Bruxelles, 14.4.2016.

JOIN(2016) 6 final

2016/0112(NLE)

Zajednički prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Sporazuma o partnerstvu u odnosima i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Novog Zelanda, s druge strane


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Ovaj prijedlog odnosi se na potpisivanje Sporazuma o partnerstvu u odnosima i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Novog Zelanda, s druge strane (dalje u tekstu „Sporazum”).

Dana 25. lipnja 2012. Vijeće je donijelo Odluku kojom je ovlastilo Europsku komisiju i Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da pregovaraju o okvirnom sporazumu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Novog Zelanda, s druge strane. Pregovori su započeli u srpnju 2012. te su uspješno zaključeni 30. srpnja 2014.

Ovim će se Sporazumom osigurati sveobuhvatan i moderan pravni temelj za odnose između EU-a i Novog Zelanda. Njime će se omogućiti djelotvornija bilateralna suradnja EU-a i njegovih država članica s Novim Zelandom, i to jačanjem političkog dijaloga i poboljšanjem suradnje u gospodarskim i trgovinskim pitanjima te u mnogim drugim područjima.

Sporazum uključuje standardne političke klauzule EU-a o ljudskim pravima, Međunarodnom kaznenom sudu, oružju za masovno uništenje, malom i lakom oružju te borbi protiv terorizma. Njime su obuhvaćeni i suradnja u gospodarskim i trgovinskim pitanjima te dijalozi o područjima povezanima s gospodarstvom, trgovinom i ulaganjima, o poljoprivrednoj trgovini te drugim sektorskim pitanjima. Sporazumom je obuhvaćena i suradnja u brojnim područjima politike kao što su zdravstvo, okoliš, klimatske promjene, energetika, obrazovanje, kultura, rad, upravljanje katastrofama, ribarstvo i pomorstvo, promet, pravna suradnja, pranje novca i financiranje terorizma, organizirani kriminal i korupcija.

Ovaj Sporazum, slično onima koje je EU sklopio s partnerskim zemljama, sadržava obvezujuće političke klauzule utemeljene na zajedničkim vrijednostima dviju stranaka. U skladu s time EU i Novi Zeland izražavaju svoju predanost u područjima koja uključuju ljudska prava, neširenje oružja i borbu protiv terorizma. Te su klauzule u potpunosti u skladu sa standardnim klauzulama iz sličnih sporazuma. Poštovanje ljudskih prava i demokratskih načela te međunarodnog prava i načela iz Povelje Ujedinjenih naroda predstavlja temelj suradnje u okviru Sporazuma.

Sporazumom se znatno pridonosi poboljšanju partnerstva između EU-a i Novog Zelanda, koje se temelji na zajedničkim vrijednostima i načelima, uključujući poštovanje demokratskih načela, ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava, međunarodnog mira i sigurnosti.

U skladu sa zajedničkim pristupom EU-a uporabi političkih klauzula, u slučaju iznimno teških i znatnih povreda ključnih elemenata Sporazuma on se može obustaviti ili raskinuti, a druge odgovarajuće mjere koje utječu na buduće sporazume mogu se poduzeti u skladu s pravima i obvezama stranaka iz takvih sporazuma.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Priloženi zajednički prijedlog predstavlja pravni instrument za potpisivanje i privremenu primjenu Sporazuma.

Izbor pravne osnove za potpisivanje Sporazuma mora se temeljiti na objektivnim čimbenicima koji podliježu sudskom preispitivanju i koji uključuju cilj i sadržaj mjere.

Svrha je Sporazuma „uspostaviti osnaženo partnerstvo između stranaka te produbiti i poboljšati suradnju u pitanjima od obostranog interesa, odražavajući pritom zajedničke vrijednosti i zajednička načela, među ostalim jačanjem dijaloga na visokoj razini” (članak 1. Sporazuma).

Sadržajem Sporazuma obuhvaćena su tri stupa:

politička suradnja u pitanjima vanjske politike i sigurnosti koja su od obostranog interesa, uključujući oružje za masovno uništenje, malo i lako oružje, borbu protiv terorizma, promicanje međunarodnog mira i sigurnosti te suradnju u okviru multilateralnih foruma,

suradnja u gospodarskim i trgovinskim pitanjima, uključujući olakšavanje trgovinskih i investicijskih tokova, te u sektorskim gospodarskim i trgovinskim pitanjima kao što su sanitarna i fitosanitarna pitanja, smanjenje tehničkih prepreka u trgovini i prava intelektualnog vlasništva,

sektorska suradnja, uključujući u područjima istraživanja i inovacija, obrazovanja i kulture, migracija, borbe protiv terorizma, borbe protiv organiziranog kriminala i kibernetičkog kriminala te pravosudne suradnje.

Kao takav, Sporazum se sastoji od sljedećih glava: Opće odredbe (Glava I.), Politički dijalog i suradnja u pitanjima vanjske politike i sigurnosti (Glava II.), Suradnja u području globalnog razvoja i humanitarne pomoći (Glava III.), Suradnja u gospodarskim i trgovinskim pitanjima (Glava IV.), Suradnja u području pravde, slobode i sigurnosti (Glava V.), Suradnja u području istraživanja, inovacija i informacijskog društva (Glava VI.), Suradnja u području obrazovanja, kulture i međuljudskih kontakata (Glava VII.), Suradnja u području održivog razvoja, energetike i prometa (Glava VIII.), Institucionalni okvir (Glava IX.) i Završne odredbe (Glava X.).

S obzirom na svoj cilj i sadržaj, odredbe utvrđene u Sporazumu spadaju u područje primjene članka 37. Ugovora o Europskoj uniji i članaka 207. i 212. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Sporazumom se osniva Zajednički odbor, čiji je cilj pratiti razvoj bilateralnih odnosa između stranaka. Sporazumom je predviđena mogućnost obustave primjene Sporazuma u slučaju povrede njegovih ključnih elemenata.

Određeni će se dijelovi Sporazuma, koje zajednički odrede EU i Novi Zeland, do njegova stupanja na snagu primjenjivati privremeno u skladu s člankom 58. Sporazuma. Opsegom privremene primjene ne dovodi se u pitanje podjela nadležnosti između Unije i njezinih država članica kako je utvrđeno u Ugovorima. Datum privremene primjene bit će objavljen u Službenom listu Europske unije.

Sporazumom će se proširiti i zamijeniti Zajednička deklaracija o odnosima i suradnji donesena 2007. Njime će se uspostaviti usklađen, pravno obvezujući sveobuhvatni okvir za odnose EU-a s Novim Zelandom. Svi postojeći sektorski sporazumi ostaju na snazi.

3.REZULTATI EX POST PROCJENA, SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANIM STRANAMA I PROCJENA UTJECAJA

U pregovaračkom su postupku sudjelovale Europska služba za vanjsko djelovanje i službe Komisije.

Savjetovanja s državama članicama provodila su se tijekom cijelog pregovaračkog postupka na sastancima odgovarajućih radnih skupina Vijeća. Dana 13. studenoga 2014. Odbor stalnih predstavnika potvrdio je tekst Sporazuma o partnerstvu u odnosima i suradnji te je 25. veljače 2015. potvrdio uvođenje klauzule o privremenoj primjeni.

Europski parlament redovito je obavješćivan tijekom pregovora.

Visoka predstavnica i Komisija smatraju da su ciljevi koje je Vijeće postavilo u svojim pregovaračkim smjernicama za taj Sporazum postignuti i da se nacrt Sporazuma može dostaviti na potpisivanje i privremenu primjenu.

2016/0112 (NLE)

Zajednički prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Sporazuma o partnerstvu u odnosima i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Novog Zelanda, s druge strane

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 37.,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. i članak 212. stavak 1. u vezi s člankom 218. stavkom 5. i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom,

uzimajući u obzir zajednički prijedlog Europske komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)Dana 25. lipnja 2012. Vijeće je ovlastio Komisiju i Visoku predstavnicu da započnu pregovore s Novim Zelandom o okvirnom sporazumu kojim bi se zamijenila Zajednička politička deklaracija o odnosima Novog Zelanda i EU-a iz 2007.

(2)Pregovori o Sporazumu o partnerstvu u odnosima i suradnji (dalje u tekstu „Sporazum”) uspješno su zaključeni 30. srpnja 2014. Sporazum odražava i povijesno bliske odnose i razvoj sve snažnijih veza između stranaka, kao i njihovu želju za nastavkom jačanja i proširivanja svojih odnosa na ambiciozan i inovativan način.

(3)Člankom 58. Sporazuma predviđeno je da do njegova stupanja na snagu EU i Novi Zeland mogu privremeno primjenjivati određene odredbe Sporazuma koje zajednički odrede obje stranke.

(4)Sporazum bi stoga trebalo potpisati u ime EU-a i primjenjivati na privremenoj osnovi u skladu s člankom 58. Sporazuma podložno njegovu kasnijem sklapanju,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Potpisivanje Sporazuma o partnerstvu u odnosima i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Novog Zelanda, s druge strane, odobrava se u ime Unije, podložno sklapanju navedenog Sporazuma.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

1.Do stupanja Sporazuma na snagu i u skladu s njegovim člankom 58. te podložno obavijestima koje su u njemu predviđene, Unija i Novi Zeland privremeno primjenjuju sljedeće dijelove Sporazuma:

članak 3. Dijalog,

članak 4. Suradnja u regionalnim i međunarodnim organizacijama,

članak 5. Politički dijalog,

članak 53. Zajednički odbor (uz iznimku stavka 3. točaka (g) i (h)),

glavu X. Završne odredbe (uz iznimku članka 57. i članka 58. stavaka 1. i 3.), u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osigurala privremena primjena prethodno navedenih dijelova Sporazuma.

