EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 29.4.2016.
COM(2016) 237 final
2016/0126(NLE)
Prijedlog
ODLUKE VIJEĆA
o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o zaštiti osobnih informacija u vezi sa sprečavanjem, istragom, otkrivanjem i progonom kaznenih djela
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Kontaktna skupina visoke razine (dalje u tekstu: „HLCG”), koju čine viši dužnosnici Komisije, predstavnici Predsjedništva Vijeća te Ministarstva pravosuđa, domovinske sigurnosti i vanjskih poslova SAD-a, osnovana je u studenome 2006. u cilju pronalaska načina za bolju i učinkovitiju suradnju EU-a i SAD-a u pogledu razmjene informacija u području kaznenog progona, osiguravajući pritom zaštitu osobnih podataka i privatnosti. Zaključak završnog izvješća HLCG-a iz listopada 2009. 1 bio je da bi međunarodni sporazum koji bi obvezivao i EU i SAD na primjenu usuglašenih zajedničkih načela zaštite podataka za transatlantske prijenose podataka u području kaznenog progona bio najbolje rješenje: njime bi se omogućilo utvrđivanje osnove za učinkovitu zaštitu privatnosti i osobnih podataka koja bi se primjenjivala na sve razmjene informacija u području kaznenog progona te bi se osigurala najviša razina pravne sigurnosti.
Vijeće je 3. prosinca 2010. donijelo odluku kojom Komisiju ovlašćuje za otvaranje pregovora o sporazumu između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o zaštiti osobnih podataka prenesenih i obrađenih u svrhu sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela, uključujući terorizam, u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (dalje u tekstu „Krovni sporazum”) 2 .
Komisija je započela pregovore 28. ožujka 2011. Dana 8. rujna 2015. stranke su parafirale tekst.
Krovnim sporazumom se (prvi put) uspostavlja sveobuhvatan okvir načela i mjera zaštite podataka koji se odnosi na prijenos osobnih informacija 3 između SAD-a, s jedne strane, i EU-a ili njegovih država članica, s druge strane, u svrhe kaznenog progona. Dvostruki je cilj osigurati visoku razinu zaštite podataka i pritom ojačati suradnju između stranaka. Iako on sam po sebi nije pravna osnova za prijenos osobnih informacija SAD-u, Krovnim se sporazumom, prema potrebi, dopunjuju mjere zaštite podataka u postojećim i budućim sporazumima o prijenosu podatka ili nacionalnim odredbama kojima se odobravaju ti prijenosi.
To predstavlja znatan napredak u odnosu na trenutačno stanje u kojem se osobne informacije prenose preko Atlantika na temelju pravnih instrumenata (međunarodnih sporazuma ili nacionalnih zakona) koji općenito ne sadržavaju ili sadržavaju samo slabe odredbe o zaštiti podataka.
• Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području
Krovnim sporazumom poboljšat će se zaštita svih osobnih podataka osoba iz EU-a čiji se podaci obrađuju prilikom njihove razmjene s SAD-om u svrhe kaznenog progona. Uspostavom sveobuhvatnog okvira jamstava u području zaštite podataka, Sporazumom će se dopuniti postojeći sporazumi (bilateralni sporazumi između SAD-a i država članica te sporazumi između SAD-a i EU-a) na temelju kojih se osobni podaci šalju SAD-u u svrhe kaznenog progona, ako i u mjeri u kojoj u njima nedostaje odgovarajuća razina zaštite i zaštitnih mjera.
Nadalje, Sporazumom će se omogućiti tzv. „sigurnosna mreža” za buduće sporazume između EU-a ili njegovih država članica i SAD-a kao minimalna razina zaštite. Riječ je o važnom jamstvu za budućnost i velikoj promjeni u odnosu na trenutačno stanje u kojem se za svaki novi sporazum mora ponovno pregovarati o zaštitnim mjerama, zaštiti i pravima.
Krovni sporazum donijet će važnu dodanu vrijednost u smislu povećanja razine zaštite osoba iz EU-a čiji se podaci obrađuju, u skladu sa zahtjevima primarnog i sekundarnog zakonodavstva EU-a. Njime će se prvi put uvesti instrument za zaštitu podataka koji na sveobuhvatan i dosljedan način obuhvaća sve prijenose podataka u određenom području (tj. transatlantske razmjene podataka u području policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima). Štoviše, Krovnim sporazumom potkrijepit će se u transatlantskom kontekstu opći zahtjevi u pogledu međunarodnih prijenosa podataka utvrđeni u budućoj Direktivi o zaštiti pojedinaca pri obradi osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenopravnih sankcija te slobodnom kretanju takvih podataka (dalje u tekstu: „Direktiva o policiji”) 4 donesenoj 14. travnja 2016. S obzirom na prethodno navedeno, Krovnim sporazumom postavlja se i važan presedan za moguće slične sporazume s drugim međunarodnim partnerima.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Krovni sporazum trebao bi imati važan utjecaj na policijsku suradnju i suradnju u području kaznenog progona sa Sjedinjenim Američkim Državama. Uspostavom zajedničkog i sveobuhvatnog okvira pravila i jamstava u području zaštite podataka, sporazumom će se omogućiti djelotvornija suradnja EU-u ili njegovih država članica, s jedne strane, i tijela kaznenog progona SAD-a, s druge strane. Osim toga, njime će se osigurati da svi postojeći sporazumi sadržavaju sve potrebne zaštite. Time će se omogućiti nastavak suradnje u području kaznenog progona i osigurati veća pravna sigurnost pri prijenosima. Sporazumom će se također olakšati sklapanje budućih sporazuma o prijenosu podataka s SAD-om u području kaznenog progona jer će mjere zaštite podataka biti dogovorene i o njima se neće morati iznova pregovarati. Konačno, utvrđivanje zajedničkih standarda u tom značajnom, ali složenom području suradnje važno je postignuće kojim se može znatno pridonijeti vraćanju povjerenja u transatlantski protok podataka.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Pravna je osnova ovog prijedloga članak 16. UFEU-a u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (a) UFEU-a.
•Supsidijarnost
Krovni je sporazum u isključivoj nadležnosti EU-a u skladu s člankom 3. stavkom 2. UFEU-a. Stoga se ne primjenjuje načelo supsidijarnosti.
•Proporcionalnost
Krovnim sporazumom predviđaju se jamstva u području zaštite podataka u skladu s pregovaračkim smjernicama Vijeća. Ona se smatraju elementima potrebnima za osiguravanje tražene razine zaštite prilikom prijenosa osobnih podataka trećoj zemlji, prema Povelji o temeljnim pravima i pravnoj stečevini EU-a koja se stalno razvija. Ni znatno manji niz jamstava ni instrument s manje obvezujućom snagom ne bi se mogli smatrati dovoljnima za osiguravanje takve razine zaštite. Stoga, prijedlog ne prelazi ono što je potrebno za postizanje cilja uspostave okvira za zaštitu osobnih podataka pri njihovu prijenosu između Sjedinjenih Američkih Država, s jedne strane, i Europske unije ili njezinih država članica, s druge strane, u kontekstu kaznenog progona.
•Odabir instrumenta
Uspostava obvezujućeg okvira za zaštitu osobnih podataka, kojim će se dopuniti postojeći sporazumi i koji će predstavljati osnovu za buduće sporazume, može se osigurati jedino sklapanjem međunarodnog sporazuma između EU-a i SAD-a.
Nadalje, kao što je istaknuto u izvješću HLCG-a iz listopada 2009., međunarodnim se sporazumom osigurava najviša razina pravne sigurnosti.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA
•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva
Nije primjenjivo.
•Savjetovanja s dionicima
Komisija je redovito usmenim i pisanim putem izvješćivala imenovani posebni odbor Vijeća o napretku pregovora. Europski parlament redovito se usmenim i pisanim putem izvješćivalo putem njegova Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE).
•Prikupljanje i primjena stručnih znanja
Inicijativom se provode pregovaračke smjernice Vijeća od 3. prosinca 2010.
•Procjena učinka
Nije bila potrebna procjena učinka. Predloženi sporazum u skladu je s pregovaračkim smjernicama Vijeća.
•Primjerenost propisa i pojednostavljivanje
Nije primjenjivo.
•Temeljna prava
Odredbama Krovnog sporazuma želi se zaštiti temeljno pravo na zaštitu osobnih podataka i pravo na učinkovit pravni lijek i pravično suđenje, koji su ugrađeni u članak 8. i članak 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Predloženi sporazum nema utjecaja na proračun.
5.OSTALI DIJELOVI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Provedba u državama članicama bit će potrebna, ali se ne očekuju znatne izmjene zakona jer materijalne odredbe Krovnog sporazuma u velikoj mjeri odražavaju pravila koja su već primjenjiva na EU i nacionalna tijela u skladu s europskim i/ili nacionalnim propisima.
•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga
Krovnim je sporazumom, u skladu s pregovaračkim smjernicama Vijeća, obuhvaćeno pet kategorija odredbi: i. horizontalne odredbe; ii. načela i mjere zaštite podataka; iii. osobna prava; iv. aspekti povezani s primjenom Sporazuma i nadzorom i v. završne odredbe.
i. Horizontalne odredbe
i. Svrha Sporazuma (članak 1.)
