EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 19.1.2016.
COM(2016) 7 final
2016/0002(COD)
Prijedlog
DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u vezi s razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i u vezi s Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS) te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP
{SWD(2016) 4 final}
{SWD(2016) 5 final}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Učinkovita suradnja među državama članicama i razmjena podataka iz kaznene evidencije osuđenih osoba nužna su osnova za ispravno funkcioniranje zajedničkog područja pravde i sigurnosti.
Europsko vijeće i Vijeće ministara za pravosuđe i unutarnje poslove u nekoliko su navrata istaknuli važnost unaprjeđenja postojećeg Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS). U izjavi iz Rige ministara pravosuđa i unutarnjih poslova od 29. siječnja 2015. istaknuta je važnost razmjene informacija o osuđujućim kaznenim presudama za bilo koju strategiju borbe protiv zločina i suzbijanja terorizma 1 . Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove zaključilo je 20. studenoga 2015. da bi se kaznenopravnom odgovoru na radikalizaciju koja dovodi do terorizma i nasilnog ekstremizma pridonijelo kad bi države članice upotrebljavale sve mogućnosti ECRIS-a i kad bi Komisija predložila da se primjena ECRIS-a proširi na državljane trećih zemalja 2 . U svojim zaključcima o borbi protiv terorizma donesenima istog dana Vijeće ministara obvezalo je države članice da se u potpunosti koriste ECRIS-om i pozdravilo je namjeru Komisije da do siječnja 2016. podnese ambiciozan prijedlog za proširenje primjene ECRIS-a na državljane trećih zemalja 3 . Europsko vijeće od 17. i 18. prosinca 2015. ponovilo je da su nedavni teroristički napadi posebno pokazali da je potrebno razmjenjivati više podataka o terorističkim aktivnostima, posebno u pogledu širenja primjene Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) na državljane trećih zemalja 4 .
Unaprjeđenje ECRIS-a dio je i Europskog programa sigurnosti 5 . Komisija je naglasila dodanu vrijednost mjera EU-a za razmjenu podataka, operativnu suradnju i druge vrste potpore te se obvezala ubrzati tekuće aktivnosti unaprjeđenja ECRIS-a u pogledu državljana trećih zemalja i osigurati njihovu učinkovitu provedbu.
ECRIS je elektronički sustav za razmjenu podataka o prethodnim osuđujućim presudama koje su protiv određene osobe izrekli kazneni sudovi u EU-u u svrhe pokretanja kaznenog postupka protiv te osobe i, ako je tako dopušteno nacionalnim pravom, u druge svrhe. Sustav se temelji na Okvirnoj odluci Vijeća 2009/315/PUP i Odluci Vijeća 2009/316/PUP 6 .
Osnovno je načelo ECRIS-a da se potpuni podaci o prethodnim osuđujućim presudama protiv građanina EU-a mogu dobiti od države članice državljanstva te osobe. Država članica koja je izrekla osuđujuću presudu mora državi članici državljanstva dostaviti podatke i novosti u vezi s osuđujućim presudama donesenima protiv državljana druge države članice. Država članica državljanstva mora te podatke pohraniti i na taj način može na zahtjev pružiti iscrpne, ažurne podatke 7 o kaznenoj evidenciji svojih državljana, bez obzira na to gdje su u EU-u osuđujuće presude izrečene.
Zahvaljujući standardiziranim elektroničkim formatima 8 moguća je učinkovita i lako razumljiva komunikacija na svim jezicima EU-a i u kratkim rokovima 9 . Imenovana središnja tijela u svakoj državi članici djeluju kao kontaktne točke u mreži ECRIS-a koje rješavaju sve zadaće, kao što je obavješćivanje, pohranjivanje, traženje i pružanje podataka iz kaznene evidencije.
Iako je danas s pomoću ECRIS-a moguće razmijeniti podatke o osuđujućim presudama koje se odnose na državljane trećih zemalja i osobe bez državljanstva, ne postoji postupak/mehanizam kojim se to može učinkovito izvršiti iz sljedećih razloga:
budući da državljani trećih zemalja nemaju državljanstvo države članice, za potpuni pregled kaznene evidencije određene osobe moraju se slati zahtjevi svim državama članicama koje su izrekle osuđujuće presude. Država članica koja podnosi zahtjev u načelu ne zna u kojoj je državi članici prethodno donesena osuđujuća presuda protiv nekog državljanina treće zemlje,
ako bi neka država članica željela imati te podatke, ona bi morala poslati zahtjeve svim državama članicama („bjanko zahtjevi”). Time nastaje administrativno opterećenje u svim državama članicama, uključujući države koje nemaju tražene podatke (odnosno, većina njih). Administrativno opterećenje uzrokovano „bjanko zahtjevima” iznosilo bi otprilike 78 milijuna EUR godišnje ako bi države članice zatražile podatke svaki put kad bi se donosila osuđujuća presuda protiv državljanina treće zemlje. Troškovi odgovaranja na „bjanko zahtjeve” ne nadoknađuju se jednakim koristima i zapravo su izgubljeni jer se iz većine odgovora neće dobiti nikakvi rezultati. To posebno šteti manjim državama članicama koje moraju odgovoriti na sve zahtjeve, a nisu nužno za to opremljene. Nadalje, mnoštvom nepotrebnih zahtjeva umanjuje se povjerenje u pouzdanost i funkcioniranje mreže ECRIS u cjelini jer bi korisnici mogli zaključiti da je neučinkovitost središnje evidencije državljana trećih zemalja znak neučinkovitosti ECRIS-a u cjelini,
države članice u praksi izbjegavaju slanje „bjanko zahtjeva” i često se oslanjaju samo na podatke pohranjene u svojim vlastitim nacionalnim kaznenim evidencijama. To znači da nadležnim tijelima u državama članicama često nisu dostupne potpune informacije o povijesti kaznene evidencije državljanina treće zemlje. Iako je 2014. osuđeno 558 000 državljana trećih zemalja u 19 država članica, samo 23 000 zahtjeva (iz 25 država članica koje danas sudjeluju u ECRIS-u) u vezi s osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja podneseno je u ECRIS-u.
Cilj prijedloga u potpunosti je u skladu s prioritetom Komisije koji se sastoji od borbe protiv prekograničnog kriminala i terorizma kao zajedničke europske odgovornosti u području slobode, sigurnosti i pravde. To je jedna od inicijativa Europskog programa sigurnosti. Njome će se osigurati da ECRIS-om budu obuhvaćeni podaci o kaznenoj evidenciji građana EU-a te državljana trećih zemalja.
•Usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području politike
Drugim mjerama EU-a predviđenima u kontekstu razmjene podataka i suradnje u borbi protiv kriminala ne bi se riješio ni ublažio problem neučinkovite razmjene podataka iz kaznene evidencije o osuđenim državljanima trećih zemalja. Ne postoji drugi način za unaprjeđenje razmjene podataka o osuđujućim kaznenim presudama protiv državljana trećih zemalja s pomoću ECRIS-a upotrebom nekog drugog instrumenta razmjene podataka spomenutog u Europskom programu sigurnosti (kao što su SIS II, Prüm i Eurodac) jer su oni izrađeni u drugačije svrhe.
•Usklađenost s drugim politikama Unije
Unaprjeđenje ECRIS-a u pogledu državljana trećih zemalja dio je strategije opisane u Europskom programu sigurnosti. Nadalje, razmjenom podataka iz kaznene evidencije podupire se primjena Okvirne odluke Vijeća 2008/675/PUP 10 u kojoj je predviđeno da bi sudska tijela država članica trebala u kaznenim postupcima poštovati prethodne presude donesene protiv te iste osobe zbog različitih djela u drugim državama članicama, bez obzira na državljanstvo predmetne osobe.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Predloženi pravni instrument je Direktiva koja se temelji na članku 82. stavku 1. točki (d) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Članak 82. stavak 1. točka (d) pravna je osnova za pravo Unije na djelovanje u području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima u cilju olakšavanja suradnje između pravosudnih ili istovjetnih tijela države članice u odnosu na kaznene postupke i izvršenje odluka. Predložena mjera pripada u to područje. Prijedlogom se izmjenjuje postojeće zakonodavstvo EU-a u tom području.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Poboljšanje postojećeg sustava razmjene podataka iz kaznene evidencije osuđenih državljana trećih zemalja ne može se izvršiti na razini države članice. Za uspostavu zajedničkog mehanizma čiji je cilj standardizirana, brza, koordinirana i učinkovita razmjena podataka među državama članicama potrebno je usklađeno djelovanje. To se ne može postići jednostrano na razini države članice, kao ni bilateralno među državama članicama. To je po samoj prirodi zadaća koja se mora izvršiti na razini EU-a.
•Proporcionalnost
Učinkovita razmjena podataka iz kaznene evidencije od ključne je važnosti u borbi protiv prekograničnog kriminala i znatno pridonosi primjeni načela uzajamnog priznavanja presuda i sudskih odluka u zajedničkom području pravosuđa i sigurnosti u kojem se ljudi slobodno kreću. Djelovanje na razini EU-a stoga je razmjerno ciljevima inicijative.
Predloženim promjenama ne prelazi se ono što je potrebno za ostvarenje cilja prekogranične suradnje i one se nastavljaju na ono što se već primjenjuje u postojećem ECRIS-u za građane EU-a. Obveza pohranjivanja otisaka prstiju državljana trećih zemalja smatra se nužnom za osiguranje sigurnije identifikacije državljana trećih zemalja. Utvrđivanje identiteta državljana trećih zemalja često je posebno teško, ako ne i nemoguće, primjerice jer ne postoje ili nedostaju pouzdane identifikacijske isprave ili zbog čestih prezimena.
