EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 16.2.2016.
COM(2016) 61 final
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji
(zahtjev iz Švedske – EGF/2015/009 SE/Volvo Trucks)
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 16.2.2016.
COM(2016) 61 final
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji
(zahtjev iz Švedske – EGF/2015/009 SE/Volvo Trucks)
OBRAZLOŽENJE
KONTEKST PRIJEDLOGA
1.Pravila koja se primjenjuju na financijske doprinose iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) utvrđena su Uredbom (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006 1 (dalje u tekstu: „Uredba o EGF-u”).
2.Dana 16. rujna 2015. Švedska je podnijela zahtjev EGF/2015/009 SE/Volvo Trucks za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja 2 u poduzeću Volvo Group Truck Operation EMEA i kod četiri dobavljača i daljnja proizvođača u Švedskoj.
3.Nakon ocjenjivanja tog zahtjeva Komisija je u skladu sa svim primjenjivim odredbama Uredbe o EGF-u donijela zaključak da su ispunjeni uvjeti za dodjelu financijskog doprinosa iz EGF-a.
SAŽETAK ZAHTJEVA
|
Zahtjev za dodjelu sredstava iz EGF-a |
EGF/2015/009 SE/Volvo Trucks |
|
Država članica |
Švedska |
|
Predmetne regije (razina NUTS 2 3 ) |
SE33 (Gornji Norrland) |
|
Datum podnošenja zahtjeva |
16. rujna 2015. |
|
Datum potvrde primitka zahtjeva |
16. rujna 2015. |
|
Datum podnošenja zahtjeva za dodatne informacije |
30. rujna 2015. |
|
Rok za dostavu dodatnih informacija |
11. studenoga 2015. |
|
Rok za dovršetak ocjenjivanja |
3. veljače 2016. |
|
Intervencijski kriterij |
Članak 4. stavak 1. točka (a) Uredbe o EGF-u |
|
Primarno poduzeće |
Volvo Group Truck Operation EMEA |
|
Broj predmetnih poduzeća |
5 |
|
Sektor ekonomske djelatnosti (odjeljak NACE-a Rev. 2) 4 |
Odjeljak 29 (Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica) |
|
Broj podružnica, dobavljača i daljnjih proizvođača |
4 |
|
Referentno razdoblje (četiri mjeseca): |
24. veljače 2015. – 24. lipnja 2015. |
|
Broj otpuštanja tijekom referentnog razdoblja (a) |
647 |
|
Broj otpuštanja prije ili nakon referentnog razdoblja (b) |
0 |
|
Ukupan broj otpuštanja (a + b) |
647 |
|
Ukupan broj prihvatljivih korisnika |
647 |
|
Ukupan broj ciljanih korisnika |
500 |
|
Broj ciljanih mladih ljudi koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (NEET) |
0 |
|
Proračun za usluge prilagođene potrebama (EUR) |
2 869 938 |
|
Proračun za provedbu EGF-a 5 (EUR) |
119 580 |
|
Ukupan proračun (EUR) |
2 989 518 |
|
Doprinos iz EGF-a (60 %) (EUR) |
1 793 710 |
OCJENA ZAHTJEVA
Postupak
4.Švedska je 16. rujna 2015. podnijela zahtjev EGF/2015/009 SE/Volvo Trucks u roku od 12 tjedana od datuma na koji su ispunjeni intervencijski kriteriji utvrđeni člankom 4. Uredbe o EGF-u. Istog je dana Komisija potvrdila njegov primitak te je 30. rujna 2015., unutar dva tjedna od dana podnošenja zahtjeva, od Švedske zatražila dodatne informacije. Te su dodatne informacije dostavljene u roku od šest tjedana. Rok od 12 tjedana od dana primitka potpunog zahtjeva unutar kojeg bi Komisija trebala dovršiti ocjenu usklađenosti zahtjeva s uvjetima za pružanje financijskog doprinosa istječe 3. veljače 2016.
5.Komisija iznimno nije mogla ispoštovati taj rok. To je objasnila time da je u skladu s člankom 8. stavkom 4. Uredbe 1309/2013 u razdoblju u kojem je pripremala svoj prijedlog iznimno nedostajalo stručnog osoblja.
Prihvatljivost zahtjeva
Predmetna poduzeća i korisnici
6.Zahtjev se odnosi na 470 radnika koji su proglašeni viškom u poduzeću Volvo Trucks te 177 kod četiri njegova dobavljača i daljnja proizvođača. Primarno je poduzeće poslovalo u ekonomskom sektoru razvrstanom u odjeljak 29 NACE-a Rev. 2 (Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica). Do otpuštanja u primarnom poduzeću došlo je većinom u regiji SE33 (Gornji Norrland) obuhvaćenoj drugom razinom NUTS-a.
