EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 6.6.2016.
COM(2016) 371 final
2016/0172(COD)
Prijedlog
DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o sustavu inspekcijskih pregleda radi sigurnog obavljanja linijske plovidbe ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila, o izmjeni Direktive 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o nadzoru države luke i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 1999/35/EZ
{SWD(2016) 189 final}
{SWD(2016) 190 final}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
1.1.Razlozi i ciljevi prijedloga
U duhu Komisijina plana za REFIT i bolju regulativu te kao neposredan nastavak provjere prikladnosti zakonodavstva EU-a o sigurnosti putničkih brodova 1 Komisija iznosi niz prijedloga kako bi ostvarila utvrđeni potencijal za pojednostavnjenje.
Cilj je ove revizije pojednostavniti i regulirati postojeći regulatorni okvir EU-a o sigurnosti putničkih brodova u cilju i. zadržavanja pravila EU-a, ako je to nužno i proporcionalno; ii. osiguranja njihove pravilne provedbe; iii. uklanjanja mogućeg preklapanja obveza i nedosljednosti među povezanim zakonodavnim aktima. Najvažniji je cilj osigurati jasan, jednostavan i ažuriran pravni okvir koji je lakše provesti, pratiti i izvršiti čime bi se povećala ukupna razina sigurnosti.
Direktivom Vijeća 1999/35/EZ 2 predviđene su brojne vrste inspekcijskih pregleda kojima su obuhvaćene konkretne sigurnosne značajke ro-ro putničkih brodova i brzih plovila. Njima su obuhvaćeni specifični rizici povezani s neodvojenim palubama za vozila što može dovesti do smanjenja stabilnosti i izloženosti požaru te vrlo intenzivne aktivnosti, rizici pomicanja tereta, pitanja vodonepropusnosti, podizne rampe te trošenje i habanje.
Bez obzira na činjenicu da je poseban sustav inspekcijskih pregleda tih plovila i dalje nužan, zahtjevi te Direktive više ne odgovaraju stvarnosti. Današnja je situacija znatno drukčija u odnosu na situaciju od prije gotovo 20 godina kad je donesena Direktiva 1999/35/EZ. U to je vrijeme EU imao 15 država članica te je postojao znatan broj ro-pax brodova i brzih plovila koji su redovito trgovali između EU-a i trećih zemalja. Osim toga, otad je poboljšan sustav nadzora države luke, posebno nakon stupanja na snagu Direktive 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 3 kojom je uspostavljen sustav inspekcijskih pregleda na temelju rizika i uključen minimalni broj inspekcijskih pregleda brodova visokog rizika koje države članice moraju provesti.
Danas velika većina država članica kombinira ili zamjenjuje neke inspekcijske preglede koji se zahtijevaju Direktivom 1999/35/EZ pregledima države zastave ili inspekcijskim pregledima u okviru nadzora države luke. Zbog toga su provedba i izvršenje te Direktive problematični, uzimajući u obzir različit opseg tih inspekcijskih pregleda i regulatorna preklapanja. Točnije, pravnim okvirom dopuštena je zamjena inspekcijskog pregleda u okviru nadzora države luke pregledom na temelju Direktive 1999/35/EZ. Međutim, s obzirom na to da opseg pregleda na temelju Direktive 1999/35/EZ ne uključuje sve elemente obuhvaćene nadzorom države luke, zbog tog preklapanja de facto nastaje regulatorna praznina.
Stoga se preporučuje ažuriranje, pojašnjenje i pojednostavnjenje postojećih zahtjeva u pogledu pregleda za ro-ro putničke brodove i brza plovila, dok bi se istovremeno zadržali jednaka razina sigurnosti i ključni provedbeni mehanizmi. To je u potpunosti u skladu s Komisijinim programom REFIT i usmjereno je na daljnju racionalizaciju napora koji nacionalne uprave ulažu u inspekcijske preglede i najvećeg mogućeg produljenja vremena tijekom kojeg se brod može komercijalno iskorištavati.
U tom se pogledu, radi osiguranja jasnoće i dosljednosti, ovim prijedlogom trenutačna Direktiva stavlja izvan snage i zamjenjuje novom Direktivom. U njemu su uključene i dodatne izmjene Direktive 2009/16/EZ.
1.2.Usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području politike
Ovaj je prijedlog u potpunosti u skladu s prijedlozima za pojednostavnjenje kojima se mijenjaju Direktiva 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 4 i Direktiva Vijeća 98/41/EZ 5 . Njime se osigurava usklađenost s Direktivom 2009/16/EZ uključivanjem dodatnih promjena kojima se ona mijenja. Te su dodatne izmjene strogo ograničene na promjene koje su nužne za osiguranje usklađenosti s ovim prijedlogom te se njima ni na koji način ne utječe na buduću evaluaciju Direktive 2009/16/EZ. Ovaj je prijedlog u potpunosti u skladu s preporukama u pogledu provjere prikladnosti i Bijelom knjigom iz 2011. o budućnosti prijevoza 6 u kojoj je prepoznata potreba za modernizacijom trenutačnog zakonodavnog okvira EU-a o sigurnosti putničkih brodova.
1.3.Usklađenost s drugim politikama Unije
Ovaj se prijedlog nastavlja na Komisijin plan za bolju regulativu jer se njime osigurava jednostavnost i jasnoća postojećeg zakonodavstva, ne stvara nepotrebno opterećenje i usklađen je s političkim, društvenim i tehnološkim promjenama. Osim toga, njime se ostvaruju ciljevi Strategije pomorskog prometa do 2018. 7 osiguravanjem kvalitetnih usluga trajektnog prijevoza u redovnom putničkom prometu unutar EU-a.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
2.1.Pravna osnova
S obzirom na to da se ovim prijedlogom zamjenjuje trenutačna Direktiva, pravna osnova i dalje je članak 100. stavak 2. UFEU-a (bivši članak 80. stavak 2. UEZ-a) kojim su predviđene mjere u području pomorskog prometa.
2.2.Supsidijarnost
Na zahtjev država članica 8 zakonodavstvo EU-a o sigurnosti putničkih brodova uglavnom se modeliralo i oblikovalo prema međunarodnim zahtjevima i kao odgovor na nekoliko velikih nesreća (npr. nesreće s brodovima Herald of Free Enterprise i Estonia). Većina država članica obuhvaćena je time kao države zastave i države luke.
Iako su na razini EU-a donesena zajednička pravila o putničkim brodovima, uključujući ro-ro putničke brodove i brza plovila u domaćoj plovidbi, to se ne odnosi na međunarodna putovanja na koja se primjenjuju međunarodne konvencije. Međunarodnim konvencijama dopuštaju se znatne mogućnosti odstupanja i različita tumačenja sigurnosnih normi. Putnici koji putuju u EU-u imaju pravo očekivati jednaku razinu sigurnosti, neovisno o vrsti broda ili usluzi kojom se koriste.
U nedostatku provedbenog mehanizma na međunarodnoj razini, sustav pregleda EU-a koji se primjenjuje na domaće i međunarodne putničke brodove ostaje preduvjet za zadržavanje visokog standarda zaštite života za putničke brodove i iskorjenjivanje ispodprosječnog brodarstva. Time se jamči i ravnopravno tržišno natjecanje u vodama EU-a svim brodarima, bez obzira na njihovo državljanstvo ili zastavu njihovih brodova i plovila te bez razlike između međunarodnih i domaćih plovidbi. Stoga se usklađeni uvjeti plovidbe ro-ro putničkih brodova i brzih plovila prema lukama EU-a i iz njih te zajednička razina sigurnosti nisu mogli ostvariti jednostranim mjerama na razini država članica.
2.3.Proporcionalnost
S obzirom na najnovije tehnološke i pravne promjene prijedlog za pojašnjenje postojećih zahtjeva, uklanjanje preklapanja i zastarjelih koncepata smatra se jedinom proporcionalnom i usklađenom opcijom. Njime se osigurava dosljedna visoka razina sigurnosti i omogućuju bolja upotreba resursa, bolje određivanje ciljeva i jasniji zahtjevi u pogledu sigurnosti.
U skladu s načelom proporcionalnosti direktiva se i dalje smatra najprimjerenijim oblikom za postizanje utvrđenih ciljeva. Njome se utvrđuju zajednička načela i usklađena razina sigurnosti, osigurava se provedba pravila, ali se svakoj državi članici ostavlja mogućnost izbora praktičnih i tehničkih postupaka koji će se primijeniti. Pri tome se svakoj državi članici ostavlja odgovornost za odlučivanje o provedbenim alatima koji najbolje odgovaraju njezinu unutarnjem sustavu. Direktivom se osigurava postizanje cilja ovog prijedloga u pogledu pojednostavnjenja u najvećoj mogućoj mjeri.