Među nekoliko postojećih mogućnosti izabrana je najproporcionalnija mogućnost: decentralizirani sustav za utvrđivanje države članice koja ima podatke iz kaznene evidencije o državljanima trećih zemalja utemeljen na filtru za indekse koji sadržava anonimizirane podatke o identitetu osuđenih državljana trećih zemalja iz nacionalne kaznene evidencije i na mehanizmu pretraživanja s mogućnostima „pronađen rezultat” i „nije pronađen rezultat”. „Pronađen rezultat” znači da postoje podaci iz kaznene evidencije o državljaninu treće zemlje i prikazana je država članica koja može dati te podatke. Od utvrđene države članice potom se može tražiti da preko uspostavljenog ECRIS-a dostavi sve podatke.
Sustav će biti organiziran na decentralizirani način. Države članice morat će izvući podatke o identitetu iz svoje kaznene evidencije i unijeti ih u zasebnu datoteku. Posebna programska oprema nepovratno će pretvoriti osobne identifikacijske podatke u šifre i ključeve, filtar za indekse. Filtar za indekse proslijedit će se svim drugim državama članicama omogućujući im neovisno pretraživanje u vlastitim prostorijama. Filtar za indekse stoga neće sadržavati osobne podatke, nego će se njime omogućiti državama članicama primateljicama da s njim usporede vlastite podatke i otkriju postoje li dodatni unosi u kaznenoj evidenciji u drugim državama članicama. Države članice morat će slati ažurne nacionalne filtre za indekse svim drugim državama članicama u slučaju promjene ili brisanja podataka sadržanih u filtrima za indekse.
Tim se rješenjem na zadovoljavajući način ostvaruju ciljevi zakonodavnog prijedloga jer se u okvir ECRIS uvodi mehanizam za učinkovito pronalaženje države članice koja posjeduje podatke iz kaznene evidencije o državljaninu treće zemlje. Time se izbjegavaju skupi i neučinkoviti „bjanko” zahtjevi i uklonit će se razlog zašto države članice trenutačno izbjegavaju upotrebljavati ECRIS za državljane trećih zemalja.
Za decentralizirani sustav nije potrebno uspostaviti dodatni sloj na razini EU-a na kojoj se obavlja centralizacija osobnih podataka o državljanima trećih zemalja, što ne postoji ni za građane EU-a. Stoga nije potrebna dodatna zaštita podataka i sigurnost na razini EU-a.
•Odabir instrumenta
Zakonodavni tekst koji se izmjenjuje je Okvirna odluka, odnosno instrument koji je obvezujuć za države članice u pogledu rezultata koji se mora ostvariti, ali nacionalnim nadležnim tijelima ostavlja se mogućnost izbora oblika i metoda. Za izmjenjujući pravni akt odabran je sličan pravni instrument, odnosno direktiva, jer će biti potrebno donijeti nacionalne propise o mnogim obvezama.
Direktivom se dopušta nacionalnim nadležnim tijelima da odaberu oblik i način prenošenja, primjerice u pogledu informacijske i komunikacijske tehnologije te nacionalnih registara koji će se upotrebljavati za izvlačenje podataka o identitetu u svrhe daljnje razmjene s drugim državama članicama. Budući da države članice moraju prilagoditi svoje nacionalne kaznene evidencije da bi se mogle nositi s novim zahtjevima, direktiva je prikladniji pravni instrument od uredbe koja bi bila izravno primjenjiva u svim državama članicama i time bi se nacionalnim nadležnim tijelima ostavilo manje fleksibilnosti.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINAKA
•Ex post evaluacije / provjere prikladnosti postojećeg zakonodavstva
Iz prvog izvješća o provedbi Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP dobit će se više podataka o funkcioniranju postojećeg sustava, ali ono neće biti posebno usmjereno na razmjenu podataka o državljanima trećih zemalja. Međutim, tijekom savjetovanja s državama članicama jasno se pokazalo da se ECRIS trenutačno u ograničenoj mjeri upotrebljava za razmjenu podataka o osuđenim državljanima trećih zemalja te su objašnjeni razlozi.
•Savjetovanja s dionicima
U skladu s minimalnim standardima Komisije u pogledu sudjelovanja dionika i otvorenosti prema njihovim stajalištima predstavljenima u Smjernicama za bolju regulativu 11 , razvijena je opsežna strategija savjetovanja kako bi se osiguralo sudjelovanje u cijelom ciklusu politike ove inicijative. Ta je strategija bila utemeljena na mješavini ciljanih savjetovanja (bilateralni kontakti, sastanci stručnjaka i dionika, pisana savjetovanja) kojima su Komisiji osigurane iskusne i reprezentativne mogućnosti. Komisija je tražila širok i uravnotežen raspon stajališta o ovom pitanju dajući priliku svim relevantnim strankama (države članice, nacionalna nadležna tijela, odvjetnici i akademici, dionici za temeljna prava, dionici za zaštitu podataka) da izraze svoja mišljenja, a posebno Agenciji Europske unije za temeljna prava, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Radnoj skupini iz članka 29. koja je sastavljena od nadležnih tijela država članica za zaštitu podataka.
Sve su države članice podržale regulatornu mogućnost i mehanizam s prikazom pronađeni rezultati/nisu pronađeni rezultati utemeljenom na filtru za indekse. Decentralizirani pristup dobio je veliku potporu, uz uvjet da se može instalirati programska oprema za provedbu s mogućnošću integracije i lakog održavanja na razini države članice te da bude dostupna financijska potpora (bespovratna sredstva). Neke države članice zagovarale su centralizirano rješenje jer su smatrale da će zahtijevati manje napora u provedbi na razini države članice, da će biti financijski povoljnije za države članice i da će se njime bolje osigurati zajednički pristup država članica. Nekoliko država članica bilo je neodlučno.
Mnoge su države članice potvrdile praktične prednosti otisaka prstiju kao načina za sigurnu identifikaciju osobe. To je zaista jedini način kojim se može sigurno potvrditi identitet osobe. To je posebno važno jer su sudska tijela odgovorna za točnost podataka u kaznenoj evidenciji. Neke države članice postavile su pitanje ustavnih prava i upozorile na probleme s praktičnom provedbom obveznih otisaka u ECRIS-u. Središnja tijela mnogih država članica trenutačno ne pohranjuju otiske prstiju u svojim nacionalnim kaznenim evidencijama i nisu povezana s nacionalnim sustavom automatizirane identifikacije otisaka prstiju (AFIS). Neke države članice zabrinute su zbog mogućih dvostrukih standarda za građane EU-a, s jedne strane i državljane trećih zemalja, s druge strane. Situacija u pogledu državljana trećih zemalja drugačija je jer neki od njih dolaze iz država u kojima se državne matice ne vode na prikladan ili ažuran način. U tom kontekstu uključivanje otisaka prstiju postaje prioritet.
Dionici za temeljna prava u načelu su priznali pozitivne učinke budućeg sustava središnje evidencije državljana trećih zemalja sa stajališta općeg pravosuđa jer će se njime pomoći osigurati odgovarajuće kažnjavanje i zaštita djece od zlostavljanja, a imat će i pozitivan učinak na državljane trećih zemalja jer će im se omogućiti da u cijeloj Uniji dokažu da nisu kažnjavani 12 . Oni zagovaraju decentralizirani sustav popraćen odgovarajućim tehnikama anonimizacije.
Ti su dionici istaknuli da je uvođenje posebnog sustava za državljane trećih zemalja moguće sa stajališta jednakosti, uz uvjet da je nužno i razmjerno. Europski nadzornik za zaštitu podataka smatrao je da je potrebno na odgovarajući način opravdati uvođenje različitog sustava za spremanje i razmjenu podataka o državljanima trećih zemalja, s jedne strane i o državljanima država članica, s druge strane. Dionici su upozorili na potrebne zaštitne mjere u pogledu posebne situacije u kojoj se, u kontekstu migracija, nalaze državljani trećih zemalja , u pogledu aspekata povezanih sa stvaranjem filtra za indekse i upotrebe otisaka prstiju, u pogledu prava djeteta i prava osoba čiji se podaci obrađuju te u pogledu potrebe za učinkovitim pravnim lijekovima.
U tom kontekstu treba napomenuti da trenutačni prijedlog ne bi trebao biti alat za zakonsko uređivanje migracija. Njime se ne mijenjaju postojeće odredbe i jamstva u ovom području. U uvodnim izjavama predloženog pravnog instrumenta izričito se potvrđuje poštovanje jamstava sadržanih u zakonodavstvu EU-a i nacionalnom zakonodavstvu o azilu i migracijama. Ona se moraju poštovati u budućem sustavu.
Određena kaznena djela, kao što je nezakonit ulazak ili boravak, ili putovanje s krivotvorenom vizom ili krivotvorenim putnim ispravama, specifična su za državljane trećih zemalja i buduća središnja evidencija državljana trećih zemalja ne bi trebala imati nerazmjeran utjecaj na prava državljana trećih zemalja osuđenih za takva kaznena djela. Agencija Europske unije za temeljna prava u tom je pogledu predložila da se osuđujuće presude koje se odnose na nezakoniti ulazak i boravak ne bi trebale u okviru središnje evidencije državljana trećih zemalja obrađivati u druge svrhe osim u svrhe kaznenog postupka. Međutim, Komisija smatra da nacionalnim zakonodavstvom mora biti uređeno na koji se način podaci iz kaznene evidencije mogu obrađivati u druge svrhe osim u svrhe kaznenih postupaka, kao što je trenutačno slučaj s građanima EU-a.
