15.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 306/28

1.

Uviđa da se Europa nalazi pred velikim društvenim izazovima: naši građani suočeni su s nesigurnom budućnosti, nezaposlenost je još uvijek viša nego što je bila prije financijske i gospodarske krize, posebice u pogledu nezaposlenosti mladih, posljedice klimatskih promjena postaju sve jasnije, stanovništvo stari, a dolazak izbjeglica, tražitelja azila i migranata stavlja lokalne i regionalne vlasti pred nove izazove.

2.

Članovi Odbora primjećuju da se društvo mijenja. Danas su građani zahtjevniji, dok istodobno imaju i više kvalifikacije. To dovodi do toga da sve češće žele sami određivati smjer u kojem se njihov život odvija te da više sudjeluju u rješavanju problema koji su važni za društvo. Istovremeno smo mi, kao predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti, svjesni da se interesi naših građana mogu znatno razlikovati.

3.

Pored toga, društveni izazovi postaju sve kompleksniji: oni se ne mogu svesti pod jedno područje politike, prelaze administrativne granice te ne počinju i ne završavaju s administrativnim mandatima. Oni zahtijevaju direktno djelovanje te dugoročnu viziju i pristup, uključujući promjenu paradigme u pogledu socijalne dimenzije politika EU-a, uključujući EMU-a, kako bi se doprijelo do svih građana i ojačala solidarnost među ljudima i državama članicama.

4.

Isto tako, lokalne i regionalne vlasti ne raspolažu s dovoljno financijskih sredstava za suočavanje s ovim novim i kompleksnim izazovima u društvu koje se brzo mijenja, zbog čega svako djelovanje na tom polju iziskuje objektivnu, pragmatičnu i učinkovitu povezanost različitih razina upravljanja.

5.

Odbor primjećuje ograničenja trenutačnog pristupa i instrumenata politika u pogledu oblikovanja rješenja za današnje društvene izazove. U isto vrijeme, takav razvoj otvara mogućnosti za modernu i inovativnu Europu.

6.

Odbor u socijalnim inovacijama vidi važan instrument, koji uključuje javni, privatni i treći sektor, za suočavanje s društvenim izazovima današnjice te za poboljšanje kvalitete života naših građana. Socijalno inovativni projekti imaju veći utjecaj na društvo i na gospodarstvo u cjelini ako postoji tehnološka podrška jer dovode do boljih rješenja za naše građane.

7.

Odbor se slaže s definicijom socijalnih inovacija kao novih ideja (proizvodi, usluge i modeli) koje istovremeno zadovoljavaju društvene potrebe (djelotvornije od alternativa) i stvaraju nove društvene odnose i partnerstva (1).

8.

Projekti na području socijalnih inovacija mogu predstavljati važan instrument za sve društvene izazove. Na primjer za borbu protiv nezaposlenosti mladih, poticanje brige o starijim osobama i njihove samostalnosti, uključenost osoba koje vrlo otežano pristupaju tržištu rada i revitalizaciju udaljenijih područja, regija koje su suočene s različitim demografskim izazovima i problematičnih gradskih područja.

9.

Među značajke socijalnih inovacija Odbor ubraja: pristup „odozdo prema gore”, traženje rješenja u zajedničkom stvaranju bliskom građanima (2), rješenja po mjeri, novi savezi i suradnja između javnih tijela, poduzeća, znanstvenih i obrazovnih ustanova, organizacija civilnog društva i interesnih skupina građna (3).

10.

Odbor želi istaknuti odbore potrošača kao dobar primjer pristupa „odozdo prema gore”. Odbori potrošača predstavljaju kontaktnu točku s potrošačima koji su upoznati s određenim uslugama. Odbori potrošača prikladni su za prikupljanje povratnih informacija od potrošača (npr. iskustva korisnika), razvoj usluga i proizvoda kao i stvaranje i ispitivanje novih ideja (na osnovi pristupa „odozdo prema gore”). Odbori potrošača promiču uključenost i pružaju potrošačima pravu priliku da se i njihov glas čuje.

11.

Socijalne inovacije za vlasti predstavljaju drugačiji način rada. One pozivaju lokalne i regionalne vlasti na zauzimanje otvorenog stava prema inicijativama i idejama koje dolaze od građana, poduzeća, obrazovnih i znanstvenih ustanova te organizacija civilnog društva. Pri tome je važno biti svjestan da rješenja za brojne trenutne probleme ne mogu pružiti samo vlasti. Otvoreni stav ne znači i pasivan stav. Poticanje socijalnih inovacija od lokalnih vlasti često iziskuje vodstvo i koordinaciju u smislu posredovanja u partnerstvima, povezivanja dionika, stvaranja inovacijskih ekosustava, poticanja dobrih inovacija uz pomoć javnih i lokalnih zajednica, stvaranja fleksibilnih pravnih okvira i osiguravanja razmjene znanja.

12.