2.4.Odabir instrumenta
Utvrđeno je da je najprimjerenije rješenje za osiguranje jasne i dosljedne izrade propisa prijedlog nove direktive kojom se zamjenjuje postojeća. Druga mogućnost predlaganja niza izmjena trenutačne Direktive odbačena je zbog znatnog broja i vrste promjena koje bi se unijele u trenutačnu Direktivu.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA
3.1.Ex post evaluacije / provjere prikladnosti postojećeg zakonodavstva
U provjeri prikladnosti pokazalo se da su ključni ciljevi zakonodavstva EU-a o sigurnosti putničkih brodova povezani sa sigurnošću putnika i unutarnjim tržištem uglavnom ispunjeni i da su i dalje izrazito važni. Pravni okvir EU-a o sigurnosti putničkih brodova doveo je do zajedničke razine sigurnosti putničkih brodova unutar EU-a i ravnopravnih uvjeta među brodarima te povećanog prijenosa brodova među državama članicama. Na temelju provjere prikladnosti pokazalo se i da postoji mogućnost daljnjeg povećanja razine sigurnosti te učinkovitosti i proporcionalnosti nekih regulatornih zahtjeva. Preporuke u cilju pojednostavnjenja, pojašnjenja i stavljanja izvan snage niza dvosmislenih i zastarjelih zahtjeva koji se preklapaju donesene su u brojnim područjima:
(a)izbjegavanje preklapanja posebnih pregleda na temelju Direktive 1999/35/EZ i proširenih inspekcijskih pregleda predviđenih člankom 14. Direktive 2009/16/EZ i Uredbom Komisije (EU) br. 428/2010.;
(b)izbjegavanje preklapanja posebnih pregleda na temelju Direktive 1999/35/EZ i godišnjih pregleda države zastave predviđenih u Direktivi 2009/21/EZ (u pogledu međunarodne plovidbe) i Direktivi 2009/45/EZ (u pogledu domaće plovidbe);
(c)uklanjanje suvišnog koncepta države domaćina predviđenog Direktivom 1999/35/EZ (uz zadržavanje mogućnosti zajedničkih inspekcijskih pregleda) i zamjena pojma „pregled” pojmom „inspekcijski pregled”;
(d)pojašnjenje da razdoblje između dva godišnja inspekcijska pregleda ro-pax plovila iz Direktive 1999/35/EZ, koji se trebaju redovito provoditi, traje šest mjeseci.
3.2.Savjetovanja s dionicima
Uzimajući u obzir tehničku prirodu prijedloga, ciljano savjetovanje odabrano je kao najprimjereniji alat. S nacionalnim stručnjacima savjetovalo se u okviru Stručne skupine za sigurnost putničkih brodova. Organizirana je radionica na koju su pozvane države članice te sektorska udruženja i udruženja putnika. Predviđene mjere predstavljene su više puta. Osim toga, na temelju plana objavljenog na internetskim stranicama Europa 9 svi su dionici mogli dostaviti povratne informacije putem online obrasca za odgovore.
Sažetak savjetovanja te detaljni odgovori na primjedbe iznesene tijekom savjetovanja dostavljene su u Radnom dokumentu službi Komisije uz ovaj prijedlog. Predviđene mjere pojednostavnjenja podržala je većina nacionalnih stručnjaka, iako je iznesen niz primjedaba u pogledu točnog teksta nekih prijedloga. Sve su preporuke, stoga, pažljivo pregledane te su prijedlozi, prema potrebi, izmijenjeni. Osim toga, neki su stručnjaci postavili pitanja u pogledu praktičnih i tehničkih aspekata provedbe koji su razmotreni u Radnom dokumentu službi Komisije uz ovaj prijedlog i uključeni u Plan provedbe.
Dionici iz sektora ustrajali su na tome da ključna načela trenutačnog pravnog okvira ostanu nepromijenjena, dok su udruženja putnika pozvala na povećanje razine sigurnosti i upozorila na njezino smanjenje. Prijedlogom se stoga osigurava zadržavanje, koliko je to moguće u okviru okvira za pojednostavnjenje, i povećanje postojeće razine sigurnosti (npr. pojašnjenjem da se godišnji inspekcijski pregledi na temelju trenutačne Direktive trebaju provodi u razmaku od šest mjeseci).
3.3.Prikupljanje i primjena stručnog znanja
Ova se revizija, prije svega, oslanja na podatke prikupljene tijekom postupka provjere prikladnosti, kako je izneseno u Radnom dokumentu službi Komisije „Prilagodba kursa: provjera prikladnosti zakonodavstva EU-a o sigurnosti putničkih brodova” koji je donesen 16. listopada 2015. 10
Osim podataka i savjetovanja provedenog u okviru provjere prikladnosti, za izradu ovog prijedloga pojednostavnjenja bilo je potrebno mišljenje tehničkih i pravnih stručnjaka u pogledu konkretnog teksta tehničkih definicija i jasne izrade propisa. To je stručno znanje prikupljeno interno, u suradnji s Europskom agencijom za pomorsku sigurnost (EMSA) i Stručnom skupinom za sigurnost putničkih brodova. Rezultati su izneseni u Radnom dokumentu službi Komisije uz ovaj prijedlog.
3.4.Procjena učinka
Ovaj je prijedlog neposredni nastavak provjere prikladnosti kojom su detaljno utvrđeni elementi za pojednostavnjenje i procijenjen potencijal za pojednostavnjenje. Kako je naglašeno u planu, predviđenim se mjerama ne očekuje stvaranje znatnih učinaka (tj. osim onih nemjerljivih kao što su pravna jasnoća, sigurnost i jednostavnost) niti su utvrđena značajno drukčija rješenja.. U skladu s Komisijinim Smjernicama za bolju regulativu nije provedena potpuna procjena učinka.
Međutim, prijedlog pojednostavnjenja popraćen je Radnim dokumentom službi Komisije u kojem se podsjeća na preporuke u okviru provjere prikladnosti i objašnjava razlog predloženih rješenja s tehničkog i pravnog stajališta. On uključuje sažetak i odgovore na savjetovanje s dionicima provedeno u potporu toj inicijativi. Priložen je i plan provedbe.
3.5.Prikladnost propisa i pojednostavnjenje
Glavni je cilj ovog prijedloga osigurati da postojeće zakonodavstvo odgovara svojoj svrsi. Njegov potencijal za pojednostavnjenje uglavnom čine nemjerljivi učinci kao što su pravna jasnoća, sigurnost i jednostavnost. Glavni kvantificirani element odnosi se na uklanjanje preklapanja i nedosljednosti između posebnih pregleda na temelju trenutačne Direktive, proširenih inspekcijskih pregleda u okviru nadzora države luke i godišnjih pregleda države zastave. Predviđenim pojednostavnjenjem neće se samo zatvoriti utvrđena regulatorna praznina, nego se očekuje i daljnja racionalizacija napora koji nacionalna uprava ulaže u inspekcijske preglede i najveće moguće produljenje vremena tijekom kojeg se brod može komercijalno iskoristiti.
Najveći ukupni potencijal procijenjen je na oko 900 000 EUR (tj. smanjenje otprilike 670 samostalnih pregleda na temelju ove Direktive godišnje za cijeli EU ako isti brodovi nastave ploviti kao danas), od čega je dio već ostvaren u praksi kombiniranjem različitih vrsta inspekcijskih pregleda. Uz novčane procjene, postoji znatno opterećenje svih dionika povezano sa složenošću tih sustava inspekcijskih pregleda, zahtjevima koji se preklapaju u različitim zakonodavnim aktima, izraženima na različite načine itd. Zbog toga provedba, praćenje i izvršenje predstavljaju nepotrebno opterećenje svih uključenih strana.
3.6.Temeljna prava
Prijedlogom se ne utječe na zaštitu temeljnih prava.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Prijedlog nema utjecaj na proračun Unije.
5.OSTALI ELEMENTI
5.1.Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Uz prijedlog je priložen plan provedbe u kojem su navedene aktivnosti potrebne za provedbu mjera pojednostavnjenja te su utvrđeni glavni tehnički, pravni i vremenski izazovi u pogledu provedbe.
Utvrđeni su odgovarajući mehanizmi praćenja i izvješćivanja, a da pritom nisu stvorene nove obveze u pogledu izvješćivanja i administrativna opterećenja. Ključne informacije o floti, nesrećama i usklađenosti prikupljat će se uz pomoć EMSA-e, baze podataka inspekcijskih pregleda (THETIS), Stručne skupine za sigurnost putničkih brodova i na temelju baze podataka Europske informacijske platforme za pomorske nesreće (EMCIP). Budući da je trajanje punog ciklusa predviđenih posjeta EMSA-e radi provedbe procijenjeno na pet godina, ciklus evaluacije zakonodavstva EU-a o sigurnosti putničkih brodova trebalo bi odrediti u razmacima od sedam godina.