|
Poduzeća i broj otpuštanja u referentnom razdoblju |
||||||
|
Volvo Group Truck Operation EMEA |
470 |
Caverion |
6 |
|||
|
IL Logistics AB |
24 |
Isringhausen |
57 |
|||
|
Lernia |
90 |
|||||
|
|
Ukupan broj otpuštanja: |
647 |
||||
|
Ukupan broj samozaposlenih osoba koje su prestale obavljati svoju djelatnost: |
0 |
|||||
|
Ukupan broj prihvatljivih radnika i samozaposlenih osoba: |
647 |
|||||
Intervencijski kriteriji
7.Švedska je podnijela zahtjev na temelju intervencijskih kriterija iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u kojim se zahtijeva da najmanje 500 radnika u poduzeću u državi članici bude proglašeno viškom u referentnom razdoblju od četiri mjeseca, uključujući radnike proglašene viškom kod dobavljača i daljnjih proizvođača i/ili samozaposlene osobe koje su prestale obavljati svoju djelatnost.
8.Za ovaj je zahtjev referentno razdoblje od četiri mjeseca trajalo od 24. veljače 2015. do 24. lipnja 2015.
9.Otpuštanja tijekom referentnog razdoblja su sljedeća:
–u poduzeću Volvo Trucks 470 radnika proglašeno je viškom te
–četiri su dobavljača i daljnja proizvođača poduzeća Volvo Trucks proglasili viškom 177 radnika.
Izračun broja otpuštanja i prestanaka djelatnosti
10.Broj otpuštanja tijekom referentnog razdoblja izračunan je na sljedeći način:
–647 od datuma stvarnog raskida ugovora o radu ili njegova isteka.
Prihvatljivi korisnici
11.Ukupan broj prihvatljivih korisnika stoga iznosi 647.
Veza između otpuštanja i velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine uzrokovanih globalizacijom
12.Kako bi se utvrdila veza između otpuštanja i velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine uzrokovanih globalizacijom, Švedska tvrdi da proizvodnjom gospodarskih vozila, relativno malog dijela velike automobilske industrije, više ne dominiraju europski i sjevernoamerički proizvođači. Iako su nedvojbeni tehnološki predvodnici proizvođači s poslovnim nastanom na području tržišta Trojke (Sjeverna Amerika bez Meksika, Europa i Japan), azijski proizvođači kamiona koji su se počeli pojavljivati u Kini i Indiji dobili su pristup novoj tehnologiji zahvaljujući zajedničkim pothvatima s renomiranim predvodnicima na zapadnom tržištu.
13.Kina trenutačno predvodi svjetsku proizvodnju gospodarskih vozila s udjelom od 34,1 %. SAD je 2014. i dalje bio drugi najveći proizvođač gospodarskih vozila (2,8 milijuna jedinica) s 15 % svjetskog udjela. EU je zauzeo treće mjesto te je, s proizvedenih 2,2 milijuna jedinica, držao 12,1 % svjetskog udjela. SAD, EU i Kina zajedno proizvedu više od 60 % svih gospodarskih vozila na svijetu. Svjetska proizvodnja gospodarskih vozila ostala je stabilna tijekom 2014. (– 1 %) bilježeći više od 18 milijuna proizvedenih jedinica, uz povećanje proizvodnje na tržištima Trojke. Proizvodnja gospodarskih vozila u EU-u porasla je zahvaljujući segmentu lakih gospodarskih vozila koji je sa svojih 1,8 milijuna jedinica predstavljao gotovo 82 % ukupne proizvodnje gospodarskih vozila. Međutim, u segmentu proizvodnje teretnih kamiona u okviru tržišta gospodarskih vozila u usporedbi s 2013. zabilježeno je negativno kretanje 6 .
14.U trgovini EU-a zabilježen je 2014. ozbiljan pomak, pri čemu je došlo do smanjenja izvoza vozila proizvedenih u EU-u i povećanja uvoza vozila. Izvoz lakih gospodarskih vozila proizvedenih u EU-u smanjio se 2014. za 3,9 milijardi EUR (– 12,5 %), dok se izvoz teških gospodarskih vozila, gradskih i međugradskih autobusa proizvedenih u EU-u smanjio za 6,3 milijarde EUR (– 10 %) 7 . Rezultat je sveukupan pad izvoza EU-a (- 11 %). Ukupan se uvoz gospodarskih vozila u Europsku uniju povećao (+ 10,7 %)7. Više od polovine gospodarskih vozila uvezeno je u EU iz Turske (+ 2,4 %), a Kina je na drugom mjestu (+ 2,4 %). Uočeno je znatno povećanje uvoza iz SAD-a (+ 9,3 %) te još znatnije iz Tajlanda (+ 51,7 %)7. Kao rezultat trenda prikazanog navedenim podacima trgovinska bilanca EU-a za gospodarska vozila, iako još uvijek pozitivna, niža je za 25 % u odnosu na prethodnu godinu.