Dionici u području temeljnih prava potvrdili su da sigurna identifikacija državljana trećih zemalja može biti teža od identifikacije građana EU-a. Međutim, prema Agenciji Europske unije za temeljna prava, treba uzeti u obzir nužnost i razmjernost upotrebe otisaka prstiju za indeks za filtriranje te alternative upotrebi putovnica i/ili dozvola boravka te mogućnosti postojećih baza podatka EU-a i nacionalnih baza podataka. Njih treba promotriti u odnosu na uključivanje otisaka prstiju svih ili određenih kategorija državljana trećih zemalja.
Međutim, u prijedlogu nije predviđeno obvezno pohranjivanje otisaka prstiju državljana trećih zemalja u cilju prevladavanja problema njihove identifikacije. Problemi se razlikuju od problema povezanih s identifikacijom građana EU-a jer se u tom slučaju podaci mogu lakše dobiti od države članice državljanstva.
Dionici su također utvrdili da posebno djeca državljana trećih zemalja mogu biti izložena opasnostima koje proizlaze iz razmjene podataka o njihovim osuđujućim presudama. Agencija Europske unije za temeljna prava predložila je da zbog ranjivosti djece treba razmotriti mogućnost isključivanja djece iz područja primjene ECRIS-a u cjelini ili iz filtra za indekse ili ograničavanje razmjene na teška kaznena djela koja su počinila djeca. Dionici bi istovremeno željeli osigurati da bi se prijedlogom trebalo omogućiti poslodavcima da na učinkovit način provjere je li određenom državljaninu treće zemlje zbog prethodnih osuđujućih kaznenih presuda zabranjeno obavljanje djelatnosti koje uključuju izravan i redovit kontakt s djecom.
U ovom kontekstu treba napomenuti da je ECRIS decentralizirani alat za razmjenu podataka sadržanih u kaznenoj evidenciji država članica. O nacionalnom zakonodavstvu država članica ovisi hoće li se osuđujuće presude protiv djece unositi u nacionalnu kaznenu evidenciju i tako moći razmjenjivati između država članica. U odnosu na pristup podacima iz kaznene evidencije preko ECRIS-a u postupku zapošljavanja na radna mjesta koja uključuju izravne i redovite kontakte s djecom provedbom Direktive olakšat će se provjera prethodnih osuđujućih presuda državljana trećih zemalja u ovom području.
Neki su dionici istaknuli potrebu osiguravanja da državljani trećih zemalja imaju pravo pristupiti vlastitim podacima i ispraviti te podatke jer bi netočnosti u kaznenoj evidenciji mogle biti češće u slučajevima koji uključuju državljane trećih zemalja. Međutim, pravnim instrumentima o ECRIS-u obuhvaćena je samo razmjena podataka iz kaznene evidencije, a nisu obuhvaćena prava pojedinaca na pristup podacima koji su o njima pohranjeni na nacionalnoj razini. Ovo područje uređeno je zakonom o zaštiti podataka na nacionalnoj razini i razini EU-a.
•Prikupljanje i primjena stručnog znanja
Studijom izvedivosti o „Uspostavi europskog indeksa osuđenih državljana trećih zemalja” osigurano je bolje razumijevanje budućeg mehanizma za razmjenu podataka o osuđenim državljanima trećih zemalja i ocijenjen je učinak indeksa s tehničkog, pravnog i ustrojstvenog stajališta 13 . Studijom o ocjeni učinka koji zakonodavni prijedlog o sustavu središnje evidencije državljana trećih zemalja ima na IKT osiguran je pregled troškova koji bi u EU-u i državama članicama nastali provedbom različitih mogućnosti 14 . Statistički podaci Eurostata o migracijama i stanovništvu služe kao dokaz o veličini problema. Održani su i iscrpni razgovori s predstavnicima poduzeća FIU.net 15 , posebno o programskoj opremi Match, inteligentnom programu za razmjenu podataka na temelju anonimnog filtra za indeks koji je razvijen a FIU.net.
•Procjena učinka
Komisija je provela procjenu učinka. U nastavku su unesene poveznice na sažetak i pozitivno mišljenje Odbora za nadzor regulative:
http://ec.europa.eu/justice/criminal/european-e-justice/ecris/index_en.htm
Ispitane su tri mogućnosti politike: i. održavanje statusa quo; ii. dobrovoljni projekt države članice za uspostavu učinkovitijeg mehanizma razmjene podataka iz kaznene evidencije o državljaninu treće zemlje koji sufinancira Komisija; iii. zakonodavstvo o mehanizmu pretraživanja radi utvrđivanja država članica koje imaju podatke iz kaznene evidencije o državljaninu treće zemlje koja se sastoji od podataka o identitetu osuđenih državljana trećih zemalja (filtar za indekse) koji se mogu pretraživati s pomoću mehanizma „pronađeni rezultati / nisu pronađeni rezultati”. Za potonju mogućnost ispitane su dvije podmogućnosti: decentralizirani filtar za indekse koji će se anonimizirati i proslijediti svim drugim državama članicama omogućujući im neovisno pretraživanje u vlastitim prostorijama ili filtar za indekse koji bi bio pohranjen u središnjem tijelu EU-a.
U odnosu na otiske prstiju razmotrene su tri podmogućnosti: i. obvezna pohrana otisaka prstiju državljana trećih zemalja i njihovo uključivanje u indeks/filtar za indekse; ii. obvezivanje država članica na provjeru identiteta državljanina treće zemlje u postojećim sustavima za razmjenu podataka na temelju otisaka prstiju prije upotrebe ECRIS-a; iii. proširenje ECRIS-a na podupiranje dobrovoljne upotrebe otisaka prstiju državljana trećih zemalja u državama članicama.
Decentralizirana mogućnost filtra za indekse smatra se najboljom jer se njome nudi mehanizam kojim se može učinkovito utvrditi koje države članice posjeduju podatke o kaznenoj evidenciji za određenog državljanina treće zemlje. Budući da ona podrazumijeva pravnu obvezu za sve države članice, njome će se zajamčiti zajednički pristup. Ona ne zahtijeva dodatni sustav na razini EU-a i zato je ekonomičnija od filtra za indekse koji se pohranjuje na središnjoj razini. Radi učinkovitog utvrđivanja državljana trećih zemalja otiske prstiju trebalo bi uključiti u identifikacijske podatke koji će biti pohranjeni u kaznenoj evidenciji osobe i u filtru za indekse. Utvrđivanje identiteta državljanina treće zemlje često je posebno teško, ako ne i nemoguće, primjerice jer ne postoje ili nedostaju pouzdane identifikacijske isprave, ili zbog čestih prezimena.
Ne bi bilo značajnog izravnog učinka na sektore gospodarstva, društva ili okoliša. Ne bi bilo utjecaja na poduzeća, MSP-ove i mikro poduzeća. Utjecaj na proračun EU-a i na nacionalne proračune bio bi sljedeći: jednokratni troškovi za EU u iznosu od otprilike 1 089 000 EUR, za države članice u iznosu od otprilike 768 000 EUR (ukupno otprilike 1 857 000 EUR); tekući troškovi za EU u iznosu od otprilike 668 000 EUR; očekuje se da će se za države članice tekući troškovi postupno povećati tijekom godina, počevši od 5 304 000 EUR do najviše 12 804 000 EUR. To znači da se očekuje da će se ukupni tekući troškovi tijekom godina postupno povećati, počevši od 5 972 000 EUR do najviše 13 472 000 EUR. Dodatni trošak obrade otisaka prstiju iznosio bi otprilike 5 milijuna EUR za troškove uspostave u EU-u i
1 milijun EUR godišnje za tekuće troškove u EU-u. Troškovi uspostave u državama članicama kretali bi se od 2 milijuna EUR do 3 milijuna EUR po državi članici, ovisno o broju osuđujućih presuda protiv državljana trećih zemalja.
Države članice trenutačno upotrebljavaju ECRIS za traženje državljana trećih zemalja samo u 5 % slučajeva. Očekuje se da će se zbog koristi od predloženog rješenja znatno povećati upotreba ECRIS-a. Kad bi države članice sustavno slale „bjanko” zahtjeve, utvrđeno je da bi najskuplji element radnog postupka ECRIS-a bilo administrativno opterećenje uzrokovano odgovaranjem na te zahtjeve (procijenjeno u iznosu do 78 milijuna EUR), predloženim rješenjem uštedjet će se ti troškovi.
• Temeljna prava
U članku 6. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji navedeno je da Unija priznaje prava, slobode i načela utvrđena u Povelji o temeljnim pravima.
Predložene mjere uključuju pravne odredbe kojima će se osigurati učinkovitija razmjena podataka povezanih s osuđenim državljanima trećih zemalja. Te su odredbe u skladu s relevantnim odredbama Povelje, uključujući zaštitu osobnih podataka, načelo jednakosti pred zakonom i opću zabranu diskriminacije.
Predloženim mjerama ne dovodi se u pitanje poštovanje prava na privatni i obiteljski život, prava na učinkovit pravni lijek i prava na pošteno suđenje i pretpostavku nedužnosti. Predloženim mjerama ne dovodi se u pitanje ni načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, zaštite u slučaju udaljavanja, protjerivanja ili izručenja i ostali primjenjivi standardi i jamstva utjelovljeni u pravu EU-a o azilu i granicama.
Odredbe ne utječu na temeljna prava, uključujući pravo na zaštitu osobnih podataka, više nego što je to strogo nužno za ostvarenje cilja pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, u skladu sa zahtjevima članka 52. stavka 1. Povelje. To se temelji na onome što se već primjenjuje u postojećem ECRIS-u u odnosu na državljane država članica odabirom decentraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke iz kaznene evidencije o državljaninu treće zemlje i upotrebu najnaprednije tehnologije za smanjenje količine podataka. Ovime je uzeta u obzir sudska praksa Suda EU-a u predmetima Digital Rights Ireland Ltd 16 i Maximilian Schrems protiv Povjerenika za zaštitu podataka 17 .
