanje ili prilagodbu osmogodišnjeg višegodišnjeg kontinuiranog planiranja za prikupljanje podataka obuhvaćenog ovom Uredbom u skladu s učestalošću navedenom u Prilogu IV. Od posebne je važnosti da Komisija tijekom svog pripremnog rada provodi odgovarajuća savjetovanja, uključujući na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja provode u skladu s načelima propisanim Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(18)Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu tehničkih specifikacija posebnih skupova podataka, tehničkih stavki kada su zajedničke za više skupova podataka, tehničkih standarda koji su potrebni za olakšavanje razmjene i dijeljenja informacija između Komisije (Eurostata) i država članica, okvira uzorkovanja, posebice po pitanju određivanja njihovih minimalnih zahtjeva, načina i sadržaja izvješća o kvaliteti te u pogledu svih odstupanja. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 28 .

(19)Provedba ove Uredbe mogla bi iziskivati znatne prilagodbe nacionalnih statističkih sustava i Komisija stoga državama članicama može odobriti odstupanja.

(20)Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 29 te Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 30 trebale bi se primjenjivati na statističke podatke obuhvaćene ovom Uredbom. Osobito, statistički podaci koji su potrebni za razvijanje i praćenje radnji i strategija Unije te nacionalnih radnji i strategija u područjima javnog zdravlja i zdravlja i sigurnosti na radnome mjestu trebali bi se smatrati podacima koji se obrađuju zbog znatnog javnog interesa.

(21)Države članice ne mogu dostatno ostvariti cilj ove Uredbe, a to je uspostava zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima iz uzoraka, no taj se cilj, radi usklađivanja i usporedivosti, može bolje ostvariti na razini EU-a. Stoga EU može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(22)Europske socijalne statistike prikupljene iz uzoraka i postupak prikupljanja podataka trebali bi postati učinkovitiji i relevantniji. Potrebno je osigurati dugoročnu usporedivost i usklađenost podataka. Europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima iz uzoraka trenutačno su uređene u više zasebnih zakonodavnih akata koji bi se ovom Uredbom trebali zamijeniti. Stoga je potrebno staviti izvan snage Uredbu Vijeća (EZ) br. 577/98 31 i Uredbu (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća 32 .

(23)Izvršeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

(24)Izvršeno je savjetovanje s Odborom za Europski statistički sustav,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

1.Ovom se Uredbom uspostavlja zajednički okvir za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima iz uzoraka tih osoba i kućanstava.

2.Ova se Uredba ne primjenjuje na popise stanovništva i stanova iz Uredbe (EZ) br. 763/2008 33 .

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)„prethodno provjereni podaci ili mikropodaci” znači podaci ili mikropodaci koje su države članice provjerile na temelju dogovorenih zajedničkih pravila validacije;

(b)„područje” znači jedan ili više skupova podataka koji su organizirani da bi obuhvatili pojedine teme;

(c)„jedinica promatranja” znači subjekt koji se može identificirati i o kojem se mogu dobiti podaci;

(d)„tema” znači sadržaj informacija koje se prikupljaju o jedinicama promatranja, pri čemu svaka tema obuhvaća više detaljnih tema;

(e)„administrativne evidencije” znači podaci koje za vlastite svrhe generira nestatistički izvor, uglavnom javno tijelo, čiji cilj nije pružanje statistika;

(f)„ad hoc tema” znači teme koje su u određenom trenutku od posebnog interesa za korisnike, ali koje nisu uvrštene u redovne skupove podataka;

(g)„glavni pokazatelj” znači informacije koje se upotrebljavaju u velikoj mjeri i služe za praćenje središnjeg cilja politike EU-a.

Članak 3.

Skupovi podataka

1.Prikupljanje podataka iz članka 1. organizirano je u sljedeća područja:

(a)tržište rada;

(b)dohodak i životni uvjeti;

(c)zdravlje;

(d)obrazovanje i osposobljavanje;

(e)upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

(f)korištenje vremena;

(g)potrošnja.

2.Skupovi podataka obuhvaćaju teme koje su zajedničke svim područjima te sljedeće posebne teme, kako je detaljnije opisano u Prilogu I.:

(a)značajke osoba i kućanstava;

(b)sudjelovanje na tržištu rada;

(c)trajanje radnog odnosa i prethodno radno iskustvo;

(d)uvjeti rada uključujući radno vrijeme i odredbe o radnom vremenu;

(e)stupanj obrazovanja i podaci o obrazovanju;

(f)sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju;

(g)zdravlje: status i invaliditet, zaštita i odrednice;

(h)dohodak, potrošnja i bogatstvo, uključujući dugove;

(i)životni uvjeti, uključujući materijalnu oskudicu, stanovanje, životnu okolinu i pristup uslugama;

(j)kvaliteta života, uključujući socijalno i kulturno sudjelovanje i dobrobit;

(k)raspodjela vremena i

(l)sudjelovanje u informacijskom društvu.

3.Zahtjevi o preciznosti i značajke uzoraka upotrijebljenih za različita područja navedeni su u Prilogu II. odnosno Prilogu III.

4.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15. radi izmjene detaljnih tema navedenih u Prilogu I. tako da odražavaju relevantne tehničke, društvene i gospodarske promjene i odgovaraju novim potrebama korisnika. U izvršenju te ovlasti Komisija osigurava:

(a)da ti delegirani akti ne nameću značajna dodatna opterećenja ili troškove za države članice ili davatelje podataka;

(b)da se delegiranim aktima ne izmijeni više od 20 posto detaljnih tema navedenih u Prilogu I. za svako područje. Za područja u kojima se podaci prikupljaju međugodišnjom ili godišnjom učestalošću te izmjene čine najviše 10 posto popisa detaljnih tema. Ti maksimalni postoci primjenjuju se na četiri uzastopne godine. Broj detaljnih tema koje se mogu izmijeniti zaokružuje se na najbliži cijeli broj.

Članak 4.

Višegodišnje kontinuirano planiranje

1.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15. radi uspostavljanja ili prilagođavanja višegodišnjeg kontinuiranog planiranja tijekom osam godina za prikupljanje podataka obuhvaćenih ovom Uredbom, u skladu s učestalošću navedenom u Prilogu IV. Komisija osigurava da ti delegirani akti ne nameću značajna dodatna opterećenja ili troškove za države članice ili davatelje podataka.

2.Tim višegodišnjim kontinuiranim planiranjem određuje se razdoblje tijekom kojeg se prikupljaju podaci za:

(a)detaljne teme u sklopu područja;

(b)ad hoc teme koje su zatražili korisnici, za područja tržišta rada te dohotka i životnih uvjeta, kako je predviđeno Prilogom IV. U iznimnim i opravdanim slučajevima, osim tema navedenih u Prilogu I., ti podaci mogu obuhvaćati i druge detaljne teme.