15.Nekoliko se azijskih proizvođača pokazalo velikim igračima te iako opskrbljuju ponajviše svoja domaća tržišta, razvijaju i tehnologiju kako bi se mogli natjecati na globalnoj razini. Kako bi se mogli natjecati u sektoru kamiona, europski će proizvođači morati povećati učinkovitost u proizvodnim pogonima smještenima na zrelim tržištima. Odgovor na te trendove jasno je opisan u strategiji Volva 8 kojom Volvo pokreće mjere optimizacije i smanjenja troškova, istodobno intenzivno ulažući u Aziju, kako je vidljivo iz ugovora s kineskim proizvođačem Dongfeng Motor Group Company Limited (DFG) sklopljenog 2013. prema kojem je Volvo preuzeo 45 % poduzeća Dongfeng Commercial Vehicles, društva kćeri DFG-a8.
16.U skladu s navedenim novim podacima proizvođači gospodarskih vozila iz trećih zemalja i dobavljači proizvođača originalne opreme sve su napredniji i sve se više svojim izvozima mogu usmjeriti na europsko tržište.
17.Konzultantsko poduzeće Deloitte navodi 9 da kapacitet niskobudžetnih segmenata tržišta kamiona postupno jača i prodire u segmente viših standarda, u mnogim slučajevima s pomoću zajedničkih pothvata s proizvođačima s područja tržišta Trojke i/ili ključnim dobavljačima. Kako bi se europsko tržište kamiona održalo profitabilnim potrebne su strukturne promjene.
18.U posljednjih smo nekoliko godina mogli vidjeti kako industrija konsolidira i prilagođava svoj proizvodni otisak na globalnoj razini radi boljeg usklađivanja sa smanjenom potražnjom diljem svijeta. Jedan od najnovijih primjera ulaganja napora radi stvaranja vodeće skupine u proizvodnji gospodarskih vozila preuzimanje je poduzeća Scania koje je sada u vlasništvu poduzeća MAN i Volkswagen Commercial Vehicles. Prema navodima IBM-ova Instituta za poslovne vrijednosti 10 „strukturne su promjene u današnjoj industriji kamiona neizbježne, a sama se industrija suočava s velikim promjenama u poslovnim modelima”.
19.Industrija kamiona regulirana strogim propisima i podložna uvelike cikličkim tržištima teško se nosi s velikim promjenama i potrebom za prilagođavanjem. Stoga je globalizacija jedna od glavnih vanjskih sila koje danas utječu na industriju kamiona. Prema izvješću Udruženja europskih proizvođača automobila6 industrija kamiona u posljednjih nekoliko desetljeća postala je još više „globalna” jer su razna kretanja u toj industriji povezana s globalizacijom ili su pod utjecajem globalizacije. Zbog takvog će se razvoja događaja povećati tržišno natjecanje jer se u pravilu očekuje da će proizvođači originalne opreme s tržišta u nastajanju ući na zapadna tržišta do 2030., što će dovesti do većeg pritiska na cijene. Zapadni proizvođači originalne opreme kompenzirat će stagnaciju na svojim tržištima boljom suradnjom radi smanjenja troškova ulaganja, radi rasta i uklanjanja opasnosti od novih konkurenata.
20.Price Waterhouse Cooper (PwC) u jednom od svojih izvješća 11 ukazuje na to da će radi razvoja jeftinih kamiona biti potrebna promjena poslovnih modela. Ta bi promjena mogla dovesti do eksternalizacije proizvodnje na rastuća tržišta u nastajanju. Zbog globalnog je tržišnog natjecanja broj konsolidacija i suradnji ili partnerstava posljednjih desetljeća u stalnom porastu. Očekuje se da će se taj trend nastaviti, posebno među zapadnim proizvođačima originalne opreme i onima s tržišta u nastajanju. Tako će industrija kamiona slijediti sektor osobnih automobila koji je doživio sličnu preobrazbu krajem 90-ih. Očekuje se da će proizvođači s tržišta u nastajanju ući na zapadna tržišta do 2030., što će dovesti do većeg pritiska na cijene.
21.U industriji gospodarskih vozila idućih će godina nekoliko glavnih trendova utjecati na globalno tržišno natjecanje i povećati ga. Demografske promjene i sve veća urbanizacija, regulatorna pitanja poput cestarina, poreza, trgovinskih prepreka nametnutih nacionalnim propisima, zahtjevi u pogledu zaštite okoliša, učinkovitost potrošnje goriva, sigurnost i zaštita itd. Zbog svih tih čimbenika povećat će se troškovi, posebno u području razvoja te istraživanja i inovacija, a povećat će se i konkurentnost. Proizvođači iz EU-a moraju na to biti spremni.
22.Globalizacija već utječe na obrasce rada i plaće izmještanjem dijelova međunarodnih lanaca opskrbe i proizvodnje proizvođača s područja tržišta Trojke. U najnovijim istraživanjima KPMG-a 12 , PwC-a11 i Tillväxtverketa 13 naglašava se da u situaciji globalnog tržišnog natjecanja visoki troškovi proizvodnje više neće biti održivi.