S obzirom na mogući učinak uzimanja otisaka prstiju na temeljna prava, osigurat će se upotreba tehnika anonimizacije i učinkovitih alata za istovremeno izbjegavanje opasnosti od pogrešnog podudaranja, čime će se spriječiti nerazmjeran utjecaj na temeljna prava, uključujući pravo zaštite osobnih podataka i pravo na poštovanje privatnog života.
Jedna od svrha predloženih mjera je zaštiti djecu od zlostavljanja i iskorištavanja tako da se osigura da osobe koje rade s djecom prođu odgovarajuće postupke provjere. Time će se omogućiti poslodavcima da na učinkovit način provjere je li nekome zbog prethodnih osuđujućih kaznenih presuda zabranjeno obavljanje djelatnosti koje uključuju izravan i redovit kontakt s djecom.
Države članice moraju osigurati provedbu odredbi uz potpuno poštovanje temeljnih prava i načela utjelovljenih u Povelji.
Provedba i primjena odredbi o središnjoj evidenciji državljana trećih zemalja ne bi trebala nerazmjerno utjecati na temeljna prava migranata i tražitelja azila, posebno na zaštitu u slučaju udaljavanja i protjerivanja, pravo na azil, i zaštitu osobnih podataka (i u kontekstu potrebe za sprječavanjem opasnosti od prijenosa podataka trećim zemljama, posebno u pogledu osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita). Treba pažljivo ocijeniti nužnost i razmjernost mogućeg negativnog učinka na temeljna prava u skladu s zakonodavstvom EU-a o azilu i migracijama.
Države članice trebale bi razmotriti mogućnost da državljanima trećih zemalja u određenim okolnostima dopuste da traže i primaju potvrde iz kaznene evidencije, upotrebom sustava ECRIS, posebno u slučaju osoba koje u dobroj vjeri traže posao ako nema sumnji u vezi s njihovim prethodnim boravkom u drugim državama članicama.
Države članice moraju osigurati i da osobe čiji se podaci obrađuju imaju pravo pristupiti podacima radi njihova ispravka i da postoje učinkoviti pravni lijekovi kako bi se omogućilo osobama čiji se podaci obrađuju da ospore netočnu kaznenu evidenciju u skladu sa standardima koji proizlaze iz prava na učinkovit pravni lijek, uključujući u vezi dostupnosti pravne pomoći te usluga tumačenja i prevođenja.
Kad izvješćuje o primjeni odredbi, Komisija će ocijeniti učinak predloženih mjera i učinak njihove provedbe na temeljna prava. Njezino ocjenjivanje temeljit će se djelomično na ocjenjivanju učinka na temeljna prava državljana trećih zemalja, u usporedbi s učinkom na temeljna prava građana EU-a. Komisija će tijekom svoje revizije posebnu pozornost posvetiti nužnosti i razmjernosti upotrebe otisaka prstiju, drugih biometrijskih i identifikacijskih podatka u kontekstu stečenog iskustva te alata i tehnika koji se upotrebljavaju za osiguranje anonimizacije i izbjegavanje opasnosti od pogrešnog podudaranja. U svim prijedlozima za buduću reviziju sustava mora se uzeti u obzir ishod ovog ocjenjivanja.
Ovim se prijedlogom ni na koji način ne isključuju obveze država članica u skladu s njihovim nacionalnim zakonodavstvom, uključujući pravila o unošenju osuđujućih presuda protiv maloljetnika i djece u nacionalnu kaznenu evidenciju. Slično tome, njime se ne sprječava primjena ustavnog prava država članica ili međunarodnih sporazuma koji ih obvezuju, posebno onih koji proizlaze iz Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama čije su potpisnice sve države članice.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Financijska omotnica predviđena za provedbu Direktive za razdoblje od siječnja 2017. do prosinca 2020. iznosi 10 760 000 18 EUR. Predložena omotnica u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom i troškovi će biti pokriveni u okviru programa Pravosuđe. Profil izdvojenih sredstava rezultat je očekivanih prilagodbi koje su tijekom prve tri godine potrebne na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Troškovi uzdržavanja stabilizirat će se na 1 602 000 EUR od treće godine provedbe. Više podataka navedeno je u zakonodavnom financijskom izvještaju kojim je popraćen ovaj prijedlog.
5.OSTALI ELEMENTI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Dvije godine nakon donošenja zakonodavnog instrumenta Komisija će ocijeniti opseg u kojem je on proveden u državama članicama te koliko su učinkovite mjere koje su države članice poduzele u cilju postizanja navedenih ciljeva. Komisija će na temelju ove ocjene odlučiti o prikladnim daljnjim postupcima.
Postojeća stručna skupina za ECRIS trajno će pratiti provedbu Direktive u državama članicama. Ova će skupina djelovati i kao forum za razmjenu najbolje prakse o razmjeni podataka iz kaznene evidencije na razini EU-a, uključujući podatke o državljanima trećih zemalja.
•Detaljno objašnjenje posebnih odredbi prijedloga
Članak 1.
Točka 1.:
Članak 1. Okvirne odluke proširen je u cilju poboljšanja razmjene podataka o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja. Svrha instrumenta sada uključuje obvezu države članice koja je izrekla osuđujuću presudu da pohrani podatke iz kaznene evidencije državljanina treće zemlje, uključujući otiske prstiju.
Točka 2.:
Definicija „države članice koja je izrekla osuđujuću presudu” iz članka 1. točke (a) Okvirne odluke prenesena je u članak o definicijama, točnije članak 2. Ovom su definicijom sada obuhvaćene osuđujuće presude bez obzira na to jesu li izrečene protiv državljanina druge države članice ili državljanina treće zemlje.
Dodana je definicija „državljanina treće zemlje” u cilju pojašnjenja da ova skupina osoba uključuje osobe bez državljanstva i osobe čije državljanstvo nije poznato.
Točka 3.:
Članak 4. stavak 1. postojeće Okvirne odluke izmijenjen je kako bi se osiguralo da se obveza država članica da u kaznenu evidenciju dodaju državljanstvo (ili državljanstva) osuđene osobe sada primjenjuje na državljanstvo ili državljanstva državljana trećih zemalja. Podaci o državljanstvu važni su središnjim tijelima kako bi mogla saznati koja država članica ima podatke o predmetnoj osobi.
Točka 4.:
Novim se člankom 4.a utvrđuju sljedeće obveze države članice u pogledu osuđujućih presuda izrečenih državljanima trećih zemalja na njezinu državnom području: obveza pohranjivanja podataka iz kaznene evidencije, obveza prosljeđivanja anonimiziranog filtra za indekse s podacima o identitetu državljanina treće zemlje osuđenog na njezinu državnom području ostalim državama članicama u svrhu utvrđivanja država članica koje imaju podatke iz kaznene evidencije o državljaninu treće zemlje i obveza ažuriranja filtra za indekse u skladu s brisanjem ili izmjenama uključenih podataka. Država članica ispunjava obvezu pohranjivanja, čak i ako su podaci pohranjeni u bazi podataka koja nije baza podataka kaznenih evidencija, uz uvjet da središnje tijelo ima pristup toj bazi podataka.
Naposljetku, u članku je propisano da se primjenjuje bez obzira na to ima li osoba i državljanstvo države članice EU-a kako bi se osiguralo da se podaci mogu pronaći bez obzira na to je li poznato drugo državljanstvo. Njezina kaznena evidencija i filtar za indekse sadržavat će podatke pohranjene o toj osobi kao državljaninu države članice.
Točka 5.:
Predviđeno je odgovarajuće pravo država članica koje primaju filtar za indekse, odnosno pravo na pretraživanje.
Točka 6.:
Obrisane su odredbe Okvirne direktive ako je istekao njihov rok za primjenu (stavak 2. i uvodni dio stavka 3.) kako bi članak 6. bio čitljiviji.
Usto, člankom 6. stavkom 3. država članica obvezuje se nadopuniti izvadak iz kaznene evidencije koji je zatražio državljanin treće zemlje (njegova vlastita evidencija) podacima iz drugih država članica na isti način na koji bi to učinila za građane EU-a.
Točka 7.:
U skladu s novoumetnutim člankom 7. stavkom 4.a zahtjev za podatke o državljaninu treće zemlje obrađuje se na sličan način kao i zahtjev za podatke o građanima EU-a. Stavci 1. i 4.a sastavljeni su na sličan način. Stoga središnje tijelo koje zaprima zahtjev mora prenijeti podatke o osuđujućoj presudi izrečenoj u njegovoj državi članici protiv državljanina treće zemlje te sve druge osuđujuće presude izrečene u trećim zemljama koje su upisane u njegovu kaznenu evidenciju.
Nadalje, obrisano je upućivanje na državljane trećih zemalja u članku 7. stavku 4. Okvirne odluke.
Točka 8.:
Upućivanja na osobne podatke proširena su na nove odredbe o državljaninu treće zemlje.
Točka 9.:
U članku 11. stavku 3. izričito se upućuje na Europski informacijski sustav kaznene evidencije i na standardizirani format. Prva rečenica u stavku 3. članka 11. postala je suvišna jer je rok istekao i stoga je obrisana.
U članku 11. stavku 5. utvrđuju se tehničke obveze država članica u odnosu na zadaće koje se moraju izvršiti Direktivom. To se odnosi na postojeći sustav razmjene podataka i novi sustav na osnovi „pronađen rezultat” / „nije pronađen rezultat” na temelju anonimiziranog filtra za indekse. Tehnički i administrativni instrumenti za olakšavanje razmjene podataka bit će utvrđeni u provedbenim aktima.