2. Datum od kojeg se dijelovi Sporazuma privremeno primjenjuju objavit će Glavno tajništvo Vijeća u Službenom listu Europske unije.

Članak 3.

Glavno tajništvo Vijeća izdaje, za osobu ili osobe koje odrede pregovarači Sporazuma, instrument sa svim potrebnim ovlastima za potpisivanje Sporazuma, podložno njegovu sklapanju.

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu

       Za Vijeće

   Predsjednik


Bruxelles, 14.4.2016.

JOIN(2016) 6 final

PRILOG

Sporazum o partnerstvu u odnosima i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Novog Zelanda, s druge strane

zajedničkom prijedlogu Odluke Vijeća

o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Sporazuma o partnerstvu u odnosima i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Novog Zelanda, s druge strane


Vijeće

Europske unije

Bruxelles,

(OR. hr)

 

Međuinstitucijski predmet:

NZ/15

ZAKONODAVNI AKTI I DRUGI INSTRUMENTI

Predmet:

 

Sporazum o partnerstvu

u odnosima i suradnji

IZMEĐU Europske unije

I NJEZINIH DRŽAVA ČLANICA, S JEDNE STRANE,

I Novog Zelanda, S DRUGE STRANE

Europska unija, dalje u tekstu „Unija“,

i

KRALJEVINA BELGIJA,

REPUBLIKA BUGARSKA,

ČEŠKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

REPUBLIKA ESTONIJA,

IRSKA,

HELENSKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,

FRANCUSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA HRVATSKA,

TALIJANSKA REPUBLIKA,


REPUBLIKA CIPAR,

REPUBLIKA LATVIJA,

REPUBLIKA LITVA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,

MAĐARSKA,

REPUBLIKA MALTA,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA,

REPUBLIKA AUSTRIJA,

REPUBLIKA POLJSKA,

PORTUGALSKA REPUBLIKA,

RUMUNJSKA,

REPUBLIKA SLOVENIJA,

SLOVAČKA REPUBLIKA,


REPUBLIKA FINSKA,

KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

države članice Europske unije, dalje u tekstu „države članice”,

   s jedne strane, i

NOVI ZELAND,

   s druge strane,

dalje u tekstu „stranke”,


UZIMAJUĆI U OBZIR svoje zajedničke vrijednosti te bliske povijesne, političke, gospodarske i kulturne veze,

POZDRAVLJAJUĆI napredak postignut u razvoju svojih uzajamno korisnih odnosa od donošenja Zajedničke deklaracije o odnosima i suradnji između Europske unije i Novog Zelanda 21. rujna 2007.,

PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju predanost ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda („Povelja UN-a”) te jačanju uloge Ujedinjenih naroda („UN”),

PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju predanost demokratskim načelima i ljudskim pravima kako su utvrđena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i u drugim mjerodavnim međunarodnim instrumentima za ljudska prava, kao i načelima vladavine prava i dobrog upravljanja,

PRIZNAJUĆI osobitu predanost vlade Novog Zelanda načelima Ugovora iz Waitangija,

NAGLAŠAVAJUĆI sveobuhvatnu prirodu svojeg odnosa i važnost uspostave dosljednog okvira za promicanje razvoja tog odnosa,

IZRAŽAVAJUĆI zajedničku volju da se njihovi odnosi razviju u osnaženo partnerstvo,

POTVRĐUJUĆI svoju želju da ojačaju i razviju svoj politički dijalog i suradnju,

ČVRSTO ODLUČIVŠI učvrstiti, produbiti i diversificirati suradnju u područjima od obostranog interesa, na bilateralnoj, regionalnoj i globalnoj razini te radi obostrane koristi,



uviđajući potrebu za boljom suradnjom u području pravde, slobode i sigurnosti,

priznajući svoju želju za promicanjem održivog razvoja u njegovoj gospodarskoj, društvenoj i ekološkoj dimenziji,

NADALJE UVIĐAJUĆI svoj obostrani interes u promicanju uzajamnog razumijevanja i izvrsnih međuljudskih kontakata, uključujući putem turizma i uzajamnih dogovora kojima se mladima omogućuje da posjećuju druge zemlje te da ondje studiraju uz rad, kao i putem drugih kratkoročnih posjeta,

PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju snažnu predanost promicanju gospodarskog rasta, globalnog ekonomskog upravljanja, financijske stabilnosti i djelotvornog multilateralizma,

PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju predanost suradnji u promicanju međunarodnog mira i sigurnosti,

nadovezujući se na sporazume sklopljene između Unije i Novog Zelanda, posebno u odnosu na upravljanje krizama, znanost i tehnologiju, zračni prijevoz, postupke ocjenjivanja sukladnosti i sanitarne mjere,


NAPOMINJUĆI da, ako stranke u okviru ovog Sporazuma odluče sklopiti posebne sporazume u području slobode, sigurnosti i pravde koje Unija treba sklapati u skladu s dijelom III. glavom V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, odredbe takvih budućih sporazuma ne bi obvezivale Ujedinjenu Kraljevinu i/ili Irsku, osim ako Unija, istodobno s Ujedinjenom Kraljevinom i/ili Irskom u pogledu njihovih prethodnih bilateralnih odnosa, obavijesti Novi Zeland da su takvi budući sporazumi postali obvezujući za Ujedinjenu Kraljevinu i/ili Irsku kao dio Unije u skladu s Protokolom br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde priloženom Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. Isto tako, sve naredne unutarnje mjere Unije koje treba donijeti u skladu s navedenom glavom V. u cilju provedbe ovog Sporazuma ne obvezuju Ujedinjeno Kraljevstvo i/ili Irsku, osim ako su dostavili obavijest da žele sudjelovati u tim mjerama ili ih prihvatiti u skladu s Protokolom br. 21. Napominjući i da bi takvi budući sporazumi ili takve naredne unutarnje mjere Unije bile obuhvaćene Protokolom br. 22 o stajalištu Danske priloženom Ugovorima,

SPORAZUMJELI SU SE KAKO SLIJEDI:


GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

ČLANAK 1.

Svrha Sporazuma

Svrha je Sporazuma uspostaviti osnaženo partnerstvo između stranaka te produbiti i poboljšati suradnju u pitanjima od obostranog interesa, odražavajući pritom zajedničke vrijednosti i zajednička načela, među ostalim jačanjem dijaloga na visokoj razini.

ČLANAK 2.

Temelj suradnje

Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost demokratskim načelima, ljudskim pravima i temeljnim slobodama te vladavini prava i dobrom upravljanju.

Poštovanje demokratskih načela, ljudskih prava i temeljnih sloboda kako su utvrđeni u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i u drugim mjerodavnim međunarodnim instrumentima za ljudska prava te načela vladavine prava temelj je unutarnjih i međunarodnih politika obiju stranaka i predstavlja ključan element ovog Sporazuma.


Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost Povelji UN-a i zajedničkim vrijednostima koje su u njoj izražene.

Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost promicanju održivog razvoja i rasta u svim njegovim dimenzijama, pridonošenju ostvarenju međunarodno usuglašenih razvojnih ciljeva i suradnji u cilju rješavanja globalnih ekoloških izazova, uključujući klimatske promjene.

Stranke naglašavaju svoju zajedničku predanost sveobuhvatnoj prirodi svojih bilateralnih odnosa te proširenju i produbljivanju tih odnosa, uključujući sklapanjem posebnih sporazuma ili dogovora.

Provedba ovog Sporazuma temelji se na načelima dijaloga, međusobnog poštovanja, ravnopravnog partnerstva, konsenzusa i poštovanja međunarodnog prava.

ČLANAK 3.

Dijalog

1.    Stranke su suglasne unaprijediti svoj redoviti dijalog u svim područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom u cilju ispunjavanja njegove svrhe.

2.    Dijalog između stranaka odvija se s pomoću kontakata, razmjena i savjetovanja na svim razinama, posebno u obliku:

(a)    sastanaka na razini čelnika koji se održavaju redovito kad god to stranke smatraju potrebnim;


(b)    savjetovanja i posjeta na ministarskoj razini koji se održavaju u prigodama i na mjestima koje odrede stranke;

(c)    savjetovanja na razini ministara vanjskih poslova koja se održavaju redovito, ako je moguće godišnje;

(d)    sastanaka na razini viših dužnosnika radi savjetovanja o pitanjima od obostranog interesa ili kratkih sastanaka i suradnje u pogledu glavnih kretanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini;

(e)    sektorskih dijaloga o pitanjima od zajedničkog interesa i

(f)    razmjena izaslanstava između Europskog parlamenta i parlamenta Novog Zelanda.

ČLANAK 4.

Suradnja u regionalnim i međunarodnim organizacijama

Stranke se obvezuju surađivati razmjenom stajališta o političkim pitanjima od obostranog interesa i, prema potrebi, dijeljenjem informacija o stajalištima u regionalnim i međunarodnim forumima te organizacijama.


GLAVA II.

POLITIČKI DIJALOG I SURADNJA
U PITANJIMA VANJSKE POLITIKE I SIGURNOSTI

ČLANAK 5.