5.2.Dokumenti s objašnjenjima
Dokumenti s objašnjenjima nisu potrebni jer mjere pojednostavnjenja nisu značajne ili složene.
5.3.Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga
Područje primjene i definicije
U članku 1. određuje se područje primjene Direktive, isključujući plovila koja podliježu inspekcijskim pregledima u okviru nadzora države luke koji se provode u skladu s Direktivom 2009/16/EZ. Kao rezultat toga, područje primjene ograničeno je na brodove kojima se pružaju redovite usluge prijevoza ro-ro putničkim brodovima i brzim putničkim plovilima između luka unutar države članice ili između luke u državi članici i luke u trećoj zemlji ako je zastava plovila jednaka zastavi predmetne države članice.
U članku 2. uklanja se niz suvišnih definicija i upućivanja, kao što su „putnik”, „država domaćin”, „međunarodna plovidba” i „svjedodžba o izuzimanju”. Briše se i upućivanje na istrage pomorskih nesreća koje su sada obuhvaćene Direktivom 2009/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća. 11 Definicije niza drugih koncepata ažurirane su kako bi se uzele u obzir promjene zakonodavstva EU-a ili zakonodavstva na međunarodnoj razini (IMO) te kako bi se osiguralo da su definicije usklađene s definicijama iz Direktive 2009/16/EZ.
Inspekcijski pregledi prije početka plovidbe
U člancima 3. i 4. predviđa se sustav inspekcijskih pregleda brodova (a ne kompanija) prije početka redovne plovidbe. Plovilo mora proći inspekcijski pregled u skladu s Prilogom II. te se moraju provjeriti i brojna pitanja u pogledu upravljanja sigurnošću utvrđena u Prilogu I. U članku 4. predviđaju se situacije u kojima je plovilo nedavno bilo predmet inspekcijskog pregleda ili se vrsta plovidbe promijenila u plovidbu sa sličnim značajkama. Riječ „inspekcijski pregledi” u cijelom se tekstu upotrebljava umjesto riječi „pregledi” jer se njome točnije opisuje uređena aktivnost.
Redovni inspekcijski pregledi, izvješća o inspekcijskim pregledima, zabrane isplovljavanja, žalba i troškovi
U članku 5. predviđa se da se brodovi obuhvaćeni područjem primjene Direktive pregledavaju dvaput godišnje uz određeni razmak između inspekcijskih pregleda te da bi jedan od tih inspekcijskih pregleda trebao biti inspekcijski pregled u redovnoj plovidbi. Navodi se i da država članica može, ako želi, kombinirati taj inspekcijski pregled s pregledom države zastave koji bi se trebao provesti za to plovilo svake godine. Time bi se trebalo smanjiti opterećenje za upravu i brodare.
Odredbe u člancima 6., 7., 8., 9. 10. i 11. koje se odnose na izvješća o inspekcijskim pregledima, zabrane isplovljavanja, žalbe, troškove, bazu podataka inspekcijskih pregleda i sankcije usklađene su s odredbama Direktive 2009/16/EZ. Iako Direktivom 2009/16/EZ nije predviđeno rješenje o zabrani isplovljavanja, ono se temelji na rješenju o zabrani plovidbe u okviru nadzora države luke.
Postupak izmjene
Članci 12. i 13. usklađeni su s odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije koje se odnose na izvršavanje ovlasti Komisije u pogledu delegiranih akata.
Izmjena Direktive 2009/16/EZ
U članku 14. predviđa se dodatna izmjena Direktive 2009/16/EZ kako bi se osiguralo zadržavanje trenutačnog sadržaja i učestalosti inspekcijskih pregleda ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila.
Stavljanje izvan snage
U članku 15. navodi se da se Direktiva 1999/35/EZ stavlja izvan snage te se upućuje na odgovarajuću korelacijsku tablicu u Prilogu IV.
Odredbe o evaluaciji
U članku 16. navedene su odredbe o evaluaciji.
2016/0172 (COD)
Prijedlog
DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o sustavu inspekcijskih pregleda radi sigurnog obavljanja linijske plovidbe ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila, o izmjeni Direktive 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o nadzoru države luke i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 1999/35/EZ
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 100. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 12 ,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 13 ,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)Zakonodavstvo Unije o sustavu obveznih pregleda radi sigurnog obavljanja linijske plovidbe ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila doneseno je 1999. Trebalo bi uzeti u obzir napredak ostvaren u provedbi sustava nadzora države luke uspostavljen Direktivom 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 14 te iskustvo stečeno tijekom provedbe Pariškog memoranduma o suglasnosti o nadzoru države luke, potpisanog u Parizu 26. siječnja 1982.
(2)Provjerom prikladnosti na temelju programa prikladnosti propisa (REFIT) 15 pokazalo se da je pravni okvir Unije o sigurnosti putničkih brodova doveo do zajedničke razine sigurnosti putničkih brodova unutar Unije. Pokazalo se i da, kako se zakonodavstvo Unije o sigurnosti putnika s vremenom razvijalo kao odgovor na različite zahtjeve i situacije, postoji određena razina preklapanja i udvostručavanja koju bi trebalo regulirati i pojednostavniti kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za brodovlasnike te racionalizirali napori pomorskih uprava država članica.
(3)Većina država članica već, ako je moguće, kombinira obvezne preglede radi sigurnog obavljanja linijske plovidbe ro-ro putničkih brodova s drugim vrstama inspekcijskih i drugih pregleda, odnosno pregledima države zastave i inspekcijskim pregledima u okviru nadzora države luke. Kako bi se dodatno smanjio napor koji se ulaže u inspekcijske preglede i u najvećoj mogućoj mjeri produljilo vrijeme tijekom kojeg se brod može komercijalno iskorištavati, plovila koja podliježu inspekcijskim pregledima u okviru nadzora države luke trebalo bi stoga prenijeti u Direktivu 2009/16/EZ te bi područje primjene te Direktive trebalo ograničiti na ro-ro putničke brodove i brza putnička plovila koji obavljaju linijsku plovidbu između luka unutar države članice ili između luke u državi članici i luke u trećoj zemlji ako je zastava plovila jednaka zastavi predmetne države članice.
(4)Koncept „države domaćina” uveden je Direktivom Vijeća 1999/35/EZ 16 kako bi se olakšala suradnja s trećim zemljama prije proširenja Unije 2004. Utvrđeno je da taj koncept više nije relevantan i stoga bi ga trebalo dokinuti.
(5)U Direktivi 1999/35/EZ navodi se da države domaćini svakih 12 mjeseci moraju provesti posebni pregled i pregled tijekom redovne plovidbe. Iako je cilj tog zahtjeva bio osigurati da se ta dva inspekcijska nadzora provode uz određeni razmak među njima, provjerom prikladnosti na temelju REFIT-a dokazalo se to nije uvijek slučaj. Kako bi se uklonila dvosmislenost tog zahtjeva i osigurala zajednička razina sigurnosti, trebalo bi pojasniti da bi ta dva godišnja inspekcijska pregleda trebalo provoditi u redovitim razmacima od otprilike šest mjeseci.
(6)U Direktivi 1999/35/EZ upućuje se na „preglede”, a ne na „inspekcijske preglede”. Riječ „pregled” upotrebljava se u međunarodnim konvencijama kako bi se opisala obveza država zastave da prate usklađenost brodova s međunarodnim normama te, prema potrebi, izdaju produljene svjedodžbe s produljenim rokom valjanosti. Međutim, poseban sustav inspekcijskih pregleda za ro-ro putničke brodove i brza plovila na redovnim linijama ne može se smatrati pregledom te se obrasci inspekcijskog pregleda ne mogu smatrati svjedodžbama o sposobnosti broda za plovidbu. Stoga bi pojam „pregled” trebalo zamijeniti pojmom „inspekcijski pregled” kad se upućuje na posebne preglede ro-pax brodova kako je trenutačno predviđeno u Direktivi 1999/35/EZ.
(7)Kako bi se uzele u obzir promjene na međunarodnoj razini i iskustvo, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu isključivanja izmjena međunarodnih instrumenata iz područja primjene ove Direktive, ako je potrebno, i ažuriranja tehničkih zahtjeva. Posebno je važno da Komisija provodi odgovarajuća savjetovanja tijekom svojeg pripremnog rada, uključujući na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja provode u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Točnije, kako bi se osiguralo jednako sudjelovanje u izradi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće sve dokumente primaju istovremeno kad i stručnjaci država članica te njihovi stručnjaci imaju sustavan pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave izradom delegiranih akata.
(8)Direktivu 2009/16/EZ trebalo bi izmijeniti kako bi se osiguralo zadržavanje sadržaja i učestalosti inspekcijskih pregleda ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila. Posebne odredbe o inspekcijskim pregledima i provjerama ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila na redovnim linijama koji podliježu nadzoru države luke trebalo bi stoga prenijeti u Direktivu 2009/16/EZ.