Člankom 11. stavkom 4. uređuje se prijenos podataka ako ECRIS nije dostupan. On je kombinacija postojećeg članka 11. stavaka 3. i 5. Sadržaj postojećeg članka 11. stavka 4. sada se nalazi u članku 11.b (provedbeni akti).
Člankom 11. stavkom 5. zamjenjuje se postojeći članak 11. stavak 5. i zahtijeva se od država članica da u buduće umjesto Vijeća obavijeste Komisiju o tome kad budu u mogućnosti upotrebljavati ECRIS i novi filtar za indekse.
Briše se postojeći članak 11. stavak 7., a obveza država članica da provedu potrebne tehničke prilagodbe u propisanom roku sad se nalazi u članku 3. stavku 3. te Direktive.
Točka 10.:
Novi članak 11.a uključuje glavne točke sadržane u Odluci Vijeća 2009/316/PUP, kojom je uspostavljen ECRIS, u cilju organizacije razmjene podataka iz kaznene evidencije između država članica.
Točke 11. i 12.:
Uveden je postupak komitologije radi pružanja nužnih alata Komisiji za provedbu tehničkih aspekata razmjene podataka kako bi ona funkcionirala u praksi. Odabrani postupak je postupak ispitivanja. On će se posebno upotrebljavati za poduzimanje provedbenih mjera povezanih sa standardiziranim formatom koji je trenutačno predviđen u Odluci Vijeća 2009/316/PUP.
Točka 13.:
Novi članak 13.a odnosi se na obveze Komisije u pogledu izvješćivanja i revizije.
Trenutačni zahtjev za izvješćivanje iz članka 7. Odluke Vijeća 2009/316/PUP, odnosno redovito izvješćivanje o razmjeni podataka preko ECRIS-a, ugrađen je u Okvirnu odluku (članak 13.a stavak 4.).
Članak 2.:
Ovom odredbom zamjenjuje se Odluka Vijeća 2009/316/PUP. Sadržaj te Odluke uvelike je ugrađen u Okvirnu odluku i dodatno će se uključiti u provedbene mjere u skladu s člankom 11.b.
Članak 3.:
Razdoblje prenošenja u trajanju od 12 mjeseci čini se primjerenim budući da Komisija i države članice mogu nadovezati na postojeću tehnologiju i postojeću, funkcionalnu kaznenu evidenciju u državama članicama.
Članci 4. i 5.
Ovim člancima uređeno je stupanje na snagu Direktive i njezini adresati (države članice).
2016/0002 (COD)
Prijedlog
DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u vezi s razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i u vezi s Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS) te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 82. stavak 1. točku (d),
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)Unija je utvrdila cilj da svojim građanima ponudi područje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica na kojem je osigurano slobodno kretanje osoba zajedno s odgovarajućim mjerama za sprječavanje i suzbijanja kriminala.
(2)Da bi se ovaj cilj mogao ostvariti potrebno je da se podatci o osuđujućim presudama izrečenima u državama članicama uzmu u obzir izvan države članice koja je izrekla osuđujuću presudu, tijekom novog kaznenog postupka, kako je propisano u Okvirnoj odluci Vijeća 2008/675/PUP 19 , i radi sprječavanja novih kaznenih djela.
(3)Ovaj cilj podrazumijeva razmjenu podataka iz kaznene evidencije među nadležnim tijelima država članica. Takva se razmjena podataka organizira i olakšava u skladu s pravilima utvrđenima u Okvirnoj odluci Vijeća 2009/315/PUP 20 i s pomoću Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) koji je uspostavljen u skladu s Odlukom Vijeća 2009/316/PUP 21 .
(4)Međutim, pravnim okvirom za ECRIS nisu dovoljno obuhvaćene posebnosti zahtjeva koji se odnose na državljane trećih zemalja. Iako je sada moguće razmjenjivati podatke o državljanima trećih zemalja s pomoću ECRIS-a, ne postoji postupak ili mehanizam kojim se to može učinkovito učiniti.
(5)Podaci o državljanima trećih zemalja ne prikupljaju se u Uniji u državi članici državljanstva, kao u slučaju državljana država članica, nego se samo pohranjuju u državama članicama u kojima su donesene osuđujuće presude. Potpuni pregled kaznene evidencije određene osobe može se stoga osigurati samo ako se zatraže podaci od svih država članica.
(6)Takvim se bjanko zahtjevima uzrokuje administrativno opterećenje svim državama članicama, među ostalim i onima koje nemaju podatke o određenom državljaninu treće zemlje. U praksi se ovim negativnim učinkom odvraćaju države članice od toga da zatraže podatke o državljanima trećih zemalja i one stoga ograničavaju podatke iz kaznene evidencije na podatke pohranjene u njihovu nacionalnom registru.
(7)Razmjena podataka o osuđujućim kaznenim presudama važna je u svakoj strategiji za borbu protiv kriminala i suzbijanje terorizma. Kad bi se države članice u potpunosti koristile ECRIS-om, razmjenom podataka pridonijelo bi se kaznenopravnom odgovoru na radikalizaciju koja dovodi do terorizma i nasilnog ekstremizma.
(8)Nedavni teroristički napadi posebno su uputili na hitnost jačanja razmjene relevantnih podataka, posebno u pogledu širenja ECRIS-a na državljane trećih zemalja.
(9)Zbog toga bi trebalo uspostaviti sustav s pomoću kojeg središnje tijelo države članice može brzo i učinkovito saznati u kojoj su drugoj državi članici pohranjeni podaci o državljaninu treće zemlje iz kaznene evidencije kako bi se potom mogao upotrijebiti postojeći okvir ECRIS-a.
(10)Obveze država članica u pogledu osuđujućih presuda državljana trećih zemalja trebale bi uključivati i otiske prstiju za osiguranje identifikacije. Ova obveza uključuje pohranu podataka, odgovor na zahtjeve za podatke od drugih središnjih tijela, osiguranje nadopune ispisa iz kaznene evidencije koji je zatražio državljanin treće zemlje podacima iz drugih država članica i tehničke prilagodbe za primjenu najnaprednije tehnologije potrebne za rad sustava razmjene podataka.
(11)Kako bi se nadoknadilo to što ne postoji jedna država članica u kojoj su pohranjeni podaci o određenom državljaninu treće zemlje, decentraliziranom informacijskom tehnologijom trebalo bi se omogućiti središnjim tijelima država članica da saznaju u kojoj su drugoj državi članici pohranjeni podaci iz kaznene evidencije. U tu svrhu svako središnje tijelo trebalo bi proslijediti drugim državama članicama filtar za indekse koji uključuje, u anonimiziranom obliku, identifikacijske podatke državljana trećih zemalja osuđenih u njegovoj državi članici. Osobni podaci trebali bi se anonimizirati na način da se ne može utvrditi osoba čiji se podaci obrađuju. Država članica primateljica može potom usporediti te podatke s vlastitim podacima na osnovi „pronađen rezultat” / „nije pronađen rezultat” i tako saznati jesu li u drugim državama članicama dostupni podaci iz kaznene evidencije i, u slučaju „pronađenog rezultata”, u kojim su državama članicama ti podaci dostupni. Država članica primateljica trebala bi zatim na temelju „pronađenog rezultata” pretražiti okvir ECRIS-a. U odnosu na državljane trećih zemalja koji su istovremeno državljani jedne države članice, podaci uključeni u indeks trebali bi biti ograničeni na dostupne podatke o državljanima država članica.
(12)Okvirna odluka Vijeća 2008/977/PUP 22 trebala bi se primjenjivati u kontekstu elektroničke razmjene podataka iz kaznene evidencije država članice uz osiguranje odgovarajuće razine zaštite podataka kad se podaci razmjenjuju između država članica i omogućujući državama članicama da zahtijevaju više standarde zaštite za obradu podataka na nacionalnoj razini.
(13)Zajednička komunikacijska infrastruktura za razmjenu podataka iz kaznene evidencije trebala bi uključivati Sigurnu transeuropsku uslugu za telematiku među upravama (sTESTA), mrežu razvijenu na temelju te mreže ili neku drugu sigurnu mrežu.
(14)Neovisno o mogućnosti upotrebe financijskih programa Unije u skladu s primjenjivim pravilima, svaka država članica trebala bi snositi vlastite troškove koji proizlaze iz provedbe, upravljanja, upotrebe i održavanja vlastite baze podataka kaznene evidencije i iz provedbe, upravljanja, upotrebe i održavanja tehničkih prilagodbi koje su potrebne za korištenje ECRIS-om.
(15)Ovom Direktivom poštuju se temeljna prava i slobode i postupa se u skladu s načelima priznatima Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, među ostalim, u skladu s pravom na zaštitu osobnih podataka, načelom ravnopravnosti pred zakonom i opće zabrane diskriminacije. Ovu Direktivu trebalo bi provoditi u skladu s tim pravima i načelima.
(16)Budući da države članice ne mogu na zadovoljavajuć način ostvariti cilj ove Direktive, naime osigurati brzu i učinkovitu razmjenu podataka iz kaznene evidencije, nego se on, zbog nužne sinergije i interoperabilnosti, može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.
(17)Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu Okvirne odluke 2009/315/PUP, načela Odluke Vijeća 2009/316/PUP trebala bi biti ugrađena u Okvirnu odluku i provedbene ovlasti trebale bi biti prenesene na Komisiju. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 23 .
(18)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.