Politički dijalog

Stranke su suglasne unaprijediti svoj redoviti politički dijalog na svim razinama, posebno u cilju rasprave o pitanjima od zajedničkog interesa obuhvaćenima ovom glavom te jačanja zajedničkog pristupa međunarodnim pitanjima. Stranke su suglasne da za potrebe ove glave pojam „politički dijalog” znači razmjene i savjetovanja, u službenom ili neslužbenom obliku, na bilo kojoj razini vlasti.

ČLANAK 6.

Predanost demokratskim načelima, ljudskim pravima i vladavini prava

U interesu unapređenja zajedničke predanosti stranaka demokratskim načelima, ljudskim pravima i vladavini prava stranke su suglasne:

(a)    promicati osnovna načela u pogledu demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i vladavine prava, uključujući u okviru multilateralnih foruma i


(b)    surađivati i usklađivati se, prema potrebi, u pogledu praktičnog unapređivanja demokratskih načela, ljudskih prava i vladavine prava, uključujući u trećim zemljama.

ČLANAK 7.

Upravljanje krizama

Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost promicanju međunarodnog mira i sigurnosti, među ostalim Sporazumom između Novog Zelanda i Europske unije o uspostavi okvira za sudjelovanje Novog Zelanda u operacijama Europske unije za upravljanje krizama potpisanog u Bruxellesu 18. travnja 2012.

ČLANAK 8.

Borba protiv širenja oružja za masovno uništenje

1.    Stranke smatraju da širenje oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke državnim i nedržavnim subjektima predstavlja jednu od najvećih prijetnji međunarodnome miru i sigurnosti. Stranke ponovno potvrđuju svoju spremnost da poštuju i u potpunosti provode na nacionalnoj razini svoje postojeće obveze u okviru međunarodnih ugovora i sporazuma o razoružanju i neširenju oružja te druge odgovarajuće međunarodne obveze. Stranke su suglasne surađivati i pridonositi suzbijanju širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke. Stranke su suglasne da ova odredba predstavlja ključan element ovog Sporazuma.


2.    Stranke su nadalje suglasne surađivati i pridonositi sprečavanju širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke:

(a)    poduzimanjem koraka, prema potrebi, za potpisivanje i ratificiranje svih drugih odgovarajućih međunarodnih instrumenata te za pristupanje takvim instrumentima i njihovu potpunu provedbu;

(b)    održavanjem djelotvornog sustava nacionalne kontrole izvoza za nadzor izvoza i provoza robe povezane s oružjem za masovno uništenje koji uključuje kontrolu krajnje uporabe tehnologija dvojne namjene te obuhvaća djelotvorne sankcije za kršenje kontrole izvoza.

3.    Stranke su suglasne uspostaviti redovit politički dijalog o tim pitanjima.

ČLANAK 9.

Malo i lako oružje

1.    Stranke uviđaju da nezakonita proizvodnja, prijenos i promet malog i lakog oružja, uključujući streljivo za to oružje kao i njihovo pretjerano gomilanje, loše upravljanje njima, zalihe osigurane na neodgovarajući način i nekontrolirano širenje i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti.


2.    Stranke ponovno potvrđuju svoju spremnost da poštuju i u potpunosti provode svoje obveze rješavanja pitanja nezakonite trgovine malim i lakim oružjem, uključujući streljivo za to oružje, u okviru postojećih međunarodnih sporazuma i rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kao i svoje obveze u okviru drugih međunarodnih instrumenata koji se primjenjuju u tom području, kao što je Akcijski program UN-a za sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje nezakonite trgovine malim i lakim oružjem u svim njezinim aspektima.

3.    Stranke se obvezuju surađivati i osigurati usklađenost i komplementarnost svojih napora u rješavanju pitanja nezakonite trgovine malim i lakim oružjem, uključujući streljivo za to oružje, na globalnoj, regionalnoj, subregionalnoj i nacionalnoj razini te su sporazumne uspostaviti redovit politički dijalog o tim pitanjima.

ČLANAK 10.

Međunarodni kazneni sud

1.    Stranke ponovno potvrđuju da najteža kaznena djela koja se odnose na međunarodnu zajednicu kao cjelinu ne bi smjela ostati nekažnjena te da je potrebno osigurati njihov kazneni progon poduzimanjem mjera na nacionalnoj ili međunarodnoj razini, među ostalim na Međunarodnom kaznenom sudu.

2.    U promicanju jačanja mira i međunarodne pravde stranke ponovno potvrđuju svoju odlučnost da:

(a)    poduzimaju korake za provedbu Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda, („Rimski statut”) i, prema potrebi, povezanih instrumenata;


(b)    razmjenjuju iskustva s regionalnim partnerima u donošenju pravnih prilagodbi potrebnih radi omogućivanja ratifikacije i provedbe Rimskog statuta i

(c)    surađuju na promicanju cilja univerzalnosti i cjelovitosti Rimskog statuta.

ČLANAK 11.

Suradnja u suzbijanju terorizma

1.    Stranke ponovno potvrđuju važnost borbe protiv terorizma uz potpuno poštovanje vladavine prava, međunarodnog prava, posebno Povelje UN-a i odgovarajućih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, prava u području ljudskih prava, izbjegličkog prava i međunarodnog humanitarnog prava.

2.    Unutar tog okvira i uzimajući u obzir Globalnu antiterorističku strategiju UN-a sadržanu u Rezoluciji Opće skupštine UN-a 60/288 od 8. rujna 2006. stranke su suglasne surađivati u sprečavanju i suzbijanju terorizma, osobito kako slijedi:

(a)    u okviru potpune provedbe rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1267, 1373 i 1540 te drugih primjenjivih rezolucija UN-a i međunarodnih instrumenata;

(b)    razmjenom informacija o terorističkim skupinama i njihovim mrežama potpore u skladu s primjenjivim međunarodnim i nacionalnim pravom;


(c)    razmjenom stajališta o:

i.    sredstvima i načinima borbe protiv terorizma, uključujući u tehničkim područjima i osposobljavanju;

ii.    sprečavanju terorizma i

iii.    najboljim praksama u pogledu zaštite ljudskih prava u borbi protiv terorizma;

(d)    suradnjom u cilju jačanja međunarodnog konsenzusa o borbi protiv terorizma i njezinu normativnom okviru te radom na što bržem postizanju sporazuma o Sveobuhvatnoj konvenciji o međunarodnom terorizmu kojom bi se nadopunili postojeći antiteroristički instrumenti UN-a i

(e)    promicanjem suradnje među državama članicama UN-a u cilju učinkovite provedbe Globalne antiterorističke strategije UN-a svim primjerenim sredstvima.

3.    Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost međunarodnim standardima koje je utvrdila Radna skupina za financijsko djelovanje („FATF”) radi borbe protiv financiranja terorizma.

4.    Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost zajedničkom radu na pružanju potpore u izgradnji kapaciteta za borbu protiv terorizma drugim državama kojima su potrebni resursi i stručna znanja za sprečavanje terorističkog djelovanja i odgovaranje na njega, uključujući u kontekstu Globalnog foruma za borbu protiv terorizma.


GLAVA III.

SURADNJA U PODRUČJU GLOBALNOG RAZVOJA I HUMANITARNE POMOĆI

ČLANAK 12.

Razvoj

1.    Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost podupiranju održivog razvoja u zemljama u razvoju kako bi se smanjilo siromaštvo i pridonijelo sigurnijem, pravičnijem i naprednijem svijetu.

2.    Stranke uviđaju vrijednost suradnje radi osiguravanja većeg učinka, dosega i utjecaja razvojnih aktivnosti, uključujući na području Tihog oceana.

3.    U tu su svrhu stranke suglasne:

(a)    razmjenjivati mišljenja i, prema potrebi, koordinirati stajališta o razvojnim pitanjima u okviru regionalnih i međunarodnih foruma radi promicanja uključivog i održivog rasta za ljudski razvoj i

(b)    razmjenjivati informacije o svojim razvojnim programima i, prema potrebi, koordinirati djelovanje u vlastitim zemljama radi povećanja njihovog utjecaja na održiv razvoj i iskorjenjivanje siromaštva.


ČLANAK 13.

Humanitarna pomoć

Stranke ponovno potvrđuju svoju zajedničku predanost humanitarnoj pomoći te će nastojati prema potrebi odgovarati koordiniranim djelovanjima.

GLAVA IV.

SURADNJA U GOSPODARSKIM I TRGOVINSKIM PITANJIMA

ČLANAK 14.

Dijalog o gospodarskim, trgovinskim i investicijskim pitanjima

1.    Stranke su predane dijalogu i suradnji u područjima povezanima s gospodarstvom, trgovinom i investicijama radi olakšavanja bilateralnih trgovinskih i investicijskih tokova. Istodobno uviđaju kako je važno da se ta suradnja odvija u okviru multilateralnog trgovinskog sustava utemeljenog na pravilima te stoga potvrđuju svoju predanost suradnji u okviru Svjetske trgovinske organizacije („WTO”) u cilju postizanja daljnje liberalizacije trgovine.


2.    Stranke su suglasne promicati razmjenu informacija i dijeljenje iskustava o svojim makroekonomskim politikama i trendovima, uključujući razmjenu informacija o koordinaciji gospodarskih politika u kontekstu regionalne gospodarske suradnje i integracije.

3.    Stranke sudjeluju u sadržajnom dijalogu u cilju promicanja trgovine robom, uključujući poljoprivredne i ostale osnovne proizvode, sirovine, industrijski proizvedenu robu i proizvode velike dodane vrijednosti. Stranke uviđaju da je transparentan pristup utemeljen na tržištu najbolji način za stvaranje okruženja pogodnog za ulaganja u proizvodnju takvih proizvoda i trgovinu njima te za poticanje njihove učinkovite raspodjele i uporabe.

