27.6.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 224/29 |
P8_TA(2016)0436
Ostvarivanje potencijala putničkog prometa vodnim putovima
Rezolucija Europskog parlamenta od 22. studenoga 2016. o ostvarivanju potencijala putničkog prijevoza vodnim putovima (2015/2350(INI))
(2018/C 224/04)
Europski parlament,
— |
uzimajući u obzir izmijenjenu Međunarodnu konvenciju o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS) iz 1974. godine, |
— |
uzimajući u obzir Protokol Međunarodne pomorske organizacije iz 1978. o Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., |
— |
uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom iz 2006., |
— |
uzimajući u obzir 21. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP 21) i 11. konferenciju stranaka koja je služila kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP 11), a koje su održane u Parizu (Francuska) od 30. studenog do 11. prosinca 2015., |
— |
uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije od 28. ožujka 2011. naslovljenu „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144), |
— |
uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. siječnja 2009. pod naslovom „Strateški ciljevi i preporuke za politiku pomorskog prometa EU-a do 2018.” (COM(2009)0008), |
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (1), |
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010. (2), |
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. svibnja 2010. o strateškim ciljevima i preporukama za politiku pomorskog prometa EU-a do 2018. (3), |
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o provedbi Bijele knjige o prometu iz 2011.: razmatranje aktualnog stanja i put naprijed prema održivoj mobilnosti (4), |
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1177/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (5), |
— |
uzimajući u obzir izvješće Komisije od 24. svibnja 2016. o primjeni Uredbe (EU) br. 1177/2010 o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (COM(2016)0274), |
— |
uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. rujna 2013. pod nazivom „Ususret kvalitetnom prijevozu unutarnjim plovnim putovima – NAIADES II” (COM(2013)0623), |
— |
uzimajući u obzir Direktivu 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe (6), |
— |
uzimajući u obzir Direktivu 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (7), |
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1090/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o izmjeni Direktive 2009/42/EZ o statističkim izvještajima u vezi prijevoza robe i putnika morem (8), |
— |
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 98/41/EZ od 18. lipnja 1998. o upisu osoba koje putuju putničkim brodovima koji plove prema lukama ili iz luka država članica Zajednice (9), |
— |
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 3051/95 od 8. prosinca 1995. o sigurnom upravljanju „roll-on/roll-off” putničkih brodova (ro-ro putnički brodovi) (10), |
— |
uzimajući u obzir Direktivu 2012/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o izmjeni Direktive 1999/32/EZ u vezi sa sadržajem sumpora u brodskim gorivima (11), |
— |
uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. listopada 2015. naslovljenu „REFIT – Prilagodba kursa: Provjera prikladnosti zakonodavstva EU-a o sigurnosti putničkih brodova” (COM(2015)0508), |
— |
uzimajući u obzir izvješće Komisije od 31. ožujka 2016. pod naslovom „Evaluacija Direktive 2000/59/EZ o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta u okviru programa za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT)” (COM(2016)0168), |
— |
uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, |
— |
uzimajući u obzir preporuku Odbora za promet i turizam (A8-0306/2016), |
A. |
budući da geografska obilježja Europe, njezine duge obale te brojni otoci i rijeke, nude izvanredne mogućnosti za održiv putnički promet vodnim putovima; |
B. |
budući da putnički promet vodnim putovima u području obalne (kratke pomorske) plovidbe, trajekata za plovidbu unutarnjim plovnim putovima i morem, urbane i periferne mobilnosti, kružnih putovanja i turizma nudi velik potencijal za korištenje dostupnim viškom kapaciteta i u pogledu infrastrukture i plovila te ima ključnu ulogu u povezivanju različitih regija Europske unije, što ga čini važnim faktorom u unapređenju kohezije; budući da se osim toga aktivnostima povezanim s kružnim putovanjima i trajektnim prometom potiče obalni turizam koji je jedna od glavnih pomorskih aktivnosti u Europi; |