(9)S obzirom na puni ciklus nadzora koji obavlja Europska agencija za pomorsku sigurnost Komisija bi trebala izvršiti evaluaciju provedbe ove Direktive najkasnije [sedam godina nakon datuma na koji se upućuje u članku 17. stavku 1. drugom podstavku] te o tome izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Države članice trebale bi surađivati s Komisijom na prikupljanju svih informacija potrebnih za tu evaluaciju.
(10)Kako bi se povećala pravna jasnoća i dosljednost te s obzirom na broj predmetnih izmjena, Direktivu 1999/35/EZ trebalo bi staviti izvan snage te Direktivu 2009/16/EZ izmijeniti u skladu s tim,
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Područje primjene
1.Ova se Direktiva primjenjuje na ro-ro putničke brodove i brza putnička plovila koja plove na redovnim linijama između luke države članice i luke u trećoj zemlji ako je zastava plovila jednaka zastavi predmetne države članice ili u domaćoj linijskoj plovidbi morskim područjima u kojima mogu ploviti brodovi klase A u skladu s člankom 4. Direktive 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća. 17
2.Države članice mogu ovu Direktivu primjenjivati na ro-ro putničke brodove i brza putnička plovila u domaćoj linijskoj plovidbi morskim područjima u kojima mogu ploviti brodovi klasa koje nisu navedene u stavku 1.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:
(1)„ro-ro putnički brod” znači putnički brod opremljen tako da omogućava cestovnim i željezničkim vozilima da se vožnjom ukrcaju („roll on”) na brod ili iskrcaju („roll off”) s njega i koji prevozi više od 12 putnika;
(2)„brzo putničko plovilo” znači brzo putničko plovilo kako je definirano Pravilom X/1. Konvencije SOLAS iz 1974., u ažuriranoj verziji, koje prevozi više od 12 putnika;
(3)„Konvencija SOLAS iz 1974.” znači Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru iz 1974., zajedno s njezinim protokolima i izmjenama, u ažuriranoj verziji;
(4)„Međunarodni pravilnik o brzim plovilima” znači „Međunarodni pravilnik o sigurnosti brzih plovila” sadržan u rezoluciji IMO-ova Odbora za pomorsku sigurnost MSC 36 (63) od 20. svibnja 1994. ili Međunarodni pravilnik o sigurnosti brzih plovila iz 2000. (HSC pravilnik iz 2000.) sadržan u rezoluciji IMO-a MSC.97(73) iz prosinca 2000., u ažuriranoj verziji;
(5)„redovna linija” znači niz putovanja ro-ro putničkih brodova ili brzih putničkih plovila koji prometuju između dvije ili više istih luka, ili niz plovidaba iz ili prema istoj luci bez međupostaja:
(a)prema objavljenom redu plovidbe; ili
(b)na putovanjima koja su tako pravilna i učestala da čine prepoznatljiv sustavan niz;
(6)„morsko područje” znači svako morsko područje uključeno u popis utvrđen u skladu s člankom 4. stavkom 2. Direktive 2009/45/EZ;
(7)„svjedodžba” znači:
(a)za ro-ro putničke brodove i brza putnička plovila u međunarodnoj plovidbi, svjedodžbe o sigurnosti izdane u skladu s Konvencijom SOLAS iz 1974. odnosno Međunarodnim pravilnikom o brzim plovilima, zajedno s odgovarajućim evidencijama opreme;
(b)za ro-ro putničke brodove i brza putnička plovila u domaćoj plovidbi, svjedodžbe o sigurnosti izdane u skladu s Direktivom 2009/45/EZ zajedno s odgovarajućim evidencijama opreme;
(8)„uprava države zastave” znači nadležna tijela države pod čijom zastavom plovi ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo;
(9)„domaća plovidba” znači plovidba morskim područjima iz luke države članice do iste ili druge luke u toj državi članici;
(10)„priznata organizacija” znači organizacija koja je priznata u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 18 ;
(11)„kompanija” znači vlasnik ro-ro putničkog broda ili brzog putničkog plovila ili neke druge organizacije ili osoba kao što je upravitelj, ili zakupoprimac broda bez posade, koja je preuzela odgovornost za upravljanje ro-ro putničkim brodom ili brzim putničkim plovilom od brodovlasnika i koja je, nakon što je preuzela tu odgovornost, suglasna preuzeti sve dužnosti i odgovornosti uvedene Međunarodnim pravilnikom o upravljanju sigurnošću (ISM);
(12)„inspektor” znači zaposlenik u javnom sektoru ili druga osoba s propisnim ovlaštenjem nadležnog tijela države članice za provođenje inspekcijskih pregleda predviđenih ovom Direktivom i s odgovornošću prema tom nadležnom tijelu te koja ispunjuje minimalne kriterije određene u Prilogu XI. Direktivi 2009/16/EZ.
Članak 3.
Inspekcijski pregledi prije početka plovidbe
1.Prije početka rada ro-ro putničkog broda ili brzog putničkog plovila na redovnoj liniji obuhvaćenog ovom Direktivom države članice provode inspekcijski pregled prije početka plovidbe koji se sastoji od sljedećeg:
(a)provjere usklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu I.;
(b)inspekcijskog pregleda, u skladu s Prilogom II., kako bi provjerile ispunjava li ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo potrebne zahtjeve za sigurnu plovidbu na redovnoj liniji.
2.Inspekcijski pregled prije početka plovidbe može se izuzeti ako je plovilo unutar prethodnih šest mjeseci bilo predmet godišnjeg pregleda države zastave ili inspekcijskog pregleda države članice u okviru kojeg su provedeni relevantni postupci i primijenjene smjernice za preglede kako je određeno u Rezoluciji A 1053(27) IMO-a, konsolidirana verzija (Smjernice za preglede prema usklađenom sustavu pregleda i izdavanja svjedodžbi (HSSC), 2011.) ili postupci osmišljeni za postizanje istog cilja.
3.Inspekcijski pregled prije početka plovidbe obavlja inspektor. Pregled države zastave ili inspekcijski pregled države članice iz stavka 2. obavlja inspektor ili priznata organizacija koju je država zastave ovlastila za obavljanje inspekcijskih ili drugih pregleda u svrhu osiguranja ispunjenja svih zahtjeva ove Direktive.
4.Ako to zatraži država članica, kompanije unaprijed dostavljaju dokaze o usklađenosti sa zahtjevima iz Priloga I., ali ne ranije od mjesec dana prije inspekcijskog pregleda prije plovidbe.
Članak 4.
Izuzeća od obveze obavljanja inspekcijskog pregleda prije plovidbe
1.Kad ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo plovi na drugoj redovnoj liniji, država članica uzima u obzir inspekcijske i druge preglede koji su za taj ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo prethodno provedeni u svrhu plovidbe na prethodnoj redovnoj liniji obuhvaćenoj ovom Direktivom. Pod uvjetom da je država članica zadovoljna tim prijašnjim inspekcijskim i drugim pregledima te da su oni u skladu s novim uvjetima rada, inspekcijski i drugi pregledi predviđeni u članku 3. stavku 1. ne trebaju se primjenjivati prije nego ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo započne s radom na novoj redovnoj liniji.
2.Na zahtjev kompanije države članice mogu unaprijed potvrditi da su suglasne u pogledu relevantnosti inspekcijskih i drugih pregleda za nove uvjete rada.
3.U slučajevima kad, zbog nepredvidivih okolnosti, treba hitno uvesti zamjenski ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo, kako bi se osigurala neprekidna usluga, i ne primjenjuje se stavak 1., država članica može dozvoliti početak rada broda ili plovila pod uvjetom:
(a)da vizualni inspekcijski pregled i provjera isprava ne ukazuje da ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo ne ispunjava potrebne zahtjeve za sigurnu plovidbu i
(b)da država članica provede inspekcijski pregled prije plovidbe predviđen u članku 3. stavku 1. u roku od jednog mjeseca.
Članak 5.
Redovni inspekcijski pregledi
1.Države članice moraju svakih 12 mjeseci provoditi:
(a)inspekcijski pregled, u skladu s Prilogom II., i
(b)inspekcijski pregled tijekom redovne plovidbe, najranije pet mjeseci i najkasnije sedam mjeseci nakon tog inspekcijskog pregleda. Tim su inspekcijskim pregledom obuhvaćene stavke navedene u Prilogu III. te dostatan broj stavki navedenih u prilozima I. i II. kako bi se osiguralo da ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo i dalje ispunjuje sve potrebne zahtjeve za sigurnu plovidbu.
Inspekcijski pregled prije početka plovidbe u skladu s člankom 3. smatra se inspekcijskim pregledom za potrebe ovog članka.