Kako bi se ostvarila svrha sporazuma (tj. osigurala visoka razina zaštite osobnih informacija i poboljšala suradnja u području kaznenog progona), Krovnim se sporazumom uspostavlja okvir za zaštitu osobnih informacija pri njihovu prijenosu između SAD-a, s jedne strane, i EU-a ili njegovih država članica, s druge strane, radi sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela, uključujući terorizam. Upućivanjem na pojmove „sprečavanje, otkrivanje, istraga i progon kaznenih djela” (dalje u tekstu zajedno: „kazneni progon”) osigurava se usklađenost ovog sporazuma sa strukturom postojeće i buduće pravne stečevine EU-a u području zaštite podataka (posebno razlikovanje između Uredbe o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka („Opća uredba o zaštiti podataka” 5 ) i „Direktive o policiji” u pogledu njihova područja primjene).
Navodeći da Krovni sporazum sam po sebi nije pravna osnova za prijenos osobnih informacija te da je (zasebna) pravna osnova uvijek potrebna, iz članka 1. također je jasno da je Krovni sporazum izvorni sporazum o temeljnom pravu kojim se utvrđuje niz zaštita i zaštitnih mjera koje se primjenjuju na te prijenose.
ii. Definicije (članak 2.)
Ključni pojmovi Krovnog sporazuma definirani su u članku 2. Definicije pojmova „osobne informacije”, „obrada osobnih informacija”, „stranke”, „država članica” i „nadležno tijelo” u znatnoj su mjeri u skladu s definicijama tih pojmova iz ostalih sporazuma između EU-a i SAD-a i/ili iz pravne stečevine EU-a u području zaštite podataka.
iii. Područje primjene Sporazuma (članak 3.)
Područje primjene Krovnog sporazuma definirano je u članku 3. tog Sporazuma. Njime će se osigurati da se zaštita i zaštitne mjere predviđene Krovnim sporazumom primjenjuju na sve razmjene podataka koje se odvijaju u okviru transatlantske suradnje tijela za provođenje zakona u kaznenim stvarima. To uključuje prijenose na temelju nacionalnih zakona, sporazuma između EU-a i SAD-a (npr. Ugovor o uzajamnoj pravnoj pomoći između EU-a i SAD-a), sporazuma između država članica i SAD-a (npr. ugovori o uzajamnoj pravnoj pomoći, sporazumi o jačanju suradnje u sprečavanju i suzbijanju teških kaznenih djela, sporazumi ili dogovori o informacijama o provjeri terorista) te posebnih sporazuma kojima se predviđa prijenos osobnih podataka od strane privatnih subjekata u svrhe kaznenog progona (npr. na temelju Sporazuma o Zapisniku imena putnika između EU-a i SAD-a 6 i Sporazuma o programu za praćenje financiranja terorističkih djelatnosti 7 ). Područje primjene utvrđeno je na „osnovi prijenosa podataka”, tj. njime su u načelu obuhvaćeni svi prijenosi podataka u svrhe kaznenog progona između EU-a i SAD-a bez obzira na državljanstvo ili prebivalište osobe čiji se podaci obrađuju.
Krovnim sporazumom neće biti obuhvaćeni prijenosi osobnih podataka (ili drugi oblici suradnje) između tijela SAD-a i država članica nadležnih za zaštitu nacionalne sigurnosti.
iv. Zabrana diskriminacije (članak 4.)
Člankom 4. predviđeno je da će svaka stranka provoditi Krovni sporazum bez proizvoljne ili neopravdane diskriminacije između vlastitih državljana i državljana druge stranke.
Tim se člankom dopunjuju i jačaju druge odredbe Sporazuma (posebno članci kojima se pojedincima omogućuju zaštitne mjere kao što su pristup, ispravci i upravna zaštita, vidjeti u nastavku) jer se njime osigurava da će se prilikom praktične provedbe tih odredbi od strane američkih tijela prema građanima EU-a postupati jednako kao i prema građanima SAD-a.
v. Učinak Sporazuma (članak 5.)
U odnosu na postojeće sporazume između EU-a/država članica i SAD-a, oni će prema potrebi biti dopunjeni Krovnim sporazumom, ako i u mjeri u kojoj u njima nedostaju potrebne mjere zaštite podataka 8 .
Učinkovita provedba Krovnog sporazuma (osobito njegovih članaka koji se odnose na osobna prava) potiče pretpostavku usklađenosti s primjenjivim međunarodnim pravilima o prijenosu podataka. To nije ni automatska ni opća pretpostavka te se, kao i sve pretpostavke, može odbaciti. Nije riječ o automatskoj pretpostavci jer primjena izričito ovisi o učinkovitoj provedbi Krovnog sporazuma u SAD-u, a posebno o učinkovitoj provedbi članaka o pravima pojedinaca (naročito pristupu, ispravcima, upravnoj i sudskoj zaštiti), što je jasno objašnjeno u članku 5. stavku 2. Nije riječ ni o općoj pretpostavci: s obzirom na to da Krovni sporazum nije „neovisni” instrument za prijenose, takva se pretpostavka nužno primjenjuje na pojedinačnoj osnovi, tj. procjenom omogućuje li se kombinacijom Krovnog sporazuma i posebne pravne osnove za prijenos razina zaštite u skladu s pravilima EU-a o zaštiti podataka. . Drugim riječima, za razliku od zaključka o primjerenosti, ovom se odredbom ne predviđa priznavanje „u cijelosti” razine zaštite omogućene u SAD-u, kao ni opće odobrenje za prijenose.
ii. Načela i mjere zaštite podataka
Članci opisani u nastavku obuhvaćaju važna načela kojima se uređuju obrada osobnih podataka te ključne zaštitne mjere i ograničenja.
i. Ograničenja svrhe i upotrebe (članak 6.)
U skladu s Poveljom EU-a o temeljnim pravima i pravnom stečevinom EU-a, člankom 6. na sve se prijenose osobnih podataka obuhvaćene Krovnim sporazumom primjenjuje načelo ograničenja svrhe, bilo da je riječ o prijenosima koji se odnose na posebne slučajeve ili onima kada su SAD i EU/njegove države članice sklopili sporazum kojim se odobravaju prijenosi velikih količina osobnih podataka. Obrada (koja uključuje prijenose) može se obavljati samo za izričite i zakonite svrhe u okviru Krovnog sporazuma, tj. sprečavanje, istragu, otkrivanje ili progon kaznenih djela, uključujući terorizam.
Nadalje, daljnja obrada osobnih informacija koju obavljaju druga (pravosudna, regulatorna ili upravna) tijela različita od onih koja su u jednoj od stranaka prva primila podatke dopuštena je uz uvjet da je u skladu sa svrhama u koje su podaci prvotno preneseni te da to drugo tijelo postupa u skladu s ostalim odredbama Krovnog sporazuma.
Nadležno tijelo koje prenosi podatke može odrediti i dodatne uvjete (npr. u pogledu upotrebe podataka) u posebnim slučajevima.
Konačno, osobne informacije obrađuju se samo ako su „neposredno povezane sa svrhom obrade i ako nisu prekomjerne ili preopsežne u odnosu na svrhe obrade”.
Članak 6. ključna je odredba Sporazuma. Njime se osigurava primjena zaštitnih mjera na cijeli „ciklus trajanja” određenog skupa podataka od prvotnog prijenosa iz EU-a do njegove obrade od strane nadležnog tijela SAD-a i obratno, uključujući i njegovo moguće daljnje slanje ili obradu od strane drugog nadležnog tijela SAD-a ili, ako je riječ o prijenosu podataka iz SAD-a nadležnom tijelu EU-a ili jedne ili više njegovih država članica, njegovo moguće daljnje slanje ili obradu od strane drugog nadležnog tijela EU-a ili države članice.
ii. Daljnji prijenos (članak 7.)
Ograničenja daljnjeg prijenosa utvrđena u članku 7. podrazumijevaju da ako nadležno tijelo SAD-a namjerava dalje prenositi podatke dobivene od EU-a ili jedne od njegovih država članica trećoj zemlji/međunarodnoj organizaciji za koju sporazum nije obvezujuć, ono će najprije morati ishoditi pristanak tijela kaznenog progona iz EU-u koje je prvotno prenijelo te podatke Sjedinjenim Američkim Državama. To se pravilo primjenjuje i ako nadležno tijelo EU-a ili jedne od njegovih država članica namjerava dalje prenositi podatke dobivene od SAD-a trećim zemljama ili međunarodnoj organizaciji.
Pri odlučivanju o davanju pristanka, nadležno tijelo koje je prvotno prenijelo podatke morat će uzeti u obzir sve relevantne čimbenike, uključujući svrhu u koju su podaci prvotno preneseni te osigurava li treća zemlja ili međunarodna organizacija odgovarajuću razinu zaštite osobnih informacija. Ono također može postaviti određene uvjete za prijenos.
Međutim, u pogledu članaka o ograničenju svrhe (vidjeti čl. 6. iznad), razdoblju čuvanja (vidjeti čl. 12. u nastavku) i osjetljivih podataka (vidjeti čl. 13. u nastavku), ovim se člankom izričito uzima u obzir posebna osjetljivost prijenosa velikih količina podataka o osobama koje nisu osumnjičene (npr. podataka iz Zapisnika imena putnika o svim putnicima na letu, neovisno o nekoj posebnoj sumnji) na način da se njime zahtijeva da se svaki daljnji prijenos osobnih informacija „osim u vezi s posebnim slučajevima” može obaviti samo pod posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumu kojima se osigurava odgovarajuće obrazloženje za daljnji prijenos.