C. |
budući da posljednjih godina vlada trend intenzivnijeg razvoja plovila za različite vrste plovidbe kao što su na primjer plovila za plovidbu rijekama i morem koja odgovaraju uvjetima za plovidbu morem, ali su također pogodna za plovidbu plitkim vodama; |
D. |
budući da je tehnološki napredak još jednom pokazao da je promet vodnim putovima alternativa začepljenim cestama koje vode do središta grada; |
E. |
budući da se putnički i teretni promet vodnim putovima suočavaju s različitim problemima i imaju različite potrebe u smislu infrastrukture, ekoloških izazova, operativnih pitanja, sigurnosti i odnosa s lučkim gradovima, iako obama tržišnim segmentima upravlja jedna lučka uprava; |
F. |
budući da će se uvrštenjem putničkih čvorišta na vodnim putovima u europsku politiku o međusobnom povezivanju infrastrukture, koja je već provedena u okviru uredbi (EU) br. 1315/2013 i (EU) br. 1316/2013 o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) i Instrumentu za povezivanje Europe (CEF), ostvariti veća europska dodana vrijednost; |
G. |
budući da su u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), kao komplementarnog instrumenta tradicionalnim bespovratnim sredstvima, dostupni i zajmovi i jamstva za vodne projekte; |
H. |
budući da je promet unutarnjim plovnim putovima prepoznat kao ekološki način prometovanja kojemu je potrebno pružiti posebnu pozornost i potporu te budući da se u Bijeloj knjizi preporuča promicanje prometa morskim i unutarnjim plovnim putovima, čime se povećava udio pomorske plovidbe i plovidbe unutarnjim putovima te povećava sigurnost u prometu; |
I. |
budući da se Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom i prijedlogom Europskog akta o pristupačnosti pružaju čvrste smjernice ne samo za provedbu i, po potrebi, buduću reviziju Uredbe (EU) br. 1177/2010 nego i za donošenje zakonodavstva o pravima putnika u intermodalnom kontekstu, pri čemu bi to zakonodavstvo trebalo uključivati nesmetan pristup za putnike s invaliditetom ili smanjenom mobilnošću; |
J. |
budući da se u sektoru putničkog prometa vodnim putovima, iako se ta vrsta prometa smatra sigurnom, u prošlosti dogodilo nekoliko tragičnih nesreća, uključujući nesreće plovila Estonia, Herald of Free Enterprise, Costa Concordia, Norman Atlantic i UND Adryatik; |
K. |
budući da si je EU u okviru strategije za politiku pomorskog prometa do 2018. zadao cilj da postane svjetski predvodnik u pomorskom istraživanju i inovacijama te brodogradnji jer tako želi poboljšati energetsku učinkovitost brodova i inteligentne sustave upravljanja brodovima, smanjiti utjecaj brodova na okoliš, svesti na minimum rizik od nesreća te pružiti bolju kvalitetu života na moru; |
L. |
budući da turizam u području kružnih putovanja rijekama i putnički promet vodnim putovima koji se odvija na rijekama, kanalima i ostalim unutarnjim plovnim putovima bilježe porast u brojnim područjima europskih rijeka i urbanim čvorištima uz njih; |
M. |
budući da je EU donio niz makrostrategija koje su upravno temeljene na korištenju vodnih puteva, uključujući Dunavsku, Jadransko-jonsku i Baltičku strategiju; |
1. |
smatra da se putničkom prometu vodnim putovima mora pridati više pozornosti u okviru programa prometne politike EU-a i njegovih država članica; stoga smatra da bi svoje napore trebali usmjeriti na stvaranje „jedinstvenog područja za putnički promet vodnim putovima”, na primjer, pojednostavljenjem administrativnog opterećenja koje nastaje uslijed prekograničnog putničkog prijevoza; |
Konkurentnost
2. |
potiče države članice, regionalne i lokalne vlasti i Komisiju da razmisle o putničkom prometu vodnim putovima, a posebno da poboljšaju s njime povezanu infrastrukturu, kako u osnovnoj tako i u sveobuhvatnoj mreži, u okviru transeuropske prometne mreže i Instrumenta za povezivanje Europe jačanjem njezine povezanosti s, među ostalim, željezničkom infrastrukturom u unutrašnjosti, uključujući osiguravanje infrastrukture i informacija kako bi se zadovoljilo potrebe svih putnika u vezi s mobilnošću; |
3. |