23.Švedska nadležna tijela stoga tvrde da je djelomično izmještanje odjela Volvo Umeå potaknuto potrebom za povećanjem učinkovitosti i smanjenjem troškova kako bi se poduzeće moglo nositi s postojećom i očekivanom globalnom konkurencijom8.
24.Dosad su za sektor proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica podnesena 22 zahtjeva za financijski doprinos iz EGF-a, uključujući ovaj, od kojih se 12 temeljilo na učincima globalizacije na trgovinu te 10 na svjetskoj financijskoj i gospodarskoj krizi.
Događaji koji su doveli do otpuštanja i prestanaka djelatnosti
25.Grupacija Volvo jedan je od vodećih svjetskih proizvođača kamiona, autobusa, građevinske opreme te brodskih i industrijskih motora. Grupacija pruža i cjelovita rješenja za financiranje i usluge. Sa sjedištem u Göteborgu, grupacija ima oko 100 000 zaposlenih i proizvodne pogone u 19 zemalja te prodaje svoje proizvode na više od 190 tržišta.
26.Od 1999. društvo Volvo Car nije dio grupacije Volvo, ali oni i dalje dijele isti naziv robne marke. Novo je poduzeće Volvo Trademark Holding AB osnovano 1999. za rješavanje pitanja dvaju poduzeća povezanih s robnom markom. Društvo Volvo Car i grupacija Volvo i dalje su zasebni subjekti, no surađuju u području istraživanja i razvoja te u području ulaganja povezanih s robnom markom, kao što je Volvo Ocean Race.
27.Volvo Group Truck Operations (GTO) obuhvaća svu proizvodnju motora i sustava prijenosa grupacije Volvo, kao i svu proizvodnju kamiona Volvo, Renault, Mack i UD. GTO također opskrbljuje klijente grupacije Volvo rezervnim dijelovima te se bavi i logistikom. U prošlom je desetljeću širenje grupacije Volvo potaknuto preuzimanjima, uključujući preuzimanja poduzeća Renault Trucks, Mack, UD Trucks i SDLG, omogućilo poduzeću pristup novim robnim markama i tržištima. Jedan od koraka u toj strategiji bilo je preuzimanje 45 % kineskog poduzeća Dongfeng Commercial Vehicles koje je zaključeno u siječnju 2015.
28.GTO sad mora povećati učinkovitost proizvodnog lanca. To utječe na poslovanje tvornice u Umei. Grupacija Volvo smanjila je broj zaposlenika u svojim tvornicama diljem svijeta za oko 10 % (sa 110 000 zaposlenika na oko 100 000). U Švedskoj je broj zaposlenika tijekom posljednje četiri godine smanjen s 25 000 na 21 000, uključujući ovogodišnja smanjenja u tvornici u Umei.
29.Tvornica u Umei dio je GTO-a koji ima oko 33 000 zaposlenika diljem svijeta. Otpuštanja u toj tvornici utjecala su i na zaposlenike poduzeća Volvo Logistics i Volvo Parts koja su organizirana u okviru GTO-a.
30.U tvornici u Umei kao dijelu globalnog industrijskog sustava grupacije Volvo proizvode se kabine za teška vozila robne marke Volvo za europsko tržište, neke od kabina za tvornice za sastavljanje u prekomorskim zemljama te svi kabinski dijelovi sa žigom Volva za druge kontinente (Brazil, Azija). Opremanje se kabina pak obavlja u tvornici u Tuveu pokraj Göteborga.
31.Europski program optimizacije grupacije Volvo provodio se 2015. Kao posljedica tog programa odjel tvornice u Umei specijaliziran za stavljanje žigova na kabine teških vozila, zavarivanje, lakiranje i opremanje kabina prebačen je u tvornicu u Tuveu kako bi bio u blizini tvornice za završno sklapanje kamiona.
32.Volvo je najavio i otpuštanja u Göteborgu i Eskilstuni. Iako je otpuštanjima u Umei obuhvaćen najveći dio ciljanih korisnika, obuhvaćeni su i radnici koji su proglašeni viškom u Göteborgu i Eskilstuni. Program učinkovitosti Volva usto je imao utjecaj i na podizvođače, posebno u Umei.
33.Razgovori o mogućoj potpori iz EGF-a započeli su u ožujku 2014. u Umei. Dotad su odgovorni upravitelji i predstavnici sindikata već obavijestili svakog zaposlenika ponaosob o planiranim otpuštanjima. Na prvom sastanku održanom 18. ožujka 2014. dionici i socijalni partneri iz regije složili su se da bi otpuštanja u Volvu imala znatan negativan učinak na regiju i druga poduzeća te da je stoga potrebno djelovati.
34.Prve su otkaze dobili zaposlenici GTO-a u Göteborgu 14. travnja 2014., dok su novi otkazi uslijedili 19. travnja. Radnici u Eskilstuni obaviješteni su o otpuštanjima 16. lipnja 2014.