4.    Stranke sudjeluju u sadržajnom dijalogu u cilju promicanja bilateralne trgovine uslugama te razmjene informacija i iskustava o svojim nadzornim okruženjima. Stranke su ujedno suglasne ojačati suradnju u cilju poboljšanja računovodstvenog, revizijskog, nadzornog i regulatornog sustava u bankarstvu, osiguranju i drugim dijelovima financijskog sektora.

5.    Stranke potiču razvoj privlačnog i stabilnog okruženja za dvosmjerna ulaganja dijalogom čiji su ciljevi jačanje međusobnog razumijevanja i suradnje u investicijskim pitanjima, istraživanje mehanizama za olakšavanje investicijskih tokova te promicanje stabilnih, transparentnih i otvorenih pravila za ulagače.

6.    Stranke se međusobno obavješćuju o razvoju bilateralne i međunarodne trgovine, ulaganju i trgovinskim aspektima drugih politika, uključujući njihove politike pristupa sporazumima o slobodnoj trgovini („FTA”) te odgovarajućim planovima i regulatornim pitanjima sporazuma o slobodnoj trgovini koji bi mogli utjecati na bilateralnu trgovinu i ulaganja.


7.    Takav dijalog i suradnja u području trgovine i ulaganja odvijaju se, među ostalim, u obliku:

(a)    godišnjeg dijaloga o trgovinskoj politici na razini viših dužnosnika, koji se nadopunjuje ministarskim sastancima o trgovini kada to odrede stranke;

(b)    godišnjeg dijaloga o poljoprivrednoj trgovini i

(c)    drugih sektorskih razmjena kada to odrede stranke.

8.    Stranke se obvezuju surađivati na osiguravanju uvjeta za pojačanu međusobnu trgovinu i ulaganja te za njihovo promicanje, uključujući putem pregovora o novim sporazumima kada je to moguće.


ČLANAK 15.

Sanitarna i fitosanitarna pitanja

1.    Stranke su suglasne ojačati suradnju u sanitarnim i fitosanitarnim pitanjima u okviru Sporazuma WTO-a o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera, Komisije za Codex Alimentarius, Svjetske organizacije za zdravlje životinja („OIE”) te odgovarajućih međunarodnih i regionalnih organizacija koje djeluju u okviru Međunarodne konvencije o zaštiti bilja („IPPC”). Cilj je te suradnje jačanje međusobnog razumijevanja sanitarnih i fitosanitarnih mjera druge stranke te olakšavanje trgovine između stranaka, a ona može uključivati:

(a)    dijeljenje informacija;

(b)    primjenu zahtjeva u pogledu uvoza na cjelokupno državno područje druge stranke;

(c)    provjeru cjelokupnog ili dijela sustava inspekcije i certifikacije druge stranke u skladu s mjerodavnim međunarodnim normama Codexa Alimentariusa, OIE-a i IPPC-a za ocjenu takvih sustava i

(d)    priznavanje područja bez štetnika i bolesti te područja s niskom prisutnosti štetnika ili bolesti.


2.    Stranke se u tu svrhu obvezuju u potpunosti iskoristiti postojeće instrumente kao što je Sporazum između Europske zajednice i Novog Zelanda o sanitarnim mjerama koje se primjenjuju u trgovini živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla potpisan u Bruxellesu 17. prosinca 1996. te surađivati u okviru odgovarajućeg bilateralnog foruma o drugim sanitarnim i fitosanitarnim pitanjima koja nisu obuhvaćena tim Sporazumom.

ČLANAK 16.

Dobrobit životinja

Stranke ponovno potvrđuju i važnost održavanja uzajamnog razumijevanja i suradnje u pitanjima dobrobiti životinja te će nastaviti razmjenjivati informacije i surađivati u okviru Foruma Europske komisije i nadležnih tijela Novog Zelanda o suradnji u području dobrobiti životinja, kao i blisko surađivati u okviru OIE-a u tim pitanjima.

ČLANAK 17.

Tehničke prepreke u trgovini

1.    Stranke dijele stajalište da su veća kompatibilnost normi, tehničkih propisa i postupaka ocjene sukladnosti ključni element u olakšavanju trgovine robom.


2.    Stranke uviđaju da im je u zajedničkom interesu smanjiti tehničke prepreke u trgovini te su suglasne u tu svrhu surađivati u okviru Sporazuma WTO-a o tehničkim preprekama u trgovini te na temelju Sporazuma o uzajamnom priznavanju ocjena sukladnosti između Europske zajednice i Novog Zelanda potpisanog u Wellingtonu 25. lipnja 1998.

ČLANAK 18.

Politika tržišnog natjecanja

Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost promicanju tržišnog natjecanja u gospodarskim aktivnostima svojim zakonima i propisima o tržišnom natjecanju. Stranke su suglasne razmjenjivati informacije o politici tržišnog natjecanja i povezanim pitanjima te ojačati suradnju između svojih tijela nadležnih za tržišno natjecanje.

ČLANAK 19.

Javna nabava

1.    Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost otvorenim i transparentnim okvirima javne nabave kojima se, u skladu s međunarodnim obvezama stranaka, promiču vrijednost za novac, konkurentna tržišta i nediskriminirajući postupci nabave te se tako unapređuje trgovina između stranaka.


2.    Stranke su suglasne dodatno poboljšati svoja savjetovanja, suradnju te razmjenu iskustava i najboljih praksi u području javne nabave kada je riječ o pitanjima od obostranog interesa, među ostalim o njihovim regulatornim okvirima.

3.    Stranke su suglasne istraživati načine dodatnog promicanja međusobnog pristupa svojim tržištima javne nabave te razmjenjivati mišljenja o mjerama i praksama kojima bi se moglo negativno utjecati na trgovinu u javnoj nabavi između njih.

ČLANAK 20.

Sirovine

1.    Stranke će unaprijediti suradnju u pitanjima koja se odnose na sirovine putem bilateralnih dijaloga ili u odgovarajućim plurilateralnim okruženjima ili međunarodnim institucijama na zahtjev bilo koje od stranaka. Ta je suradnja osobito usmjerena na uklanjanje prepreka u trgovini sirovinama, jačanje globalnog okvira za trgovinu sirovinama utemeljenog na pravilima te promicanje transparentnosti na globalnim tržištima sirovina.

2.    Teme za suradnju mogu uključivati, među ostalim:

(a)    pitanja ponude i potražnje, pitanja bilateralne trgovine i ulaganja, kao i pitanja od interesa koja proizlaze iz međunarodne trgovine;


(b)    carinske i necarinske prepreke za sirovinsku robu, povezane usluge i ulaganja;

(c)    regulatorne okvire stranaka i

(d)    najbolje prakse u odnosu na održivi razvoj rudarske industrije, uključujući politiku o mineralima, prostorno planiranje i postupke izdavanja dozvola.

ČLANAK 21.

Intelektualno vlasništvo

1.    Stranke ponovno potvrđuju važnost svojih prava i obveza u pogledu prava intelektualnog vlasništva, uključujući autorsko pravo i srodna prava, žigove, oznake zemljopisnog podrijetla, dizajne i patente te njihovu provedbu u skladu s najvišim međunarodnim standardima kojih se stranke pridržavaju.

2.    Stranke su suglasne razmjenjivati informacije i dijeliti iskustva o pitanjima intelektualnog vlasništva, uključujući:

(a)    ostvarivanje, promicanje, širenje, racionalizaciju, usklađivanje, zaštitu i učinkovitu provedbu prava intelektualnog vlasništva i upravljanje njima;

(b)    sprečavanje kršenja prava intelektualnog vlasništva;


(c)    borbu protiv krivotvorenja i piratstva s pomoću odgovarajućih oblika suradnje i

(d)    funkcioniranje tijela zaduženih za zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva.

3.    Stranke su suglasne razmjenjivati informacije i promicati dijalog o zaštiti genetskih resursa, tradicionalnog znanja i folklora.

ČLANAK 22.

Carina

1.    Stranke unapređuju suradnju u carinskim pitanjima, uključujući olakšavanje trgovine, u cilju daljnjeg pojednostavnjivanja i usklađivanja carinskih postupaka i promicanja zajedničkih aktivnosti u kontekstu odgovarajućih međunarodnih inicijativa.

2.    Ne dovodeći u pitanje ostale oblike suradnje predviđene ovim Sporazumom stranke razmatraju mogućnost sklapanja instrumenata o carinskoj suradnji i uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima.


ČLANAK 23.

Suradnja u poreznim pitanjima

1.    U cilju jačanja i razvoja gospodarskih aktivnosti, uzimajući pritom u obzir potrebu za razvojem odgovarajućega regulatornog okvira, stranke priznaju i obvezuju se provoditi načela dobrog upravljanja u području poreza: transparentnost, razmjenu informacija i pošteno tržišno natjecanje u pogledu oporezivanja.

2.    U tu svrhu stranke će u skladu sa svojim nadležnostima raditi na poboljšanju međunarodne suradnje u području poreza, olakšavanju naplate zakonitih poreznih prihoda i razvoju mjera za učinkovitu provedbu načela dobrog upravljanja navedenih u stavku 1.

ČLANAK 24.

