27.6.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 224/167

—

uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja, a posebno cilj br. 7 o pristupu energiji, cilj br. 12 o održivoj potrošnji i proizvodnji te cilj br. 13 o klimatskim promjenama,

—

uzimajući u obzir inicijativu „Održiva energija za sve” (SE4ALL), koju su Ujedinjeni narodi pokrenuli 2011.,

—

uzimajući u obzir inicijativu „Pružanje energije razvoju”, koju je Europska komisija pokrenula 2012. kako bi do 2030. dodatnih 500 milijuna ljudi u zemljama u razvoju imalo pristup održivoj energiji,

—

uzimajući u obzir članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), u kojem se navodi da je smanjenje siromaštva, odnosno dugoročno iskorjenjivanje siromaštva, glavni cilj razvojne politike EU-a,

—

uzimajući u obzir članak 191. UFEU-a i klimatsku politiku EU-a,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju (1), a posebno njezin Prilog I., koji sadrži odredbe o održivoj energiji u geografskim programima, i Prilog II., koji sadrži odredbe o komponenti održive energije u tematskom programu „Globalna javna dobra i izazovi” u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju,

—

uzimajući u obzir relevantne programske dokumente u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju i Europskog razvojnog fonda, uključujući nacionalne okvirne programe koji obuhvaćaju ključne energetske sektore, te godišnje akcijske programe kojima se nacionalni okvirni programi provode;

—

uzimajući u obzir inicijativu „Afrički koridor za čistu energiju”, kojoj je cilj promicati ubrzano uvođenje obnovljivih izvora energije u Africi te smanjiti emisije ugljika i ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima,

—

uzimajući u obzir pregled nacrta relevantnih programskih dokumenata Instrumenta za razvojnu suradnju i Europskog razvojnog fonda prije nego što ih odobre odbori Instrumenta za razvojnu suradnju i Europskog razvojnog fonda,

—

uzimajući u obzir 21. konferenciju stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koja se u prosincu 2015. održala u Parizu, i usvajanje Pariškog sporazuma, prvog univerzalnog i pravno obvezujućeg globalnog klimatskog sporazuma,

—

uzimajući u obzir 22. Konferenciju stranaka (COP 22) Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, koja se od 7. do 18. studenoga 2016. održava u Marakešu,

—

uzimajući u obzir sastanak na visokoj razini o inicijativi za obnovljivu energiju i partnerstvu EU-a i Afričke unije održanom 21. rujna 2016. tijekom zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku, kojem su predsjedali Idriss Déby, predsjednik Afričke unije, Alpha Condé, predsjednik Republike Gvineje, Nkosazana Dlamini-Zuma, predsjednik Komisije Afričke unije, Akinwumi Adesina, predsjednik Afričke razvojne banke, a prisustvovali predstavnici Europske unije Stefano Manservisi, glavni direktor Glavne uprave Komisije za međunarodnu suradnju i razvoj i Felice Zaccheo, zamjenik načelnika odjela C6 za energiju i klimatske promjene te Ségolène Royal, francuska ministrica ekologije, održivog razvoja i energije,

—

uzimajući u obzir izvješće Svjetske komisije za brane od 16. studenoga 2000. naslovljeno „Novi okvir za donošenje odluka”,

—

uzimajući u obzir svoje rezolucije od 27. rujna 2011. o financiranju jačanja infrastrukture brana u zemljama u razvoju (2), od 2. veljače 2012. o razvojnoj suradnji EU-a u korist cilja univerzalnog pristupa energiji do 2030. (3) i od 12. lipnja 2012. o suradnji na području energetske politike s partnerima izvan naših granica: Strateški pristup sigurnoj, održivoj i konkurentnoj opskrbi energijom (4),

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 15/2015 od 6. listopada 2015. naslovljeno „Potpora iz Instrumenta EU-a i AKP-a za energiju obnovljivim izvorima energije u istočnoj Africi”,

—

uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o pristupu energiji u zemljama u razvoju (O-000134/2016 – B8-1809/2016),

—

uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za razvoj,

—

uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.

budući da je održivi pristup cjenovno pristupačnoj, pouzdanoj i sigurnoj energiji ključan za ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba i prava, uključujući pristup čistoj vodi, sanitarijama, sigurnoj sredini, zdravstvenoj skrbi, grijanju i obrazovanju, da je ključan za praktički sve vrste gospodarskih aktivnosti te da je glavni pokretač razvoja; budući da je pristup energiji povezan sa sigurnosnim i geopolitičkim aspektima te budući da energetska pitanja mogu postati uzroci sukoba;