3.Prilagođavanje planiranja iz stavka 1. provodi se najkasnije 24 mjeseca prije početka svakog razdoblja prikupljanja podataka, kako je navedeno u planiranju. Tim prilagođavanjem nastoji se osigurati učinkovitost i usklađenost planiranja s potrebama korisnika.

Članak 5.

Statističke populacije i jedinice promatranja

1.Statistička populacija sastoji se od svih osoba koje imaju uobičajeno boravište u privatnim kućanstvima u svakoj državi članici.

2.Prikupljanje podataka provodi se u svakoj državi članici za uzorak jedinica promatranja koje tvore privatna kućanstva ili osobe koje pripadaju privatnim kućanstvima koje imaju uobičajeno boravište u toj državi članici.

Članak 6.

Tehničke specifikacije skupova podataka

1.Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte za potrebe određivanja specifikacija sljedećih tehničkih stavki pojedinačnih skupova podataka:

(a)broj i opis varijabli;

(b)statističke klasifikacije;

(c)točne značajke statističkih populacija, jedinica promatranja i davatelja podataka;

(d)referentna razdoblja i datumi;

(e)zahtjevi povezani sa zemljopisnom pokrivenošću, značajkama uzoraka uključujući poduzorkovanje, tehničkim aspektima terenskog rada, uređivanjem i umetanjem podataka koji nedostaju, ponderiranjem, procjenjivanjem i procjenjivanjem varijance;

(f)metodologija koju valja primijeniti za prikupljanje podataka, kada je to potrebno da bi se postigla visoka razina usporedivosti podataka o zaposlenosti i nezaposlenosti u području tržišta rada. To po potrebi može uključivati redoslijed i uvrštavanje pitanja u upitnik. Ta se potreba mora propisno obrazložiti.

2.Kada su stavke zajedničke za više skupova podataka, Komisija je ovlaštena donijeti provedbene akte za potrebe određivanja specifikacija sljedećih tehničkih svojstava skupova podataka:

(a)popis i opis varijabli;

(b)statističke klasifikacije;

(c)točne značajke statističkih populacija i jedinica promatranja.

3.Za skupove podataka o mjesečnoj nezaposlenosti povezane s područjem tržišta rada, Komisija je ovlaštena donijeti provedbene akte za potrebe opisivanja varijabli i duljine, zahtjeva kvalitete i razine pojedinosti vremenskog niza koji se dostavlja.

4.Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.

Članak 7.

Standardi za dostavu i razmjenu informacija

1.Uspostavljaju se tehnički standardi kojima se olakšava prijenos i razmjena informacija između Komisije (Eurostata) i država članica, posebice za potrebe podrške upravljanju kvalitetom i obrade dokumentacije povezane sa statistikama koje su obuhvaćene ovom Uredbom.

2.Tehnički standardi obuhvaćaju statističke koncepte, postupke i proizvode, uključujući podatke i metapodatke.

3.Komisija je ovlaštena donijeti provedbene akte za uspostavu tehničkih standarda iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.

Članak 8.

Izvori podataka i metode

1.Države članice pružaju podatke iz članka 1. koristeći se jednim od izvora ili kombinacijom izvora navedenih u nastavku, pod uvjetom da zadovoljavaju zahtjeve kvalitete iz članka 12.:

(a)informacije koje izravno pružaju davatelji podataka;

(b)administrativne evidencije i svi drugi izvori, metode ili inovativni pristupi, u mjeri u kojoj omogućuju proizvodnju podataka koji su usporedivi i usklađeni s primjenjivim posebnim zahtjevima utvrđenima ovom Uredbom.

2.Države članice Komisiji (Eurostatu) pružaju detaljne informacije o izvorima i metodama kojima se koriste.

Članak 9.

Učestalost skupova podataka

Učestalost skupova podataka navedena je u Prilogu IV.

Članak 10.

Dostava podataka i rokovi

1.Rokovi za dostavu navedeni su u Prilogu V.

2.Za svaki skup podataka države članice Komisiji (Eurostatu) dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke bez izravne identifikacije.

3.Iznimno od stavka 2., prethodno provjereni agregirani podaci dostavljaju se za izradu mjesečnih statistika nezaposlenosti.

4.Države članice prikupljaju i dostavljaju podatke u skladu s ovom Uredbom počevši od 2019.

Članak 11.

Okviri uzorkovanja

1.Podaci se temelje na reprezentativnim uzorcima uzetim iz okvira uzorkovanja uspostavljenih na nacionalnoj razini koji omogućuju nasumičan odabir osoba ili kućanstava s poznatom vjerojatnošću odabira. Okviri uzorkovanja nastoje iscrpno i isključivo obuhvatiti populacije od interesa i redovito se ažuriraju. Sadržavaju sve potrebne informacije za nacrt uzoraka kao što su informacije koje su potrebne za potrebe stratifikacije i za kontaktiranje s osobama ili kućanstvima. Okvir uzorkovanja uključuje i informacije potrebne za povezivanje osoba s drugim administrativnim evidencijama, u mjeri u kojoj to omogućuju pravila o zaštiti podataka.

2.Ako takav okvir uzorkovanja nije dostupan u državi članici, upotrebljavaju se drugi okviri uzorkovanja koji zadovoljavaju kriterije navedene u nastavku. Ti okviri uzorkovanja:

(a)identificiraju jedinice uzoraka, koje mogu biti osobe, kućanstva, stanovi ili adrese;

(b)mogu omogućiti vjerojatnost odabira;

(c)redovito se ažuriraju.

3.Komisija je ovlaštena donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju jednaki uvjeti za okvire uzorkovanja, posebice u pogledu određivanja minimalnih zahtjeva. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.

Članak 12.

Kvaliteta

1.Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale kvalitetu dostavljenih podataka i metapodataka.

2.Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se kriteriji kvalitete definirani člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009.

3.Komisija (Eurostat) procjenjuje kvalitetu metapodataka o specifikacijama, dostavljenih podataka i okvira uzorkovanja.

4.U tu svrhu, u pogledu podataka i metapodataka iz članka 10., države članice dostavljaju:

(a)metapodatke koji opisuju primijenjenu metodologiju i kako su postignute tehničke specifikacije u odnosu na one utvrđene ovom Uredbom;

(b)informacije o usklađenosti s minimalnim zahtjevima za upotrebljavane okvire uzorkovanja, uključujući tijekom njihova razvoja i ažuriranja, kako je utvrđeno ovom Uredbom.

5.Države članice dostavljaju metapodatke i informacije iz stavka 4. najkasnije tri mjeseca nakon roka za dostavu podataka i mikropodataka. Te dodatne informacije pružaju se u obliku izvješća o kvaliteti kojima se posebno dokazuje kako dostavljeni podaci i mikropodaci te metapodaci i informacije zadovoljavaju zahtjeve kvalitete.

6.Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte kojima se utvrđuju načini i sadržaj izvješća o kvaliteti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.

7.Države članice obavještavaju Komisiju (Eurostat) u najkraćem mogućem roku o svim relevantnim informacijama ili promjenama u pogledu provedbe ove Uredbe koje bi mogle utjecati na kvalitetu dostavljenih podataka.