Europska komisija s pravom utvrđuje da EU mora ostvariti konkretne rezultate koji zadovoljavaju potrebe i želje naših građana. Ako u razvoju politika i procesa odlučivanja budemo podupirali i olakšavali socijalne inovacije, doći ćemo do boljih rješenja koja uživaju veću potporu.

13.

Potpora građana od ključne je važnosti u vrijeme kada se povjerenje u naše demokratske institucije nalazi pod pritiskom. Socijalne inovacije proizlaze iz lokalnih zajednica i građana: od savjetovanja s građanima tijekom kojih se utvrđuju društvene potrebe, preko oblikovanja rješenja sve do faze njihove provedbe i to uz pomoć postupka uključivanja, razmjene, suodgovornosti, uzajamnosti te stvaranja mreža više dionika. Ovu dimenziju potrebno je povezati s teritorijalnom dimenzijom, koja mora biti što bliža potrebama pojedinaca, obitelji i zajednice.

14.

Pozdravlja činjenicu da Europska komisija prepoznaje značaj socijalnih inovacija, osobito potencijal portala zajednice za socijalne inovacije i godišnjeg europskog natjecanja u socijalnim inovacijama. Odbor želi naglasiti da se socijalne inovacije ne odnose samo na gospodarski rast i stvaranje radnih mjesta. Važno je da se socijalne inovacije prepoznaju i priznaju kao sredstvo koje se može primjenjivati na različitim područjima politika, primjerice u svrhu suzbijanja siromaštva i ekonomske marginalizacije te koje može poboljšati kvalitetu života građana EU-a.

15.

Uspješni projekti na području socijalnih inovacija komplementarnost između, s jedne strane, osnaživanja socijalne uključenosti i solidarnosti i, s druge, stvaranja rasta i radnih mjesta. Odbor stoga ustraje na potrebi uključivanja socijalnih inovacija u lokalne i regionalne strategije razvoja.

16.

Pored toga, socijalne inovacije vode k boljim inovacijama. Tehnološki razvoj odvija se sve brže, trendovi poput digitalizacije i automatizacije u osnovi mijenjaju tržište rada i šire gospodarstvo u gradovima i regijama: dok s jedne strane radna mjesta nestaju zbog automatizacije i robotizacije, s druge strane nastaju nova. Velike količine podataka zadiru u privatnost naših građana, pri čemu ne može svatko pratiti i svladati taj tehnološki razvoj. Socijalne inovacije mogu doprinijeti povećanju otpornosti naših društava. Odbor skreće pozornost na neke od dobrih primjera socijalnih inovacija koje provode lokalne i regionalne vlasti diljem EU-a (4).

17.

Ako se uspješne socijalne inovacije ne razmjenjuju i ostaju lokalne, propuštaju se prilike. Iako su inovacije na početku često lokalne i malog opsega, one mogu biti korisne i primjenjive na sve građane Europe. Kako bi se iskoristio puni potencijal socijalnih inovacija, potrebno je okruženje koje omogućuje njihov rast i širenje.

18.

Na području socijalnih inovacija brojni su primjeri dobrih praksi u kojima se pomaže ženama i maloljetnicima u rizičnim situacijama. Trebalo bi istaknuti značenje tih praksi kako bi se diljem Europe mogle proširiti na građane koji se nalaze u takvim situacijama i koje bi, po potrebi, trebalo financijski podržati putem strukturnih fondova.

19.

Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal takvih inovacija, potrebno je pojednostaviti i smanjiti administrativno opterećenje u okviru kohezijske politike. Trenutna složenost i opseg regulacijskog okvira odvraćaju podnositelje zahtjeva. Odbor je u nekoliko navrata pozivao institucije EU-a na pojednostavljenje zakonodavnog paketa za kohezijsku politiku (5).

20.

Europska kohezijska politika otežava korištenje socijalnih inovacija kao instrumenta. Projekti manjih razmjera, mali i netradicionalni partneri te činjenica da se socijalne inovacije ne postavljaju uvijek kao kriterij kod podnošenja zahtjeva za europske fondove, ograničavaju financiranje projekata socijalnih inovacija sredstvima EU-a.

21.

Stoga svi europski fondovi i programi nisu primjereni za socijalne inovacije. Kao i u slučaju tehnoloških inovacija, socijalnim inovacijama potrebni su prostor za eksperimentiranje te spremnost na prihvaćanje neuspjeha.

22.

Odbor ističe da socijalna ekonomija može uspješno unaprijediti socijalne inovacije. U tom pogledu podsjeća da, s obzirom na svoju utemeljenost na suradnji i građanskom angažmanu pojedinaca koji tvore zajednice, inicijative socijalne ekonomije pridonose jačanju socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije, kao i povećanju razine povjerenja u cijelom EU-u. Stoga je od ključne važnosti podupirati socijalne inovacije i s pomoću oslobađanja potencijala socijalne ekonomije poboljšanjem pristupa njezinih dionika različitim oblicima financiranja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj te na razini EU-a (6).