Daljnji prijenosi podataka drugoj državi unutar EU-a (npr. francuska policija razmjenjuje s njemačkom policijom informacije koje je dobila od američkog FBI-ja) također su obuhvaćeni ovim člankom (stavak 4.), osiguravajući tako da ako je prema primjenjivim pravilima za te prijenose potreban prethodni pristanak, nadležno tijelo koje je prvotno poslalo informacije (npr. američki FBI) neće moći odbiti dati pristanak ili odrediti uvjete na temelju zaštite podataka (jer Krovni sporazum obvezuje sva uključena nadležna tijela).
iii. Kvaliteta i cjelovitost informacija (članak 8.)
Stranke će poduzeti razumne korake kako bi osigurale da se održi točnost, relevantnost, ažurnost i cjelovitost prenesenih osobnih podataka koji su potrebni i primjereni za zakonitu obradu informacija. Ako nadležno tijelo koje prima ili prenosi podatke dozna da postoje velike sumnje u pogledu relevantnosti, ažurnosti, potpunosti ili točnosti primljenih ili prenesenih osobnih podataka, o tome će ako je moguće obavijestiti tijelo koje prenosi ili prima podatke.
iv. Sigurnost informacija (članak 9.) i Prijava incidenta u vezi sa sigurnošću informacija (članak 10.)
Tim se člancima pridonosi osiguravanju visoke razine sigurnosti osobnih podataka koje razmjenjuju stranke Krovnog sporazuma.
Prvo, u skladu s člankom 9. stranke će uspostaviti odgovarajuće tehničke, sigurnosne i organizacijske mjere za zaštitu osobnih informacija od slučajnog ili nezakonitog uništavanja, slučajnog gubitka, neovlaštenog otkrivanja, izmjene, pristupa ili nekog drugog oblika obrade. Te će mjere podrazumijevati i to da je pristup osobnim podacima odobren samo ovlaštenom osoblju.
Drugo, u skladu s člankom 10. u slučaju sigurnosnog incidenta u kojem postoji velik rizik od nastanka štete poduzimaju se odgovarajuće mjere radi ublažavanja štete, uključujući obavještavanje nadležnog tijela koje prenosi podatke, i ako je to potrebno s obzirom na okolnosti incidenta, pojedinca. Iznimke od obveze obavješćivanja iscrpno su navedene u odredbi i odgovaraju razumnim ograničenjima (npr. nacionalna sigurnost).
v. Vođenje evidencije (članak 11.)
Stranke uspostavljaju učinkovite metode (poput zapisa) za dokazivanje zakonitosti obrade i korištenja osobnih informacija.
Taj zahtjev predstavlja važnu zaštitnu mjeru za pojedince jer se njime tijela kaznenog progona obvezuje da dokažu da se određeni postupak obrade podataka provodio u skladu sa zakonom. Obveza dokumentiranja postupaka obrade podataka podrazumijeva da će postojati „trag” u slučaju nezakonite obrade. Time bi se trebalo olakšati rješavanje, ali i podnošenje pritužbi u vezi sa zakonitošću postupaka obrade.
vi. Razdoblje čuvanja podataka (članak 12.)
Obrada podataka podlijegat će posebnim razdobljima čuvanja kako bi se osiguralo da se podaci ne čuvaju dulje nego što je nužno i prikladno. Kako bi se odredilo trajanje tih razdoblja čuvanja morat će se uzeti u obzir niz elemenata, posebno svrha obrade ili upotrebe, priroda podataka i utjecaj na prava i interese osoba čiji se podaci obrađuju.
Također je određeno da ako stranke sklope sporazum o prijenosu „velike količine podataka” takav sporazum mora sadržavati posebnu odredbu o primjenjivom razdoblju čuvanja. Prema toj odredbi stranke prihvaćaju načelo da ti sporazumi o prijenosu velike količine podataka sadržavaju određeno razdoblje čuvanja, o kojem se stoga neće morati ponovno pregovarati.
Razdoblja čuvanja podlijegat će periodičnim preispitivanjima kako bi se utvrdilo je li zbog promijenjenih okolnosti potrebna izmjena primjenjivog razdoblja.
Kako bi se osigurala transparentnost, razdoblja čuvanja morat će se objaviti ili na neki drugi način učiniti dostupnima javnosti.
vii. Posebne kategorije podataka (članak 13.)
Obrada osobnih podataka koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja ili vjerska ili druga uvjerenja, članstvo u sindikatu ili osobnih informacija o zdravstvenom stanju ili seksualnom životu vrši se samo ako postoje odgovarajuće zaštitne mjere u skladu sa zakonom (npr. prikrivanje informacija nakon što je dosegnuta svrha u koju su podaci obrađeni ili traženje odobrenja nadzornog tijela za pristup informacijama).
U sporazumima kojima se omogućuje ‚prijenos velike količine” osobnih podataka morat će biti dodatno definirane norme i uvjeti pod kojima se posebne kategorije podataka mogu obrađivati.
Odredbe o posebnim kategorijama podataka usklađene su sa zahtjevom da je obrada izravno povezana i da nije preopsežna u skladu s člankom 6. o ograničenjima svrhe i upotrebe.
viii. Automatizirano donošenje odluka (članak 15.)
Obrada podataka koja može rezultirati odlukama koje imaju negativne posljedice za pojedinca (npr. u kontekstu profiliranja) ne smije se temeljiti isključivo na automatiziranoj obradi osobnih informacija, osim ako je to dopušteno nacionalnim zakonodavstvom i uz uvjet da postoje odgovarajuće zaštitne mjere, uključujući mogućnost ljudske intervencije.
ix. Transparentnost (članak 20.)
Pojedinci imaju pravo dobiti informacije (putem općih ili pojedinačnih obavijesti i podložno „razumnim ograničenjima”) o svrsi obrade i mogućoj daljnjoj upotrebi njihovih osobnih podataka, zakonima ili propisima u skladu s kojima se obrada odvija, identitetu trećih osoba kojima se njihove osobne informacije mogu otkriti te o pristupu, ispravcima ili dostupnim mehanizmima zaštite.
Podizanjem svijesti pojedinaca o tome tko i zašto obrađuje njihove podatke pridonosi se mogućnosti da pojedinci ostvaruju svoja prava na pristup, ispravke ili zaštitu (vidjeti čl. 16. – 19. u nastavku).
iii. Osobna prava
Ta su prava od posebne važnosti za zaštitu osoba čiji se podaci obrađuju, a koje će prvi put moći iskoristiti prava opće primjene za sve transatlantske prijenose osobnih podataka u području kaznenog progona.
i. Pristup i ispravci (članak 16. i članak 17.)
Pravo pristupa omogućuje svim pojedincima da zatraže i dobiju pristup svojim osobnim podacima. Razlozi za ograničavanje pristupa iscrpno su navedeni i odgovaraju razumnim ograničenjima (npr. zaštita nacionalne sigurnosti, izbjegavanje ometanja istrage ili progona kaznenih djela, zaštita prava i sloboda drugih). Prekomjerni troškovi ne mogu se odrediti kao uvjet za pristup podacima pojedinca.
Pravo na ispravke omogućuje svim pojedincima da zatraže ispravak svojih osobnih podataka ako su oni netočni ili su na neodgovarajući način obrađeni. To može uključivati dopune, brisanje, blokiranje ili druge mjere ili metode uklanjanja netočnosti ili neprimjerene obrade.
Ako nadležno tijelo države koja prima podatke zaključi, nakon što je pojedinac uputio zahtjev te nakon obavijesti pružatelja osobnih informacija ili njegove samostalne istrage, da su informacije netočne ili da su neprimjereno obrađene, ono će poduzeti mjere dopune, brisanja, blokiranja ili ostale mjere ispravka.
Ako je to dopušteno nacionalnim zakonodavstvom, svaka osoba ima pravo dopustiti nadzornom tijelu (tj. nacionalnom nadležnom tijelu za zaštitu podataka za osobu iz EU-a čiji se podaci obrađuju) da zatraži pristup ili ispravak u njegovo ime. Ta mogućnost neizravnog ostvarenja prava posredstvom nadležnog tijela i u okviru poznatog pravnog sustava trebala bi konkretno pomoći osobama čiji se podaci obrađuju kada pokušavaju ostvariti svoja prava.
Ako se zahtjev za pristup ili ispravak odbije ili ograniči, nadležno tijelo kojem je podnesen zahtjev pojedincu (ili njegovom ovlaštenom zastupniku) daje odgovor u kojem se navode razlozi za odbijanje ili ograničavanje pristupa ili ispravka. Obvezom da se pojedincu omogući odgovor s obrazloženjem želi se omogućiti i olakšati ostvarivanje njegova prava na upravnu i sudske zaštitu u slučaju da dotično tijelo kaznenog progona odbije ili ograniči pristup/ispravak.
ii. Upravna zaštita (članak 18.)
Ako se pojedinac ne slaže s ishodom zahtjeva za pristup/ispravak osobnih podataka, imat će pravo zatražiti upravnu zaštitu. U odnosu na pristup i ispravke, kako bi se olakšalo učinkovito ostvarivanje tog prava, dotična osoba čiji se podaci obrađuju ima pravo ovlastiti nadzorno tijelo (tj. nacionalno tijelo za zaštitu podataka za osobu iz EU-a čiji se podaci obrađuju) ili drugog zastupnika, ako je to dopušteno na temelju mjerodavnog nacionalnog zakonodavstva.