B.

budući da 1,2 milijarde ljudi nema pristup električnoj energiji i da još veći broj ljudi ima nepouzdan pristup; budući da polovica osoba bez pristupa električnoj energiji živi u Africi; budući da taj broj raste jer stanovništvo afričkog kontinenta raste brže nego što se širi pristup energiji;

C.

budući da je u pogledu pristupa električnoj energiji najgore stanje na svijetu u supsaharskoj Africi, no s razvojem energetskog sektora te regije supsaharska će Afrika do 2040. vjerojatno trošiti jednaku količinu električne energije kao 2010. Indija i Latinska Amerika zajedno;

D.

budući da više od 70 % ukupne potrošnje energije u Africi dolazi iz obnovljivih izvora, no to se gotovo sve odnosi na tradicionalne oblike korištenja biomase; budući da i dalje postoje goleme mogućnosti uključivanja drugih izvora energije, posebno solarne energije i energije vjetra;

E.

budući da će demografski trendovi u Africi imati golem utjecaj na zahtjeve u pogledu korištenja tla za proizvodnju usjeva te na potrebu za ogrjevnim drvom;

F.

budući da je globalno krčenje šuma odgovorno za gotovo 20 % svih emisija CO2; budući da se velikim oslanjanjem na tradicionalnu biomasu i neučinkovite štednjake dovode u opasnost šume i grmoviti predjeli u brojnim regijama afričkog kontinenta;

G.

budući da se 2,3 milijarde ljudi za kuhanje tradicionalno koristi biomasom kao što je ugljen, a to često ima ozbiljne negativne posljedice za zdravlje i okoliš; budući da žene snose nerazmjeran dio tereta korištenja takvih materijala, uključujući prikupljanje ogrjevnog drva, što zahtijeva puno vremena i ugrožava njihovu sigurnost; budući da korištenje poboljšanih štednjaka smanjuje vrijeme i napor koji su potrebni za pripremu obroka;

H.

budući da afrički kontinent ima najveći potencijal na svijetu kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, no također najviše zaostaje u elektrifikaciji;

I.

budući da je energetsko siromaštvo najraširenije u ruralnim područjima, no pružanje pristupa energiji u gradskim područjima koja brzo rastu također je izuzetno zahtjevan zadatak s obzirom na geografsko stanje, povezanost i nepostojanje infrastrukture te budući da je u najsiromašnijim afričkim zemljama energija najskuplja;

J.

budući da je od presudne važnosti nastaviti razvijati još uvijek mlada ruralna tržišta električne energije sve dok se ne etabliraju i ne postanu samoodrživa te i dalje podržavati programe usredotočene na obnovljiva, energetski učinkovita, manja i decentralizirana energetska rješenja;

K.

budući da energetsko siromaštvo ima i rodnu odrednicu; budući da su posljedice energetskog siromaštva teže za žene;

L.

budući da je univerzalan cilj održivog razvoja br. 7 jamčenje pristupa cjenovno pristupačnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji za sve do 2030.; budući da su za ispunjavanje klimatskih obveza potrebni snažni i promišljeni napori u području energije te budući da je Afrika stoga suočena s dvostrukim izazovom jer mora drastično povećati pristup svojih građana osnovnim energetskim uslugama i istodobno ispuniti svoje obveze koje proizlaze iz klimatskog sporazuma;

M.

budući da izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš naslovljeno „Globalni trendovi u ulaganjima u obnovljive izvore energije 2016.” upućuje na to da su godišnja ulaganja na svjetskoj razini u nove kapacitete obnovljivih izvora energije 2015. bila više nego dvostruko veća od ulaganja u elektrane na ugljen i plin; budući da su 2015. na tržištu obnovljivih izvora energije dominirale solarna energija iz fotonaponskih ćelija i energija vjetra; budući da je 2015. udio obnovljivih izvora energije u ulaganjima u zemljama u razvoju prvi put bio veći od udjela u razvijenim zemljama;

N.

budući da se u izvješću Svjetske komisije za brane od 16. studenoga 2000. zaključuje da velike brane nisu uspjele proizvesti onoliko električne energije koliko se očekivalo, snabdjeti očekivanom količinom vode i kontrolirati štetu od poplava u mjeri u kojoj se to očekivalo zbog čega je njihov utjecaj na društvo i okoliš bio golem, a nastojanja da se taj utjecaj ublaži bila su u velikoj mjeri neuspješna;