2.Inspekcijski pregled iz stavka 1. može se, prema odluci države članice, obaviti istovremeno ili zajedno s godišnjim pregledom ili inspekcijskim pregledom države zastave u kojoj se slijede relevantni postupci i smjernice za preglede kako je određeno u Rezoluciji A 1053(27) IMO-a, konsolidirana verzija (Smjernice za preglede prema usklađenom sustavu pregleda i izdavanja svjedodžbi (HSSC), 2011.) ili postupci osmišljeni za postizanje istog cilja.
3.Države članice provode inspekcijski pregled u skladu s Prilogom II. svaki put kad se ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo podvrgnu popravkama, preinakama ili promjenama glavnih značajki, ili kad se promijeni upravljanje ili dođe do prijenosa klase. Međutim, u slučaju promjene upravljanja ili prijenosa klase država članica može, nakon uzimanja u obzir prethodnih inspekcijskih pregleda ro-ro putničkog broda ili brzog putničkog plovila i pod uvjetom da ta promjena ili prijenos ne utječe na siguran rad broda ili plovila, osloboditi brod ili plovilo inspekcijskog pregleda koji se zahtijeva ovim stavkom.
Članak 6.
Obavijest i izvješće o inspekcijskom pregledu
1.Nakon dovršetka svakog inspekcijskog pregleda obavljenog u skladu s ovom Direktivom inspektor sastavlja izvješće u skladu s Prilogom IX. Direktivi 2009/16/EZ.
2.Informacije sadržane u tom izvješću dostavljaju se u bazu podataka inspekcijskih pregleda predviđenu člankom 10. Osim toga, kapetanu se dostavlja primjerak izvješća o inspekcijskom pregledu.
Članak 7.
Otklanjanje nedostataka, zabrana polaska i obustava inspekcijskog pregleda
1.Države članice osiguravaju otklanjanje svih nedostataka potvrđenih ili otkrivenih na temelju inspekcijskog pregleda obavljenog u skladu s ovom Direktivom.
2.U slučaju nedostataka za koje je jasno da su opasni za sigurnost ili zdravlje ili koji predstavljaju neposrednu opasnost za ljudski život, ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo, njegovu posadu ili putnike, država članica osigurava da se za ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo izda rješenje o zabrani isplovljavanja. Kapetanu se dostavlja primjerak rješenja o zabrani isplovljavanja.
3.Zabrana isplovljavanja ne ukida se dok se ne ukloni opasnost ili dok država članica ne utvrdi da brod može, podložno svim nužnim uvjetima, nastaviti ploviti ili da može ponovno početi raditi bez rizika za sigurnost i zdravlje putnika ili posade ili rizika za taj ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo ili druge brodove.
4.Ako se taj nedostatak ne može odmah otkloniti u luci u kojoj je nedostatak potvrđen ili otkriven, država članica može dopustiti brodu da nastavi do odgovarajućeg remontnog brodogradilišta koje je najbliže luci zabrane plovidbe i u kojem se taj nedostatak može odmah otkloniti.
5.U iznimnim okolnostima, kad je ukupno stanje ro-ro putničkog broda ili brzo putničkog plovila očito nedovoljno kvalitetno, država članica može obustaviti inspekcijski pregled tog broda ili plovila dok predmetna kompanija ne poduzme mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo više nije očito opasno za sigurnost ili zdravlje niti predstavlja neposrednu opasnost za život njegove posade i putnika ili da ispunjava odgovarajuće zahtjeve iz mjerodavnih međunarodnih konvencija.
6.Ako država članica obustavi inspekcijski pregled u skladu sa stavkom 5., na ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo automatski se primjenjuje rješenje o zabrani isplovljavanja. Rješenje o zabrani isplovljavanja ukida se ako je inspekcijski pregled nastavljen i uspješno dovršen i ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavku 3. ovog članka i u članku 9. stavku 2.
7.Radi smanjenja preopterećenja luke, država članica može dopustiti ro-ro putničkom brodu ili brzom putničkom plovilu koje je predmet rješenja o zabrani isplovljavanja da se premjesti u drugi dio luke ako je takvo premještanje sigurno. Međutim, opasnost od preopterećenja luke ne uzima se u obzir pri donošenju ili ukidanju rješenja o zabrani isplovljavanja. Lučke vlasti ili tijela omogućuju smještaj tih brodova.
Članak 8.
Pravo na žalbu
1.Kompanija ima pravo na žalbu na rješenje države članice o zabrani isplovljavanja. Žalbom se ne odgađa rješenje o zabrani isplovljavanja, osim ako se u skladu s nacionalnim pravom odobre privremene mjere. U tu svrhu države članice uspostavljaju i održavaju odgovarajuće postupke u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom.
2.Države članice obavješćuju kapetana ro-ro putničkog broda ili brzog putničkog plovila koje je predmet rješenja o zabrani isplovljavanja o pravu na žalbu i o primjenjivim postupcima. Ako se na temelju žalbe ili zahtjeva koje uloži kompanija rješenje o zabrani isplovljavanja poništi ili izmijeni, države članice osiguravaju da se baza podataka inspekcijskih pregleda predviđena u članku 10. odmah izmijeni u skladu s tim.
Članak 9.
Troškovi
1.Ako se inspekcijskim pregledima iz članaka 3. i 5. potvrde ili otkriju nedostatci za koje je potrebna zabrana isplovljavanja, sve troškove povezane s inspekcijskim pregledima snosi kompanija.
2.Rješenje o zabrani isplovljavanja ne ukida se dok se ne uplati ukupan iznos ili dok se ne da dostatno jamstvo za naknadu troškova.
Članak 10.
Baza podataka inspekcijskih pregleda
1.Komisija uspostavlja, održava i ažurira bazu podataka inspekcijskih pregleda u kojoj će biti sadržane sve informacije potrebne za provedbu sustava inspekcijskih pregleda predviđenog ovom Direktivom ili dodatno poboljšava bazu podataka inspekcijskih nadzora iz članka 24. Direktive 2009/16/EZ.
2.Države članice osiguravaju da se informacije o inspekcijskim pregledima obavljenima u skladu s ovom Direktivom, uključujući nedostatke i rješenja o zabrani isplovljavanja, prenesu u bazu podataka inspekcijskih pregleda čim se dovrši izvješće o inspekcijskom pregledu ili ukine rješenje o zabrani isplovljavanja. U pogledu potrebnih informacija odredbe Priloga XIII. Direktivi 2009/16/EZ primjenjuju se mutatis mutandis.
3.Države članice osiguravaju da se informacije prenesene u bazu podataka inspekcijskih pregleda u roku od 72 sata potvrde radi objavljivanja.
4.Komisija osigurava da se u bazi podataka inspekcijskih pregleda mogu pronaći svi podatci o provedbi ove Direktive na temelju podataka država članica o inspekcijskim pregledima.
5.Države članice imaju pristup svim informacijama u bazi podataka inspekcijskih pregleda koje su bitne za provedbu sustava inspekcijskih pregleda iz ove Direktive i Direktive 2009/16/EZ.
Članak 11.
Sankcije
Države članice utvrđuju sustav sankcija za kršenja nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom i poduzimaju sve potrebne mjere za primjenu tih sankcija. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
Članak 12.
Postupak izmjene
1.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 13. kojima se mijenjaju prilozi kako bi se u obzir uzele promjene na nacionalnoj razini, posebno unutar IMO-a, i kako bi se poboljšali njihovi tehnički zahtjevi s obzirom na stečeno iskustvo.
2.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 13. kojima se mijenja ova Direktiva kako bi se iz njezina područja primjene isključila svaka izmjena međunarodnih instrumenata iz članka 2. samo ako, na temelju Komisijine evaluacije, postoji očit rizik da će se izmjenom međunarodnog instrumenta sniziti standard pomorske sigurnosti, sprječavanja onečišćenja s brodova ili zaštite uvjeta života i rada na brodovima koji je utvrđen pomorskim zakonodavstvom Unije ili da neće biti u skladu s njim.
Članak 13.
Izvršavanje delegiranja
1.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.Komisiji se ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. dodjeljuje na neograničeno vremensko razdoblje od [datum stupanja na snagu].
3.Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 12. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Ona proizvodi učinke sljedećeg dana od dana objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u toj odluci. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću..
6.Delegirani akt donesen na temelju članka 12. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. To se razdoblje na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća produljuje za dva mjeseca.
7.Delegirani akt kojim se iz područja primjene ove Direktive isključuje svaka izmjena međunarodnih instrumenata u skladu s člankom 12. stavkom 3. donosi se najkasnije tri mjeseca prije isteka razdoblja utvrđenog na međunarodnoj razini za prešutno prihvaćanje predmetne izmjene ili predviđenog datuma stupanja na snagu navedene izmjene. U razdoblju koje prethodi stupanju na snagu tog delegiranog akta države članice suzdržavaju se od svih inicijativa kojima je cilj uključiti tu izmjenu u nacionalno zakonodavstvo ili primijeniti izmjenu predmetnog međunarodnog instrumenta.