8.Na zahtjev Komisije (Eurostata) države članice dostavljaju dodatne informacije potrebne za ocjenu kvalitete statističkih informacija.

Članak 13.

Studije izvedivosti i pilot-studije

Kako bi se poboljšali skupovi podataka, Komisija (Eurostat) po potrebi pokreće više studija izvedivosti i pilot-studija u kojima surađuju države članice, posebice da bi se poboljšala kvaliteta i usporedivost, doprinijelo modernizaciji područja potrošnje i korištenja vremena, istražili i proveli novi načini za poboljšanje prilagodljivosti potrebama korisnika, bolje integriralo prikupljanje podataka i uporaba drugih izvora podataka te da bi se prikupljanje podataka u državama članicama učinilo učinkovitijim, uzimajući u obzir tehnološki razvoj.

Članak 14.

Financiranje

1.    Za provedbu ove Uredbe Unija može dodijeliti bespovratna sredstva nacionalnim statističkim uredima i drugim nacionalnim tijelima iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009 za:

(a)    razvoj i/ili provedbu prikupljanja podataka ili metoda prikupljanja podataka za socijalne statistike, uključujući okvire uzorkovanja, tijekom prve četiri godine prikupljanja skupova podataka;    

(b)    razvoj metodologija, uključujući studije izvedivosti i pilot-studije iz članka 13.;

(c)    prikupljanje statistika o ad hoc temama koje zatraže korisnici kako je utvrđeno Prilogom IV., novih ili revidiranih skupova varijabli i značajki koje se provode prvi put.

2. Financijski doprinos Unije pruža se u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 99/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 34 , člankom 16. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 35 , člankom 6. Uredbe (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 36 , člankom 58. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 37 ili člankom 5. Uredbe (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 38 .

3.    Ovaj financijski doprinos Unije ne premašuje 90 % prihvatljivih troškova.

Članak 15.

Izvršavanje delegiranja

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenima ovim člankom.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 4. i članka 4. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [Ured za publikacije: umetnuti točan datum stupanja na snagu Uredbe].

3.Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 4. i članka 4. stavka 1. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedenih u toj odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 39 .

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istovremeno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 4. i članka 4. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 16.

Postupak odbora

1.Komisiji pomaže Odbor za Europski statistički sustav osnovan Uredbom (EZ) br. 223/2009. Navedeni odbor jest odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 17.

Odstupanja

1.Ako primjena ove Uredbe ili provedbenih mjera i delegiranih akata donesenih prema ovoj Uredbi u nacionalnom statističkom sustavu države članice iziskuje znatne prilagodbe, Komisija putem provedbenih akata može odobriti odstupanje u trajanju do tri godine. Odstupanje se odobrava samo ako ne ugrožava usporedivost podataka država članica koji se odnose na glavne pokazatelje, odnosno ako ne otežava izračunavanje potrebnih pravovremenih i reprezentativnih europskih agregata.

2.U slučajevima kada je odstupanje i dalje opravdano po završetku razdoblja na koje je odobreno, Komisija putem provedbenih akata može odobriti naknadno odstupanje na maksimalno razdoblje od tri godine.

3.Kada je jedini način na koji država članica može pružati tražene skupove podataka primjena drugih metoda koje nisu utvrđene ovom Uredbom odnosno provedbenim mjerama i delegiranim aktima donesenima prema ovoj Uredbi, Komisija putem provedbenih akata može iznimno odobriti primjenu tih metoda na maksimalno razdoblje od pet godina.

4.U slučajevima kada je odobrenje i dalje opravdano po završetku razdoblja na koje je izdano, Komisija putem provedbenih akata može izdati naknadno odobrenje na maksimalno razdoblje od pet godina.

5.Za potrebe stavaka od 1. do 4. država članica Komisiji podnosi valjano obrazložen zahtjev u roku od tri mjeseca od datuma stupanja na snagu predmetnog akta ili šest mjeseci prije završetka razdoblja na koje je odobreno trenutačno odstupanje odnosno izdano trenutačno odobrenje. Kada podnosi zahtjev za odobrenje iz stavaka 3. i 4., predmetna država članica detaljno opisuje primijenjene metode i dokazuje da one dovode do usporedivih rezultata.

6.Komisija donosi navedene provedbene akte u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.

Članak 18.

Stavljanje izvan snage

1.Uredbe (EZ) br. 577/98 i (EZ) br. 1177/2003 stavljaju se izvan snage s učinkom od 31. prosinca 2018. Zahtjevi o dostavi podataka i metapodataka, uključujući izvješća o kvaliteti, utvrđeni tim uredbama nastavljaju se primjenjivati za referentna razdoblja prije stavljanja tih uredaba izvan snage.

2.Upućivanja na uredbe stavljene izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.

Članak 19.

Stupanje na snagu

1.Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.Primjenjuje se od 1. siječnja 2025. za područja utvrđena člankom 3. stavkom 1. točkama (f) i (g).

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđene metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinosi trećih strana

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 40  

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 41  

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

☒ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–◻    Prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    Financijski utjecaj od GGGG do GGGG

☒ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja 42 :

–Predviđeno je razdoblje postupnog uvođenja provedbe prijedloga u trajanju od sedam godina, od 2019. do 2025.

–Međutim, provedba programa trebala bi se nastaviti nakon toga.

–U zakonodavnom financijskom izvještaju (2019. – 2020.) uzete su u obzir samo godine obuhvaćene trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom (VFO-om).

Nastavak financiranja bit će uvjetovan sporazumima postignutim za sljedeći VFO i nastavkom posebnih programa iz kojih je predviđeno financiranje.

1.7.Predviđene metode upravljanja 43  

☒ Izravno upravljanje Komisije

–☒ koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

–◻    koje obavljaju izvršne agencije

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća proračunske provedbe:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

–◻ tijelima javnog prava;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

2.2.3.Procjene troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj [Naslov………………………...……………]	Dif./Nedif. 44	zemalja EFTA-e 45	zemalja kandidatkinja 46	trećih zemalja	u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe
1a	04.030201 – Pov. prog.: EASI – Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI)	Dif.	DA	NE	NE	NE
1a	09.040201 – Vodeći položaj u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (Pov. prog.: OBZOR 2020. – Okvirni program za istraživanje i inovacije (Obzor 2020.))	Dif.	DA	NE	NE	NE
1a	29.020100 – Povezani programi: ESP – Europski statistički program 2013. – 2017.; ESP18_20 – Europski statistički program (ESP) 2018. – 2020.	Dif.	DA	NE	NE	NE
1	13.036501 – Pov. prog.: EFRR – Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)	Dif.	NE	NE	NE	NE
1	13.046101 – Pov. prog.: CF – Kohezijski fond (CF)	Dif.	NE	NE	NE	NE
3	17.030100 – Pov. prog.: ZDRAVLJE – Djelovanje Unije u području zdravlja (program Zdravlje)	Dif.	DA	DA	DA	NE

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

[Ovaj se dio ispunjava u proračunskoj tablici o administrativnim proračunskim podacima (drugi dokument u prilogu ovom financijskom izvještaju) koju je potrebno učitati na internetsku stranicu CISNET-a radi savjetovanja među službama.]