(19)[U skladu s člancima 1. i 2. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21. o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u vezi s područjem slobode, sigurnosti i pravde koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, te države članice ne sudjeluju u donošenju ove Uredbe te ona za njih nije obvezujuća niti se na njih primjenjuje.
[ili]
[U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u vezi s područjem slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, te države članice priopćile su svoju želju da sudjeluju u donošenju i primjeni ove Uredbe.]
(20)U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 24 obavljeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, koji je iznio mišljenje... 25 .
(21)Okvirnu odluku 2009/315/PUP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Okvirna odluka 2009/315/PUP mijenja se kako slijedi:
(1)članak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 1.
Predmet
Svrha je ove okvirne odluke:
(a) definirati način na koji država članica koja je izrekla osuđujuću presudu protiv državljanina druge države članice dijeli podatke o osuđujućim presudama s drugim državama članicama;
(b) definirati obveze pohranjivanja države članice koja je izrekla osuđujuću presudu i odrediti načine za odgovaranje na zahtjeve za podatke iz kaznenih evidencija;
(c) utvrditi okvir za decentralizirani informacijski sustav razmjene podataka o osuđujućim presudama na temelju baza podataka kaznene evidencije u svakoj državi članici, odnosno Europski informacijski sustav kaznene evidencije (ECRIS).”;
(2)u članku 2. dodaju se sljedeće točke:
„(d)„država članica koja je izrekla osuđujuću presudu” znači država članica u kojoj je izrečena osuđujuća presuda;
(e)„državljanin treće zemlje” znači državljanin zemlje koja nije država članica, ili osoba bez državljanstva, ili osoba čije državljanstvo nije poznato državi članici u kojoj je izrečena osuđujuća presuda protiv te osobe”;
(3)u članku 4. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1.Svaka država članica poduzima nužne mjere kako bi osigurala da se kod unošenja osuđujuće presude izrečene na njezinu državnom području u kaznenu evidenciju unesu i podaci o državljanstvu ili državljanstvima osuđene osobe ako je ta osoba državljanin druge države članice ili državljanin treće zemlje.”;
(4)umeće se sljedeći članak:
„Članak 4a.
Obveze države članice koja je izrekla osuđujuću presudu u pogledu osuđujućih presuda protiv državljana trećih zemalja
1. Država članica u kojoj je izrečena osuđujuća presuda protiv državljana treće zemlje pohranjuje sljedeće podatke, osim ako, u iznimnim pojedinačnim slučajevima, to nije moguće:
(a)podatke o osuđenoj osobi (ime, datum rođenja, mjesto rođenja (grad i država), spol, državljanstvo i, ako je primjenjivo, prethodna imena);
(b)podatke o prirodi osuđujuće presude (datum presude, naziv suda, datum kad je odluka postala pravomoćna);
(c)podatke o kaznenom djelu zbog kojeg je donesena osuđujuća presuda (datum kaznenog djela zbog kojeg je donesena presuda i naziv ili pravna klasifikacija kaznenog djela te upućivanje na primjenjive pravne odredbe);
(d)podatke o sadržaju osuđujuće presude (kazna i dodatne novčane kazne, sigurnosne mjere i naknadne odluke kojima se izmjenjuje izvršenje kazne);
(e)imena roditelja osuđene osobe;
(f)referentni broj osuđujuće presude;
(g)mjesto počinjenja kaznenog djela;
(h)ako je primjenjivo, zabrane koje proizlaze iz osuđujuće presude;
(i)identifikacijski broj osuđene osobe ili vrstu i broj identifikacijskog dokumenta osobe;
(j)otiske prstiju osobe;
(k)prema potrebi, pseudonim i/ili drugo ime / druga imena.
2. Središnje tijelo stvara filtar za indekse koji sadržava anonimizirane podatke navedene u stavku 1. točkama (a), (e), (i), (j) i (k) o državljanima trećih zemalja protiv kojih je izrečena osuđujuća presuda u njegovoj državi članici. Središnje tijelo svim državama članicama dostavlja taj filtar za indekse i sve njegove izmjene.
3.Svakom izmjenom ili brisanjem podataka iz stavka 1. odmah se podrazumijeva jednaka izmjena ili brisanje podataka pohranjenih u skladu sa stavkom 1. i sadržanih u filtru za indekse koji je u, skladu sa stavkom 2., izradilo središnje tijelo države članice koja je izrekla osuđujuću presudu.
4.Stavci 2. i 3. primjenjuju se u pogledu filtra za indekse i u vezi s državljanima trećih zemalja koji imaju državljanstvo države članice u opsegu u kojem je središnje tijelo pohranilo podatke iz stavka 1. točaka (a), (e), (i), (j) i (k) u vezi s državljanima država članica.
5.Stavak 1. primjenjuje se na osuđujuće presude izrečene nakon [12 mjeseci nakon donošenja].
Stavak 2. primjenjuje se na podatke koji su već obuhvaćeni kaznenom evidencijom dana [12 mjeseci nakon donošenja] i na podatke o osuđujućim presudama izrečenima nakon [12 mjeseci nakon donošenja].
(5)umeće se sljedeći članak:
„Članak 4.b
Upotreba filtara za indekse
1.Kako bi se moglo utvrditi koje države članice posjeduju podatke iz kaznene evidencije o državljanima trećih zemalja, središnja tijela država članica mogu pretraživati filtre za indekse dostavljene u skladu s člankom 4.a kako bi mogle usporediti podatke iz tih filtara za indekse s podacima navedenima u članku 4.a stavku 2. Filtri za indekse ne upotrebljavaju se u druge svrhe osim onih navedenih u članku 6.
2.Ovaj se članak primjenjuje i u slučaju državljanina treće zemlje koji ima državljanstvo jedne od država članica.”;
(6)članak 6. mijenja se kako slijedi:
(a)briše se stavak 2.;
(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
„3.Kad državljanin države članice traži od središnjeg tijela države članice koja nije država članica državljanstva te osobe podatke o vlastitoj kaznenoj evidenciji, središnje tijelo, ako predmetna osoba ima ili je imala boravište ili državljanstvo države članice koja podnosi zahtjev ili države članice koja zaprima zahtjev, podnosi središnjem tijelu države članice državljanstva osobe zahtjev za podatke i povezane informacije iz kaznene evidencije kako bi te podatke i povezane informacije mogla uključiti u ispis koji treba izdati dotičnoj osobi.
Ako državljanin treće zemlje koji nema državljanstvo države članice zatraži od središnjeg tijela države članice podatke iz vlastite kaznene evidencije, to središnje tijelo podnosi zahtjev za dobivanje podataka i povezanih informacija iz kaznene evidencije samo onim središnjim tijelima država članica koje posjeduju podatke iz kaznene evidencije o toj osobi kako bi se ti podaci i povezane informacije mogli uključiti u izvadak koji treba izdati dotičnoj osobi.”;
(7)u članku 7. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
„4.Kad su podaci iz kaznene evidencije o osuđujućim presudama izrečenima protiv državljana države članice zatraženi na temelju članka 6. od središnjeg tijela države članice koja nije država članica čiji je osoba državljanin, država članica koja zaprima zahtjev dostavlja podatke o osuđujućim presudama izrečenima u državi članici koja zaprima zahtjev u onom opsegu koji je predviđen člankom 13. Europske konvencije o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima.
4.aKad se u skladu s člankom 6. traže podaci iz kaznene evidencije o osuđujućim presudama izrečenima protiv državljana trećih zemalja u svrhe kaznenog postupka, država članica koja zaprima zahtjev šalje središnjem tijelu države članice koja podnosi zahtjev podatke o svim osuđujućim presudama izrečenima u državi članici koja zaprima zahtjev i o osuđujućim presudama izrečenima u trećim zemljama koje su joj naknadno dostavljene i unesene u kaznenu evidenciju.
Ako se takvi podaci traže u bilo koju drugu svrhu osim u svrhu kaznenog postupka, na odgovarajući način primjenjuje se stavak 2. ovog članka.”;
(8)članak 9. mijenja se kako slijedi:
(a)u stavku 1. riječi „članka 7. stavaka 1. i 4.” zamjenjuju se riječima „članka 7. stavaka 1., 4. i 4.a”;
(b)u stavku 2. riječi „članka 7. stavaka 2. i 4.” zamjenjuju se riječima „članka 7. stavaka 2., 4. i 4.a”;
(c)u stavku 3. riječi „članka 7. stavaka 1. 2. i 4.” zamjenjuju se riječima „članka 7. stavaka 1., 2., 4. i 4.a”;
(9)u članku 11. stavci od 3. do 7. zamjenjuju se sljedećim:
„3.Središnja tijela država članica dostavljaju sve podatke u skladu s člankom 4., fitar za indekse iz članka 4.a, zahtjeve u skladu s člankom 6., odgovore u skladu s člankom 7. i druge odgovarajuće podatke u elektroničkom obliku s pomoću ECRIS-a i u standardiziranom formatu u skladu sa standardima utvrđenima u provedbenim aktima.
4.Ako način dostavljanja podataka iz stavka 3. nije dostupan i dok nije dostupan, središnja tijela država članica dostavljaju sve podatke iz stavka 3., osim filtra za indekse iz članka 4.a., bilo kojim sredstvom iz kojeg se može dobiti pisana evidencija pod uvjetima kojima se omogućuje središnjem tijelu države članice koja zaprima zahtjev da utvrdi njihovu vjerodostojnost.
5. Svaka država članica provodi potrebne tehničke prilagodbe kako bi se mogla koristiti standardiziranim formatom iz stavka 3. i filtrom za indekse iz članaka 4.a i 4.b te elektronički prenositi sve podatke iz stavka 3. drugim državama članicama s pomoću ECRIS-a. Ona će obavijestiti Komisiju o datumu od kojeg će moći obavljati takve prijenose i upotrebljavati filtar za indekse iz članaka 4.a i 4.b”;
(10)umeće se sljedeći članak:
„Članak 11a.