Članak 14.
Izmjene Direktive 2009/16/EZ
Direktiva 2009/16/EZ mijenja se kako slijedi:
(1)u članku 2. umeću se sljedeće točke od 25. do 28.:
„25.‚ro-ro putnički brod’ znači putnički brod opremljen tako da omogućava cestovnim i željezničkim vozilima da se vožnjom ukrcaju (‚roll on’) na brod ili iskrcaju (‚roll off’) s njega i koji prevozi više od 12 putnika;
26.‚brzo putničko plovilo’ znači brzo putničko plovilo kako je definirano Pravilom 1. poglavlja X. Konvencije SOLAS iz 1974., u ažuriranoj verziji, koje prevozi više od 12 putnika;
27.‚redovna linija’ znači niz putovanja ro-ro putničkih brodova ili brzih putničkih plovila koji prometuju između dvije ili više istih luka, ili niz plovidaba iz iste luke i prema istoj luci bez međupostaja:
i. prema objavljenom redu plovidbe; ili
ii. na putovanjima koja su tako pravilna i učestala da čine prepoznatljiv sustavan niz;
28.‚inspekcijski pregled prije plovidbe’ znači inspekcijski pregled ro-ro putničkog broda ili brzog putničkog plovila koje je obuhvaćeno područjem primjene ove Direktive prije početka redovne plovidbe kako bi se provjerilo jesu li ispunjeni zahtjevi utvrđeni u članku 3. te prilozima I. i II. Direktivi [XXXX].”;
(2)u članku 3. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:
„Ova se Direktiva primjenjuje i na inspekcijske preglede ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila koji se obavljaju izvan luke ili sidrišta tijekom redovne plovidbe u skladu s člankom 14.a.”;
(3)umeće se sljedeći članak 14.a:
„Članak 14.a
Inspekcijski pregled ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila na redovnoj liniji
1. Prije početka plovidbe ro-ro putničkog broda ili brzog putničkog plovila na redovnoj liniji obuhvaćenog ovom Direktivom države članice obavljaju inspekcijski pregled prije plovidbe u skladu s člankom 3. Direktive [XXXX] kako bi se uvjerile da ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo ispunjava zahtjeve potrebne za sigurnu plovidbu na redovnoj liniji te kako bi provjerilo jesu li ispunjeni zahtjevi utvrđeni u Prilogu I. Direktivi [XXXX].
2. Ro-ro putnički brodovi i brza putnička plovila moraju u svakom razdoblju od dvanaest mjeseci biti podvrgnuti dvama inspekcijskim pregledima u okviru nadzora države luke. Jedan od tih inspekcijskih pregleda mora biti inspekcijski pregled tijekom redovne plovidbe te može biti u nekom od sljedećih oblika, ovisno o izboru države članice:
(a)prošireni inspekcijski pregled; ili
(b)inspekcijski pregled kojim su obuhvaćene stavke navedene u Prilogu III. te dostatan broj stavki navedenih u prilozima I. i II. Direktivi [XXXX] kako bi se države članice uvjerile da ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo i dalje ispunjava sve potrebne zahtjeve za sigurnu plovidbu.
3. Pri planiranju inspekcijskih pregleda ro-ro putničkog broda ili brzog putničkog plovila države članice uzimaju u obzir raspored plovidbi i održavanja tog broda ili plovila. Država članica može pristati na provedbu inspekcijskog pregleda ro-ro putničkog broda ili brzog putničkog plovila na zahtjev druge države članice.
4. Ako je ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo predmet inspekcijskog pregleda, taj se inspekcijski pregled u bazi podataka inspekcijskih pregleda evidentira kao prošireni inspekcijski pregled te se uzima u obzir za potrebe članaka 10., 11. i 12. te za izračun ispunjavanja obveze svake države članice u pogledu inspekcijskih pregleda u mjeri u kojoj su pokrivene sve stavke iz Priloga VII. ovoj Direktivi.”;
(4)u članku 15. briše se stavak 3.;
(5)u članku 16. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1.Država članica odbija uplovljavanje u svoje luke i sidrišta svakom brodu koji:
–plovi pod zastavom države uvrštene zbog broja zabrana plovidbe na crnu listu, donesenu u skladu s Pariškim memorandumom na temelju podataka iz baze podataka inspekcijskih pregleda koje Komisija objavljuje svake godine, i kojem je izdana zabrana plovidbe više od dvaput tijekom prethodnih 36 mjeseci u luci ili na sidrištu države članice ili države potpisnice Pariškog memoranduma, ili
–plovi pod zastavom države uvrštene zbog broja zabrana plovidbe na sivu listu, donesenu u skladu s Pariškim memorandumom na temelju podataka iz baze podataka inspekcijskih pregleda koje Komisija objavljuje svake godine, i kojem je izdana zabrana plovidbe više od dvaput tijekom prethodna 24 mjeseca u luci ili na sidrištu države članice ili države potpisnice Pariškog memoranduma.
Prvi podstavak ne primjenjuje se na situacije opisane u članku 21. stavku 6.
Odbijanje uplovljavanja primjenjuje se čim brod isplovi iz luke ili napusti sidrište u kojima je treći put zadržan te u kojima je izdana mjera odbijanja uplovljavanja.”;
(6)u članku 22. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
„2.Kad nadležno tijelo države luke ne može osigurati traženu stručnost, inspektoru tog nadležnog tijela može pomoći svaka osoba koja ima potrebno stručno znanje.
Inspektora nadležnog tijela države luke tijekom inspekcijskog pregleda ro-ro plovila ili brzog putničkog plovila može pratiti inspektor države luke iz druge države članice ili, ako tako zatraži kompanija, predstavnik države zastave plovila.”
Članak 15.
Stavljanje izvan snage
Direktiva 1999/35/EZ stavlja se izvan snage.
Upućivanja na Direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga IV.
Članak 16.
Preispitivanje
Komisija obavlja evaluaciju provedbe ove Direktive te Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja rezultate najkasnije [sedam godina nakon datuma na koji se upućuje u članku 17. stavku 1. drugom podstavku].
Članak 17.
Prenošenje
1.Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do [12 mjeseci nakon stupanja na snagu]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.
One te odredbe primjenjuju [12 mjeseci nakon stupanja na snagu].
Kada države članice donesu te odredbe, one prilikom njihove službene objave moraju sadržavati upućivanje na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takvo upućivanje. Države članice određuju načine tog upućivanja.
2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 18.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 19.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednik Predsjednik
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 6.6.2016.
COM(2016) 371 final
PRILOZI
DIREKTIVI EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o sustavu inspekcijskih pregleda radi sigurnog obavljanja linijske plovidbe ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila, o izmjeni Direktive 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o nadzoru države luke i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 1999/35/EZ
PRILOG I.
POSEBNI ZAHTJEVI ZA PLOVILA NA REDOVNIM LINIJAMA
(iz članaka 3. i 5.)
Provjerava se sljedeće:
1.odgovarajuće podatke o raspoloživim kopnenim sustavima za navigaciju i ostalim informacijskim sustavima za pomoć pri sigurnom vođenju plovidbe koje kapetan mora imati prije početka plovidbe ro-ro putničkog broda ili brzog putničkog plovila te da kapetan upotrebljava navigacijske i informacijske sustave koje su uspostavile države članice;
2.primjenu odgovarajućih odredaba stavaka od 2. do 6. okružnice MSC/Circular 699 od 17. srpnja 1995., „Revidirane smjernice za sigurnosna uputstva za putnike”;
3.da je na lako dostupnom mjestu postavljena ploča s opisom rada na brodu koja sadrži:
(a)raspored rada na moru i rada u luci; i
(b)maksimalan broj radnih sati ili minimalne sate odmora koji se zahtijevaju za dežurne članove posade;
4.da kapetan nije spriječen u donošenju odluka, koje su po njegovoj stručnoj procjeni potrebne za sigurnu plovidbu i rad, posebno u teškim vremenskim uvjetima i na nemirnom moru;
5.da kapetan vodi bilješke o aktivnostima plovidbe i događajima koji su važni za sigurnost plovidbe;
6.da se o svakom oštećenju ili trajnoj deformaciji vrata u oplati broda i pripadnom dijelu vanjske oplate koje može utjecati na vodonepropusnost broda ili plovila, te o svakom nedostatku mehanizama za učvršćenje takvih vrata odmah izvijeste uprave države pod čijom zastavom brod plovi i države luke te da se ta oštećenja odmah poprave na zadovoljstvo uprava;
7.da važeći plan plovidbe bude na raspolaganju prije polaska ro-ro putničkog broda ili brzog plovila. Pri pripremanju plana plovidbe u obzir se uzimaju smjernice navedene u IMO Rezoluciji skupštine A.893(21) od 25. studenoga 1999. „Smjernice za planiranje plovidbe”;
8.da su putnici informirani o uslugama i pomoćnim službama koje su na raspolaganju starijim i osobama sa smanjenom sposobnosti na brodu te da su te informacije predočene u obliku prikladnom za ljude oštećena vida.