Transparentnost

Stranke prepoznaju važnost transparentnosti i pravičnog postupka u primjeni svojih zakona i propisa povezanih s trgovinom te u tu svrhu ponovno potvrđuju svoje obveze iz sporazuma WTO-a, uključujući članak X. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. i članak III. Općeg sporazuma o trgovini uslugama.


ČLANAK 25.

Trgovina i održivi razvoj

1.    Stranke prepoznaju doprinos cilju održivog razvoja koji se može ostvariti promicanjem uzajamnog podupiranja u trgovinskim politikama te politikama zaštite okoliša i rada te ponovno potvrđuju svoju predanost promicanju globalne i bilateralne trgovine i ulaganja da bi se pridonijelo tom cilju.

2.    Stranke priznaju pravo svake stranke na uspostavu vlastitih razina nacionalne zaštite okoliša i rada te na prilagodbu ili izmjenu vlastitih odgovarajućih zakona i politika u skladu sa svojim obvezama prema međunarodno priznatim standardima i sporazumima.

3.    Stranke uviđaju da je neprimjereno poticati trgovinu ili ulaganja snižavanjem ili ponudom snižavanja razina zaštite zajamčenih nacionalnim zakonima o okolišu ili radu. Stranke prepoznaju da je isto tako neprimjereno koristiti se zakonima, politikama i praksama iz područja okoliša ili rada u svrhu protekcionizma u trgovini.

4.    Stranke razmjenjuju informacije i dijele iskustva o svojim djelovanjima u cilju promicanja usklađenosti i uzajamne potpore među trgovinskim, društvenim i ekološkim ciljevima, među ostalim u područjima kao što su društvena odgovornost poduzećâ, ekološka dobra i usluge, ekološki prihvatljivi proizvodi i tehnologije te sustavi osiguranja održivosti, kao i u drugim aspektima iz glave VIII., te jačaju dijalog i suradnju u pitanjima održivog razvoja koja se mogu pojaviti u kontekstu trgovinskih odnosa.


ČLANAK 26.

Dijalog s civilnim društvom

Stranke potiču dijalog vladinih i nevladinih organizacija kao što su sindikati, poslodavci, poslovna udruženja te gospodarske i industrijske komore u cilju promicanja trgovine i ulaganja u područjima od obostranog interesa.

ČLANAK 27.

Poslovna suradnja

Stranke potiču jačanje veza između poduzeća te unapređuju veze između vlade i poduzeća putem aktivnosti koje uključuju poduzeća, među ostalim u okviru Azijsko-europskog sastanka („ASEM”).

Ta je suradnja osobito usmjerena na poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća.


ČLANAK 28.

Turizam

Uviđajući vrijednost turizma u produbljivanju međusobnog razumijevanja i uvažavanja naroda Unije i Novog Zelanda te gospodarske koristi od rasta turizma, stranke su suglasne surađivati u cilju porasta turizma u oba smjera između Unije i Novog Zelanda.

GLAVA V.

SURADNJA U PODRUČJU PRAVDE, SLOBODE I SIGURNOSTI

ČLANAK 29.

Pravna suradnja

1.    Stranke su suglasne razvijati suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima, posebno u pogledu pregovora o multilateralnim konvencijama o pravosudnoj suradnji u građanskim stvarima, kao i u pogledu ratifikacije i provedbe tih konvencija, a posebno o konvencijama Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu u području međunarodne pravne suradnje i parničnih sporova te zaštite djece.


2.    Kada je riječ o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima, stranke nastavljaju s pružanjem uzajamne pravne pomoći u skladu s odgovarajućim međunarodnim instrumentima.

To može uključivati, prema potrebi, pristupanje odgovarajućim instrumentima UN-a i njihovu provedbu. Isto tako, prema potrebi može uključivati potporu odgovarajućim instrumentima Vijeća Europe te suradnju između odgovarajućih novozelandskih tijela i Eurojusta.

ČLANAK 30.

Suradnja u provedbi zakona

Stranke su suglasne surađivati na razini tijela, agencija i službi za provedbu zakona te pridonositi zaustavljanju i uklanjanju transnacionalnih kaznenih i terorističkih prijetnji koje su zajedničke strankama. Suradnja među tijelima, agencijama i službama za provedbu zakona može biti u obliku uzajamne pomoći u istragama, razmjene istražnih tehnika, zajedničkog obrazovanja i osposobljavanja osoblja za provedbu zakona te bilo koje druge vrste zajedničkih aktivnosti i pomoći koju zajednički odrede stranke.


ČLANAK 31.

Suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije

1.    Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost suradnji u području sprečavanja i suzbijanja transnacionalnog organiziranog, gospodarskog i financijskog kriminala, korupcije, krivotvorenja i nezakonitih transakcija te je ostvaruju u potpunosti poštujući svoje postojeće uzajamne međunarodne obveze u tom području, uključujući obveze u pogledu učinkovite suradnje u povratu imovine ili financijskih sredstava stečenih korupcijom.

2.    Stranke promiču provedbu Konvencije UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminala donesenu 15. studenoga 2000.

3.    Stranke ujedno promiču provedbu Konvencije UN-a protiv korupcije donesenu 31. listopada 2002. uzimajući u obzir načela transparentnosti i sudjelovanja civilnog društva.

ČLANAK 32.

Borba protiv nedopuštenih droga

1.    Stranke u okviru svojih ovlasti i nadležnosti surađuju kako bi osigurale uravnotežen i jedinstven pristup problemu droga.


2.    Stranke surađuju u cilju uklanjanja transnacionalnih kriminalnih mreža uključenih u preprodaju droga među ostalim razmjenom informacija, osposobljavanjem ili dijeljenjem najboljih praksi, uključujući posebne istražne tehnike. Osobito se nastoji suzbiti prodiranje počinitelja kaznenih djela u područje zakonitog gospodarstva.

ČLANAK 33.

Borba protiv kibernetičkog kriminala

1.    Stranke jačaju suradnju u cilju sprečavanja i suzbijanja kriminala visoke tehnologije, mrežnog i elektroničkog kriminala te širenja nezakonitih sadržaja internetom, uključujući teroristički sadržaj i materijale o spolnom zlostavljanju djece, razmjenjujući informacije i praktična iskustva te poštujući svoje nacionalno zakonodavstvo i međunarodne obveze iz područja ljudskih prava.

2.    Stranke razmjenjuju podatke u područjima obrazovanja i osposobljavanja istražitelja mrežnih zločina, istraživanja mrežnih zločina i digitalne forenzične znanosti.

ČLANAK 34.

Borba protiv pranja novca i financiranja terorizma

1.    Stranke ponovno potvrđuju potrebu za suradnjom u sprečavanju uporabe njihovih financijskih sustava za „pranje” prihoda od svih kaznenih djela, uključujući trgovinu drogama i korupciju, te u suzbijanju financiranja terorizma. Ta se suradnja proteže na oduzimanje imovine ili sredstava stečenih kaznenim djelima.


2.    Stranke razmjenjuju odgovarajuće informacije u okviru svojih zakonodavstava i primjenjuju odgovarajuće mjere za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma u skladu sa standardima koje su donijela mjerodavna međunarodna tijela koja djeluju u tom području, kao što je Radna skupina za financijsko djelovanje („FATF”).

ČLANAK 35.

Migracije i azil

1.    Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost suradnji i razmjeni mišljenja u područjima migracija, uključujući nezakonitu imigraciju, trgovanje ljudima, azil, integraciju, mobilnost i razvoj radne snage, vize, sigurnost isprava, biometrijske podatke i upravljanje granicama.

2.    Stranke su suglasne surađivati u sprečavanju i kontroli nezakonite imigracije. U tu svrhu:

(a)    Novi Zeland dužan je ponovno prihvatiti sve svoje državljane koji se nezakonito nalaze na državnom području neke države članice na njezin zahtjev i bez dodatnih formalnosti i

(b)    svaka država članica dužna je ponovno prihvatiti sve svoje državljane koji se nezakonito nalaze na državnom području Novog Zelanda na njegov zahtjev i bez dodatnih formalnosti.

U skladu sa svojim međunarodnim obvezama, uključujući obveze u okviru Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu potpisane 7. prosinca 1944., države članice i Novi Zeland svojim će državljanima izdati odgovarajuće osobne isprave u tu svrhu.


3.    Stranke će, na zahtjev bilo koje od stranaka, istražiti mogućnost sklapanja sporazuma o ponovnom prihvatu između Novog Zelanda i Unije u skladu s člankom 52. stavkom 1. ovog Sporazuma. U tom će se Sporazumu razmotriti odgovarajući mehanizmi za državljane trećih zemalja i osobe bez državljanstva.

ČLANAK 36.

Konzularna zaštita

1.    Novi Zeland suglasan je da diplomatska i konzularna tijela svih zastupljenih država članica mogu ostvarivati konzularnu zaštitu u Novom Zelandu u ime drugih država članica koje nemaju dostupno stalno predstavništvo u Novom Zelandu.

2.    Unija i države članice suglasne su da diplomatska i konzularna tijela Novog Zelanda mogu ostvarivati konzularnu zaštitu u ime treće zemlje i da treće zemlje mogu ostvarivati konzularnu zaštitu u ime Novog Zelanda u Uniji u mjestima u kojima Novi Zeland ili predmetna treća zemlja nema dostupno stalno predstavništvo.

3.    Svrha je stavaka 1. i 2. ukinuti sve zahtjeve za obavijest ili pristanak koji bi se inače mogli primjenjivati.

4.    Stranke su suglasne olakšati dijalog svojih nadležnih tijela o konzularnim poslovima.


ČLANAK 37.