Europski informacijski sustav kaznenih evidencija (ECRIS)
1.U svrhe elektroničke razmjene podataka iz kaznenih evidencije u skladu s ovom Okvirnom odlukom uspostavlja se decentralizirani sustav informacijske tehnologije koji se temelji na bazama podataka iz kaznenih evidencija svake države članice koji se naziva Europski informacijski sustav kaznenih evidencija (ECRIS). Sastoji se od sljedećih elemenata:
(a)programske opreme za međusobno povezivanje, osmišljene u skladu s jedinstvenim skupom protokola kojima se omogućuje razmjena informacija između baza podataka kaznenih evidencija država članica;
(b)programske opreme za filtar za indekse osmišljene u skladu s jedinstvenim skupom protokola kojima se omogućuje središnjim tijelima da uspoređuju svoje podatke u skladu s člancima 4.a i 4.b s podacima drugih središnjih tijela osiguravajući pritom potpunu zaštitu osobnih podataka;
(c)zajedničke komunikacijske strukture koja omogućuje kodirano umreženje između središnjih tijela.
ECRIS-om se osigurava povjerljivost i cjelovitost podataka iz kaznene evidencije koji se prenose drugim državama članicama.
2.Svi se podaci iz kaznenih evidencija pohranjuju isključivo u baze podataka kojima upravljaju države članice.
3.Središnja tijela država članica ne mogu izravno internetom pristupiti bazama podataka kaznene evidencije drugih država članica.
4.Programska oprema za međusobno povezivanje i baze podataka za čuvanje, slanje i primanje podataka iz kaznenih evidencija koriste se na odgovornost predmetne države članice.
5.Za upravljanje zajedničkom komunikacijskom infrastrukturom odgovorna je Komisija. Ona ispunjava nužne zahtjeve sigurnosti i u potpunosti zadovoljava potrebe ECRIS-a.
6.Komisija osigurava programsku opremu iz stavka 1., opću potporu i tehničku pomoć, uključujući prikupljanje i sastavljanje statističkih podataka.
7.Svaka država članica snosi vlastite troškove provedbe, upravljanja, upotrebe i održavanja svoje baze podataka iz kaznene evidencije i programske opreme iz stavka 1.
Komisija snosi troškove provedbe, upravljanja, upotrebe, održavanja i budućeg razvoja zajedničke komunikacijske infrastrukture ECRIS-a, kao i troškove provedbe i budućeg razvoja programske opreme za međusobno povezivanje i programske opreme iz stavka 1.”;
(11)umeće se sljedeći članak:
„Članak 11.b
Provedbeni akti
1.Komisija donosi sljedeće provedbene akte:
(a)standardizirani format iz članka 11. stavka 3., uključujući u pogledu podataka o kaznenom djelu zbog kojeg je donesena osuđujuća presuda i podataka o sadržaju osuđujuće presude;
(b)pravila o tehničkoj provedbi ECRIS-a, filtru za indekse iz članka 4.a i 4.b i razmjeni otisaka prstiju;
(c)sva druga sredstva za organizaciju i olakšavanje razmjene podataka o osuđujućim presudama između središnjih tijela država članica, uključujući sljedeće:
i.sredstva za olakšavanje razumijevanja i automatski prijevod prenesenih informacija;
ii.sredstva kojima se informacije mogu razmjenjivati u elektroničkom obliku, posebno u pogledu tehničkih specifikacija koje će se upotrebljavati, i, prema potrebi, primjenjivih postupaka razmjene.
2.Provedbeni akti iz stavka 1. donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12.a stavka 2.”
(12)umeće se sljedeći članak:
„Članak 12.a
Odborski postupak
1.Komisiji pomaže odbor. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 26 .
2.Pri upućivanju na ovaj članak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.”
(13)umeće se sljedeći članak:
„Članak 13.a
Izvješća Komisije i preispitivanje
1. Do [24 mjeseca od provedbe], Komisija dostavlja izvješće o primjeni Okvirne odluke Europskom parlamentu i Vijeću. U izvješću se ocjenjuje opseg u kojem su države članice poduzele nužne mjere za usklađivanje s ovom Okvirnom odlukom, uključujući tehničku provedbu.
2.Izvješće prema potrebi prati odgovarajući zakonodavni prijedlog.
3.Službe Komisije redovito objavljuju izvješće o razmjeni podataka iz kaznene evidencije preko ECRIS-a koje se osobito temelji na statističkim podacima iz članka 11.a stavka 6. Ovo se izvješće objavljuje prvi put godinu dana nakon dostave izvješća iz stavka 1.”
Članak 2.
Zamjena Odluke 2009/316/PUP
Odluka 2009/316/PUP zamjenjuje se u pogledu država članica koje obvezuje ova Direktiva ne dovodeći u pitanje obveze tih država članica u pogledu datuma provedbe te Odluke u nacionalnom zakonodavstvu.
Članak 3.
Prenošenje u nacionalno zakonodavstvo
1.Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije [12 mjeseci nakon donošenja] . Tekst tih odredaba moraju odmah dostaviti Komisiji.
Kad države članice donesu ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine toga upućivanja predvidjet će države članice.
2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
3.Država članice provode tehničke prilagodbe iz članka 11. stavka 5. do [12 mjeseci nakon donošenja].
Članak 4.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 2. primjenjuje se od [datuma prenošenja ove Direktive]
Članak 5.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama u skladu s ugovorima.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednik Predsjednik
ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1.Naslov prijedloga/inicijative
1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB
1.3.Vrsta prijedloga/inicijative
1.4.Ciljevi
1.5.Osnova prijedloga/inicijative
1.6.Trajanje i financijski utjecaj
1.7.Predviđene metode upravljanja
2.MJERE UPRAVLJANJA
2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja
2.2.Sustav upravljanja i kontrole
2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi
3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode
3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode
3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje
3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva
3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom
3.2.5.Doprinosi trećih strana
3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode
ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1.Naslov prijedloga/inicijative
Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u pogledu razmjene podataka o državljanima trećih zemalja i u pogledu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP
1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 27
Područje politike 33 Pravosuđe i potrošači
Aktivnost ABB-a 33 03 Pravosuđe
1.3.Vrsta prijedloga/inicijative
◻Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje
◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 28
✓ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja
◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje
1.4.Ciljevi
1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa
• poboljšati funkcioniranje zajedničkog područja sigurnosti i pravde poboljšanjem razmjene informacija u kaznenim stvarima u pogledu državljana trećih zemalja,
• suzbiti kriminal i poticati sprječavanje kriminala (i u pogledu terorizma),
• osigurati jednako postupanje prema državljanima trećih zemalja i građanima EU-a radi učinkovite razmjene podataka iz kaznene evidencije.
1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB
Posebni cilj
• Povećati razmjenu podataka iz kaznene evidencije o državljanima trećih zemalja preko ECRIS-a.
Odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB
Aktivnost br. 33 03
1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj
Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.
Očekuje se da će se inicijativom osigurati zajednički mehanizam usmjeren na standardiziranu, brzu, koordiniranu i učinkovitu razmjenu podataka među državama članicama. Cilj uspostave zajedničkog mehanizma za razmjenu osuđujućih kaznenih presuda država članica ne može ostvariti sama, nego je potrebno usklađeno djelovanje svih država članica. Ne može se očekivati da će se neusklađenim djelovanjem na razini države članice ostvariti dovoljno učinaka razmjera za prevladavanje nedostataka u postojećoj upotrebi sustava.
1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja
Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.
Mjerenje razine razmjena kaznene evidencije o državljanima trećih zemalja u odnosu na broj osuđujućih presuda protiv državljana trećih zemalja i osuđenih državljana trećih zemalja.
1.5.Osnova prijedloga/inicijative
1.5.1.Zahtjev/zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti
Provedba tehničkog mehanizma kojim će se povećati razmjena podataka iz kaznene evidencije državljana trećih zemalja s pomoću ECRIS-a.
1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a
Očekuje se da će se inicijativom osigurati zajednički mehanizam usmjeren na standardiziranu, brzu, koordiniranu i učinkovitu razmjenu osuđujućih kaznenih presuda između država članica. Cilj ne mogu ostvariti države članice same već je potrebno usklađeno djelovanje svih država članica. Ne može se očekivati da će se neusklađenim djelovanjem na razini države članice ostvariti dovoljno učinaka razmjera za prevladavanje nedostataka u postojećoj upotrebi sustava.
1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava
ECRIS je uspješno pravovremeno uspostavljen u travnju 2012. Namjera je primijeniti istu najbolju praksu.
1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima
Vidi prethodne odlomke „Usklađenost s postojećim i drugim odredbama politike Unije” Poboljšanje razmjene podataka o osuđujućim kaznenim presudama preko ECRIS-a ne može se zamijeniti drugim instrumentima razmjene podataka spomenutima u Europskom programu sigurnosti (kao što su SIS II, Prüm i Eurodac) jer su oni izrađeni u drugačije svrhe.
1.6.Trajanje i financijski utjecaj
◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja
–◻ ◻prijedlog/inicijativa na snazi od [DD./MM.]GGGG. do [DD./MM.]GGGG.
–◻ ◻financijski utjecaj od GGGG. do GGGG.
✓ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja
–Provedba s razdobljem osnivanja od 2017. do kraja 2018.
–nakon čega slijedi redovna provedba.