Predviđene posljedice otpuštanja na lokalno, regionalno ili nacionalno gospodarstvo i zapošljavanje
35.Broj stanovnika u okrugu Västerbotten (čiji je glavni grad Umeå) početkom 2014. iznosio je oko 262 360, tj. oko 2,7 % stanovništva Švedske i taj se udio smanjuje. Općenito su arktička tržišta rada, poput onih u drugim rijetko naseljenim područjima, krhkija zbog geografske izoliranosti i oštre klime koje otvaranje radnih mjesta i zapošljavanje čine skupljim nego u drugim regijama.
36.Krajem studenoga 2014. u tom je okrugu bilo nezaposleno ukupno 9 400 osoba (7,2 % prijavljene radne snage), što je smanjenje od oko 1 000 osoba u usporedbi s istim razdobljem 2013. Istodobno je stopa nezaposlenosti na nacionalnoj razini iznosila 7,9 %.
37.Regija Västerbotten nedavno je objavila izvješće pod nazivom „Västerbottenu treba 40 000 novih radnika do 2025.” u kojem su predočeni ti izazovi: smanjenje radne snage povezano s niskom razinom ulaganja u mala i srednja poduzeća. Prema tom izvješću oko 3 000 pojedinaca svake godine napusti tržište rada. Najviše slobodnih radnih mjesta u regiji nalazi se u sektoru zdravstva i u područjima za koje je potrebna visoka stručna sprema. Potrebni su inženjeri, operativni voditelji i voditelji srednje razine te tehnički stručnjaci. Potražnja za kvalificiranom radnom snagom raste i u mnogim kategorijama zanimanja postoji izrazit manjak radne snage, ponajprije u onima za koje je potrebno završiti visoko specijalizirano obrazovanje i posjedovati visoku razinu stručnosti.
38.Posljedice gubitaka radnih mjesta u Volvu imat će utjecaj na sektor i na regiju. Otpuštanje 647 radnika predstavlja izazov, posebno za starije radnike iz ciljne skupine. Radnici koji su proglašeni viškom vjerojatno će se susresti s poteškoćama u pronalasku posla jer ne posjeduju kompetencije koje su na regionalnom tržištu rada tražene. Većina ciljanih radnika završila je samo srednju školu, dok se očekuje da će se radna mjesta otvoriti za visokokvalificirano osoblje i inženjere s odgovarajućim visokim obrazovanjem. Stoga će u okviru projekta trebati blisko surađivati s organizacijama za obrazovanje i zapošljavanje. Na taj se način može promicati pokretanje poduzeća te se mogu poboljšati vještine i kompetencije tražitelja zaposlenja koje odgovaraju potrebama budućeg poslodavca. Budući da je regija velika, korisnici će možda morati dosta putovati.
Manji broj ciljanih korisnika nalazi se u Sörmlandu (istočna Švedska) i Västergötlandu (zapadna Švedska). U usporedbi s Västerbottenom tržište je rada u tim područjima snažno, no čak će i u Göteborgu vjerojatno biti potrebe za daljnjim obrazovanjem ili stjecanjem kompetencija u drugim sektorima. Kad je riječ o Eskilstuni, možda će biti moguće tražiti posao na širem geografskom području koje bi moglo uključivati Stockholm.
Ciljani korisnici i predložene mjere
Ciljani korisnici
39.Predviđa se da će u mjerama sudjelovati 500 radnika koji su proglašeni viškom. U nastavku se nalazi podjela tih radnika po spolu, državljanstvu i dobnoj skupini.
|
Kategorija |
Broj
|
||
|
Spol: |
muškarci: |
387 |
(77,4 %) |
|
žene: |
113 |
(22,6 %) |
|
|
Državljanstvo: |
građani EU-a: |
500 |
(100,0 %) |
|
državljani zemalja izvan EU-a: |
0 |
(0,0 %) |
|
|
Dobna skupina: |
15 – 24 godine: |
55 |
(11,0 %) |
|
25 – 29 godina: |
75 |
(15,0 %) |
|
|
30 – 54 godine: |
300 |
(60,0 %) |
|
|
55 – 64 godine: |
61 |
(12,2 %) |
|
|
stariji od 64 godine: |
9 |
(1,8 %) |
|
Prihvatljivost predloženih mjera
40.Arbetsförmedlingen (švedska javna služba za zapošljavanje) pružat će radnicima proglašenima viškom usluge prilagođene potrebama koje se sastoje od sljedećih mjera od kojih svaka nadilazi ono što bi obično bilo dostupno bez potpore iz EGF-a:
–detaljna ocjena i pojedinačno planiranje: postupak registracije uključuje ispunjavanje ankete o prethodnom iskustvu i osposobljavanju i taj je postupak ubrzan za korisnike sredstava iz EGF-a. Postupak može uključivati nekoliko pojedinačnih i prilagođenih sastanaka od kojih neki mogu biti s poduzećima koja pomažu u pronalaženju novog posla,