Zaštita osobnih podataka

1.    Stranke su suglasne surađivati u cilju unapređivanja svojeg odnosa nakon Odluke Europske komisije o odgovarajućoj zaštiti osobnih podataka koja postoji u Novom Zelandu te osiguravanja visoke razine zaštite osobnih podataka u skladu s odgovarajućim međunarodnim instrumentima i standardima, uključujući Smjernice o zaštiti privatnosti i prekograničnim tokovima osobnih podataka Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj („OECD”).

2.    Takva suradnja može, među ostalim, uključivati razmjenu informacija i stručnog znanja. Može uključivati i suradnju među regulatornim pandanima u tijelima kao što su Radna skupina OECD-a za sigurnost i privatnost u digitalnom gospodarstvu te Globalna mreža za uspostavu privatnosti.

GLAVA VI.

SURADNJA U PODRUČJU ISTRAŽIVANJA,
INOVACIJA I INFORMACIJSKOG DRUŠTVA

ČLANAK 38.

Istraživanje i inovacije

1.    Stranke su suglasne jačati svoju suradnju u području istraživanja i inovacija.


2.    Stranke potiču, razvijaju i omogućuju aktivnosti suradnje u području istraživanja i inovacija u miroljubive svrhe kako bi se podržao ili nadopunio Sporazum o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između Europske zajednice i vlade Novog Zelanda potpisan u Bruxellesu 16. srpnja 2008.

ČLANAK 39.

Informacijsko društvo

1.    Uviđajući da su informacijske i komunikacijske tehnologije ključni elementi suvremenog života i od iznimne važnosti za gospodarski i socijalni razvoj, stranke su suglasne razmjenjivati mišljenja o svojim politikama u tom području.

2.    Suradnja u tom području može biti usmjerena, među ostalim, na:

(a)    razmjenu mišljenja o različitim aspektima informacijskog društva, posebno o uvođenju brzog širokopojasnog pristupa internetu, politikama i propisima o elektroničkoj komunikaciji, uključujući univerzalne usluge, licenciranje i opća ovlaštenja, zaštitu privatnosti i osobnih podataka, e-upravu i otvorenu upravu, internetsku sigurnost te neovisnost i učinkovitost regulatornih tijela;


(b)    međusobnu povezanost i međudjelovanje istraživačkih mreža te infrastruktura i službi u području računarstva i znanstvenih podataka, među ostalim u regionalnom kontekstu;

(c)    standardizaciju, certifikaciju i širenje novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

(d)    aspekte sigurnosti, povjerenja i privatnosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija i usluga, uključujući promicanje internetske sigurnosti, suzbijanje zlouporabe informacijske tehnologije i svih oblika elektroničkih medija te razmjenu informacija i

(e)    razmjenu mišljenja o mjerama za rješavanje pitanja međunarodne cijene mobilnog roaminga.


GLAVA VII.

SURADNJA U PODRUČJU OBRAZOVANJA, KULTURE

I MEĐULJUDSKIH KONTAKATA

ČLANAK 40.

Obrazovanje i osposobljavanje

1.    Stranke priznaju ključni doprinos obrazovanja i osposobljavanja stvaranju kvalitetnih radnih mjesta i održivom rastu gospodarstava utemeljenih na znanju, posebno odgojem i obrazovanjem građana koji su spremni informirano i djelotvorno sudjelovati u demokratskom životu te su sposobni rješavati probleme i iskorištavati prilike koje se otvaraju u globalno povezanom svijetu 21. stoljeća. Stranke stoga uviđaju da imaju zajednički interes u suradnji u području obrazovanja i osposobljavanja.


2.    U skladu sa svojim zajedničkim interesima i ciljevima politika o obrazovanju stranke se obvezuju zajednički podupirati odgovarajuće aktivnosti suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja. Ta će se suradnja odnositi na sve sektore obrazovanja te može uključivati:

(a)    suradnju na obrazovnoj mobilnosti pojedinaca promicanjem i olakšavanjem razmjene studenata, istraživača, akademskog i administrativnog osoblja u ustanovama tercijarnog obrazovanja te nastavnika;

(b)    zajedničke projekte suradnje među ustanovama obrazovanja i osposobljavanja u Uniji i Novom Zelandu u cilju promicanja razvoja kurikuluma, zajedničkih studijskih programa i diploma te mobilnosti osoblja i studenata;

(c)    institucionalnu suradnju, povezanost i partnerstva u cilju jačanja obrazovnog elementa trokuta znanja te promicanja razmjene iskustava i znanja i

(d)    podršku reformi politike u obliku studija, konferencija, seminara, radnih skupina, utvrđivanja mjerila te razmjene informacija i dobre prakse, posebno u pogledu bolonjskog i kopenhaškog procesa te alata i načela kojima se povećavaju transparentnost i inovacije u području obrazovanja.


ČLANAK 41.

Kulturna, audiovizualna i medijska suradnja

1.    Stranke su suglasne promicati bliskiju suradnju u kulturnom i kreativnom sektoru radi poboljšanja, među ostalim, uzajamnog razumijevanja i poznavanja kultura.

2.    Stranke nastoje poduzeti odgovarajuće mjere kako bi promicale kulturne razmjene i provodile zajedničke inicijative u različitim područjima kulture koristeći se dostupnim instrumentima i okvirima suradnje.

3.    Stranke nastoje poticati mobilnost kulturnih djelatnika, umjetničkih djela i ostalih kulturnih dobara između Novog Zelanda i Europske unije i njezinih država članica.

4.    Stranke su suglasne putem političkog dijaloga istraživati načine na koje se kulturna dobra smještena izvan svojih zemalja podrijetla mogu staviti na raspolaganje zajednicama iz kojih su potekla.

5.    Stranke potiču međukulturni dijalog između organizacija civilnog društva te pojedinaca iz obiju stranaka.


6.    Stranke su suglasne surađivati, osobito s pomoću političkog dijaloga, u okviru odgovarajućih međunarodnih foruma, posebno u okviru Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), u cilju ostvarivanja zajedničkih ciljeva i promicanja kulturne raznolikosti, uključujući provedbom Konvencije UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja.

7.    Stranke potiču, podupiru i olakšavaju razmjene, suradnju i dijalog između institucija i stručnjaka u području medija i audiovizualnih djelatnosti.

ČLANAK 42.

Međuljudski kontakti

Uviđajući vrijednost međuljudskih kontakata i njihov doprinos boljem razumijevanju između Unije i Novog Zelanda stranke su suglasne prema potrebi poticati, jačati i produbljivati takve kontakte. Oni mogu uključivati razmjenu dužnosnika i kratkoročna pripravništva za studente poslijediplomskih studija.


GLAVA VIII.

SURADNJA U PODRUČJU ODRŽIVOG RAZVOJA, ENERGETIKE I PROMETA

ČLANAK 43.

Okoliš i prirodni resursi

1.    Stranke su suglasne surađivati u ekološkim pitanjima, uključujući održivo upravljanje prirodnim resursima. Cilj je takve suradnje promicanje zaštite okoliša i uključivanje pitanja okoliša u odgovarajuće sektore suradnje, među ostalim u međunarodnom i regionalnom kontekstu.

2.    Stranke su suglasne da se suradnja može odvijati u obliku dijaloga, radionica, seminara, konferencija, zajedničkih programa i projekata, razmjene informacija kao što su najbolje prakse te razmjene stručnjaka, među ostalim na bilateralnoj ili multilateralnoj razini. Teme i ciljevi suradnje utvrđuju se zajednički na zahtjev bilo koje stranke.


ČLANAK 44.

Unapređenje i regulacija zdravstva te zaštita zdravlja

1.    Stranke su suglasne poboljšati suradnju u području zdravstva, uključujući u kontekstu globalizacije i demografskih promjena. Dužne su uložiti napore u cilju promicanja suradnje i razmjene informacija i iskustava o:

(a)    zaštiti zdravlja;

(b)    nadzoru zaraznih bolesti (kao što su gripa i izbijanje akutnih bolesti) i drugim aktivnostima u okviru Međunarodnih zdravstvenih propisa (2005.), uključujući mjere pripravnosti za ozbiljne prekogranične prijetnje, posebno planiranje pripravnosti i procjenu rizika;

(c)    suradnji u pogledu standarda te ocjenjivanju sukladnosti radi upravljanja regulacijom i rizikom od proizvoda (uključujući farmaceutske proizvode i medicinske uređaje);

(d)    pitanjima koja se odnose na provedbu Okvirne konvencije o nadzoru nad duhanom Svjetske zdravstvene organizacije („WHO”) i

(e)    pitanjima koja se odnose na provedbu Globalnog kodeksa WHO-a o međunarodnom zapošljavanju zdravstvenog osoblja.


2.    Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost poštovanju, promicanju i učinkovitoj provedbi, prema potrebi, međunarodno priznatih zdravstvenih praksa i standarda.

3.    Oblici suradnje mogu obuhvaćati, među ostalim, posebne programe i projekte, u skladu s uzajamnim dogovorom, kao i dijalog, suradnju i inicijative o temama od zajedničkog interesa na bilateralnoj ili multilateralnoj razini.

ČLANAK 45.