1.7.Predviđene metode upravljanja 29
✓ Izravno upravljanje Komisije
–✓ koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;
–◻ ◻preko izvršnih agencija
◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama
◻ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća proračunske provedbe:
–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;
–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);
–◻EIB-u i Europskom investicijskom fondu;
–◻ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;
–◻ tijelima javnog prava;
–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;
–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;
–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.
–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.
Napomene
-
2.MJERE UPRAVLJANJA
2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja
Navesti učestalost i uvjete.
Planira se redovito praćenje provedbe programa u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i administrativnim postupcima Komisije. Praćenje će uključivati redovito izvješćivanje upravljačkog odbora o napretku ostvarenom u provedbi podržanih aktivnosti.
2.2.Sustav upravljanja i kontrole
2.2.1.Utvrđeni rizik/rizici
Bit će uspostavljen postupak za trajno praćenje rizika u nadležnosti tijela za upravljanje programom.
2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole
Postojećim načinima kontrole koje primjenjuje Komisija bit će obuhvaćena odobrena sredstva u skladu s programom.
2.2.3.Procjene troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške
Predviđen je velik broj mehanizama financijske i administrativne kontrole. Program će se provoditi na temelju javne nabave u skladu s pravilima i postupcima iz Financijske uredbe.
2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti
Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu od prijevara.
Pravila i postupci javne nabave primjenjuju se u cijelom postupku. Oni uključuju sljedeće:
– uspostavu programa rada na temelju mišljenja upravljačkog odbora, s ključnim točkama za oslobađanje sredstava u cilju osiguranja mogućnosti kontrole postignuća i troškova,
– izradu nacrta natječajnih specifikacija u cilju osiguranja mogućnosti kontrole postizanja potrebnih rezultata i nastalih troškova,
– kvalitativnu i financijsku analiza ponuda,
– sudjelovanje drugih odjela Komisije u postupku,
– provjeru rezultata i pregled računa prije plaćanja na nekoliko razina i
– unutarnju reviziju.
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi
Postojeće proračunske linije
Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.
|
Naslov VFO-a |
Proračunska linija |
Vrsta
|
Doprinos |
|||
|
Broj |
Dif./nedif 30 . |
zemalja EFTA-e 31 |
zemalja kandidatkinja 32 |
trećih zemalja |
u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe |
|
|
3 |
33 03 02 Olakšavanje i podupiranje pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima |
Dif. |
NE |
NE |
NE |
NE |
|
5 |
33 01 01 Rashodi koji se odnose na dužnosnike i privremeno osoblje u području pravosuđa i potrošača |
Nedif. |
NE |
NE |
NE |
NE |
3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode
3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode
u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)
|
Naslov višegodišnjeg financijskog
|
3 |
Sigurnost i građanstvo |
|
GU za pravosuđe i zaštitu potrošača |
2017. 33 |
2018. |
2019. |
2020. |
UKUPNO |
||||||
|
• Odobrena sredstva za poslovanje |
|||||||||||
|
Broj proračunske linije: 33 03 02 34 |
Obveze |
(1) |
3,247 |
3,381 |
1,602 |
1,602 |
10,232 |
||||
|
Plaćanja |
(2) |
1,624 |
3,314 |
3,942 |
1,802 |
10,681 |
|||||
|
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 35 |
|||||||||||
|
Broj proračunske linije: |
(3) |
||||||||||
|
UKUPNA odobrena sredstva
|
Obveze |
=1+3 |
3,247 |
3,381 |
1,602 |
1,602 |
10,232 |
||||
|
Plaćanja |
=2+3 |
1,624 |
3,314 |
3,942 |
1,802 |
10,681 |
|||||
|
|
Obveze |
(4) |
3,247 |
3,381 |
1,602 |
1,602 |
10,232 |
|||
|
Plaćanja |
(5) |
1,624 |
3,314 |
3,942 |
1,802 |
10,681 |
||||
|
• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe |
(6) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
||||
|
UKUPNA odobrena sredstva
|
Obveze |
=4+ 6 |
3,247 |
3,381 |
1,602 |
1,602 |
10,232 |
|||
|
Plaćanja |
=5+ 6 |
1,624 |
3,314 |
3,942 |
1,802 |
10,681 |
||||
Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:
|
• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje |
Obveze |
(4) |
||||||||
|
Plaćanja |
(5) |
|||||||||
|
• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe |
(6) |
|||||||||
|
UKUPNA odobrena sredstva
|
Obveze |
=4+ 6 |
||||||||
|
Plaćanja |
=5+ 6 |
|||||||||
|
|
5 |
„Administrativni rashodi” |
u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)
|
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
UKUPNO |
||||||
|
GU: Pravosuđe i potrošači |
||||||||||
|
• Ljudski resursi |
0,198 |
0,198 |
0,066 |
0,066 |
0,528 |
|||||
|
• Ostali administrativnih rashodi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|||||
|
UKUPNO GU za pravosuđe i zaštitu potrošača |
Odobrena sredstva |
0,198 |
0,198 |
0,066 |
0,066 |
0,528 |
||||
|
UKUPNA odobrena sredstva
|
(ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja) |
0,198 |
0,198 |
0,066 |
0,066 |
0,528 |
u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)
|
2017. 36 |
2018. |
2019. |
2020. |
UKUPNO |
||||||
|
UKUPNA odobrena sredstva
|
Obveze |
3,445 |
3,579 |
2,068 |
1,668 |
10,760 |
||||
|
Plaćanja |
1,822 |
3,512 |
4,008 |
1,868 |
11,209 |
|||||
3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje
–◻ ◻Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje
–✓ ✓Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena sredstva za poslovanje kako je navedeno u nastavku:
Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)
|
Navesti ciljeve i rezultate ⇩ |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
UKUPNO |
||||||||||||||
|
REZULTATI |
|||||||||||||||||||
|
Vrsta 37 |
Prosječni trošak |
Br. |
Trošak |
Br. |
Trošak |
Br. |
Trošak |
Br. |
Trošak |
Br. |
Trošak |
Br. |
Trošak |
Br. |
Trošak |
Ukupni broj |
Ukupni trošak |
||
|
POSEBNI CILJ prema odlomku 1.4.2 |
|||||||||||||||||||
|
– Povećati razmjene ECRIS-om u pogledu državljana trećih zemalja |
3,247 |
3,381 |
2.002 |
1,602 |
10,232 |
||||||||||||||
|
Međuzbroj za posebni cilj |
3,247 |
3,381 |
2.002 |
1,602 |
10,232 |
||||||||||||||
|
UKUPNI TROŠAK |
3,247 |
3,381 |
2.002 |
1,602 |
10,232 |
||||||||||||||
3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva
3.2.3.1.Sažetak
–◻ ◻Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva
–✓ ✓Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:
u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)
|
2017. 38 |
2018. |
2019. |
2020. |
UKUPNO |
|
NASLOV 5.
|
||||||||
|
Ljudski resursi |
0,198 |
0,198 |
0,066 |
0,066 |
0,528 |
|||
|
Ostali administrativni rashodi |
||||||||
|
Međuzbroj za NASLOV 5.
|
|
Izvan NASLOVA 5.
39
|
||||||||
|
Ljudski resursi |
||||||||
|
Ostali
|
||||||||
|
Međuzbroj
|
|
UKUPNO |
0,198 |
0,198 |
0,066 |
0,066 |
0,528 |
Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.
3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa
–◻ ◻Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.
–✓ ✓Za prijedlog/inicijativu potrebni su ljudski resursi kako je navedeno u nastavku:
Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena
|
2017 |
2018 |
2019 |
2020 |
||||||
|
•Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeni djelatnici) |
|||||||||
|
XX 01 01 01 (sjedište i predstavništva Komisije) - AD |
1,5 |
1,5 |
0,5 |
0,5 |
|||||
|
XX 01 01 02 (Delegacije) |
|||||||||
|
XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje) |
|||||||||
|
10 01 05 01 (Izravno istraživanje) |
|||||||||
|
•Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 40 |
|||||||||
|
XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”) |
|||||||||
|
XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama) |
|||||||||
|
XX 01 04 gg 41 |
– u sjedištima |
||||||||
|
– u delegacijama |
|||||||||
|
XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO - neizravno istraživanje) |
|||||||||
|
10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje) |
|||||||||
|
Ostale proračunske linije (navesti) |
|||||||||
|
UKUPNO |
1,5 |
1,5 |
0,5 |
0,5 |
|||||
XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.
Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već namijenjena upravljanju djelovanjem i/ili koja su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.
Opis zadaća koje treba obaviti:
|
Dužnosnici i privremeno osoblje |
Poslovi administratora obuhvaćaju upravljanje programom: razradu programa rada, upravljanje proračunom, upravljanje javnim natječajima povezanima s izvršenjem programa, upravljanje ugovorom povezanim s izvršenjem programa, praćenje projekata, kontakte sa službama Komisije i stručnjacima iz država članica, organizaciju stručnih sastanaka, radionica i konferencija. |
|
Vanjsko osoblje |
3.2.4.Usklađenost s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom
–✓ ✓Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.
–◻ ◻Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.
Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.
–◻ ◻Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.
Objasniti što je potrebno te navesti predmetne naslove i proračunske linije te odgovarajuće iznose.
3.2.5.Doprinosi trećih strana
–✓ Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u financiranju.
–◻ Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:
Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.) |
Ukupno |
|||
|
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju |
||||||||
|
UKUPNA sredstva sufinanciranja |
||||||||
3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode
–✓ ✓Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.
–◻ ◻Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:
–◻ ◻ona vlastita sredstva
–◻ ◻na razne prihode
u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)
|
Proračunska linija u okviru prihoda: |
Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu |
Utjecaj prijedloga/inicijative 42 |
||||||
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.) |
||||
|
Članak …. |
||||||||
Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.
Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.