Nadležno tijelo od kojeg se traži pomoć dostavit će dotičnoj osobi čiji se podaci obrađuju pisani odgovor u kojem se, prema potrebi, navode poduzete mjere za poboljšanje ili korektivne mjere.
iii. Sudska zaštita (članak 19.)
Građani svake stranke mogu zatražiti sudsku zaštitu u slučaju i. odbijanja pristupa, ii. odbijanja ispravka ili iii. nezakonitog otkrivanja od strane nadležnih tijela druge stranke.
U SAD-u to se odražava u Zakonu o sudskoj zaštiti koji je predsjednik Obama potpisao 24. veljače 2016. Tim će se zakonom na građane „obuhvaćenih zemalja” 9 proširiti navedena tri temelja za sudsku zaštitu iz američkog Zakona o privatnosti iz 1974. koje trenutačno mogu primijeniti samo državljani SAD-a i osobe koje u SAD-u imaju prebivalište. U četvrtoj uvodnoj izjavi preambule Krovnog sporazuma jasno se navodi da će tim proširenjem biti obuhvaćeni i podaci razmijenjeni u skladu sa sporazumima kao što su Sporazum o Zapisniku imena putnika i Sporazum o programu za praćenje financiranja terorističkih djelatnosti. U kombinaciji s donošenjem Zakona o sudskoj zaštiti, člankom 19. znatno će se poboljšati sudska zaštita građana EU-a.
Iako Zakon o sudskoj zaštiti sadržava određena ograničenja (on će se primjenjivati samo na podatke građana iz „obuhvaćenih zemalja” čije su podatke prenijela tijela kaznenog progona EU-a, što se odnosi posebno, ali ne isključivo, na podatke građana EU-a), člankom 19. Krovnog sporazuma rješava se dugo traženi zahtjev EU-a.
Odredba odgovara političkim smjernicama predsjednika Junckera prema kojima „Sjedinjene Američke Države moraju [...] jamčiti da svi građani EU-a imaju pravo ostvarivati prava na zaštitu podataka na sudovima u SAD-u, bez obzira borave li na američkom tlu ili ne. Uklanjanje takve diskriminacije bit će ključno za obnavljanje povjerenja u transatlantskim odnosima”. Također, ona odgovara na Rezoluciju Europskog parlamenta od 12. ožujka 2014. o programu nadzora američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) kojom je Parlament zatražio da se odmah nastave pregovori s SAD-om o „Krovnom sporazumu” kojim bi se „prava građana EU-a trebala dovesti u istu razinu s pravima građana SAD-a (...)„ te kojim bi se trebalo omogućiti „učinkovitu i izvršivu (...) pravosudnu zaštitu svim građanima EU-a u SAD-u bez ikakvog oblika diskriminacije” 10 .
Člankom 19. stavkom 3. pojašnjava se da proširenje triju prethodno navedenih temelja za sudsku zaštitu ne dovodi u pitanje druge mogućnosti sudske zaštite koje su inače dostupne kad je riječ o obradi podataka (npr. u skladu s Zakonom o upravnom postupku, Zakonom o privatnosti u području elektroničkih komunikacija ili Zakonom o pravu na pristup informacijama). Te ostale pravne osnove za sudsku zaštitu na raspolaganju su svim osobama iz EU-a čiji se podaci obrađuju, a na koje se odnosi prijenos podataka u svrhe kaznenog progona, bez obzira na njihovo državljanstvo ili prebivalište.
iv. Aspekti povezani s primjenom Krovnog sporazuma i nadzorom
i. Odgovornost (članak 14.)
Uvode se mjere za promicanje preuzimanja odgovornosti nadležnih tijela koja obrađuju osobne podatke obuhvaćene Krovnim sporazumom. Ako tijelo koje prima podatke razmjenjuje te podatke s drugim nadležnim tijelima, potonje treba obavijestiti o zaštitnim mjerama primjenjivima na temelju ovog Sporazuma te o mogućim dodatnim (ograničavajućim) uvjetima koji se odnose na prijenos u skladu s člankom 6. stavkom 3. (o ograničenjima svrhe i upotrebe). Za teške povrede predviđene su odgovarajuće i odvraćajuće kaznene, građanskopravne ili administrativne sankcije.
Mjere za promicanje odgovornosti uključuju i, prema potrebi, prekid daljnjih prijenosa osobnih podataka subjektima stranaka koje nisu obuhvaćene Krovnim sporazumom, ako oni ne osiguravaju učinkovitu zaštitu osobnih informacija u kontekstu Sporazuma (te posebno odredbi o ograničenju svrhe i daljnjem prijenosu). Ta se odredba odnosi na situaciju ako je nadležno tijelo EU-a poslalo osobne podatke američkom federalnom nadležnom tijelu (tj. tijelu obuhvaćenom ovim Sporazumom) te su oni preneseni tijelu kaznenog progona u saveznoj državi. U skladu s ustavnim pravilima, mogućnost je SAD-a da obveže svoje savezne države na međunarodnoj razini ograničena 11 . Kako bi se osigurala trajna zaštita podataka prenesenih američkim federalnim agencijama i potom poslanih agencijama kaznenog progona u saveznim državama, ovim člankom i. obuhvaćaju se „druga nadležna tijela” stranaka (tj. nadležna tijela koja nisu obuhvaćena ovim Sporazumom poput nadležnih tijela američkih saveznih država); ii. utvrđuje se da ih je potrebno obavijesti o zaštitnim mjerama predviđenima Krovnim sporazumom i iii. omogućuje se da se prema potrebi, prijenosi tim nadležnim tijelima prekinu ako ona učinkovito ne štite osobne podatke u kontekstu svrhe Krovnog sporazuma i posebno njegovih članaka o ograničenju svrhe i daljnjim prijenosima.
U cilju osiguravanja da nadležna tijela kaznenog progona budu odgovorna za poštovanje Krovnog sporazuma, ovaj članak iznimno je važan za uspostavu učinkovitog sustava progona i nadzora na temelju Sporazuma. Njime će se također olakšati podnošenje pritužbi pojedinaca u slučajevima povrede (i posljedična odgovornost javnih tijela).
Nadalje, nadležna tijela EU-a moći će izraziti zabrinutost nadležnim tijelima SAD-a te od njih dobiti relevantne informacije o njihovu poštovanju obveza iz članka 14. (uključujući o mjerama poduzetima u tom pogledu). Također, u kontekstu zajedničkih preispitivanja (vidjeti čl. 23. u nastavku) posebna će se pozornost posvetiti učinkovitoj provedbi ovog članka.
ii. Učinkovit nadzor (članak 21.)
Stranke određuju jedno ili više javnih tijela koja vrše neovisne nadzorne funkcije i ovlasti, uključujući preispitivanje, istragu i intervencije. Ta tijela imaju ovlast prihvatiti pritužbe pojedinaca u vezi s mjerama za provedbu Krovnog sporazuma i djelovati u skladu s tim te pokrenuti kazneni progon ili disciplinski postupak u slučaju povrede propisa u vezi s ovim Sporazumom. Uzimajući u obzir posebnosti američkog sustava, skupina nadzornih tijela (uključujući službenike nadležne za zaštitu privatnosti, glavne inspektore, odbor za nadzor zaštite privatnosti i građanskih sloboda itd.) kumulativno će izvršavati funkcije nadzora koje tijela za zaštitu podataka obavljaju u EU-u.
Ovim se člankom dopunjuju zaštitne mjere dostupne na temelju odredbi o pristupu, ispravcima i upravnoj zaštiti. Osobito, njime se pojedincima omogućuje podnošenje pritužbi neovisnim tijelima u vezi s tim kako je druga stranka provela Krovni sporazum.
iii. Suradnja između nadzornih tijela (članak 22.)
Nadzorna tijela surađivat će u cilju osiguravanja učinkovite provedbe Sporazuma i posebno u pogledu sustava neizravnog ostvarenja prava pojedinaca na pristup, ispravke i upravnu zaštitu (vidjeti čl. 16. – 18. iznad).
Nadalje, uspostavit će se nacionalne kontaktne točke za pomoć pri određivanju nadzornog tijela kojem se potrebno obratiti u određenom slučaju. S obzirom na postojanje niza različitih nadzornih tijela u SAD-u, osnivanjem središnje „ulazne točke” za zahtjeve za pomoć i suradnju trebalo bi se pridonijeti učinkovitom rješavanju tih zahtjeva.
iv. Zajedničko preispitivanje (članak 23.)
Stranke će provoditi zajednička periodična preispitivanja provedbe i učinkovitosti Krovnog sporazuma te će se posebna pozornost posvetiti učinkovitoj provedbi članaka o pravima pojedinaca (pristup, ispravci, upravna i sudska zaštita), kao i pitanju prijenosa teritorijalnim jedinicama koje nisu obuhvaćene Sporazumom (tj. američkim saveznim državama). Prvo zajedničko preispitivanje obavit će se najkasnije tri godine nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma te će se nakon toga obavljati redovito.