potiče razvoj pomorskih autocesta, uključujući i u trećim zemljama, kojim se promiče učinkovit multimodalni prijevoz, olakšava integriranje te vrste prijevoza s drugim prometnim mrežama i vrstama prijevoza, otklanjaju uska grla u infrastrukturi ključnih mreža te osiguravaju teritorijalni kontinuitet i integracija; |
4. |
naglašava da je potrebno ukloniti uska grla u vezama između proširenog zapadnoeuropskog sustava unutarnjih vodnih putova i postojećeg istočnoeuropskog sustava, koji je pretrpio znatne štete te je ponegdje i potpuno uništen; |
5. |
poziva Komisiju da objavi godišnji pregled projekata iz područja putničkog prometa vodnim putovima koje sufinancira EU u okviru kohezijskog i strukturnog fonda, regionalnih fondova, fondova za programe Interreg i Obzor 2020., fondova za Instrument za povezivanje Europe i Transeuropsku prometnu mrežu te Europskog fonda za strateška ulaganja; |
6. |
poziva Komisiju da objavi sažeto izvješće o provedbi strategija EU-a u pogledu putničkog prometa vodnim putevima; |
7. |
ističe da europski statistički podaci imaju ključnu ulogu u razradi planova i politika za sektor putničkog prometa vodnim putovima, posebno u pogledu broja prekograničnih pomorskih usluga i usluga na unutarnjim vodnim putovima koje se pružaju na trajektima i brodovima za kružna putovanja, s obzirom na to da postoje područja u kojima se prijevoz između različitih lokacija može odvijati samo vodnim putom; poziva Eurostat da u svoje statističke podatke o putnicima na pomorskim kružnim putovanjima uključi i posjete putnika lukama pristanka, odnosno broj putnika koji se ukrcavaju na brod ili iskrcavaju s njega u svakoj tranzitnoj luci, a ne samo broj putnika na kružnim putovanjima godišnje (ukupni promet); uključivanjem tih brojaka dobili bismo realističniju sliku dodane vrijednosti sektora kružnih putovanja i putničkog prometa vodnim putovima općenito; |
8. |
poziva Komisiju da razvije sustav za harmonizirano prikupljanje statističkih podataka o nesrećama i nezgodama plovila unutarnje plovidbe, uključujući prekogranični promet; |
9. |
vjeruje da bi uvrštenje putničkog prometa vodnim putovima u gradske mreže javnog prijevoza moglo znatno unaprijediti učinkovitost u pogledu mobilnosti, zaštitu okoliša, kvalitetu života, cjenovnu prihvatljivost, rasterećenje kopnenih prometnih mreža i udobnost u gradovima; poziva Komisiju da u potpunosti podrži ulaganja u kvalitetnu infrastrukturu u unutrašnjosti kojom se može doprinijeti smanjenju gužvi u lokalnom prometu i zajamčiti da neće biti negativnih posljedica za lokalno stanovništvo; poziva Komisiju da sastavi popis primjera najbolje prakse u tom području; |
10. |
poziva države članice na promicanje i pružanje potpore lokalnim inicijativama usmjerenima na aktiviranje prometa unutarnjim plovnim putovima kao načina za opskrbu aglomeracija, između ostalog razvojem distribucijskih centara u riječnim lukama i razvojem putničkog prometa, u prvom redu kako bi se predmetna područja učinila atraktivnijima za turiste; |
11. |
naglašava da bi putnički promet vodnim putovima trebalo bolje uvrstiti u sustave za davanje informacija, rezervaciju i izdavanje karata kako bi se poboljšala kvaliteta javnih usluga te dodatno razvio sektor turizma, posebice u udaljenim i izoliranim područjima; naglašava da je prijevoznike u putničkom prometu vodnim putovima potrebno uzeti u obzir pri radu na integriranom europskom sustavu za izdavanje karata; |
12. |
potiče Europsku komisiju da financira bolje organizirane i učinkovitije projekte za usluge integriranog prijevoza, omogućavajući: postupno smanjenje potrošnje energije; reorganizaciju voznih redova raznih javnih i privatnih zračnih, pomorskih i kopnenih prijevoznika u cilju intermodalnog i učinkovitog upravljanja putničkim prometom; konsolidaciju prijevoznih karata koje izdaju javni i privatni prijevoznici u jedinstvenu kartu dostupnu uz korištenje digitalne aplikacije; |
13. |
ističe da bi, gdje je to moguće, trebalo promicati prakse u okviru kojih se na teretnim plovilima također pružaju usluge putničkog prijevoza i obrnuto, kao što je na primjer slučaj s trajektima, jer bi se na taj način ostvarila veća stopa popunjenosti plovila i veća financijska učinkovitost te bi se smanjile gužve na cestama; |
14. |