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Broj

1a. Konkurentnost za rast i radna mjesta

GU: ESTAT				Godina 2019.	Godina 2020.	UKUPNO
• Odobrena sredstva za poslovanje
Broj proračunske linije 29.020100	Preuzete obveze	(1)		5298	4648	9946
	Plaćanja	(2)		2649	4444	7093
Broj proračunske linije	Preuzete obveze	(1a)
	Plaćanja	(2a)
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 47
Broj proračunske linije		(3)
UKUPNA odobrena sredstva za GU ESTAT	Preuzete obveze	= 1 + 1a + 3		5298	4648	9946
	Plaćanja	= 2 + 2a + 3		2649	4444	7093

GU: EMPL				Godina 2019.	Godina 2020.	UKUPNO
• Odobrena sredstva za poslovanje
Broj proračunske linije 04.030201	Preuzete obveze	(1)		3194	2695	5889
	Plaćanja	(2)		1597	2625	4222
Broj proračunske linije	Preuzete obveze	(1a)
	Plaćanja	(2a)
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 48
Broj proračunske linije		(3)
UKUPNA odobrena sredstva za GU EMPL	Preuzete obveze	= 1 + 1a + 3		3194	2695	5889
	Plaćanja	= 2 + 2a + 3		1597	2625	4222

GU: CONNECT				Godina 2019.	Godina 2020.	UKUPNO
• Odobrena sredstva za poslovanje
Broj proračunske linije 09.040201	Preuzete obveze	(1)		2000	0,000	2000
	Plaćanja	(2)		1000	0,800	1800
Broj proračunske linije	Preuzete obveze	(1a)
	Plaćanja	(2a)
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 49
Broj proračunske linije		(3)
UKUPNA odobrena sredstva za GU CONNECT	Preuzete obveze	= 1 + 1a + 3		2000	0,000	2000
	Plaćanja	= 2 + 2a + 3		1000	0,800	1800

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Broj

1. Pametan i uključiv rast

GU: REGIO				Godina 2019.	Godina 2020.	UKUPNO
• Odobrena sredstva za poslovanje
Broj proračunske linije 13.036501	Preuzete obveze	(1)		0,466	0,466	0,932
	Plaćanja	(2)		0,233	0,419	0,652
Broj proračunske linije 13.046101	Preuzete obveze	(1a)		0,200	0,200	0,400
	Plaćanja	(2a)		0,100	0,180	0,280
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 50
Broj proračunske linije		(3)
UKUPNA odobrena sredstva za GU REGIO	Preuzete obveze	= 1 + 1a + 3		0,666	0,666	1332
	Plaćanja	= 2 + 2a + 3		0,333	0,599	0,932

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Preuzete obveze	(4)	11 159	8008	19 167
	Plaćanja	(5)	5579	8468	14 047
• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe		(6)
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1 višegodišnjeg financijskog okvira	Preuzete obveze	= 4 + 6	11 159	8008	19 167
	Plaćanja	= 5 + 6	5579	8468	14 047

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Broj

3. Sigurnost i građanstvo

GU: SANTE				Godina 2019.	Godina 2020.	UKUPNO
• Odobrena sredstva za poslovanje
Broj proračunske linije 17.030100	Preuzete obveze	(1)		0,000	0,500	0,500
	Plaćanja	(2)		0,000	0,250	0,250
Broj proračunske linije	Preuzete obveze	(1a)
	Plaćanja	(2a)
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 51
Broj proračunske linije		(3)
UKUPNA odobrena sredstva za GU SANTE	Preuzete obveze	= 1 + 1a + 3		0,000	0,500	0,500
	Plaćanja	= 2 + 2a + 3		0,000	0,250	0,250

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Preuzete obveze	(4)	0,000	0,500	0,500
	Plaćanja	(5)	0,000	0,250	0,250
• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe		(6)
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 3 višegodišnjeg financijskog okvira	Preuzete obveze	= 4 + 6	0,000	0,500	0,500
	Plaćanja	= 5 + 6	0,000	0,250	0,250

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Preuzete obveze	(4)	11 159	8508	19 667
	Plaćanja	(5)	5579	8718	14 297
• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe		(6)
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1 do 4 višegodišnjeg financijskog okvira (referentni iznos)	Preuzete obveze	= 4 + 6	11 159	8508	19 667
	Plaćanja	= 5 + 6	5579	8718	14 297

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

5

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

			Godina 2019.	Godina 2020.	UKUPNO
GU: ESTAT
• Ljudski resursi			4164	4164	8328
• Ostali administrativni rashodi			0,404	0,414	0,818
UKUPNO GU ESTAT	Odobrena sredstva		4568	4578	9146

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 5 višegodišnjeg financijskog okvira

(Ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)

4568

4578

9146

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

			Godina 2019.	Godina 2020.	UKUPNO
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1 do 5 višegodišnjeg financijskog okvira	Preuzete obveze		15 727	13 087	28 814
	Plaćanja		10 147	13 296	23 443

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

–☒    Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena sredstva za poslovanje kako je navedeno u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate ⇩			Godina 2,019		Godina 2,020																UKUPNO
	REZULTATI
	Vrsta 52	Prosječni trošak	Br.	Trošak	Br.	Trošak															Ukupni br.		Ukupni trošak
POSEBNI CILJ br. 1 53 …			Rješavanje trenutačne fragmentiranosti proizvodnje europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka u EU-u i krutost trenutačnog sustava prikupljanja podataka za njih
- Rezultat	Ad hoc modul za LFS	0,067	30	2000	30	2000														60		4,000
- Rezultat	Ad hoc modul za EU-SILC	0,017	30	0,500	0	0,000														30		0,500
- Rezultat	Provedba prikupljanja podataka	0,096	60	5650	30	3000														90		8650
- Rezultat	Metodološke i pilot-studije	0,080	37	3009	44	3509														81		6517
Međuzbroj za posebni cilj br. 1			157	11 159	104	8509														261		19 667
POSEBNI CILJ br. 2 ...
- Rezultat
Međuzbroj za posebni cilj br. 2
UKUPNI TROŠAK			157	11 159	104	8509														261		19 667

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

–☒    Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena administrativna sredstva kako je navedeno u nastavku:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina 2019.

Godina 2020.