Delegacije stranaka sastojat će se od predstavnika tijela za zaštitu podataka i tijela kaznenog progona ili pravosudnih tijela, a rezultati zajedničkog preispitivanja bit će dostupni javnosti.
v. Završne odredbe
Krovni sporazum sadržava niz završnih odredbi o:
obavješćivanju druge stranke o svim aktima koji bitno utječu na provedbu Sporazuma. SAD će posebno obavijestiti EU o svim mjerama povezanima s primjenom odredbi Zakona o sudskoj zaštiti (članak 24.);
savjetovanju u slučaju sporova u vezi s tumačenjem ili primjenom Sporazuma (članak 25.);
mogućnosti da jedna od stranaka suspendira Sporazum u slučaju bitne povrede Sporazuma od strane druge stranke (članak 26.);
teritorijalnoj primjeni Sporazuma radi uzimanja u obzir posebnog statusa Ujedinjene Kraljevine, Irske i Danske (članak 27.);
neograničenom trajanju Sporazuma (koje je opravdano prirodom Sporazuma kao okvira kojim se omogućuju zaštita i zaštitne mjere, ali i mogućnošću suspenzije i otkaza Sporazuma) (članak 28.);
mogućnosti da svaka stranka otkaže Sporazum slanjem obavijesti drugoj stranci, uz pojašnjenje da će se osobne informacije prenesene prije otkaza nastaviti obrađivati u skladu s pravilima Krovnog sporazuma (članak 29. stavci 2. i 3.);
stupanju na snagu Sporazuma prvog dana mjeseca koji slijedi nakon datuma na koji su stranke jedna drugu obavijestile o dovršetku svojih unutarnjih postupaka odobrenja (članak 29. stavak 1.);
odredbi o jeziku (koja je neposredno iznad potpisa) u kojoj se navodi i. da će Sporazum biti potpisan na engleskom jeziku i sastavljen u EU-u na ostala 23 službena jezika; ii. mogućnost da se nakon potpisivanja tekst Sporazuma ovjeri na bilo kojem od ostalih službenih jezika EU-a razmjenom diplomatskih nota sa Sjedinjenim Američkim Državama; iii. da će u slučaju razlika među različitim jezičnim verzijama, verzija na engleskom jeziku imati prednost.
2016/0126 (NLE)
Prijedlog
ODLUKE VIJEĆA
o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o zaštiti osobnih informacija u vezi sa sprečavanjem, istragom, otkrivanjem i progonom kaznenih djela
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 16. u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (a),
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta, 12
nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka,
budući da:
(1)U skladu s Odlukom Vijeća […] od […] 13 Sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o zaštiti osobnih informacija u vezi sa sprečavanjem, istragom, otkrivanjem i progonom kaznenih djela (dalje u tekstu: „Sporazum”) potpisan je dana XX XXXX 2016., podložno njegovu kasnijem sklapanju.
(2)Sporazumom se želi uspostaviti sveobuhvatni okvir načela i mjera zaštite podataka kada se osobne informacije prenose u svrhe kaznenog progona između SAD-a, s jedne strane, i EU-a ili njegovih država članica, s druge strane. Cilj je osigurati visoku razinu zaštite podataka i pritom ojačati suradnju između stranaka. Iako on sam po sebi nije pravna osnova za prijenos osobnih informacija SAD-u, Krovnim se sporazumom, prema potrebi, dopunjuju mjere zaštite podataka u postojećim i budućim sporazumima o prijenosu podatka ili nacionalnim odredbama kojima se odobravaju ti prijenosi.
(3)Unija je nadležna za sve odredbe Sporazuma. Posebno, Unija je donijela Direktivu 2016/XXX/EU 14 o zaštiti pojedinaca pri obradi osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenopravnih sankcija te slobodnom kretanju takvih podataka.
(4)Europska unija ima isključivu nadležnost u mjeri u kojoj Sporazum može utjecati na zajednička pravila Unije ili izmijeniti njihovo područje primjene.
(5)U skladu s člankom 6.a Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u, Ujedinjena Kraljevina i Irska nisu obvezane pravilima iz Sporazuma koja se odnose na obradu osobnih podataka pri provođenju aktivnosti obuhvaćenih poglavljem 4. (Pravosudna suradnja u kaznenim stvarima) ili poglavljem 5. (Policijska suradnja) glave V. dijela 3. UFEU-a ako pravila kojima se zahtijeva poštovanje Sporazuma nisu obvezujuća za Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku.
(6)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te Sporazum za nju nije obvezujući niti se na nju primjenjuje.
(7)Sporazum bi trebalo odobriti u ime Unije,
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o zaštiti osobnih informacija u vezi sa sprečavanjem, istragom, otkrivanjem i progonom kaznenih djela odobrava se u ime Europske unije.
Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci.
Članak 2.
Predsjednik Vijeća imenuje osobu ovlaštenu da u ime Unije dostavi obavijest predviđenu člankom 29. stavkom 1. Sporazuma, čime se iskazuje suglasnost Europske unije da bude obvezana Sporazumom.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije 15 .
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Vijeće
Predsjednik
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 29.4.2016.
COM(2016) 237 final
PRILOG
SPORAZUM IZMEĐU SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA I
EUROPSKE UNIJE O ZAŠTITI OSOBNIH INFORMACIJA U VEZI SA SPREČAVANJEM, ISTRAGOM, OTKRIVANJEM I PROGONOM KAZNENIH DJELA
uz
Prijedlog Odluke Vijeća
o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o zaštiti osobnih informacija u vezi sa sprečavanjem, istragom, otkrivanjem i progonom kaznenih djela
SPORAZUM IZMEĐU SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA I
EUROPSKE UNIJE O ZAŠTITI OSOBNIH INFORMACIJA U VEZI SA sprečavanjem, istragom, otkrivanjem i progonom kaznenih djela
SADRŽAJ
Preambula
Članak 1.: Svrha
Članak 2.: Definicije
Članak 3.: Područje primjene
Članak 4.: Zabrana diskriminacije
Članak 5.: Učinak Sporazuma
Članak 6.: Ograničenja svrhe i upotrebe
Članak 7.: Daljnji prijenos
Članak 8.: Održavanje kvalitete i cjelovitosti informacija
Članak 9.: Sigurnost informacija
Članak 10.: Prijava incidenta u vezi sa sigurnošću informacija
Članak 11.: Vođenje evidencije
Članak 12.: Razdoblje čuvanja informacija
Članak 13.: Posebne kategorije osobnih informacija
Članak 14.: Odgovornost
Članak 15.: Automatizirane odluke
Članak 16.: Pristup
Članak 17.: Ispravci
Članak 18.: Upravna zaštita
Članak 19.: Sudska zaštita
Članak 20.: Transparentnost
Članak 21.: Učinkovit nadzor
Članak 22.: Suradnja između nadzornih tijela
Članak 23.: Zajedničko preispitivanje
Članak 24.: Obavješćivanje
Članak 25.: Savjetovanje
Članak 26.: Suspenzija
Članak 27.: Teritorijalna primjena
Članak 28.: Trajanje
Članak 29.: Stupanje na snagu i otkaz
Imajući na umu da su se Sjedinjene Američke Države i Europska unija obvezale osigurati visoku razinu zaštite osobnih informacija koje se razmjenjuju u okviru sprečavanja, istrage, otkrivanja i progona kaznenih djela, uključujući terorizam;
namjeravajući uspostaviti trajan pravni okvir za lakšu razmjenu informacija, što je ključno za sprečavanje, istragu, otkrivanje i progon kaznenih djela, uključujući terorizam, kako bi zaštitile svoja demokratska društva i zajedničke vrijednosti;
namjeravajući posebice osigurati standarde zaštite pri razmjeni osobnih informacija na temelju važećih i budućih sporazuma između SAD-a i EU-a i njegovih država članica u području sprečavanja, istrage, otkrivanja i progona kaznenih djela, uključujući terorizam;
prepoznajući da se određenim važećim sporazumima između stranaka u pogledu obrade osobnih informacija pruža odgovarajuća razina zaštite podataka u području njihove primjene, stranke potvrđuju da se ovaj Sporazum ne bi trebao tumačiti na način da se njime mijenjaju ili uvjetuju ti sporazumi ili na drugi način odstupa od njih; uviđajući međutim da će se obveze utvrđene člankom 19. ovog Sporazuma o sudskoj zaštiti primjenjivati na sve prijenose koji spadaju u područje primjene ovog Sporazuma te da se time ne dovodi u pitanje nikakvo buduće preispitivanje ili izmjena tih sporazuma u skladu s uvjetima propisanima u njima;
priznajući da obje stranke imaju dugogodišnju tradiciju poštovanja privatnosti pojedinaca, kako je navedeno u načelima zaštite privatnosti i osobnih podataka u svrhe kaznenog progona koje je izradila Kontaktna skupina visoke razine EU-a i SAD-a za razmjenu informacija i zaštitu privatnosti i osobnih podataka, Povelji Europske unije o temeljnim pravima te primjenjivom zakonodavstvu EU-a, Ustavu Sjedinjenih Američkih Država i primjenjivom zakonodavstvu SAD-a te načelima poštenog postupanja s informacijama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj i
prepoznajući načela proporcionalnosti, nužnosti, relevantnosti i razumnosti, kako ih stranke provode u svojim pravnim okvirima;
Sjedinjene Američke Države i Europska unija SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:
Članak 1.: Svrha Sporazuma
1. Svrha je ovog Sporazuma osigurati visoku razinu zaštite osobnih informacija i ojačati suradnju između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije i njezinih država članica u vezi sa sprečavanjem, istragom, otkrivanjem ili progonom kaznenih djela, uključujući terorizam.
2. U tu se svrhu ovim Sporazumom uspostavlja okvir za zaštitu osobnih informacija pri njihovu prijenosu između Sjedinjenih Američkih Država, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane.
3. Ovaj Sporazum nije sam po sebi pravna osnova za prijenose osobnih informacija. Pravna se osnova za takve prijenose uvijek zahtijeva.