–razne aktivnosti povezane s traženjem posla i mentorstvo: standardne aktivnosti koje nudi Arbetsförmedlingen kombinirat će se s mjerama EGF-a, kao što su pojedinačna podrška u izravnom kontaktu s potencijalnim poslodavcima, motivacijski sastanci i konferencije na kojima se predstavlja regionalno tržište rada. To će biti osobito važno za one ciljane radnike koji smatraju da su nedovoljno obrazovani kako bi se mogli natjecati za slobodna radna mjesta u regiji. Bit će ponuđene pojedinačne i grupne aktivnosti od kojih će neke biti dostupne na internetu,
–motivacija i mjere za zaštitu zdravlja: korisnici sredstava iz EGF-a moći će se obratiti terapeutima, psiholozima i kognitivnim terapeutima koji će im pomoći da ojačaju svoju motivaciju te će pružiti pomoć onima kojima je zdravlje narušeno zbog otkaza nakon dugogodišnjeg rada u istom poduzeću,
–promicanje poduzetništva i osnivanje poduzeća: vanjski će stručnjaci održavati pripremne tečajeve za one koji žele osnovati vlastito poduzeće te će na tim tečajevima davati savjete budućim poduzetnicima,
–korisnicima će biti dostupna bespovratna sredstva za osnivanje poduzeća nakon što njihovu poslovnu ideju pregledaju i odobre savjetnici. Bespovratna sredstva isplaćivat će se u razdoblju od šest mjeseci, a to se razdoblje može produljiti na 12 mjeseci ako savjetnik to bude smatrao opravdanim. Budu li korisnici preuzimali poduzeća čiji će se vlasnici uskoro umiroviti, s pomoću bespovratnih sredstava iz EGF-a moći će tijekom razdoblja primopredaje voditi poslovanje zajedno s umirovljenicima,
–obrazovanje i osposobljavanje: korisnicima sredstava iz EGF-a bit će dostupno obrazovanje i osposobljavanje koji im inače ne bi bilo dostupno. Nešto će od toga biti prilagođeno u suradnji sa Sveučilištem u Umei, srednjim školama i poduzećima iz regije. Ciljnu će se skupinu poticati da odabere zanimanja kojima se tradicionalno bavi suprotni spol, npr. zanimanja iz sektora zdravstva,
–osposobljavanje može uključivati stjecanje radnog iskustva i naukovanje (za sve dobne skupine), a ono može biti dostupno i onima koji se spremaju osnovati poduzeće ili preuzeti neko postojeće poduzeće,
–vrednovanje kompetencija: sudionicima će biti ponuđeno vrednovanje kompetencija. Budući da te usluge možda neće biti dostupne na lokalnoj razini, korisnici će moći otputovati u relevantne centre,
–pomoć privatnih pružatelja usluga u traženju posla: privatni pružatelji usluga koje osigurava Arbetsförmedlingen mogu uvelike pomoći ciljnoj skupini pri pronalasku posla i vrednovanju kompetencija,
–putni i povezani troškovi: regija Västerbotten veliko je područje na kojem pristup uslugama podrazumijeva mobilnost i dodatne troškove. Troškovi preseljenja povezani s novim zaposlenjem u drugom dijelu zemlje mogu biti nadoknađeni, kao i troškovi putovanja na razgovor koji se održava na udaljenom odredištu. Povrat takvih troškova mora biti unaprijed odobren, potkrijepljen računima i dokaziv,
–naknada za vrijeme traženja posla: ta se naknada pruža korisnicima koji sudjeluju u bilo kojoj od opisanih aktivnih mjera. Iznos naknade ovisi o pojedinačnim čimbenicima i ne može iznositi više od 910 SEK (oko 97 EUR) dnevno te 760 SEK (oko 81 EUR) dnevno nakon prvih 100 dana, kako je utvrđeno parlamentarnom odlukom. Stoga bi iznos predviđen u proračunu od oko 12 000 EUR bio dovoljan da svaki radnik dobiva naknadu u najvišem iznosu otprilike 128 dana.
41.Navedene predložene mjere aktivne su mjere na tržištu rada u okviru prihvatljivih mjera utvrđenih člankom 7. Uredbe o EGF-u. Te mjere nisu zamjena za pasivne mjere socijalne zaštite.
42.Švedska je dostavila tražene podatke o mjerama koje su na temelju nacionalnog zakonodavstva ili kolektivnih ugovora obvezne za predmetno poduzeće. Potvrdila je da financijski doprinos iz EGF-a neće biti zamjena za te mjere.
Procijenjeni proračun
Predviđeni ukupni troškovi iznose 2 989 518 EUR, a sastoje se od rashoda za usluge prilagođene potrebama u iznosu od 2 869 938 EUR i rashoda za aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te nadzora i izvješćivanja u iznosu od 119 580 EUR.