UKUPNO

NASLOV 5 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi	4164	4164	8328
Ostali administrativni rashodi	0,404	0,414	0,818
Međuzbroj za NASLOV 5 višegodišnjeg financijskog okvira	4568	4578	9146

izvan NASLOVA 5 54 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi
Ostali administrativni rashodi
Međuzbroj izvan NASLOVA 5 višegodišnjeg financijskog okvira

UKUPNO

4568

4578

9146

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–☒    Za prijedlog/inicijativu potrebni su ljudski resursi kako je navedeno u nastavku:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

		Godina 2019.	Godina 2020.
29 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		24,45	24,45
XX 01 01 02 (Delegacije)
XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje)
10 01 05 01 (Izravno istraživanje)
29 01 02 01 (AC, END, INT iz „opće omotnice”)		12	12
XX 01 02 02 (AC, AL, END, INT i JED u delegacijama)
XX 01 04 yy  55	- u sjedištima
	- u delegacijama
XX 01 05 02 (AC, END, INT – neizravno istraživanje)
10 01 05 02 (AC, END, INT – izravno istraživanje)
Ostale proračunske linije (navesti)
UKUPNO		36,45	36,45

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća koje treba obaviti:

Dužnosnici i privremeno osoblje	Metodološki rad kojim će se dobro definirati ankete i ad hoc moduli Rad u području informacijske tehnologije za primanje, potvrđivanje i obradu podataka Analiza podataka, distribucija podataka i korisnička podrška
Vanjsko osoblje	Metodološki rad kojim će se dobro definirati ankete i ad hoc moduli Rad u području informacijske tehnologije za primanje, potvrđivanje i obradu podataka

3.2.4.Usklađenost s trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom

–☒    Prijedlog/inicijativa u skladu je s trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom.

–◻    Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

3.2.5.Doprinosi trećih strana

–Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u financiranju.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

	Godina N	Godina N + 1	Godina N + 2	Godina N + 3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)			Ukupno
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju
UKUPNA sufinancirana odobrena sredstva

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

–☒    Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

–◻    na vlastita sredstva

–◻    na razne prihode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu	Utjecaj prijedloga/inicijative 56
		Godina N	Godina N + 1	Godina N + 2	Godina N + 3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)
Članak ………….

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

(1) https://ec.europa.eu/priorities/sites/beta-political/files/5-presidents-report_en.pdf

(2) COM/2016/0127, 8. ožujka 2016.

(3) ESS je partnerstvo između europskog statističkog tijela, tj. Komisije (Eurostata), te nacionalnih zavoda za statistiku (NZS-ova) i drugih nacionalnih tijela (DNT-ova) koja su u svakoj državi članici odgovorna za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika.

(4)

   Uredba Vijeća (EZ) br. 577/98 od 9. ožujka 1998. o organizaciji ankete o radnoj snazi na uzorku u Zajednici (SL L 77, 14.3.1998., str. 3.).

(5)

   Uredba (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 2003. o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) (SL L 165, 3.7.2003., str. 1.).

(6)

   Uredba (EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o izradi i razvoju statistike o obrazovanju i cjeloživotnom učenju (SL L 145, 4.6.2008., str. 227.).

(7)

   Uredba (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu (SL L 354, 31.12.2008., str. 70.).

(8) Uredba (EZ) br. 808/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o statistici Zajednice o informacijskom društvu (SL L 143, 30.4.2004., str. 49.).

(9) Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.)

(10) Uredba (EU) br. 99/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o europskome statističkom programu od 2013. do 2017. (SL L 39, 9.2.2013., str. 12.).

(11) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o metodama proizvodnje statistika EU-a: vizija za sljedeće desetljeće, COM(2009) 404 od 18.8.2009.

(12) Vidjeti http://ec.europa.eu/eurostat/web/quality/evaluation . 

(13) Odluka br. 234/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o osnivanju Europskog savjetodavnog odbora za statistiku i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 91/116/EEZ (SL L 73, 15.3.2008., str. 13.).

(14)

   Eurostatova internetska stranica o javnom savjetovanju: http://ec.europa.eu/eurostat/about/opportunities/consultations/iess

Otvoreno izvješće o javnom savjetovanju: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/10186/7237349/Open-public-consultation-report.pdf . 

Savjetovanje s korisnicima podataka: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/10186/7237349/Data-users-consultation-report.pdf .

Savjetovanje s proizvođačima podataka:  http://ec.europa.eu/eurostat/documents/10186/7237349/Data-producers-consultation-report.pdf .

(15) Vidjeti: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/42577/4167614/ESAC+opinion+3+Dec+2015/421abf9c-4300-445f-a840-f13cadeee306 .

(16) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća.

(17) Vidjeti http://ec.europa.eu/eurostat/web/quality/general-evaluation-results .

(18) Pet ključnih pokazatelja uspješnosti je kako slijedi: broj preuzimanja podataka koja su vanjski korisnici izvršili iz Eurostatovih referentnih baza podataka (EuroBase i Comext) putem Eurostatove internetske stranice; postotak korisnika koji ukupnu kvalitetu europske statistike ocjenjuju kao „vrlo dobru” ili „dobru”; postotak korisnika koji pravovremenost europske statistike za svoje potrebe ocjenjuju kao „vrlo dobru” ili „dobru”; postotak korisnika koji usporedivost europske statistike među regijama i državama ocjenjuju kao „vrlo dobru” ili „dobru”; i preostala stopa pogreške (RER).

(19) Vidjeti http://ec.europa.eu/eurostat/web/quality/general-evaluation-results .

(20)

   SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(21) Komunikacija Komisije – EUROPA 2020. Strategija za pametan, održiv i uključiv rast, COM (2010) 2020 od 3.ožujka 2010.

(22) COM (2009) 404 od 10.8.2009.

(23) Uredba (EU) br. 1260/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o europskoj demografskoj statistici (SL L 330, 10.12.2013., str. 39.).

(24) Uredba (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o popisu stanovništva i stanova (SL L 218, 13.8.2008., str. 14.).

(25) Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).

(26) Uredba Komisije (EU) br. 557/2013 od 17. lipnja 2013. o provedbi Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici u pogledu pristupa povjerljivim podacima u znanstvene svrhe i o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 831/2002

(27) Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).

(28) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(29) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(30) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(31) Uredba Vijeća (EZ) br. 577/98 od 9. ožujka 1998. o organizaciji ankete o radnoj snazi na uzorku u Zajednici (SL L 77, 14.3.1998., str. 3.).

(32) Uredba (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 2003. o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) (SL L 165, 3.7.2003., str. 1.).

(33) Uredba (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o popisu stanovništva i stanova (SL L 218, 13.8.2008., str. 14.).

(34) Uredba (EU) br. 99/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o europskome statističkom programu od 2013. do 2017. (SL L 39, 9.2.2013., str. 12.).

(35)

   Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013 o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost - Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.).

(36)

   Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

(37)

   Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(38)

(39) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(40) ABM: upravljanje na temelju djelatnosti; ABB: priprema proračuna na temelju djelatnosti.

(41) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(42) Postignut je dogovor između GU ESTAT-a i drugih predmetnih GU-ova o financiranju aktivnosti obuhvaćenih ovim prijedlogom u obliku unakrsnog daljnjeg delegiranja za koje se ovlašćuje GU ESTAT.

(43) Informacije o metodama upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskoj stranici BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html .