Članak 2.: Definicije
Za potrebe ovog Sporazuma:
1.„osobne informacije” znači sve informacije povezane s identificiranom fizičkom osobom ili osobom koja se može identificirati. Osoba koja se može identificirati jest osoba koju se može izravno ili neizravno identificirati, posebice uz pomoć identifikacijskog broja ili jednog ili više čimbenika svojstvenih za njezin fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet;
2.„obrada osobnih informacija” znači svaki postupak ili niz postupaka koji uključuju prikupljanje, održavanje, upotrebu, izmjenu, organiziranje, strukturiranje, otkrivanje, širenje ili uklanjanje;
3.„stranke” znači Europska unija i Sjedinjene Američke Države;
4.„država članica” znači država članica Europske unije;
5.„nadležno tijelo” znači, za Sjedinjene Američke Države, nacionalno tijelo kaznenog progona SAD-a nadležno za sprečavanje, istragu, otkrivanje ili progon kaznenih djela, uključujući terorizam i, za Europsku uniju, tijelo Europske unije i tijelo države članice nadležno za sprečavanje, istragu, otkrivanje ili progon kaznenih djela, uključujući terorizam.
Članak 3.: Područje primjene
1. Ovaj se Sporazum primjenjuje na osobne informacije koje se prenose između nadležnih tijela jedne stranke i nadležnih tijela druge stranke ili koje se na drugi način prenose u skladu sa sporazumom sklopljenim između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije ili njezinih država članica, radi sprečavanja, otkrivanja, istrage i progona kaznenih djela, uključujući terorizam.
2. Ovim se Sporazumom ne utječe niti se dovode u pitanje prijenosi ili drugi oblici suradnje između tijela država članica i Sjedinjenih Američkih Država, osim onih navedenih u članku 2. stavku 5., koja su nadležna za zaštitu nacionalne sigurnosti.
Članak 4.: Zabrana diskriminacije
Svaka stranka ispunjava svoje obveze iz ovog Sporazuma radi zaštite osobnih informacija svojih državljana i državljana druge stranke bez obzira na njihovo državljanstvo te bez proizvoljne i neopravdane diskriminacije.
Članak 5.: Učinak Sporazuma
1. Ovim se Sporazumom prema potrebi dopunjuju, ali ne zamjenjuju odredbe o zaštiti osobnih informacija iz međunarodnih sporazuma između stranaka ili između Sjedinjenih Američkih Država i država članica koje se odnose na pitanja obuhvaćena ovim Sporazumom.
2. Stranke poduzimaju sve potrebne mjere za provedbu ovog Sporazuma, a posebno obveze u pogledu pristupa, ispravka te upravne i sudske zaštite pojedinaca predviđene Sporazumom. Pojedinci i pravne osobe koriste se zaštitom i pravnim sredstvima utvrđenima u ovom Sporazumu na način propisan primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom svake stranke. Obveze Sjedinjenih Američkih Država primjenjuju se u skladu s njihovim temeljnim načelima federalizma.
3. Provedbom stavka 2. obrada se osobnih informacija koju vrše Sjedinjene Američke Države ili Europska unija i njezine države članice u vezi s pitanjima koja spadaju u područje primjene ovog Sporazuma smatra u skladu s njihovim zakonodavstvom o zaštiti podataka kojim se ograničavaju ili uvjetuju međunarodni prijenosi osobnih informacija te nisu potrebna daljnja odobrenja na temelju tog zakonodavstva.
Članak 6.: Ograničenja svrhe i upotrebe
1. Prijenos je osobnih informacija u posebne svrhe dopušten na temelju pravne osnove za prijenos utvrđene u članku 1.
2. Daljnja obrada osobnih informacija koju vrši stanka ne smije biti neusklađena sa svrhama u koje su te informacije prenesene. Usklađena obrada uključuje obradu koja se vrši u skladu s uvjetima važećih međunarodnih sporazuma i međunarodnih okvira u pisanom obliku za sprečavanje, otkrivanje, istragu ili progon teških kaznenih djela. Svaka takva obrada osobnih informacija koju vrše druga nacionalna tijela kaznenog progona te regulatorna ili upravna tijela u skladu je s ostalim odredbama ovog Sporazuma.
3. Ovim se člankom ne dovodi u pitanje mogućnost nadležnog tijela koje prenosi informacije da u posebnim slučajevima uvede dodatne uvjete ako je to dopušteno primjenjivim pravnim okvirom za prijenos. Ti uvjeti ne uključuju opće uvjete zaštite podataka, odnosno nametnute uvjete koji nisu povezani s posebnim okolnostima slučaja. Ako se na informacije primjenjuju određeni uvjeti, nadležno tijelo koje prima informacije postupa u skladu s njima. Nadležno tijelo koje pruža informacije može od primatelja zahtijevati informacije o upotrebi prenesenih informacija.
4. Ako Sjedinjene Američke Države, s jedne strane, i Europska unija ili neka država članica, s druge strane, sklope sporazum o prijenosu osobnih informacija osim u vezi s posebnim slučajevima, istragama ili progonom, specifične svrhe u koje se informacije prenose i obrađuju utvrđuju se u tom sporazumu.
5. Stranke osiguravaju u skladu sa svojim zakonodavstvom da se osobne informacije obrađuju na način neposredno povezan sa svrhama obrade i koji nije prekomjeran ili preopsežan u odnosu na svrhe obrade.
Članak 7.: Daljnji prijenos
1. Osobne informacije o određenom slučaju koje je nadležno tijelo jedne stranke prenijelo nadležnom tijelu druge stranke mogu se prenijeti državi za koju ovaj Sporazum nije obvezujuć ili međunarodnom tijelu samo uz prethodni pristanak nadležnog tijela koje je prvotno poslalo te informacije.
2. Pri davanju pristanka za prijenos iz stavka 1., nadležno tijelo koje je prvotno prenijelo informacije uzima u obzir sve relevantne čimbenike, uključujući težinu kaznenog djela, svrhu u koju su podaci prvotno preneseni te osiguravaju li država za koju ovaj Sporazum nije obvezujuć ili međunarodno tijelo odgovarajuću razinu zaštite osobnih informacija. Može odrediti i posebne uvjete za prijenos.
3. Ako Sjedinjene Američke Države, s jedne strane, i Europska unija ili neka država članica, s druge strane, sklope sporazum o prijenosu osobnih informacija osim u vezi s posebnim slučajevima, istragama ili progonom, daljnji prijenos osobnih informacija može se izvršiti isključivo u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumu kojima se osigurava odgovarajuće obrazloženje za daljnji prijenos. U sporazumu se predviđaju i odgovarajući mehanizmi informiranja između nadležnih tijela.
4. Ništa se u ovom članku ne tumači tako da se utječe na bilo koji zahtjev, obvezu ili praksu prema kojima je prije daljnjeg prenošenja informacija državi ili tijelu za koje je ovaj Sporazum obvezujuć potreban prethodni pristanak nadležnog tijela koje je prvotno prenijelo informacije, pod uvjetom da razina zaštite podataka u toj državi ili tijelu nije temelj za odbijanje pristanka ili nametanje uvjeta za taj prijenos.
Članak 8.: Održavanje kvalitete i cjelovitosti informacija
Stranke poduzimaju razumne korake kako bi osigurale da se održi točnost, relevantnost, ažurnost i cjelovitost koji su potrebni i primjereni za zakonitu obradu informacija. U tu svrhu nadležna tijela uspostavljaju postupke kojima je cilj osigurati kvalitetu i cjelovitost osobnih informacija, uključujući sljedeće:
(a) mjere iz članka 17.;
(b) ako nadležno tijelo koje prenosi informacije dozna da postoje velike sumnje u pogledu relevantnosti, ažurnosti, cjelovitosti ili točnosti tih osobnih informacija ili ocjene koju je prenijelo, o tome obavješćuje, ako je moguće, nadležno tijelo koje prima informacije;
(c) ako nadležno tijelo koje prima informacije dozna da postoje velike sumnje u pogledu relevantnosti, ažurnosti, cjelovitosti ili točnosti osobnih informacija dobivenih od državnog tijela, ili ocjene koju je provelo nadležno tijelo koje prenosi informacije u pogledu točnosti informacija ili pouzdanosti izvora, o tome obavješćuje, ako je moguće, nadležno tijelo koje prenosi informacije.
Članak 9.: Sigurnost informacija
Stranke osiguravaju da su uspostavljene odgovarajuće tehničke, sigurnosne i organizacijske mjere za zaštitu osobnih informacija u slučaju:
(a) slučajnog ili nezakonitog uništavanja;
(b) slučajnog gubitka i
(c) neovlaštenog otkrivanja, izmjene, pristupa ili druge obrade.
Te mjere uključuju odgovarajuće zaštitne mjere u pogledu odobrenja potrebnog za pristup osobnim informacijama.
Članak 10.: Prijava incidenta u vezi sa sigurnošću informacija
1. Nakon otkrivanja incidenta koji uključuje slučajni gubitak ili uništavanje ili neovlašten pristup, otkrivanje ili izmjenu osobnih informacija i u kojem postoji velik rizik od nastanka štete, nadležno tijelo koje prima informacije odmah procjenjuje vjerojatnost nastanka i opseg štete za pojedince i cjelovitost programa nadležnog tijela koje prenosi informacije te bez odlaganja poduzima odgovarajuće mjere za ublažavanje takve štete.
