9.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 185/29

1.

naglašava da je novi program vještina izvanredno važan za budući razvoj Europe. Gospodarska, socijalna i kulturna ulaganja imaju dugoročne učinke i od velike su važnosti. OR stoga pozdravlja novi program vještina i poziva na poduzimanje svih napora za njegovu brzu i učinkovitu provedbu. Ovdje je riječ o pitanjima od neposrednog značenja za lokalnu i regionalnu razinu u Europi;

2.

ističe da je tržište rada sve fluidnije. Pojedinci moraju biti svestrani i fleksibilni da bi se mogli nositi s neočekivanim promjenama i iskoristiti nove prilike. Povrh specifičnih vještina povezanih s određenim zanimanjem, poslodavci sve više traže „horizontalne” ili „meke” vještine. To je u skladu sa zahtjevima modernog života i društva, pri čemu su kvalificirane, mnogostrane osobe ne samo uspješnije na tržištu rada, već i bolje obaviješteni, angažiraniji građani i pametniji potrošači;

3.

ističe potrebu za mjerama stjecanja kvalifikacija da bi se građanima EU-a s manjkom osnovnih vještina osigurali preduvjeti za aktivno sudjelovanje na tržištu rada i mogućnost da se samostalno uzdržavaju. To je važno i s gledišta pojedinca, ali i društva u cjelini. U Europi se u posljednje vrijeme javljaju nagovještaji socijalnih nemira. To više nego jasno pokazuje da socijalna uključenost mora biti prijeko potreban cilj osnovnih mjera obrazovanja i osposobljavanja kao sredstva za borbu protiv socijalne isključenosti. Aktivno građanstvo, koje sa sobom nosi prihvaćanje demokratskih vrijednosti i svjesno i aktivno zalaganje za poštovanje tih vrijednosti, mora uključivati sve ljude. Stoga je radi integracije važno da se u jamstvu za vještine na primjeren način vodi računa i o migrantima, uključujući tražitelje azila i izbjeglice;

4.

međutim, naglašava da se osnovne vještine moraju poučavati prije svega u ranijim stadijima obrazovanja, a u svakom slučaju u sklopu obveznog školovanja;

5.

smatra da je novi program vještina važna inicijativa za rješavanje problema nedostatka vještina u Europi koji se odnosi na cijeli raspon potrebnih vještina – od osnovnih do složenih te od horizontalnih do sektorskih vještina. Premda je širok raspon vještina važno razvijati od rane dobi, program vještina važan je i za različite kategorije odraslih osoba: osobe koje moraju poboljšati svoju razinu kompetencija kako bi stupile na tržište rada ili zadržale svoje radno mjesto, osobe koje se moraju prekvalificirati za rad u nekom drugom području djelatnosti, osobe koje žele ostvariti prekograničnu mobilnost, kao i osobe kojima je potreban temelj za daljnje obrazovanje i osposobljavanje. Nadalje smatra da je prilikom provođenja mjera za usavršavanje važno osigurati dosljednost i komplementarnost između obrazovanja i osposobljavanja općenito (a posebno strukovnog obrazovanja) i osposobljavanja na radnome mjestu, kao i unutar ta dva područja;

6.

podupire prijedlog Komisije o jamstvu za vještine radi poboljšavanja mogućnosti zapošljavanja i sudjelovanja niskokvalificiranih odraslih osoba u Europi. U ponudi za sudjelovanje u jamstvu za vještine trebaju se iznijeti jasno određeni ciljevi u vezi s razinom vještina ili kvalifikacija koju treba dosegnuti i obveze koje niskokvalificirane osobe moraju ispunjavati. Ponuda bi trebala u obzir uzeti razinu i prirodu vještina za kojima postoji potražnja na tržištu; pored toga, prema potrebi bi se trebale moći iskoristiti već postojeće stručne kvalifikacije. Ta pitanja snažno utječu na lokalna i regionalna tijela vlasti jer su ona nadležna za područja obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja;

7.

smatra da mora postojati jasna povezanost između utvrđivanja postojećih vještina i proizlazećih potreba daljnjeg usavršavanja u obliku personaliziranih planova učenja. Dobro osmišljen i individualan plan učenja trebao bi sadržavati konkretne informacije o pristupu, svrsi i ciljevima obrazovanja za svakog pojedinca;

8.