O.

budući da je cilj postizanja univerzalnog pristupa energiji isprepleten s ciljem postizanja klimatske pravde;

P.

budući da klimatska pravda ljudska prava povezuje s razvojem kako bi se ostvario pristup kojemu je u središtu čovjek, pri čemu se štite prava najugroženijih osoba te pravedno i pošteno dijele teret i koristi klimatskih promjena i njihovog utjecaja;

Q.

budući da bi neujednačenost financiranja i prijenosa tehnologije u vezi s klimatskim promjenama mogla poljuljati odlučnost afričkih čelnika da razvijaju obnovljive izvore energije u cilju ostvarivanja plana industrijalizacije tog kontinenta;

R.

budući da se u Pariškom sporazumu naglašava nužnost promicanja univerzalnog pristupa održivoj energiji u zemljama u razvoju, a posebno u Africi, i to jačanjem razvoja obnovljivih izvora energije;

S.

budući da postoje brojni dokazi i širok konsenzus u pogledu toga da su mala, decentralizirana proizvodnja obnovljive energije, lokalne mreže i rješenja izvan mreže često najučinkovitija rješenja, da ona u pravilu stvaraju najveće doprinose općem razvojnom napretku te su najuspješnija u maksimalnom smanjenju ili izbjegavanju negativnih utjecaja na okoliš;

T.

budući da se u Uredbi o Instrumentu za razvojnu suradnju naglašava lokalna proizvodnja obnovljive energije te da bi programi iz Instrumenta za razvojnu suradnju i Europskog razvojnog fonda te energetski projekti trebali biti osmišljeni tako da odražavaju razumijevanje prednosti decentralizirane proizvodnje obnovljive energije;

U.

budući da se razvojna pomoć EU-a u području energije naglo povećala te da bi ti rashodi u razdoblju 2014. – 2020. trebali doseći 3,5 milijardi EUR; budući da je energija ključni element u 30 nacionalnih programa, od kojih je pola namijenjeno afričkim zemljama;

V.

budući da se Instrumentom EU-a i AKP-a za energiju, uspostavljenom u lipnju 2005., teži promicati pristup modernim energetskim uslugama za siromašno stanovništvo u ruralnim i prigradskim sredinama, s velikim naglaskom na supsaharskoj Africi i obnovljivoj energiji; budući da se u povezanom tematskom izvješću Revizorskog suda EU-a br. 15/2015 iznose brojne preporuke Komisiji za stroži odabir projekata, poboljšanje njihova praćenja i povećanje njihovih izgleda za održivost;

W.

budući da je nedavno pokrenuta inicijativa EU-a za financiranje elektrifikacije (ElectriFI) te budući da drugi financijski mehanizmi obuhvaćaju instrumente za kombiniranje bespovratnih sredstava EU-a sa zajmovima ili vlasničkim kapitalom javnih i privatnih financijera (instrumenti za kombinirano financiranje) za različite dijelove svijeta, aktivnosti Europske investicijske banke u području energije u okviru njezina mandata za vanjsko kreditiranje i aktivnosti Infrastrukturnog uzajamnog fonda EU-a i Afrike u sektoru energije;

X.

budući da je za postizanje cilja održivog razvoja br. 7 potreban sve veći doprinos javnih ulaganja; budući da bi se sve odluke o promicanju upotrebe javno-privatnih partnerstava preko mehanizma kombiniranog financiranja u zemljama u razvoju trebale zasnivati na temeljitoj procjeni tih mehanizama i stečenom iskustvu; budući da pod svaku cijenu treba izbjegavati financiranje projekata koji su već komercijalno održivi;

Y.

budući da osposobljavanje specijaliziranih i visokospecijaliziranih lokalnih stručnjaka mora biti prioritet kako bi se u zemljama u razvoju zajamčio pristup energiji te budući da se tome trebaju dodijeliti znatan dio sredstava;

Z.

budući da globalne subvencije za fosilna goriva iznose oko 500 milijardi USD godišnje, uzrokuju povećanje emisija stakleničkih plinova umjesto da ih smanjuju i u pravilu više koriste relativno dobrostojećim osobama, a ne siromašnima; budući da bi te subvencije trebalo postupno ukinuti jer bi na taj način vlade mogle osloboditi znatna sredstva za puno učinkovitije socijalne politike i za proširenje pristupa cjenovno pristupačnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji, pri čemu bi se smanjile nejednakosti i poboljšala kvaliteta života;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.