2. Mjere za ublažavanje štete uključuju obavijest nadležnom tijelu koje prenosi informacije. Međutim, obavijest može:
a) uključivati odgovarajuća ograničenja u pogledu daljnjeg prijenosa obavijesti;
b) biti odgođena ili izostavljena ako bi predstavljala prijetnju nacionalnoj sigurnosti i
c) biti odgođena ako bi mogla predstavljati prijetnju za aktivnosti povezane s javnom sigurnosti.
3. Mjere za ublažavanje štete uključuju i obavijest pojedincu, ako je to primjereno s obzirom na okolnosti incidenta, osim ako bi takva obavijest predstavljala prijetnju:
a) javnoj ili nacionalnoj sigurnosti;
b) službenim ispitivanjima, istragama ili postupcima;
c) sprečavanju, otkrivanju, istrazi ili progonu kaznenih djela i
d) pravima i slobodama drugih, posebice zaštiti žrtava i svjedoka.
4. Nadležna tijela uključena u prijenos osobnih informacija mogu se savjetovati o incidentu i odgovoru na njega.
Članak 11.: Vođenje evidencije
1. Stranke uspostavljaju učinkovite metode za dokazivanje zakonitosti obrade osobnih informacija koje mogu uključivati upotrebu zapisa te drugih oblika evidencije.
2. Nadležna tijela mogu upotrebljavati te zapise ili evidenciju za održavanje pravilnog funkcioniranja dotičnih baza podataka ili datoteka, osiguravanje cjelovitosti i sigurnosti informacija te prema potrebi provođenje postupaka sigurnosnog kopiranja.
Članak 12.: Razdoblje čuvanja informacija
1. Stranke u svojim primjenjivim pravnim okvirima predviđaju posebna razdoblja čuvanja evidencije koja sadržava osobne informacije, kojima je cilj osigurati da se osobne informacije ne čuvaju duže nego što je potrebno i prikladno. U takvim razdobljima čuvanja uzimaju se u obzir svrhe obrade, priroda podataka, tijelo koje ih obrađuje, učinak na prava i interese uključenih osoba te drugi primjenjivi pravni aspekti.
2. Ako Sjedinjene Američke Države, s jedne strane, i Europska unija ili neka država članica, s druge strane, sklope sporazum o prijenosu osobnih informacija osim u vezi s posebnim slučajevima, istragama ili progonom, taj će sporazum uključivati posebnu i međusobno usuglašenu odredbu o razdobljima čuvanja.
3. Stranke osiguravaju postupke periodičnog preispitivanja razdoblja čuvanja kako bi odredile je li zbog promijenjenih okolnosti potrebno mijenjati navedeno razdoblje.
4. Stranke objavljuju takva razdoblja čuvanja ili ih na drugi način čine javno dostupnima.
Članak 13.: Posebne kategorije osobnih informacija
1. Obrada osobnih informacija koje otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja ili vjerska ili druga uvjerenja te članstvo u sindikatu ili osobnih informacija o zdravstvenom stanju ili seksualnom životu vrši se isključivo uz odgovarajuće zaštitne mjere u skladu sa zakonom. Takve odgovarajuće zaštitne mjere mogu uključivati: ograničavanje svrha u koje se informacije mogu obrađivati, primjerice dopuštanje obrade samo u pojedinačnim slučajevima; prikrivanje, brisanje ili blokiranje informacija nakon što je dosegnuta svrha u koju su informacije obrađene; ograničavanje osoblja koje ima pristup informacijama; zahtijevanje stručnog osposobljavanja osoblja s pristupom informacijama; zahtijevanje odobrenja nadzornog tijela za pristup informacijama ili druge zaštitne mjere. U navedenim zaštitnim mjerama uzimaju se u obzir priroda informacija, posebna osjetljivost informacija te svrha u koju se informacije obrađuju.
2. Ako Sjedinjene Američke Države, s jedne strane, i Europska unija ili neka država članica, s druge strane, sklope sporazum o prijenosu osobnih informacija osim u vezi s posebnim slučajevima, istragama ili progonom, u tom će se sporazumu dodatno definirati norme i uvjeti pod kojima se te informacije mogu obrađivati uzimajući u obzir prirodu informacija i svrhu u koju se upotrebljavaju.
Članak 14.: Odgovornost
1. Stranke uvode mjere kojima se promiče preuzimanje odgovornosti za obradu osobnih informacija u okviru područja primjene ovog Sporazuma od strane njihovih nadležnih tijela i svih drugih njihovih tijela kojima su osobne informacije prenesene. Te mjere uključuju obavješćivanje o zaštitnim mjerama primjenjivima na prijenose osobnih informacija na temelju ovog Sporazuma i o uvjetima koje bi nadležna tijela koja prenose osobne informacije mogla uvesti na temelju članka 6. stavka 3. Za teške povrede predviđene su odgovarajuće i odvraćajuće kaznene, građanskopravne ili administrativne sankcije.
2. Mjere iz stavka 1. uključuju, prema potrebi, prekid prijenosa osobnih informacija tijelima sastavnih teritorijalnih jedinica stranaka koja nisu obuhvaćena ovim Sporazumom, a koja nisu učinkovito zaštitila osobne informacije uzimajući u obzir svrhu ovog Sporazuma, a posebice odredbe o ograničenju svrhe i upotrebe te daljnjem prijenosu iz ovog Sporazuma.
3. U slučaju navodne nepravilne provedbe ovog članka, stranka može od druge stranke zatražiti da dostavi odgovarajuće informacije, uključujući, prema potrebi, informacije o mjerama provedenima u skladu s ovim člankom.
Članak 15.: Automatizirane odluke
Odluke koje proizvode znatne negativne posljedice za relevantne interese pojedinca ne smiju se temeljiti isključivo na automatiziranoj obradi osobnih informacija bez sudjelovanja ljudi, osim ako je to dopušteno nacionalnim zakonodavstvom te uz odgovarajuće zaštitne mjere uključujući mogućnost ljudske intervencije.
Članak 16.: Pristup
1. Stranke osiguravaju da svaki pojedinac ima pravo tražiti pristup svojim osobnim informacijama te ga, uz ograničenja navedena u stavku 2., dobiti. Takav se pristup traži i dobiva od nadležnog tijela u skladu s primjenjivim pravnim okvirom države u kojoj se podnosi zahtjev.
2. Dobivanje takvih informacija može u pojedinačnim slučajevima biti podložno razumnim ograničenjima predviđenima nacionalnim zakonodavstvom, uzimajući u obzir legitimne interese dotičnog pojedinca, u cilju:
a) zaštite prava i sloboda drugih, uključujući privatnost;
b) zaštite javne i nacionalne sigurnosti;
c) zaštite osjetljivih informacija u pogledu kaznenog progona;
d) sprečavanja ometanja službenih ili sudskih istraživanja, istraga ili postupaka;
e) izbjegavanja dovođenja u pitanje sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenopravnih sankcija i
f) druge zaštite interesa iz zakonodavstva u pogledu slobode informiranja i pristupa javnosti dokumentima.
3. Pojedincu se ne nameću prekomjerni troškovi kao uvjet za pristup njegovim osobnim informacijama.
4. Pojedinac ima pravo ovlastiti nadzorno tijelo ili drugog zastupnika da zatraži pristup u njegovo ime ako je to dopušteno primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom.
5. Ako je pristup odbijen ili ograničen, nadležno tijelo kojem je upućen zahtjev obavijestit će bez odlaganja pojedinca ili njegova ovlaštenog zastupnika iz stavka 4. o razlozima odbijanja ili ograničavanja pristupa.
Članak 17.: Ispravci
1. Stranke osiguravaju da svatko ima pravo zatražiti ispravak svojih osobnih informacija za koje smatra da su netočne ili neprimjereno obrađene. Ispravak može uključivati dopunu, brisanje, blokiranje ili druge mjere ili metode uklanjanja netočnosti ili neprimjerene obrade. Takav se ispravak traži i dobiva od nadležnog tijela u skladu s primjenjivim pravnim okvirom države u kojoj se podnosi zahtjev.
2. Ako nadležno tijelo koje prima informacije zaključi na temelju:
a) zahtjeva iz stavka 1.;
b) obavijesti pružatelja informacija ili
c) vlastitih istraga ili istraživanja;
da su informacije koje je primilo na temelju Sporazuma netočne ili neprimjereno obrađene, poduzima mjere dopune, brisanja, blokiranja ili, prema potrebi, druge metode ispravka.
3. Pojedinac ima pravo ovlastiti nadzorno tijelo ili drugog zastupnika da zatraži ispravak u njegovo ime ako je to dopušteno primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom.
4. Ako je ispravak odbijen ili ograničen, nadležno tijelo kojem je upućen zahtjev dostavit će bez odlaganja pojedincu ili njegovu ovlaštenom zastupniku iz stavka 3. odgovor s razlozima odbijanja ili ograničavanja ispravka.
Članak 18.: Upravna zaštita
1. Stranke osiguravaju da svatko ima pravo tražiti upravnu zaštitu ako smatra da mu je zahtjev za pristup u skladu s člankom 16. ili ispravak netočnih informacija ili neprimjerene obrade u skladu s člankom 17. neopravdano odbijen. Takva se zaštita traži i dobiva od nadležnog tijela u skladu s primjenjivim pravnim okvirom države u kojoj se podnosi zahtjev.