također smatra da je za uspostavu personaliziranog plana učenja potrebno raspolagati kvalitetnim i učinkovitim uslugama informiranja i profesionalnog usmjeravanja tijekom cijelog života. U okviru tih usluga pružaju se informacije zainteresiranim osobama o mogućnostima učenja prilagođenim njihovim potrebama uz pomoć kojih mogu usvojiti vještine potrebne za uključivanje na tržište rada. One mogu uključivati savjetovanje, studijske posjete, pokusne tečajeve, savjetovanje o mogućnostima financiranja studija i informacije o mogućnostima obrazovanja kao i informacije o pristupu različitim oblicima obrazovanja i obrazovnim ustanovama;

9.

naglašava da uz pomoć tih obrazovnih mjera pojedinac mora steći sposobnosti i vještine koji su mu potrebni da osigura odnosno očuva svoje mjesto u svijetu rada i u društvu. ističe da je također važno sudionicima osigurati mogućnost kombiniranja studija na različitim razinama obrazovnog sustava i u različitim, individualnim obrazovnim okruženjima. Na taj bi se način brzo trebale steći vještine potrebne za tržište rada i sudjelovanje u društvu, što bi posebice trebalo pomoći upravo tražiteljima azila i izbjeglicama pri integraciji. Pritom je primjerice riječ o stjecanju osnovnih jezičnih vještina povezanih s osnovnoškolskim, srednjoškolskim ili višim obrazovanjem. Također bi trebalo pospješiti mogućnosti učenja uz rad;

10.

ističe da bi pojedincima u ciljnim skupinama trebalo omogućiti različite oblike učenja koji su npr. zbog geografskih i socijalnih uvjeta prilagođeni pojedincima u skladu s geografskom lokacijom i vremenskim ograničenjima; osim toga, učenje bi trebalo moći kombinirati s drugim aktivnostima i trebalo bi uzeti u obzir različite individualne načine učenja. Ističe da bi trebalo iskoristiti mogućnosti novih pristupa učenju, uz stručno vodstvo, među kojima su različiti oblici učenja koji se temelje na informatičkoj tehnologiji, kao što je učenje na daljinu (u stvarnom vremenu), integrirano učenje ili ostali oblici otvorenog obrazovanja. Vjerojatno je da će se tehničke mogućnosti u predstojećim godinama brzo razvijati. Izazov predstavlja činjenica da pedagogija mora držati korak s tim razvojem;

11.

upućuje na činjenicu da se u takvu strukturu trebaju aktivno uključiti i skupine u nepovoljnom položaju kod kojih postoji potreba za daljnjim obrazovanjem i koje ne bi samoinicijativno koristile ponuđene obrazovne mogućnosti. Mjere takve vrste trebale bi se prije svega sastojati od kombinacije nacionalnih, odnosno lokalnih/regionalnih instrumenata. Na primjer, lokalne i regionalne vlasti bile bi nadležne za utvrđivanje ciljnih skupina za te mjere te za osvješćivanje i motiviranje tih skupina, pri čemu osobe koje zadovoljavaju uvjete za osposobljavanje dobivaju pristup poticajima utvrđenima na nacionalnoj razini, kao što su financiranje studija, porezne olakšice ili dopust radi obrazovanja. OR naglašava da akteri civilnog društva, kao npr. različite organizacije mladih, mogu igrati važnu ulogu u podizanju svijesti;

12.

slaže se s tvrdnjom iz Komunikacije Komisije da poslodavci ne traže u istoj mjeri od posloprimaca da vladaju vještinama specifičnima za određeno zanimanje, već sve više traže prenosive vještine poput rada u timu, kreativnog razmišljanja i rješavanja problema i vrednuju osobe koje mogu raditi u više različitih područja. Prilikom planiranja i provođenja mjera za obrazovanje i osposobljavanje trebalo bi u obzir uzeti ove nove uvjete. Međutim, smatra da je potrebno razviti posebne sadržaje usmjerene na nove gospodarske sektore kao što su zeleno i plavo gospodarstvo;

13.

poziva na tješnju suradnju koja se temelji na partnerstvu između nacionalne i lokalne razine, poduzeća, posloprimaca i sindikata kao i aktera civilnog društva kako bi se vještine i kvalifikacije koje su stečene putem neformalnog i informalnog učenja mogle bolje iskoristiti. Priznavanje vještina stečenih izvan formalnog obrazovanja može uvelike doprinijeti pokrivanju potrebe za novim vještinama i kvalifikacijama;

14.