43.Ukupan financijski doprinos zatražen iz EGF-a iznosi 1 793 710 EUR (60 % ukupnih troškova).
|
Mjere |
Predviđeni broj sudionika |
Predviđeni trošak po sudioniku
|
Predviđeni ukupni troškovi (u EUR) |
|
Usluge prilagođene potrebama (mjere na temelju članka 7. stavka 1. točaka (a) i (c) Uredbe o EGF-u) |
|||
|
Detaljna ocjena i pojedinačno planiranje |
500 |
28,51 |
14 254 |
|
Razne aktivnosti povezane s traženjem posla i mentorstvo |
250 |
644,42 |
161 106 |
|
Pomoć privatnih pružatelja usluga u traženju posla |
55 |
1 109,91 |
61 045 |
|
Motivacija i mjere za zaštitu zdravlja |
10 |
521,70 |
5 217 |
|
Priprema za osnivanje i vođenje poduzeća |
25 |
573,92 |
14 348 |
|
Promicanje poduzetništva i osnivanje poduzeća |
20 |
15 000,00 |
300 000 |
|
Obrazovanje i osposobljavanje |
180 |
6 869,72 |
1 236 551 |
|
Vrednovanje kompetencija |
25 |
2 921,80 |
73 045 |
|
Međuzbroj (a): Postotak paketa usluga prilagođenih potrebama |
– |
1 865 566 |
|
|
(65,00 %) |
|||
|
Naknade i poticaji (mjere na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o EGF-u) |
|||
|
Putni i povezani troškovi |
50 |
521,76 |
26 088 |
|
Naknada za vrijeme traženja posla |
80 |
12 228,55 |
978 284 |
|
Međuzbroj (b): Postotak paketa usluga prilagođenih potrebama: |
– |
1 004 372 |
|
|
(35,00 %) |
|||
|
Mjere na temelju članka 7. stavka 4. Uredbe o EGF-u |
|||
|
1. Pripremne aktivnosti |
– |
0 |
|
|
2. Upravljanje |
– |
116 971 |
|
|
3. Informiranje i promidžba |
– |
2 609 |
|
|
4. Nadzor i izvješćivanje |
– |
0 |
|
|
Međuzbroj (c): Postotak ukupnih troškova: |
– |
119 580 |
|
|
(4,00 %) |
|||
|
Ukupni troškovi (a + b + c): |
– |
2 989 518 |
|
|
Doprinos iz EGF-a (60 % ukupnih troškova) |
– |
1 793 710 |
|
44.Troškovi mjera koje su u prethodnoj tablici utvrđene kao mjere na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o EGF-u ne premašuju 35 % ukupnih troškova usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama. Švedska je potvrdila da te mjere ovise o aktivnom sudjelovanju ciljanih korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja.
45.Švedska je potvrdila da troškovi ulaganja za samozapošljavanje, osnivanje poduzeća i radničko preuzimanje poduzeća neće premašiti 15 000 EUR po korisniku.
Razdoblje prihvatljivosti rashoda
46.Švedska je ciljanim korisnicima počela pružati usluge prilagođene potrebama 30. siječnja 2015. Stoga će rashodi za te mjere zadovoljavati uvjete za financijski doprinos iz EGF-a u razdoblju od 30. siječnja 2015. do 16. rujna 2017., uz iznimku visokog obrazovanja koje će biti prihvatljivo do 16. ožujka 2018.
47.Švedska je počela ostvarivati administrativne rashode za provedbu EGF-a 30. siječnja 2015. Rashodi za aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te nadzora i izvješćivanja stoga su prihvatljivi za financijski doprinos iz EGF-a od 30. siječnja 2015. do 16. ožujka 2018.
Sufinanciranje i komplementarnost s mjerama koje se financiraju iz nacionalnih fondova ili fondova Unije
48.Švedska vlada sufinancira mjere iz EGF-a s pomoću proračuna Arbetsförmedlingena.
49.Švedska je potvrdila da se za navedene mjere za koje se prima financijski doprinos iz EGF-a neće primati i financijski doprinos iz drugih financijskih instrumenata Unije.
Postupci za savjetovanje s ciljanim korisnicima, njihovim predstavnicima ili socijalnim partnerima te s lokalnim i regionalnim tijelima
50.Usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama sastavljen je u dogovoru s ciljanim korisnicima i njihovim predstavnicima, kao i s lokalnim javnim subjektima. Sastanci relevantnih lokalnih subjekata održavaju se jednom mjesečno, a o otpuštanjima u Volvu prvi se put raspravljalo u srpnju 2014. Odjel Volva za ljudske resurse pomogao je pri prikupljanju podataka i u planiranju mjera.
51.Dionici uključeni u planiranje i provedbu su općina Umeå, Upravni odbor okruga, regija Västerbotten, sindikati, tehnološki poslovni centar, Gospodarska komora, poslovna organizacija „Företagarna”, Sveučilište u Umei, Arbetsförmedlingen i sam Volvo. Poduzete su razne mjere kako bi se osiguralo da je ciljna skupina (kao i ljudski resursi te predstavnici sindikata) svjesna mogućnosti koje se pružaju EGF-om.