(44) Dif. = diferencirana odobrena sredstva / Nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(45) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(46) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(47) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

(48) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

(49) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

(50) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

(51) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

(52) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koje treba isporučiti (npr. broj financiranih razmjena studenata, broj kilometara izgrađenih cesta itd.).

(53) Kako je opisano u točki 1.4.2. „Posebni ciljevi…”

(54) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

(55) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(56) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.8.2016.

COM(2016) 551 final

PRILOZI

 

Prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima iz uzoraka

{SWD(2016) 282 final}
{SWD(2016) 283 final}

Prilog I.

Teme koje treba obuhvatiti

Područje	Tema	Detaljne teme
Za sva područja	Tehničke stavke	Informacije o prikupljanju podataka
		Identifikacija
		Ponderi
		Značajke razgovora
		Lokalizacija
	Značajke osoba i kućanstava	Demografija
		Državljanstvo i migrantsko podrijetlo
		Sastav kućanstva
	Sudjelovanje na tržištu rada	Status glavne aktivnosti (vlastito definiran)
		Osnovne značajke radnog mjesta
	Stupanj obrazovanja i podaci o obrazovanju	Stupanj obrazovanja
Tržište rada	Značajke osoba i kućanstava	Sastav kućanstva – pojedinosti
		Trajanje boravka u zemlji
	Sudjelovanje na tržištu rada	Radni status
		Trajanje ugovora Trajanje ugovora – sekundarne informacije
		Status punog ili nepunog radnog vremena – razlog
		Ovisna samozaposlenost
		Nadzorne odgovornosti
		Veličina poduzeća
		Radno mjesto
		Rad kod kuće
		Traženje zaposlenja
		Spremnost na rad
		Raspoloživost
		Dodatno zaposlenje
		Traženje drugog zaposlenja
		Usklađivanje poslovnog i obiteljskog života
		Mladi na tržištu rada
		Položaj migranata i njihovih izravnih potomaka na tržištu rada
		Prijelaz u mirovinu
		Potrebe za skrbi
	Trajanje radnog odnosa i prethodno radno iskustvo	Početak radnog odnosa
		Način pronalaska radnog mjesta
		Prethodno radno iskustvo
	Uvjeti rada uključujući radno vrijeme i odredbe o radnom vremenu	Radno vrijeme
		Odredbe o radnom vremenu
		Organizacija rada i odredbe o radnom vremenu
	Stupanj obrazovanja i podaci o obrazovanju	Stupanj obrazovanja – pojedinosti
	Sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju	Sudjelovanje u formalnom i neformalnom obrazovanju i osposobljavanju (4 tjedna)
		Sudjelovanje u formalnom i neformalnom obrazovanju i osposobljavanju (12 mjeseci)
	Zdravlje: status i invaliditet, zaštita i odrednice	Nesreće na radu i drugi zdravstveni problemi povezani s radom
		Europski minimalni modul zdravlja
	Dohodak, potrošnja i bogatstvo, uključujući dugove	Dohodak od rada
Dohodak i životni uvjeti	Značajke osoba i kućanstava	Sastav kućanstva – pojedinosti
		Trajanje boravka u zemlji
	Sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju	Sudjelovanje u aktivnostima formalnog obrazovanja (trenutačno)
	Stupanj obrazovanja i podaci o obrazovanju	Stupanj obrazovanja – pojedinosti
	Sudjelovanje na tržištu rada	Značajke radnog mjesta
		Trajanje ugovora
		Radni status
		Detaljna situacija na tržištu rada
		Nadzorne odgovornosti
	Trajanje radnog odnosa i prethodno radno iskustvo	Prethodno radno iskustvo
	Uvjeti rada uključujući radno vrijeme i odredbe o radnom vremenu	Kalendar aktivnosti
		Radno vrijeme
	Zdravlje: status i invaliditet, zaštita i odrednice	Europski minimalni modul zdravlja
		Zdravstveni status i invaliditet
		Zdravlje djece
		Pristup zdravstvenoj skrbi
		Zdravstvena skrb
		Pristup zdravstvenoj skrbi (djeca)
		Odrednice zdravlja
	Kvaliteta života, uključujući socijalno i kulturno sudjelovanje i dobrobit	Kvaliteta života
		Socijalno i kulturno sudjelovanje
		Dobrobit
	Životni uvjeti, uključujući materijalnu oskudicu, stanovanje, životnu okolinu, pristup uslugama	Materijalna oskudica
		Oskudica kod djece
		Glavne značajke stanovanja
		Pojedinosti o uvjetima stanovanja, uklj. oskudicu
		Troškovi stanovanja uključujući uračunatu najamninu
		Životna okolina
		Korištenje uslugama, uključujući usluge skrbi
		Pristupačnost
		Nezadovoljene potrebe i razlozi
		Skrb za djecu
	Dohodak, potrošnja i bogatstvo, uključujući dugove	Dohodak od rada
		Dohodak od naknada
		Dohodak od mirovina
		Ostali dohoci
		Porezi i doprinosi
		Ukupni dohoci
		Prezaduženost
		Dospjele neplaćene obveze
		Bogatstvo
		Glavne sastavnice potrošnje
		Međugeneracijski prijenos siromaštva
Zdravlje	Zdravlje: status i invaliditet, zaštita i odrednice	Europski minimalni modul zdravlja
		Bolesti i kronična oboljenja
		Nesreće i ozljede
		Bol
		Mentalno zdravlje
		Funkcionalna ograničenja
		Teškoće u obavljanju osobne njege
		Teškoće u obavljanju kućanskih poslova
		Privremeno ograničenje aktivnosti (zbog zdravstvenih problema)
		Prepreke sudjelovanju u određenim područjima života
		Korištenje zdravstvenom i dugotrajnom skrbi
		Uzimanje lijekova
		Preventivna skrb
		Pristup zdravstvenoj skrbi
		Visina i težina
		Tjelesna aktivnost
		Prehrambene navike
		Pušenje
		Konzumacija alkohola
		Socijalni i okolišni čimbenici
	Dohodak, potrošnja i bogatstvo, uključujući dugove	Ukupni dohoci
Obrazovanje i osposobljavanje	Značajke osoba i kućanstava	Trajanje boravka u zemlji
	Trajanje radnog odnosa i prethodno radno iskustvo	Početak radnog odnosa
	Sudjelovanje na tržištu rada	Veličina poduzeća
	Stupanj obrazovanja i podaci o obrazovanju	Stupanj obrazovanja – pojedinosti
		Podaci o obrazovanju
		Samoprijavljene vještine
	Sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju	Pristup informacijama o mogućnostima učenja i savjetovanju (12 mjeseci)
		Sudjelovanje u aktivnostima formalnog obrazovanja (12 mjeseci)
		Posljednja aktivnost formalnog obrazovanja – pojedinosti (12 mjeseci)
		Korištenje IKT-om u posljednjem formalnom obrazovanju (12 mjeseci)
		Razlozi za sudjelovanje u posljednjem formalnom obrazovanju (12 mjeseci)
		Troškovi i satnica posljednjeg formalnog obrazovanja (12 mjeseci)
		Ishodi i korištenje vještinama iz posljednjeg formalnog obrazovanja (12 mjeseci)
		Sudjelovanje u aktivnostima neformalnog obrazovanja (12 mjeseci)
		Aktivnosti neformalnog obrazovanja – pojedinosti (12 mjeseci)
		Korištenje IKT-om u aktivnostima neformalnog obrazovanja (12 mjeseci)
		Razlozi za sudjelovanje u aktivnostima neformalnog obrazovanja (12 mjeseci)
		Troškovi i satnica aktivnosti neformalnog obrazovanja (12 mjeseci)
		Ishodi i korištenje vještinama iz aktivnosti neformalnog obrazovanja (12 mjeseci)
		Prepreke za sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju (12 mjeseci)
		Neformalno učenje
	Dohodak, potrošnja i bogatstvo, uključujući dugove	Ukupni dohoci
Upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija	Sudjelovanje u informacijskom društvu	Pristup IKT-u
		Upotreba i učestalost upotrebe IKT-a
		Prepreke i problemi u upotrebi
		Učinak upotrebe
		Sigurnost, privatnost, povjerenje
		Spajanje na internet s bilo kojeg mjesta
		Digitalne vještine
		Aktivnosti na internetu
		e-trgovina
		Komunikacija s tijelima javne vlasti
	Dohodak, potrošnja i bogatstvo, uključujući dugove	Ukupni dohoci
Korištenje vremena	Značajke osoba i kućanstava	Sastav kućanstva – pojedinosti
	Sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju	Sudjelovanje u aktivnostima formalnog obrazovanja (trenutačno)
	Zdravlje: status i invaliditet, zaštita i odrednice	Europski minimalni modul zdravlja
	Životni uvjeti, uključujući materijalnu oskudicu, stanovanje, životnu okolinu, pristup uslugama	Posjedovanje trajnih dobara
		Skrb za djecu
		Skrb za bolesne i starije osobe
	Uvjeti rada uključujući radno vrijeme i odredbe o radnom vremenu	Radno vrijeme
		Odredbe o radnom vremenu
	Dohodak, potrošnja i bogatstvo, uključujući dugove	Proizvodnja za vlastitu potrošnju i prodaju, popravci
		Dohodak od rada
		Ukupni dohoci
	Raspodjela vremena	Korištenje vremena, vrste aktivnosti
		Usporedne aktivnosti
		Mjesto aktivnosti
		Prisutnost drugih osoba tijekom aktivnosti
		Ocjena aktivnosti
Potrošnja	Značajke osoba i kućanstava	Sastav kućanstva – pojedinosti
	Životni uvjeti, uključujući materijalnu oskudicu, stanovanje, životnu okolinu, pristup uslugama	Glavne značajke stanovanja
	Sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju	Sudjelovanje u aktivnostima formalnog obrazovanja (trenutačno)
	Sudjelovanje na tržištu rada	Trajanje ugovora
	Dohodak, potrošnja i bogatstvo, uključujući dugove	Ukupni dohoci
		Porezi i doprinosi
		Dohodak u naravi od samostalne djelatnosti
		Uračunata najamnina
		Glavni izvor dohotka
		Bogatstvo
		Dugovi
		Dospjele neplaćene obveze
		Potrošnja prema COICOP-u
		Rashodi prekogranične potrošnje prema COICOP-u
		Vlastita potrošnja