vjeruje da bi prilikom oblikovanja jamstva za vještine u obzir trebalo uzeti nacionalne, regionalne i lokalne okolnosti i dostupne resurse (pri čemu su države članice odgovorne za sadržaj i organizaciju sustava obrazovanja i osposobljavanja) te bi istodobno trebalo obratiti pozornost na to da se ulaganja u ljudski kapital smatraju socijalnim ulaganjima. Odbor naglašava da su mogućnosti za sufinanciranje EU-a putem postojećih ili budućih programa financiranja odlučujuće za provedbu jamstva za vještine u državama članicama;

15.

pozdravlja činjenicu da Komisija namjerava uložiti daljnje napore za postizanje konsenzusa o najvažnijim ključnim vještinama kako bi one bile jasno definirane u nacionalnim smjernicama, odražavale se u obrazovanju i kako bi ih istodobno mogle ocjenjivati različite razine odlučivanja na području obrazovanja. O pitanjima o značenju ključnih vještina, čiji je cilj, među ostalim, osposobiti pojedince da odgovore na zahtjeve tržišta rada koji se brzo mijenjaju, potrebno je raspraviti u različitim europskim forumima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. To bi stoga trebalo uključivati bliski dijalog između predstavnika društvenih organizacija, sindikata, obrazovnog sustava, istraživačkog sektora i civilnog društva;

16.

smatra važnim da se lokalne i regionalne vlasti, u svojstvu nositelja obrazovanja i osposobljavanja, kao i ustanove za obrazovanje nastavnika uključe već u fazi razvoja i oblikovanja kako bi se te vještine što prije mogle prenijeti u praksu. Odbor regija upućuje na značenje referentnih okvira za digitalne i poduzetničke kompetencije koje je razvila Komisija kao važan korak u tom razvoju. Stoga predlaže da se razviju odgovarajući referentni okviri za ostale ključne vještine, kao što je financijska pismenost, zajedno s popratnim materijalom za provedbu, ocjenjivanje i vrednovanje;

17.

smatra važnim da Komisija nastavi s organizacijom tematskih tjedana kao i suradnju s organizacijom World Skills. Na taj način potiču se nacionalne, regionalne i lokalne inicijative da putem informativnih dana kao i strukovnih natjecanja i praktičnih aktivnosti promiču strukovno obrazovanje;

18.

pozdravlja mjere EU-a za rješavanje problema nedostatka vještina, koji je često posebno ozbiljan za manja ruralna lokalna i regionalna tijela vlasti. U tom pogledu očekuje provedbu novog prijedloga za Plan za sektorsku suradnju u području vještina kako bi vidio može li taj plan doprinijeti međusektorskoj suradnji za regionalne i lokalne vlasti. Takva međusektorska platforma za suradnju mogla bi biti korisna za lokalna gospodarstva, radnu snagu i javne službe;

19.

podupire namjeru Komisije da države članice potakne na oblikovanje njihovih obrazovnih sustava da im se omogući prelazak s općih obrazovnih programa na ciljne mjere strukovnog obrazovanja;

20.

podupire ideju da se pozovu države članice da novopridošlim migrantima, koji su s pomoću ciljnih mjera brzo stupili na tržište rada, ponude mogućnosti osposobljavanja da se izbjegne njihovo kasnije isključivanje s tržišta rada;

21.

podupire napore Komisije za promicanje šireg opsega višega strukovnog obrazovanja radi poboljšanja razine strukovnog obrazovanja. Takve obrazovne inicijative moraju se oslanjati na čvrsto partnerstvo između davatelja obrazovanja, istraživačkog sektora, gospodarstva kao i lokalnih i regionalnih vlasti;

22.

upućuje na činjenicu da Komisija i u budućnosti mora nastaviti s naporima kako bi osigurala da strukovno obrazovanje i dalje podržava cjeloživotno učenje te omogućava daljnje osposobljavanje na višoj razini kvalifikacija;

23.

podupire prijedlog Komisije da pozove države članice na razvoj sveobuhvatnih nacionalnih strategija za digitalne vještine;

24.

upućuje na činjenicu da je potrebno ispuniti određene preduvjete za visokokvalitetne i inovativne metode podučavanja i načine učenja u pogledu digitalnih sadržaja:

25.

smatra da je digitalizacija prilika za rješavanje različitih obrazovnih izazova. To uključuje:

26.

naglašava da je za učinkovito ulaganje u digitalne vještine potrebno snažno pedagoško vodstvo nastavnika na različitim razinama obrazovanja. Odbor smatra da ulaganje u digitalne vještine u školi može poboljšati privlačnost radnog mjesta za nastavnike, njihov angažman te ih potaknuti na daljnji razvoj njihovih vještina;

27.

upućuje na činjenicu da je potrebno razlikovati osnovna digitalna znanja koja svatko mora steći i specifične digitalne vještine koje se odnose na određena tematska područja i područja strukovnog znanja;