Klimatske promjene

1.    Stranke priznaju da su klimatske promjene globalno i goruće pitanje koje zahtijeva kolektivno djelovanje u skladu s općim ciljem sprečavanja porasta prosječne globalne temperature za više od dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsku razinu. U okviru svojih nadležnosti i ne dovodeći u pitanje rasprave u drugim forumima stranke su suglasne surađivati u područjima od zajedničkog interesa, uključujući sljedeća područja, ali ne ograničavajući se na njih:

(a)    prijelaz na gospodarstva s niskim emisijama stakleničkih plinova nacionalno primjerenim strategijama i mjerama ublažavanja, uključujući strategije za zeleni rast;

(b)    osmišljavanje, provedbu i funkcioniranje tržišnih mehanizama, posebno sustava za trgovanje emisijama ugljika;

(c)    instrumenti financiranja javnog i privatnog sektora za klimatske aktivnosti;


(d)    istraživanja, razvoj i uvođenje tehnologija s niskom emisijom stakleničkih plinova i

(e)    praćenje emisija stakleničkih plinova i analiza njihovih učinaka, uključujući razvoj i provedbu strategija prilagodbe prema potrebi.

2.    Obje su stranke suglasne dodatno surađivati na međunarodnom napretku u tom području, a posebno na napretku u donošenju novog međunarodnog sporazuma za razdoblje nakon 2020. u sklopu Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, kao i na dodatnim zajedničkim inicijativama s pomoću kojih bi se mogao premostiti jaz u ublažavanju klimatskih promjena do 2020.

ČLANAK 46.

Upravljanje rizicima od katastrofa i civilna zaštita

Stranke prepoznaju potrebu za upravljanjem globalnim i nacionalnim rizicima od prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Stranke potvrđuju svoju zajedničku predanost poboljšanju mjera sprečavanja, ublažavanja, pripravnosti, odgovora i oporavka kako bi povećale otpornost svojih društava i infrastrukture te prema potrebi surađivale, na bilateralnoj i multilateralnoj političkoj razini, u cilju poboljšanja ishoda globalnog upravljanja rizicima od katastrofa.


ČLANAK 47.

Energija

Stranke prepoznaju važnost energetskog sektora i ulogu funkcionalnog energetskog tržišta. Stranke priznaju važnost energije za održiv razvoj i gospodarski rast te njezin doprinos ostvarenju međunarodno usuglašenih razvojnih ciljeva, kao i važnost suradnje u cilju rješavanja globalnih ekoloških izazova, posebno klimatskih promjena. Stranke nastoje, u okviru svojih ovlasti, pojačati suradnju u tom području u cilju:

(a)    razvoja politika za povećanje energetske sigurnosti;

(b)    promicanja globalne trgovine energijom i ulaganja u području energetike;

(c)    poboljšanja konkurentnosti;

(d)    poboljšanja funkcioniranja globalnih energetskih tržišta;

(e)    razmjene informacija i iskustava u politici u okviru postojećih multilateralnih energetskih foruma;

(f)    promicanja uporabe obnovljivih izvora energije te razvoja i uvođenja čistih, raznovrsnih i održivih energetskih tehnologija, uključujući energetske tehnologije iz obnovljivih izvora energije i s niskim emisijama;


(g)    postizanja racionalne uporabe energije s doprinosima od dobavljača i potrošača promicanjem energetske učinkovitosti u proizvodnji, prijevozu, distribuciji i krajnjoj uporabi energije;

(h)    provedbe svojih međunarodnih obveza u pogledu racionalizacije i postupnog ukidanja neučinkovitih subvencija za fosilna goriva kojima se potiče rasipna potrošnja i

(i)    razmjene najboljih praksi u istraživanju i proizvodnji energije.

ČLANAK 48.

Promet

1.    Stranke surađuju u svim odgovarajućim područjima prometne politike, uključujući integriranu prometnu politiku, u cilju poboljšanja kretanja robe i putnika, promicanja sigurnosti i zaštite u pomorskom i zračnom prometu te zaštite okoliša i povećanja učinkovitosti svojih prometnih sustava.

2.    Suradnjom i dijalogom između stranaka u tom području trebalo bi se nastojati promicati:

(a)    razmjenu informacija o politikama i praksama stranaka;


(b)    jačanje zrakoplovnih odnosa između Unije i Novog Zelanda u cilju:

i.    poboljšanja pristupa tržištu, mogućnosti ulaganja i liberalizacije klauzula o vlasništvu i nadzoru zrakoplovnih prijevoznika u sporazumima o uslugama u zračnom prometu u skladu s nacionalnim politikama,

ii.    širenja i produbljivanja regulatorne suradnje u području sigurnosti i zaštite zračnog prometa te gospodarskih propisa o industriji zračnog prometa i

iii.    podupiranja regulatorne usklađenosti i uklanjanja prepreka u poslovanju, kao i suradnje u upravljanju zračnim prometom;

(c)    ciljeve neograničenog pristupa međunarodnom pomorskom tržištu i trgovini na temelju poštenog tržišnog natjecanja na komercijalnoj osnovi i

(d)    uzajamno priznavanje vozačkih dozvola za kopnena motorna vozila.

ČLANAK 49.

Poljoprivreda, ruralni razvoj i šumarstvo

1.    Stranke su suglasne poticati suradnju i dijalog u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu.


2.    Mogle bi se razmotriti aktivnosti u područjima koja uključuju, ali nisu ograničena na, poljoprivrednu politiku, politiku ruralnog razvoja, strukture kopnenih sektora i oznake zemljopisnog podrijetla.

3.    Stranke su suglasne surađivati, na nacionalnoj i međunarodnoj razini, na održivom upravljanju šumama i povezanim politikama i propisima, uključujući mjere za borbu protiv nezakonite sječe stabala i povezane trgovine, kao i promicanje dobrog upravljanja šumama.

ČLANAK 50.

Ribarstvo i pomorstvo

1.    Stranke jačaju dijalog i suradnju u pitanjima od zajedničkog interesa u području ribarstva i pomorstva. Stranke nastoje promicati dugoročno očuvanje morskih živih resursa i održivo upravljanje njima, sprečavanje i borbu protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova („ribolov NNN”) te primjenu pristupa upravljanju koji se temelji na ekosustavu.


2.    Stranke mogu surađivati i razmjenjivati informacije o očuvanju morskih živih resursa preko regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom („RFMO-i”) i multilateralnih foruma (UN, Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu). Posebno, stranke surađuju kako bi:

(a)    osigurale, učinkovitim upravljanjem Komisije za ribarstvo zapadnog i središnjeg Tihog oceana i na temelju najboljih dostupnih znanstvenih spoznaja, dugoročno očuvanje i održivu uporabu vrlo migratornih ribljih stokova na području njihova rasprostranjenja u zapadnom i središnjem Tihom oceanu, uključujući potpunim uvažavanjem, u skladu s odgovarajućim konvencijama UN-a i drugim međunarodnim instrumentima, posebnih zahtjeva malih otočnih država i državnih područja u razvoju te osiguravanjem transparentnog postupka donošenja odluka;

(b)    osigurale očuvanje i racionalnu uporabu morskih živih resursa u okviru nadležnosti Komisije za očuvanje antarktičkih morskih živih resursa, uključujući nastojanja da se suzbiju aktivnosti ribolova NNN u području na koje se primjenjuje Konvencija o očuvanju antarktičkih morskih živih resursa;

(c)    osigurale donošenje i provedbu učinkovitih mjera očuvanja stokova i upravljanja njima u području nadležnosti južnopacifičkog RFMO-a i

(d)    olakšale pristupanje RFMO-ima u kojima je jedna stranka članica, a druga pristupnica.

3.    Stranke surađuju na promicanju integriranog pristupa pomorstvu na međunarodnoj razini.


4.    Stranke održavaju redovne dvogodišnje dijaloge na razini viših dužnosnika radi jačanja dijaloga i suradnje, kao i u cilju razmjene informacija i iskustava o ribarstvenoj politici i pomorstvu.

ČLANAK 51.

Zapošljavanje i socijalna pitanja

1.    Stranke su suglasne pojačati suradnju u području zapošljavanja i socijalnih pitanja, uključujući u kontekstu socijalne dimenzije globalizacije i demografskih promjena. Ulažu se napori u promicanje suradnje i razmjenu informacija i iskustva u pogledu zapošljavanja i radnih pitanja. Područja suradnje mogu uključivati politike zapošljavanja, radno pravo, rodna pitanja, nediskriminaciju pri zapošljavanju, socijalnu uključenost, socijalnu sigurnost i politike socijalne zaštite, industrijske odnose, socijalni dijalog, razvoj cjeloživotnih vještina, zapošljavanje mladih, zdravlje i sigurnost na radnome mjestu, društvenu odgovornost poduzećâ i dostojanstven rad.

2.    Stranke ponovno potvrđuju potrebu poticanja procesa globalizacije koji je koristan za sve te promicanja potpunog i produktivnog zapošljavanja i dostojanstvenog rada kao ključnih elemenata održivog razvoja i smanjenja siromaštva. U tom kontekstu stranke se pozivaju na Deklaraciju Međunarodne organizacije rada („ILO”) o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju.

3.    Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost poštovanju, promicanju i učinkovitoj provedbi međunarodno priznatih radnih načela i prava, kako su utvrđena u Deklaraciji ILO-a o temeljnim načelima i pravima na radu.


4.    Oblici suradnje mogu, među ostalim, obuhvaćati posebne programe i projekte, u skladu s uzajamnim dogovorom, kao i dijalog, suradnju i inicijative o temama od zajedničkog interesa na bilateralnoj ili multilateralnoj razini.

GLAVA IX.

INSTITUCIONALNI OKVIR

ČLANAK 52.