23.

Odbor uviđa da su inovacije važne kako bi Europska unija svojim građanima omogućila najbolje obrazovanje, dovoljno radnih mjesta, uspješno rješavanje društvenih izazova te zadržavanje blagostanja i kvalitete života na visokoj razini. U tom kontekstu Odbor naglašava značaj inicijative „Unija inovacija” čiji cilj je da EU postane otvoreniji za inovacije, čime bi se dobre ideje mogle brže pretvarati u proizvode i usluge.

24.

Odbor pozdravlja različite napore koje Europska komisija ulaže u promicanje socijalnih inovacija, u područjima kao što su Program EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), modeli ekonomije suradnje, Obzor 2020., platforme za kulturnu osviještenost i programi instrumenata za MSP-ove.

25.

Međutim, Odbor smatra da unatoč tomu što se programom za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) nastoji, među ostalim, smanjiti dugotrajna nezaposlenost te suzbiti siromaštvo i marginalizacija, na europskoj razini još ne postoje mehanizmi kojima bi se na učinkovit način moglo odgovoriti na te učestale probleme.

26.

Unatoč tim naporima, Odbor smatra da strategija Europa 2020. stavlja veliki naglasak na tehnološku stranu inovacija nauštrb socijalnih inovacija. Odbor naglašava da se socijalne i tehnološke inovacije međusobno nadopunjuju te da se upravo poticanjem njihove komplementarnosti mogu ostvariti rezultati koji će imati utjecaj na društvo.

27.

Trenutačni socijalni izazovi su prekogranične prirode i često su za njih nadležne lokalne i regionalne vlasti u Europi. Socijalne inovacije mogu imati važnu ulogu u postizanju socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije. Poželjno je da EU preuzme ulogu pokretača i posrednika te da poveže različite strane.

28.

Odbor poziva Europsku komisiju da u oblikovanju svoje politike u potpunosti uzme u obzir izvedivost na lokalnoj i regionalnoj razini. To je u skladu s provedbom Plana EU-a za gradove, pri čemu Komisija, države članice i gradovi utvrđuju izvedivost politike i zakonodavstva EU-a na lokalnoj razini. To je osobito važno za projekte na području socijalnih inovacija, koji često imaju potporu lokalnih i regionalnih vlasti tijekom cijelog postupka inovacije (pojavljivanje, istraživanje, širenje i evaluacija).

29.

Odbor traži od Europske komisije da socijalne inovacije prepozna i prizna kao instrument za suočavanje s različitim društvenim izazovima te za poboljšanje kvalitete života građana.

30.

Europska komisija trebala bi preuzeti vodeću ulogu u razvoju socijalnih inovacija, razmjene znanja i širenja primjera dobre prakse, npr. tijela socijalne ekonomije trebala bi osigurati usvajanje politika, što obuhvaća integrirane mjere na zdravstvenom, socijalnom i stambenom području te u pogledu aktivnog traženja zaposlenja, za poticanje socijalnih inovacija među različitim razinama upravljanja i podupiranje stvaranja istinske europske zajednice za socijalne inovacije.

31.

Odbor poziva Europsku komisiju da ukloni navedene prepreke i postavi socijalne inovacije kao kriterij prilikom podnošenja zahtjeva za sredstva iz europskih fondova, da fondove i programe otvori netradicionalnim institucijama ili skupinama te da omogući prostor za eksperimente u kojem je prihvatljivo da nisu svi eksperimenti uspješni.

32.

Odbor poziva Europsku komisiju da razvije mehanizam za praćenje i mjerenje učinka razvoja procesa socijalnih inovacija u različitim državama članicama koji bi raspolagao jasnim pokazateljima posebice za socijalno gospodarstvo. Na taj način bi rezultati socijalnih inovacija postali mjerljivi te bi se mogao utvrditi njihov učinak i obznaniti uspješni primjeri i informacije o tome. To bi olakšalo privlačenje financiranja.

33.

U cilju ostvarivanja punog potencijala socijalnih inovacija Odbor želi naglasiti i važnost svoje uloge. Odbor poziva svoje članove da na lokalnoj razini eksperimentiraju sa socijalnim inovacijama te da u to uključe i druge vlasti, poduzeća, znanstvene ustanove i građane, kao i da međusobno razmjenjuju svoja iskustva.

34.

Odbor naglašava važnost socijalnih klauzula u evaluaciji ponuda za javnu nabavu te traži od Europske komisije da utvrdi da ih države članice prenose i provode na ispravan način. Osim toga, poziva na fleksibilnost u postojećim pravilima o državnim potporama u cilju poticanja inovacija. Nadalje, predlaže da se istraži potencijal kapitala sudionika i participativnih inovacija za postojeće programe socijalnih inovacija i socijalnih ulaganja, koji se uglavnom temelje na modelima koje oblikuju ulagači.