28.

očekuje da će revizija europskoga kvalifikacijskog okvira osigurati da se ažuriranje nacionalnih kvalifikacijskih okvira odvija po potrebi i da se kvaliteta osigurava u standardiziranom obliku. Podsjeća, međutim, da su upravo države članice nadležne za utvrđivanje načela osiguranja kvalitete nacionalnih kvalifikacijskih okvira;

29.

naglašava važnost daljnjih napora za osiguravanje kvalitete između država članica i slaže se s Europskom komisijom da je u suradnji između EU-a i trećih zemalja u pogledu usporedivosti kvalifikacija potreban postupni pristup;

30.

naglašava da većina radnih mjesta i područja prolaze kroz velike promjene, uslijed čega nastaju nova zanimanja, a druga zastarijevaju. Stoga je važno da profili i opisi vještina u budućnosti odražavaju brze promjene na tržištu rada. U tom pogledu potrebno je posvetiti posebnu pozornost značenju ključnih vještina;

31.

upućuje na Rezoluciju Europskog parlamenta (2016.) (1) u kojoj se ističe da je potrebno poduprijeti uključivanje i integraciju izbjeglica, tražitelja azila i osoba koje se nalaze u sličnoj situaciji. Stoga je važno države članice što prije poduprijeti pri osiguravanju pristupa prepoznavanju vještina i kvalifikacija, nastavi jezika, mjerama za stjecanje kvalifikacija i drugim mjerama koje omogućuju uključivanje na tržište rada i u društvo. Također je važno omogućiti brzo priznavanje obrazovanja/kvalifikacija stečenih u zemlji podrijetla;

32.

pozdravlja obećanje Komisije da će u programu vještina posebnu pozornost pridati inovacijama u obrazovanju i očekuje da će to olakšati stjecanje ključnih vještina, koje predstavljaju temeljnu komponentu sustava obrazovanja i osposobljavanja u Europi;

33.

smatra da bi se Komisija trebala zauzeti za daljnji razvoj učenja usmjerenoga na učenika, koje se temelji na aspektima digitaliziranog učenja, koje Odbor navodi u svojemu mišljenju o Komunikaciji Komisije „Otvaranje obrazovanja” (2014.) (2);

34.

ističe da će ostvarivanje novog programa vještina ovisiti o usavršavanju svih nastavnika, a posebno onih koji se bave obrazovanjem odraslih i obučavanjem u okviru zajednice. U okviru provedbenih planova država članica potrebno je na odgovarajući način uzeti u obzir potporu za nastavno osoblje te po mogućnosti organizirati kampanju za podizanje svijesti o elektroničkoj platformi za obrazovanje odraslih u Europi;

35.

dijeli stajalište Komisije da bi države članice trebale poticati osnovno obrazovanje i stručno osposobljavanje nastavnika i drugih sudionika u jamstvu za vještine;

36.

pozdravlja namjeru Komisije da zajedno s različitim dionicima podupre modernizaciju visokog obrazovanja, posebno u pogledu razvoja okvira za procjenu kompetencija. U okviru tih aktivnosti potrebno je uzeti u obzir nacionalne obrazovne okvire država članica, kao i prednosti i izazove na lokalnoj i regionalnoj razini, uključujući različite potrebe lokalnih i regionalnih tržišta rada. U ovom kontekstu ustraje na potrebi da se izvuku pouke iz prethodnih uspjeha i neuspjeha u sklopu sličnih praksi kako bi se osigurala potrebna predanost za postizanje konsenzusa u pogledu promicanja modernizacije visokog obrazovanja;

37.

naglašava da, u pogledu inicijative koju je najavila Komisija o praćenju profesionalne karijere studenata nakon diplome, ta inicijativa ne smije prouzročiti dodatna administrativna opterećenja za nacionalne i regionalne vlasti i visoke škole kao ni opterećenja za studente; uz to, upućuje se na potrebu držanja odredbi o zaštiti podataka. Iz tog razloga je i ideja uporabe poreznih informacija i informacija o socijalnom osiguranju u ove svrhe upitna;

38.

pozdravlja namjeru Komisije da revidira postojeći okvir Europassa. Da bi se osigurala točnost i osuvremenjenost informacija o potražnji i ponudi, revidirani okvir Europassa mora se oslanjati na lokalna i regionalna iskustva. Lokalne i regionalne vlasti stoga mogu korisno pridonijeti informiranosti o vještinama te radu predložene internetske uslužne platforme.