Drugi sporazumi ili dogovori

1.    Stranke mogu nadopuniti ovaj Sporazum sklapanjem posebnih sporazuma ili dogovora u bilo kojem području suradnje koje je u okviru područja primjene Sporazuma. Takvi posebni sporazumi i dogovori sklopljeni nakon potpisivanja ovog Sporazuma sastavni su dio ukupnih bilateralnih odnosa kako su uređeni ovim Sporazumom i dio su zajedničkog institucionalnog okvira. Postojeći sporazumi i dogovori između stranaka ne čine dio zajedničkog institucionalnog okvira.

2.    Ni jedna odredba ovog Sporazuma ne utječe na niti dovodi u pitanje tumačenja ili primjene drugih sporazuma između stranaka, uključujući one iz stavka 1. Posebno, odredbama ovog Sporazuma ni na koji se način ne zamjenjuju odredbe o rješavanju sporova ili o raskidu sporazuma iz drugih sporazuma između stranaka niti se na njih utječe.


ČLANAK 53.

Zajednički odbor

1.    Stranke osnivaju Zajednički odbor koji se sastoji od predstavnika stranaka.

2.    Zajednički odbor održava savjetovanja u cilju olakšavanja provedbe i unapređivanja općih ciljeva ovog Sporazuma te očuvanja sveukupne usklađenosti u odnosima između Unije i Novog Zelanda.

3.    Zadaće su Zajedničkog odbora:

(a)    promicanje učinkovite provedbe ovog Sporazuma;

(b)    praćenje razvoja sveobuhvatnog odnosa stranaka;

(c)    traženje, prema potrebi, informacija od odbora ili drugih tijela osnovanih na temelju drugih posebnih sporazuma između stranaka koji čine zajednički institucionalni okvir u skladu s člankom 52. stavkom 1. te razmatranje svih izvješća koja oni podnesu;

(d)    razmjena mišljenja i davanje prijedloga o svim pitanjima od zajedničkog interesa, među ostalim o budućim djelovanjima i raspoloživim sredstvima za njihovo provođenje;

(e)    utvrđivanje prioriteta povezanih s ciljevima ovog Sporazuma;


(f)    iznalaženje primjerenih metoda sprečavanja problema koji mogu nastati u područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom;

(g)    nastojanje da se riješe svi sporovi nastali primjenom ili tumačenjem ovog Sporazuma;

(h)    provjera informacija koje je stranka dostavila u skladu s člankom 54. i

(i)    davanje preporuka i donošenje odluka, prema potrebi, za provedbu posebnih aspekata ovog Sporazuma.

4.    Zajednički odbor djeluje na temelju konsenzusa. Odbor donosi svoj poslovnik. Može osnivati pododbore i radne skupine za rješavanje određenih pitanja.

5.    Zajednički odbor obično se sastaje jednom godišnje, naizmjenično u Uniji i Novom Zelandu, osim ako obje stranke odluče drugačije. Posebni sastanci Zajedničkog odbora održavaju se na zahtjev bilo koje stranke. Zajedničkim odborom supredsjedaju dvije stranke. Odbor se obično sastaje na razini viših dužnosnika.

ČLANAK 54.

Načini provedbe i rješavanje sporova

1.    Stranke poduzimaju sve opće ili posebne mjere koje su potrebne za ispunjavanje njihovih obveza iz ovog Sporazuma.


2.    Ne dovodeći u pitanje postupak opisan u stavcima od 3. do 8. ovog članka, svaki spor povezan s tumačenjem ili primjenom ovog Sporazuma rješava se isključivo savjetovanjem između stranaka u okviru Zajedničkog odbora. Stranke u cilju rješavanja spora Zajedničkom odboru dostavljaju sve bitne informacije koje su potrebne za temeljito ispitivanje problema.

3.    Ponovno potvrđujući svoju snažnu i zajedničku predanost ljudskim pravima i neširenju oružja, stranke su suglasne da ako bilo koja stranka smatra da je druga stranka počinila iznimno tešku i znatnu povredu bilo koje obveze koja je u članku 2. stavku 1. i članku 8. stavku 1. navedena kao ključni element, što predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti te stoga zahtijeva neodloživu reakciju, ta stranka odmah obavješćuje drugu stranku o toj činjenici i odgovarajućoj mjeri / odgovarajućim mjerama koje namjerava poduzeti u okviru ovog Sporazuma. Stranka koja je podnijela obavijest mora obavijestiti Zajednički odbor o potrebi za hitnim savjetovanjem o tom pitanju.

4.    Osim toga, iznimno teška i znatna povreda ključnih elemenata može poslužiti kao osnova za odgovarajuće mjere u okviru zajedničkog institucionalnog okvira kako je navedeno u članku 52. stavku 1.

5.    Zajednički odbor forum je za dijalog i stranke poduzimaju sve što je u njihovoj moći kako bi se pronašlo mirno rješenje u malo vjerojatnom slučaju nastanka situacije opisane u stavku 3. Ako Zajednički odbor ne može pronaći obostrano prihvatljivo rješenje u roku od 15 dana od početka savjetovanja te najkasnije 30 dana od datuma obavijesti iz stavka 3., predmet se upućuje na savjetovanje na ministarskoj razini, koje se održava u dodatnom razdoblju od najviše 15 dana.


6.    Ako se obostrano prihvatljivo rješenje ne pronađe u roku od 15 dana od početka savjetovanja na ministarskoj razini te najkasnije 45 dana od datuma obavijesti, stranka koja je podnijela obavijest može odlučiti poduzeti odgovarajuće mjere u skladu sa stavkom 3. U Uniji bi se odluka o obustavi morala donijeti jednoglasno. U Novom Zelandu bi odluku o obustavi donijela vlada Novog Zelanda u skladu sa svojim zakonima i propisima.

7.    Za potrebe ovog članka „odgovarajuće mjere” znači obustava, djelomična ili u cijelosti, ili raskid ovog Sporazuma ili, ovisno o slučaju, drugog posebnog sporazuma koji je sastavni dio zajedničkog institucionalnog okvira iz članka 52. stavka 1., u skladu s odgovarajućim odredbama tog sporazuma. Odgovarajuće mjere koje stranka poduzima radi djelomične obustave ovog Sporazuma primjenjuju se samo na odredbe iz glava od I. do VIII. Pri odabiru odgovarajućih mjera prednost se mora dati mjerama kojima se najmanje narušavaju odnosi između stranaka. Te mjere, na koje se primjenjuje članak 52. stavak 2., razmjerne su povredi obveza u okviru ovog Sporazuma te su u skladu s međunarodnim pravom.

8.    Stranke neprekidno preispituju razvoj situacije koja je potaknula mjere iz ovog članka. Stranka koja poduzima odgovarajuće mjere povlači ih čim je to opravdano te u svakom slučaju čim prestanu okolnosti koje su uzrokovale njihovu primjenu.


GLAVA X.

ZAVRŠNE ODREDBE

ČLANAK 55.

Definicije

Za potrebe ovog Sporazuma pojam „stranke“ znači Unija ili njezine države članice, ili Unija i njezine države članice, u skladu sa svojim nadležnostima, s jedne strane, i Novi Zeland, s druge strane.

ČLANAK 56.

Otkrivanje informacija

1.    Ni jednom odredbom ovog Sporazuma ne dovode se u pitanje nacionalni zakoni i propisi ili zakoni i propisi Unije o javnom pristupu službenim dokumentima.

2.    Ni jedna odredba ovog Sporazuma ne tumači se u smislu da se njome od bilo koje stranke zahtijeva dostavljanje informacija za čije otkrivanje smatra da je u suprotnosti s njezinim bitnim sigurnosnim interesima.


ČLANAK 57.

Izmjena

Ovaj se Sporazum može izmijeniti pisanim sporazumom između stranaka. Takve izmjene stupaju na snagu na datum ili datume koje dogovore stranke.

ČLANAK 58.

Stupanje na snagu, trajanje i obavješćivanje

1.    Ovaj Sporazum stupa na snagu tridesetog dana nakon datuma na koji su stranke jedna drugu obavijestile o dovršetku svojih pravnih postupaka potrebnih u tu svrhu.

2.    Neovisno o stavku 1., Novi Zeland i Unija mogu do njegova stupanja na snagu privremeno primjenjivati odredbe ovog Sporazuma koje su zajednički odredili. Takva privremena primjena počinje tridesetog dana nakon datuma na koji su Novi Zeland i Unija jedno drugo obavijestili o dovršetku svojih unutarnjih postupaka potrebnih za takvu privremenu primjenu.

3.    Ovaj se Sporazum primjenjuje na neodređeno razdoblje. Bilo koja stranka može uputiti pisanu obavijest drugoj stranci o svojoj namjeri raskidanja ovog Sporazuma. Raskid proizvodi učinke šest mjeseci nakon datuma obavijesti.


4.    Obavijesti u skladu s ovim člankom upućuju se Glavnom tajništvu Vijeća Europske unije i Ministarstvu vanjskih poslova i trgovine Novog Zelanda.

ČLANAK 59.

Teritorijalna primjena

Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na državnim područjima na kojima se primjenjuju Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije i pod uvjetima utvrđenima u tim ugovorima te, s druge strane, na državnom području Novog Zelanda, ali njime nije obuhvaćen Tokelau.

ČLANAK 60.

Vjerodostojni tekstovi

Ovaj je Sporazum sastavljen u po dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan. U slučaju različitosti u tekstovima ovog Sporazuma stranke upućuju predmet Zajedničkom odboru.