PRILOG 2.
POSTUPCI ZA INSPEKCIJSKE PREGLEDE
(iz članaka 3. i 5.)
1.Inspekcijskim pregledima osigurava se ispunjavanje zakonskih zahtjeva koje je izdala država zastave ili koji su izdani u njezino ime, posebno onih u pogledu konstrukcije, pregrađivanja i stabilnosti, strojnih i električnih sustava, krcanja, stabilnosti, protupožarne zaštite, maksimalnog broja putnika, sredstava za spašavanje i prijevoza opasnih tvari, radiokomunikacija i navigacije. Inspekcijski postupci u tu svrhu uključuju:
–pokretanje generatora u nuždi,
–pregled rasvjete u nuždi,
–pregled izvora napajanja u nuždi za radijske uređaje,
–ispitivanje javnog razglasa,
–protupožarnu vježbu, uključujući demonstraciju sposobnosti upotrebe vatrogasne opreme,
–rad protupožarne pumpe u nuždi, s dva protupožarna crijeva spojena na glavni požarni vod,
–ispitivanje rada daljinskoga gašenja dovoda goriva u kotlove, glavne i pomoćne strojeve te zaustavljanje ventilatora,
–ispitivanje naprava za daljinsko i lokalno zatvaranje protupožarnih zaklopki,
–ispitivanje sustava za otkrivanje požara i sustava za uzbunjivanje,
–ispitivanje ispravnosti zatvaranja požarnih vrata,
–rad kaljužnih pumpi,
–zatvaranje vodonepropusnih pregradnih vrata, i to lokalno i daljinski,
–vježbu kojom se pokazuje da su ključni članovi posade upoznati s planom kontrole oštećenja,
–spuštanje najmanje jedne brodice za prikupljanje i jedne brodice za spašavanje u more, pokretanje i ispitivanje motora i kormilarskog sustava te vraćanje brodica na njihovo mjesto na brodu,
–provjera inventara svih brodica za spašavanje i za prikupljanje,
–ispitivanje kormilarskog stroja i pomoćnog kormilarskog uređaja broda ili plovila.
2.Inspekcijski pregledi uključuju provjeru predviđenog sustava brodskog održavanja.
3.Inspekcijski pregledi usmjereni su na upoznatost članova posade sa sigurnosnim postupcima, postupcima u slučaju opasnosti, održavanjem, radnom praksom, sigurnošću putnika, postupcima na zapovjedničkom mostu i postupcima u vezi tereta i vozila, te njihovu učinkovitost. Provjerava se sposobnost pomoraca da razumiju, a kada je primjereno i izdaju, naredbe i upute te povratne izvještaje na zajedničkom radnom jeziku koji se navodi u brodskom dnevniku. Provjeravaju se isprave kojima se dokazuje da su članovi posade uspješno obavili posebnu izobrazbu, posebno:
–izobrazbu o upravljanju mnoštvom ljudi,
–izobrazbu upoznavanja (sustava),
–sigurnosnu izobrazbu za osobe koje pružaju izravnu pomoć putnicima i u prostorima namijenjenim putnicima, a posebno starijim i osobama sa smanjenom pokretljivosti u slučaju opasnosti, i
–izobrazbu o upravljanju u kriznim situacijama i ljudskom ponašanju.
Inspekcijski pregled mora uključivati ocjenu rasporeda radnog vremena s obzirom na to uzrokuje li prekomjerno umaranje, posebno osoblja na brodskoj straži.
4.Svjedodžbe o osposobljenosti članova posade koji rade na plovilima obuhvaćenim ovom Direktivom moraju biti u skladu s odredbama Direktive 2008/106/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 1 .
PRILOG 3.
POSTUPCI PROVOĐENJA INSPEKCIJSKIH PREGLEDA TIJEKOM REDOVNE POLOVIDBE
(iz članka 5.)
1.Podaci o putnicima
Način na koji se provjerava da broj putnika za koji ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo (dalje u tekstu „brod”) posjeduje svjedodžbu nije premašen. Sustav upisa podataka o putnicima mora biti u skladu s Direktivom Vijeća 98/41/EZ 2 . Način na koji se podatak o ukupnom broju putnika dostavlja kapetanu i, ako je primjereno, kako se putnici koji putuju u oba smjera bez iskrcavanja na obalu uračunavaju u ukupan broj putnika pri povratku.
2.Podaci o krcanju i stabilitetu
Da su, kada je primjenjivo, postavljeni pouzdani mjerači gaza i da su u upotrebi. Da su poduzete mjere kojima se osigurava da brod nije prenakrcan i odgovarajuća vodna linija za odgovarajuće uvjete (subdivision load line) nije uronjena. Da se ocjena krcanja i stabiliteta provodi u skladu sa zahtjevima. Da su vozila za prijevoz robe i drugi teret izvagani prema potrebi i da su brodu dostavljeni brojčani podaci za ocjenu krcanja i stabiliteta. Da su planovi za upravljanje oštećenjem trajno izloženi i da su brodskim časnicima na raspolaganju priručnici s podacima za upravljanje oštećenjem.
3.Spremnost za plovidbu
Postupak provjere spremnosti broda za plovidbu prije napuštanja pristaništa, što uključuje postupak izvještavanja kojim se potvrđuje da su sva vodonepropusna vrata u oplati i sva izložena vrata zatvorena. Da su sva vrata na palubama za vozila zatvorena prije nego brod napusti pristanište ili ostaju otvorena samo toliko dugo koliko je potrebno da bi se omogućilo zatvaranje podiznog pramca, mehanizama zatvaranja na pramčanim, krmenim i bočnim vratima te jesu li postavljena signalna svjetla i TV nadzor njihovog statusa na zapovjedničkom mostu. Sve poteškoće s radom signalnih svjetala, posebno sklopki na vratima, moraju se provjeriti i o njima izvijestiti.
4.Obavijesti o sigurnosti plovidbe
Forma redovitih obavijesti o sigurnosti i postavljanje uputstava i smjernica za postupke u hitnim slučajevima na odgovarajućem jeziku (jezicima). Provjeriti da se redovite obavijesti o sigurnosti plovidbe daju na početku putovanja i da se čuju na svim javnim mjestima na koje putnici imaju pristup, uključujući otvorene palube.
5.Bilješke u brodskom dnevniku
Pregledati brodski dnevnik kako bi se provjerilo da se bilježe podaci o zatvaranju pramčanih, krmenih i drugih vodonepropusnih i izloženih vrata, o vježbama za pregradna vodonepropusna vrata, ispitivanju kormilarskog uređaja itd. Također, da se upisuju podaci o gazovima, nadvođu i stabilitetu, kao i zajednički radni jezik posade.
6.Opasne tvari
Provjeriti da se svaki teret koji se sastoji od opasnih ili onečišćujućih tvari prevozi u skladu s odgovarajućim propisima i, posebno, da je dana izjava u vezi opasnih i onečišćujućih tvari zajedno s manifestom o teretu ili nacrtom smještaja kojim se prikazuje njihov položaj na brodu, da je prijevoz tog određenog tereta dozvoljen na putničkim brodovima te da su opasne i onečišćujuće tvari ispravno označene, obilježene, smještene, osigurane i odvojene.
Da su vozila koja prevoze opasne i onečišćujuće tvari ispravno obilježena i osigurana. Da je, kada se prevoze opasne i onečišćujuće tvari, preslika pripadnog manifesta o brodskom teretu ili nacrta smještaja dostupna na obali. Da je kapetan upoznat sa zahtjevima o obavješćivanju iz Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 3 i uputama o postupcima za slučaj opasnosti koje treba slijediti te o pružanju prve pomoći u slučaju nesreće koja uključuje opasne tvari ili onečišćivače mora. Da je sustav prozračivanja paluba za vozila stalno u upotrebi, da se pojačava kad rade motori vozila i da postoji neka vrsta pokazivača na mostu koji pokazuje da sustav prozračivanja palube za vozila radi.
7.Učvršćivanje teretnih vozila
Način na koji se učvršćuju teretna vozila, na primjer, u skupinama ili vezana pojedinačno. Postoji li dovoljan broj čvrstih uporišnih točaka. Koji je način osiguravanja teretnih vozila za vrijeme nepovoljnih vremenskih prilika ili u slučaju kada se one očekuju. Način osiguravanja autobusa i motocikala, prema potrebi. Provjeriti ima li brod priručnik za učvršćivanje tereta.