Prilog II.

Zahtjevi o preciznosti

1.Zahtjevi o preciznosti za sve skupove podataka izraženi su u standardnim pogreškama i definiraju se kao neprekinute funkcije stvarnih procjena i veličine statističke populacije u zemlji ili regiji razine NUTS 2.

2.Procijenjena standardna pogreška pojedine procjene ne smije biti veća od sljedećeg iznosa:

3.Funkcija f(N) ima oblik f(N)=a√N+b

4.Upotrebljavaju se sljedeće vrijednosti za parametre N, a i b.

	N	a	b
Područje tržišta rada: zahtjevi o preciznosti
Procijenjeni (nacionalni) tromjesečni omjer nezaposlenosti i stanovništva u dobi 15 – 74	Stanovništvo zemlje u dobi 15 – 74 koje živi u privatnim kućanstvima, u milijunima osoba i zaokruženo na 3 decimalna mjesta	7800	–4500
Procijenjeni (nacionalni) tromjesečni omjer zaposlenosti i stanovništva u dobi 15 – 74	Stanovništvo zemlje u dobi 15 – 74 koje živi u privatnim kućanstvima, u milijunima osoba i zaokruženo na 3 decimalna mjesta	7800	–4500
Procijenjeni tromjesečni omjer nezaposlenosti i stanovništva u dobi 15 – 74 u svakoj regiji razine NUTS 2	Stanovništvo u dobi 15 – 74 u regiji razine NUTS 2 koje živi u privatnim kućanstvima, u milijunima osoba i zaokruženo na 3 decimalna mjesta	Vidjeti stavak 6.
Područje dohotka i životnih uvjeta
Omjer rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti i stanovništva	Broj privatnih kućanstava u zemlji u milijunima i zaokružen na 3 decimalna mjesta	900	2600
Omjer trajnog rizika od siromaštva tijekom četiri godine i stanovništva	Broj privatnih kućanstava u zemlji u milijunima i zaokružen na 3 decimalna mjesta	350	1000
Omjer rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti i stanovništva u svakoj regiji razine NUTS 2 (vidjeti stavak 7.)	Broj privatnih kućanstava u regiji razine NUTS 2 u milijunima i zaokružen na 3 decimalna mjesta	600	0
Područje zdravlja
Postotak stanovništva s ozbiljnim ograničenjima u obavljanju uobičajenih aktivnosti zbog zdravstvenih problema (dob 15 godina ili starije)	Stanovništvo zemlje u dobi od 15 godina ili starije koje živi u privatnim kućanstvima, u milijunima osoba i zaokruženo na 3 decimalna mjesta	1200		2800

Područje obrazovanja i osposobljavanja
Stopa sudjelovanja u formalnom obrazovanju i osposobljavanju (dob 18 – 24)	Stanovništvo zemlje u dobi 18 – 24 koje živi u privatnim kućanstvima, u milijunima osoba i zaokruženo na 3 decimalna mjesta		200			1500
Stopa sudjelovanja u neformalnom obrazovanju i osposobljavanju (dob 25 – 69)	Stanovništvo zemlje u dobi 25 – 69 koje živi u privatnim kućanstvima, u milijunima osoba i zaokruženo na 3 decimalna mjesta		400			2000
Područje upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija
Postotak osoba koje su naručivale robu ili usluge preko interneta za osobne potrebe u prošloj godini	Stanovništvo zemlje u dobi 16 – 74 koje živi u privatnim kućanstvima, u milijunima osoba i zaokruženo na 3 decimalna mjesta		400		1300
Područje korištenja vremena
Postotak stanovništva u dobi od 15 godina i starije koji dnevno troši u prosjeku više od 10 % vremena radeći plaćeni posao		Stanovništvo zemlje u dobi od 15 godina ili starije koje živi u privatnim kućanstvima, u milijunima osoba i zaokruženo na 3 decimalna mjesta		900			3500
Područje potrošnje
Postotak kućanstava čiji izdaci za kategorije povezane sa stanovanjem, kao što su voda, struja, plin i ostala goriva, čine više od 50 % ukupnih izdataka (vidjeti stavak 8.)		Broj privatnih kućanstava u zemlji, u milijunima i zaokružen na 3 decimalna mjesta		900			2600

5.Ako zemlje imaju negativne vrijednosti f(N) s gore navedenim parametrima, bit će izuzete od odgovarajućeg zahtjeva.