2. Pojedinac ima pravo ovlastiti nadzorno tijelo ili drugog zastupnika da zatraži upravnu zaštitu u njegovo ime ako je to dopušteno primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom.
3. Nadležno tijelo od kojeg se traži zaštita provodi odgovarajuća istraživanja i provjere te bez odlaganja dostavlja pisani odgovor, uključujući u elektroničkom obliku, s ishodima i, prema potrebi, poduzetim mjerama poboljšanja ili korektivnim mjerama. Obavješćivanje u vezi s postupkom traženja daljnje upravne zaštite utvrđeno je u članku 20.
Članak 19.: Sudska zaštita
1. Stranke u svojim primjenjivim pravnim okvirima osiguravaju da, podložno zahtjevima da se prvo iscrpi upravna zaštita, svaki državljanin stranke ima pravo tražiti sudsko preispitivanje u pogledu:
a) odbijanja od strane nadležnog tijela pristupa evidenciji koja sadržava njegove osobne informacije;
a) odbijanja od strane nadležnog tijela izmjene evidencije koja sadržava njegove osobne informacije i
c) svjesnog ili namjernog nezakonitog otkrivanja takvih informacija što uključuje mogućnost naknade štete.
2. Takvo sudsko preispitivanje traži se i dobiva u skladu s primjenjivim pravnim okvirom države u kojoj se podnosi zahtjev.
3. Stavcima 1. i 2. ne dovodi se u pitanje nikakvo drugo sudsko preispitivanje dostupno u pogledu obrade osobnih informacija pojedinca na temelju zakonodavstva države u kojoj se podnosi zahtjev.
4. U slučaju suspenzije ili otkaza Sporazuma, članak 26. stavak 2. ili članak 29. stavak 3. ne predstavlja temelj za sudsku zaštitu koja više nije dostupna na temelju zakonodavstva dotične stranke.
Članak 20.: Transparentnost
1. Stranke obavješćuju pojedince u vezi s njihovim osobnim informacijama, što mogu učiniti nadležna tijela objavom općih obavijesti ili pojedinačnom obavijesti u obliku ili roku predviđenom zakonodavstvom koje se primjenjuje na tijelo koje dostavlja obavijest, u pogledu:
(a) svrha u koje navedeno tijelo obrađuje informacije;
(b) svrha u koje se informacije mogu podijeliti s drugim tijelima;
(c) zakona ili pravila u skladu s kojima se takva obrada provodi;
(d) trećih osoba kojima se takve informacije otkrivaju i
(e) dostupnog pristupa, ispravka i zaštite.
2. Zahtjev obavješćivanja podložan je razumnim ograničenjima na temelju nacionalnog zakonodavstva u pogledu pitanja iz članka 16. stavka 2. točaka od (a) do (f).
Članak 21.: Učinkovit nadzor
1. Stranke uspostavljaju jedno ili više javnih nadzornih tijela koja:
(a) vrše neovisne nadzorne funkcije i ovlasti, uključujući preispitivanja, istrage i intervencije, ako je potrebno na vlastitu inicijativu;
(b) su ovlaštena prihvatiti pritužbe pojedinaca u vezi s mjerama za provedbu ovog Sporazuma te odlučivati o njima i
(c) su ovlaštena pokrenuti prema potrebi kazneni progon ili disciplinski postupak u slučaju povrede propisa u vezi s ovim Sporazumom.
2. Europska unija osigurava nadzor u skladu s ovim člankom putem svojih tijela za zaštitu podataka i tijela za zaštitu podataka država članica.
3. Sjedinjene Američke Države osiguravaju nadzor u skladu s ovim člankom kumulativno putem više tijela, koja među ostalim mogu uključivati glavne inspektore, službenike nadležne za zaštitu privatnosti, vladine urede za odgovornost, odbore za nadzor privatnosti i građanskih sloboda i druga mjerodavna izvršna i zakonodavna tijela za preispitivanje privatnosti i građanskih sloboda.
Članak 22.: Suradnja između nadzornih tijela
1. Tijela koja provode nadzor u skladu s člankom 21. prema potrebi se savjetuju u pogledu vršenja funkcija u vezi s ovim Sporazumom kako bi osigurala učinkovitu provedbu odredbi članaka 16., 17. i 18.
2. Stranke uspostavljaju nacionalne kontaktne točke koje pomažu pri određivanju nadzornog tijela kojem se treba obratiti u određenom slučaju.
Članak 23.: Zajedničko preispitivanje
1. Stranke provode zajednička periodična preispitivanja politika i postupaka kojima se provodi ovaj Sporazum te njihove učinkovitosti. Posebna se pozornost u zajedničkim preispitivanjima pridaje učinkovitoj provedbi zaštita iz članka 14. o odgovornosti, članka 16. o pristupu, članka 17. o ispravcima, članka 18. o upravnoj zaštiti i članka 19. o sudskoj zaštiti.
2. Prvo zajedničko preispitivanje provodi se najkasnije tri godine od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, a nakon toga u redovitim razmacima. Stranke se unaprijed dogovaraju o načinima i uvjetima zajedničkog preispitivanja te jedna drugu obavješćuju o sastavu svojih delegacija koje uključuju predstavnike javnih nadzornih tijela iz članka 21. o učinkovitom nadzoru te tijela kaznenog progona i pravosudnih tijela. Rezultati zajedničkog preispitivanja bit će dostupni javnosti.
3. Ako su stranke ili Sjedinjene Američke Države i neka država članica sklopile drugi sporazum čiji je predmet u području primjene ovog Sporazuma te se njime predviđaju zajednička preispitivanja, takva se preispitivanja ne ponavljaju i, ako je potrebno, njihovi se rezultati uključuju u rezultate zajedničkog preispitivanja ovog Sporazuma.
Članak 24.: Obavješćivanje
1. Sjedinjene Američke Države obavješćuju Europsku uniju o imenovanjima koja tijela SAD-a izvrše u vezi s člankom 19. te o svim njihovim izmjenama.
2. Stranke poduzimaju razumne napore kako bi jedna drugu obavijestile o donošenju zakona ili propisa koji bitno utječu na provedbu ovog Sporazuma, ako je moguće prije njihova stupanja na snagu.
Članak 25.: Savjetovanje
U slučaju spora u vezi s tumačenjem ili primjenom ovog Sporazuma stranke se savjetuju kako bi postigle sporazumno rješenje.
Članak 26.: Suspenzija
1. U slučaju bitne povrede ovog Sporazuma, i jedna i druga stranka mogu suspendirati ovaj Sporazum u cijelosti ili djelomično pisanom obaviješću upućenoj drugoj stranci diplomatskim putem. Takva pisana obavijest upućuje se nakon što stranke unutar razumnog razdoblja savjetovanja nisu postigle rješenje, a suspenzija stupa na snagu dvadeset dana od primitka takve obavijesti. Stranka koja je suspendirala Sporazum može ukinuti suspenziju pisanom obaviješću drugoj stranci. Suspenzija se ukida odmah nakon primitka obavijesti.
2. Neovisno o suspenziji Sporazuma, osobni podaci koji spadaju u područje primjene ovog Sporazuma i koji su preneseni prije njegove suspenzije nastavljaju se obrađivati u skladu s ovim Sporazumom.
Članak 27.: Teritorijalna primjena
|
1. Ovaj se Sporazum primjenjuje na Dansku, Ujedinjenu Kraljevinu ili Irsku samo ako Europska komisija obavijesti Sjedinjene Američke Države u pisanom obliku da su Danska, Ujedinjena Kraljevina ili Irska odlučile da se ovaj Sporazum primjenjuje na njih. 2. Ako Europska komisija obavijesti Sjedinjene Američke Države prije stupanja na snagu ovog Sporazuma da će se on primjenjivati na Dansku, Ujedinjenu Kraljevinu ili Irsku, ovaj se Sporazum primjenjuje na njih od njegova stupanja na snagu. 3. Ako Europska komisija obavijesti Sjedinjene Američke Države nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma da se on primjenjuje na Dansku, Ujedinjenu Kraljevinu ili Irsku, ovaj se Sporazum primjenjuje na njih od prvog dana u mjesecu nakon primitka obavijesti Sjedinjenih Američkih Država. |
Članak 28.: Trajanje Sporazuma
Ovaj se Sporazum sklapa na neodređeno vrijeme.
Članak 29.: Stupanje na snagu i otkaz
1. Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon datuma na koji stranke razmijene obavijesti u kojima navode da su dovršile svoje interne postupke za stupanje na snagu.
2. I jedna i druga stranka mogu otkazati ovaj Sporazum pisanom obaviješću drugoj stranci diplomatskim putem. Otkaz stupa na snagu trideset dana nakon datuma primitka takve obavijesti.
3. Neovisno o otkazu Sporazuma, osobne informacije koje spadaju u područje primjene ovog Sporazuma i koje su prenesene prije njegova otkaza nastavljaju se obrađivati u skladu s ovim Sporazumom.
U POTVRDU PRETHODNO NAVEDENOG niže potpisani opunomoćenici potpisali su ovaj Sporazum.
Sastavljeno u _ dana _ _ 201_, u dva izvornika na engleskom jeziku. Na temelju prava EU-a, Europska unija također sastavlja ovaj Sporazum na bugarskom, češkom, danskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, irskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku. Te dodatne jezične verzije mogu se ovjeriti razmjenom diplomatskih nota između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije. Ako postoje razlike među jezičnim verzijama, verzija na engleskom jeziku ima prednost.