8.Palube za vozila
Postoji li na prostorima posebne kategorije i ro-ro teretnim prostorima stalna ophodnja ili nadzor putem TV nadzornog sustava za praćenje kretanja vozila u nepovoljnim vremenskim uvjetima i neovlaštenog ulaska putnika. Da su požarna vrata i ulazi zatvoreni i da su postavljene obavijesti kako bi se putnicima zabranio pristup na palube za vozila dok brod plovi.
9.Zatvaranje vodonepropusnih vrata
Provode li se postupci utvrđeni u brodskim radnim uputama vezano za pregradna vodonepropusna vrata. Provode li se zahtijevane vježbe. Da je sustav nadzora vodonepropusnih vrata na zapovjedničkom mostu postavljen, kada je moguće, na „lokalni” nadzor. Da su u uvjetima ograničene vidljivosti i bilo kojoj opasnoj situaciji vrata zatvorena. Da su posade upućene u pravilnu upotrebu vrata i svjesne opasnosti koje proizlaze iz njihove pogrešne upotrebe.
10.Protupožarne ophodnje
Potvrditi da se provodi učinkovita ophodnja kako bi se odmah otkrilo svako izbijanje požara. To treba uključivati prostore posebnih kategorija u kojima nije postavljen fiksni sustav za otkrivanje požara i uzbunjivanje, s time da te prostore može nadzirati ophodnja kako se navodi u točki 8.
11.Sporazumijevanje u slučaju opasnosti
Postoji li dovoljan broj članova posade u skladu s rasporedom za uzbunu koji mogu pomoći putnicima u slučaju opasnosti te jesu li lako prepoznatljivi i mogu li se sporazumjeti s putnicima u slučaju opasnosti, uzimajući u obzir prikladnu i odgovarajuću kombinaciju bilo kojih od sljedećih čimbenika:
(a)jezik ili jezici koji odgovaraju prevladavajućim nacionalnostima putnika koji se prevoze na pojedinoj liniji;
(b)vjerojatnost da poznavanje osnovnih izraza engleskog jezika za izdavanje osnovnih uputa može omogućiti sporazumijevanje s putnicima kojima je potrebna pomoć, bez obzira govore li putnici i posada istim jezikom ili ne;
(c)mogućnost potrebe za drugim načinima komuniciranja u slučaju opasnosti (na primjer pokazivanjem, signalizacijom rukama, privlačenjem pažnje na mjesta s uputama, zborna mjesta, sredstva za spašavanje ili putove evakuacije kada je govorna komunikacija nepraktična);
(d)opseg u kojem su potpune sigurnosne upute dane putnicima na njihovom materinjem jeziku ili jezicima;
(e)jezici na kojima se za vrijeme opasnosti ili vježbe mogu izdavati najave opasnosti kako bi se ključne upute prenijele putnicima i olakšalo članovima posade pružanje pomoći putnicima.
12.Zajednički radni jezik članova posade
Provjeriti je li određen radni jezik koji omogućuje učinkovito postupanje posade u vezi sigurnosnih pitanja te da je taj radni jezik upisan u brodskom dnevniku.
13.Sigurnosna oprema
Održavaju li se sredstva za spašavanje i protupožarna sredstva, uključujući požarna vrata i druge dijelove strukturne protupožarne zaštite koji su lako dostupni za inspekcijski pregled. Jesu li protupožarni planovi trajno izloženi, ili jesu li brodskim časnicima na raspolaganju priručnici s potrebnim podacima. Je li smještaj prsluka za spašavanje primjeren i je li moguće lako odrediti smještaj dječjih prsluka za spašavanje. Da ukrcaj vozila ne sprečava rad protupožarnih sredstava, sklopki u slučaju opasnosti, upravljačkih mehanizama za drenažne ventile itd. koji mogu biti smješteni na palubama za vozila.
14.Navigacijska i radijska oprema
Jesu li navigacijska oprema i radiokomunikacijska oprema, uključujući radijske plutače za označivanje mjesta nesreće (EPIRB), u funkciji.
15.Dodatna rasvjeta u slučaju opasnosti
Ako je propisana dodatna rasvjeta za slučaj opasnosti, je li ona i postavljena i vode li se bilješke o manjkavostima.
16.Izlazi u slučaju opasnosti
Provjeriti oznake u skladu s primjenjivim propisima te rasvjetu izlaza u slučaju opasnosti uključujući rasvjetu koja se napaja iz glavnog izvora napajanja kao i rasvjetu koja se napaja iz izvora napajanja u slučaju opasnosti. Poduzeti mjere da vozila ne blokiraju puteve za slučaj opasnosti ako su putevi za slučaj opasnosti predviđeni preko palube ili prolaze kroz palube za vozila. Jesu li izlazi, posebno izlazi iz bescarinskih prodavaonica, koji su bili blokirani prevelikom količinom robe, slobodni.
17.Priručnici
Jesu li predviđene kopije priručnika za kapetana i svakog višeg časnika i jesu li dodatne kopije na raspolaganju svim članovima posade. Također provjeriti postoje li kontrolni popisi za provjeru priprema za plovidbu i drugih radnji.
18.Čistoća strojarnice
Održava li se u strojarnici čistoća u skladu s postupcima održavanja.
19.Odlaganje otpada
Jesu li rješenja za odlaganje i rukovanje otpadom zadovoljavajuća.
20.Planirano održavanje
Sve kompanije moraju imati posebne utvrđene mjere, s predviđenim sustavom održavanja, za sva područja bitna za sigurnost uključujući pramčana i krmena vrata i bočne otvore, zajedno s njihovim sustavima zatvaranja, uključujući i opremu za održavanje i sigurnost strojarnice. Nacrti moraju biti na mjestima radi redovitih provjera svih dijelova kako bi se zadržalo standarde sigurnosti na najvišoj razini. Moraju postojati postupci za bilježenje nedostataka i za potvrđivanje jesu li ispravno otklonjeni, tako da su kapetan i zadužena osoba na kopnu u sastavu uprave kompanije upoznati s nedostacima i obaviješteni kada su nedostaci otklonjeni u navedenom roku. Redovne provjere rada sustava zatvaranja unutarnjih i vanjskih pramčanih vrata moraju uključivati pokazivače, nadzornu opremu i moguće odljevne otvore u područjima između podiznog pramca i unutarnjih vrata, a posebno mehanizme zatvaranja i njima pridružene hidrauličke sustave.
21.Plovidba
Za vrijeme plovidbe treba odabrati priliku za provjeru prekobrojnosti putnika, uključujući raspoloživost sjedala i blokiranje prolaza, stepeništa i izlaza u slučaju opasnosti prtljagom i putnicima koji nemaju sjedala. Provjeriti također jesu li putnici napustili palubu za vozila prije nego što brod isplovi te da nemaju više pristupa na nju do neposredno prije pristajanja.
Prilog 4.
KORELACIJSKA TABLICA
|
Direktiva 1999/35/EZ |
Nova Direktiva |
|
Članak 1. |
-- |
|
Članak 2. točke (a), (b), (d), (e), (f), (g), (h), (j), (m), (n), (o) i (r) |
Članak 2. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11 |
|
Članak 2. točke (c), (i), (k), (l), (p), (q) i (s) |
-- |
|
Članak 3. |
Članak 1. |
|
Članak 4. |
-- |
|
Članak 5. stavak 1. točka (a) |
Članak 3. |
|
Članak 5. stavak 1. točka (b) i stavak 2. |
-- |
|
Članak 6. |
Članak 3. |
|
Članak 7. |
Članak 4. |
|
Članak 8. stavak 1. |
Članak 5. stavak 1. |
|
Članak 8. stavak 2. |
Članak 5. stavak 3. |
|
Članak 8. stavak 3. |
Članak 9. stavak 1. |
|
Članak 9. |
Članak 6. |
|
Članak 10. stavak 1. točke (a), (b) i (c) |
Članak 7. |
|
Članak 10. stavak 1. točka (d) |
-- |
|
Članak 10. stavak 2. |
Članak 7. |
|
Članak 10. stavak 3. |
Članak 8. |
|
Članak 10. stavak 4. |
-- |
|
Članak 11. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 7. i 8. |
-- |
|
Članak 11. stavak 6. |
Članak 6. stavak 1. |
|
Članak 13. stavci 1., 2., 4. i 5. |
-- |
|
Članak 13. stavak 3. |
Članak 6. stavak 2. i članak 10. |
|
Članak 14. |
-- |
|
Članak 15. |
-- |
|
Članak 16. |
-- |
|
Članak 17. |
Članak 12. |
|
Članak 18. |
Članak 11. |
|
Članak 19. |
Članak 17. |
|
Članak 20. |
Članak 16. |
|
Članak 21. |
Članak 18. |
|
Članak 22. |
Članak 19. |
|
Prilog I. |
Prilog I. |
|
Prilog II. |
-- |
|
Prilog III. |
Prilog II. |
|
Prilog IV. |
Prilog III. |
|
Prilog V. |
-- |