6.Za procijenjeni omjer nezaposlenosti i stanovništva u dobi 15 – 74 u svakoj regiji razine NUTS 2 funkcija f(N) definira se na sljedeći način:

 

7.Za procijenjeni omjer rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti i stanovništva u svakoj regiji razine NUTS 2, ti zahtjevi nisu obvezni za regije razine NUTS 2 s manje od 0,500 milijuna stanovnika, pod uvjetom da odgovarajuća regija razine NUTS 1 ispunjava taj zahtjev.

8.Za područje potrošnje zahtjevi o preciznosti mogu se ispuniti kombiniranjem mikropodataka koji se odnose na najviše tri uzastopne godine promatranja.

Prilog III.

Značajke uzorka

1.Značajke uzorka područja tržišta rada uključuju:

(a)Nacionalni uzorak za referentno tromjesečje (agregiranje uzastopnih referentnih tjedana) raspodjeljuje se ravnomjerno u svim tjednima tromjesečja. Uzorak za referentno tromjesečje (u svakoj regiji razine NUTS 2) raspodjeljuje se u 3 mjeseca razmjerno broju tjedana u svakom mjesecu.

(b)Uzorak ima međugodišnji obrazac rotacije. Mora postojati minimalno preklapanje uzoraka od 20 % između istih tromjesečja u uzastopnim godinama i od 50 % između uzastopnih tromjesečja bez uzimanja u obzir osipanja.

Ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 1., podaci se dostavljaju za cjelokupni uzorak.

2.Značajke uzorka područja dohotka i životnih uvjeta uključuju:

(a)Uzorak mora imati najmanje šestogodišnji obrazac rotacije.

(b)Ne uzimajući u obzir osipanje, uzorak mora biti jednakomjerno raspoređen na godine obrasca rotacije, osim tijekom razdoblja promjena veličine uzorka.

3.Značajke uzorka područja korištenja vremena uključuju: izvještajna razdoblja dodijeljena jedinicama uzorka

(a)raspoređena su tijekom neprekinutog dvanaestomjesečnog razdoblja,

(b)uključuju neradne dane,

(c)temelje se na nasumičnom uzorku.

4.Značajke uzorka područja potrošnje uključuju: izvještajna razdoblja dodijeljena uzorkovanim jedinicama raspoređena su tijekom neprekinutog dvanaestomjesečnog razdoblja.

Prilog IV.

Učestalost

1.Za područje tržišta rada skupovi podataka obuhvaćaju informacije koje se prikupljaju tromjesečno, svake godine, svake dvije godine i svakih 8 godina. Podaci o varijablama koje se odnose na ad hoc teme prikupljaju se svake četiri godine.

2.Za područje dohotka i životnih uvjeta, skupovi podataka sastoje se od godišnjih, trogodišnjih i šestogodišnjih informacija. Podaci o prikupljenim varijablama koje se odnose na ad hoc teme prikupljaju se svake dvije godine.

3.Za područje zdravlja podaci se prikupljaju svakih 6 godina.

4.Za područje obrazovanja i osposobljavanja podaci se prikupljaju svakih 6 godina.

5.Za područje upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija podaci se prikupljaju svake godine.

6.Za područje korištenja vremena podaci se prikupljaju svakih 10 godina.

7.Za područje potrošnje podaci se prikupljaju svakih 5 godina.

Prilog V.

Rokovi za dostavu podataka

Države članice dostavljaju potrebne podatke Komisiji (Eurostatu) najkasnije do sljedećih rokova.

1.Za područje tržišta rada države članice dostavljaju:

(1)prethodno provjerene mikropodatke bez izravnih identifikatora prema sljedećem postupku u dvije faze:

(a)tijekom prve tri godine provedbe ove uredbe, u skladu s člankom 10. stavkom 4.:

–za tromjesečne podatke: dostava u roku od deset tjedana od završetka referentnog razdoblja,

–za ostale podatke: dostava do 31. ožujka sljedeće godine.

(b)od četvrte godine provedbe i nadalje, dostava se odvija na sljedeći način:

–za tromjesečne podatke: dostava podataka za 1., 2. i 3. tromjesečje redom do 29. svibnja, 29. kolovoza i 29. studenoga iste godine, a podataka za 4. tromjesečje do 28. veljače sljedeće godine,

–za ostale podatke: dostava do 15. ožujka sljedeće godine.

U godinama kada ti rokovi padaju na subotu ili nedjelju, stvarni rok je sljedeći ponedjeljak.

Ako se za dostavu podataka o detaljnoj temi „dohodak od rada” upotrebljavaju administrativni podaci, ti se podaci mogu dostaviti Komisiji (Eurostatu) u roku od dvadeset i jednog mjeseca od završetka referentnog razdoblja.

(2)Agregirani rezultati za izradu mjesečnih statistika nezaposlenosti u roku od 25 dana nakon referentnog mjeseca. Države članice ne smiju obuhvatiti posljednji tjedan referentnog mjeseca ako prelazi u sljedeći mjesec.

2.Za područje dohotka i životnih uvjeta države članice dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke bez izravnih identifikatora prema sljedećim rokovima:

(a)za varijable za prikupljanje podataka za godinu N, do kraja godine N. U iznimnim slučajevima, kad potrebni administrativni podaci nisu pravovremeno raspoloživi, privremeni mikropodaci o dohocima mogu se dostaviti do kraja godine N, a konačni podaci do 28. veljače godine N + 1,

(b)za varijable koje se odnose na šest godina obrasca rotacije koji završava u godini N, do 31. listopada godine N + 1.

3.Za područje zdravlja države članice dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke u roku od devet mjeseci od završetka nacionalnog razdoblja prikupljanja podataka.

4.Za područje obrazovanja i osposobljavanja države članice dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke u roku od šest mjeseci od završetka nacionalnog razdoblja prikupljanja podataka.

5.Za područje upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija države članice dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke do 5. listopada za godinu ankete N.

6.Za područje korištenja vremena države članice dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke najkasnije petnaest mjeseci nakon završetka terenskog rada.

7.Za područje potrošnje države članice dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke u roku od petnaest mjeseci nakon završetka referentne godine.