Sustavi upravljanja i nadzora
52.Zahtjev sadržava opis sustava upravljanja i nadzora kojim se utvrđuju nadležnosti uključenih tijela. Švedska je obavijestila Komisiju da će financijskim doprinosom upravljati Arbetsförmedlingen koji je službeno imenovan upravljačkim tijelom i tijelom zaduženim za isplatu. Poslovne knjige projekta pregledavat će Odjel za unutarnju reviziju koji je posebno tijelo pridruženo odboru Arbetsförmedlingena. Njegova je zadaća provjeravati postupak internog nadzora i provjere koji provodi javna služba za zapošljavanje, kao i pružati savjete i podršku odboru i glavnom direktoru. Revizija projekta provodit će se redovito.
Obveze predmetne države članice
53.Švedska je dostavila sva potrebna jamstva u vezi sa sljedećim:
–u pristupu predloženim mjerama i njihovoj provedbi poštovat će se načela jednakog postupanja i nediskriminacije,
–ispunjeni su zahtjevi koji se odnose na kolektivno otpuštanje, a koji su utvrđeni nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a,
–poduzeće Volvo Trucks, koje je nakon otpuštanja nastavilo s poslovanjem, ispunilo je svoje pravne obveze u vezi s otpuštanjima i u skladu s njima pobrinulo se za svoje radnike,
–za predložene se mjere neće primati financijska potpora iz drugih fondova ili financijskih instrumenata Unije i spriječit će se dvostruko financiranje,
–predložene mjere bit će komplementarne s mjerama koje se financiraju iz strukturnih fondova,
–financijski doprinos iz EGF-a bit će u skladu s proceduralnim i materijalnim pravilima Unije o državnim potporama.
UTJECAJ NA PRORAČUN
Prijedlog proračuna
54.EGF ne smije premašiti najveći godišnji iznos od 150 milijuna EUR (u cijenama iz 2011.), kako je utvrđeno člankom 12. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. 14
55.Nakon što je proučila zahtjev u odnosu na uvjete utvrđene člankom 13. stavkom 1. Uredbe o EGF-u i uzela u obzir broj ciljanih korisnika, predložene mjere te predviđene troškove, Komisija predlaže da se radi osiguravanja financijskog doprinosa za zahtjev mobilizira EGF u iznosu od 1 793 710 EUR, što predstavlja 60 % ukupnih troškova predloženih mjera.
56.Predloženu će odluku o mobilizaciji EGF-a zajednički donijeti Europski parlament i Vijeće, kako je utvrđeno točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 15 .
Povezani akti
57.Komisija će istodobno s podnošenjem ovog Prijedloga odluke o mobilizaciji EGF-a Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti prijedlog za prijenos iznosa od 1 793 710 EUR u odgovarajuću proračunsku liniju.
58.Komisija će istodobno s donošenjem navedenog Prijedloga odluke o mobilizaciji EGF-a provedbenim aktom donijeti odluku o financijskom doprinosu koja će stupiti na snagu na dan na koji Europski parlament i Vijeće donesu predloženu odluku o mobilizaciji EGF-a.
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji
(zahtjev iz Švedske – EGF/2015/009 SE/Volvo Trucks)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006 16 , a posebno njezin članak 15. stavak 4.,
uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 17 , a posebno njegovu točku 13.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1)Svrha Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) pružanje je potpore radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlenim osobama koje su prestale sa svojom djelatnošću zbog velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine uzrokovanih globalizacijom, zbog nastavka svjetske financijske i gospodarske krize ili zbog nove svjetske financijske i gospodarske krize te pomaganje tim radnicima da se ponovno uključe na tržište rada.
(2)EGF ne smije premašiti najviši godišnji iznos od 150 milijuna EUR (u cijenama iz 2011.), kako je utvrđeno člankom 12. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 18 .
(3)Dana 16. rujna 2015. Švedska je podnijela zahtjev EGF/2015/009 SE/Volvo Trucks za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja u poduzeću Volvo Trucks (Volvo Group Truck Operation EMEA) i kod četiri dobavljača i daljnja proizvođača u Švedskoj. Zahtjev je dopunjen dodatnim informacijama dostavljenima u skladu s člankom 8. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1309/2013. Taj je zahtjev u skladu s uvjetima za određivanje financijskog doprinosa iz EGF-a kako je utvrđeno člankom 13. Uredbe (EU) br. 1309/2013.
(4)Stoga bi trebalo mobilizirati EGF kako bi se za zahtjev koji je podnijela Švedska osigurao financijski doprinos u iznosu od 1 793 710 EUR.
(5)Kako bi se sredstva iz EGF-a mogla što prije upotrijebiti, ova bi se Odluka trebala primjenjivati od dana njezina donošenja,
DONIJELI SU OVU ODLUKU:
Članak 1.
U okviru općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016. mobilizira se Europski fond za prilagodbu globalizaciji i osigurava iznos od 1 793 710 EUR za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije. Primjenjuje se od [datum donošenja Odluke]*.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednik Predsjednik