pozdravlja napore u sektoru putničkog prometa vodnim putovima u pogledu prelaska na čišće, energetski učinkovitije brodove s nižim emisijama, razvijene u sklopu europskog okvira za zeleniji promet vodnim putovima; vjeruje da će to dovesti do jeftinijih, održivijih, atraktivnijih i ekonomski konkurentnijih rješenja koja će taj sektor općenito učiniti „jeftinijim, čišćim i zelenijim”; |
15. |
napominje da različiti izazovi s kojima se susreću glavne obalne zone u EU-u zahtijevaju različite mjere (veći broj usluga trajektnog prijevoza na Sjevernom moru, modernizacija trajekata i primjena tehnologije na trajektima na Sredozemnom moru itd.); |
16. |
uvjeren je da industrija izgradnje putničkih brodova EU-a mora ostati glavni konkurentni igrač, da se mora aktivnije poticati, uz istovremeno smanjenje ekološkog otiska poticanjem istraživanja i inovacija u toj industriji; |
Ekološka održivost
17. |
poziva Komisiju da uvrsti putnički promet vodnim putovima u svoju strategiju te da poduzme mjere kako bi se smanjile emisije CO2 u skladu s dogovorima ostvarenima na konferenciji COP 21 čime bi se vanjski troškovi sveli na minimum; |
18. |
potiče Komisiju i države članice da u cilju smanjenja onečišćenja zraka poboljšaju ekološke standarde po uzoru na standarde iz baltičkih zemalja koji se odnose na granične vrijednosti emisija sumpora, kvalitetu goriva te motore koji su učinkovitiji u potrošnji goriva; |
19. |
naglašava da su za dekarbonizaciju prometa potrebni znatni napori i napredak u području istraživanja i razvoja; podupire Komisiju u promicanju ukapljenog prirodnog plina, alternativnih nefosilnih goriva, elektroničkih i hibridnih sustava utemeljenih na obnovljivim izvorima te energije sunca i vjetra za morska plovila i potiče je da istraživanja i inovacije oblikuje tako da se poseban naglasak stavi na njihovu praktičnost za sektor putničkog prometa vodnim putovima; |
20. |
podsjeća da sukladno Direktivi 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, morske luke u okviru osnovne mreže TEN-T moraju osigurati skladišta za ukapljeni prirodni plin za plovila i morske brodove do 2025., a luke u unutrašnjosti trebaju to učiniti do 2030.; |
21. |
poziva Komisiju da potiče politike energetske samodostatnosti s pomoću solarnih sustava postavljenih na zgrade lučkih terminala i pohrane energije proizvedene tijekom dana radi njezina korištenja noću; |
22. |
naglašava da je sektor trajektnog prijevoza važan sastavni element tržišta pomorskog prometa na kraćim relacijama te je stoga ključan za očuvanje njegove dinamičnosti i konkurentnosti, uz istovremeno poboljšavanje njegove ekološke i energetske učinkovitosti; |
23. |
pozdravlja inicijativu Komisije u okviru programa za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT) o lučkim uređajima za prihvat kao priliku za prilagodbu važeće direktive međunarodnom razvoju događaja te podupire i potiče njezine planove za izradu novog zakonodavstva u okviru redovnog zakonodavnog postupka; ističe da to ne bi trebalo spriječiti države članice da pokrenu održivije inicijative, uključujući dobre sustave informiranja o upravljanju otpadom i nadzora nad njime, i na brodovima i u lukama; |
Sigurnost i zaštita
24. |
naglašava da su sprečavanje onečišćenja i nesreća presudni aspekti uloge Europske agencije za pomorsku sigurnost u poboljšanju sigurnosti trajekata za prekogranični pomorski promet i brodova za kružna putovanja, kao i za osiguravanje zaštite potrošača; |
25. |
podsjeća na to da osoblje na trajektima i brodovima za kružna putovanja mora biti osposobljeno za učinkovito pružanje pomoći putnicima u slučaju nužde; |
26. |
pozdravlja prijedlog direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi koji je predstavila Komisija, a kojim se utvrđuju usklađeni standardi za kvalifikacije članova posade i zapovjednika brodova kako bi se poboljšala mobilnost radne snage u unutarnjoj plovidbi; |
27. |
naglašava da bi, kada je riječ o daljnjem razvoju informacijskih sustava kao što su konvencionalni radar, SafeSeaNet, Galileo i riječni informacijski servisi, naglasak trebao biti na poboljšanju sigurnosti, zaštite i interoperabilnosti te potiče države članice da uvedu obvezu korištenja riječnim informacijskim servisima; |
28. |
poziva nadležne vlasti da, u cilju poboljšanja sigurnosti, predlože jasan okvir za dodjelu odgovornosti i troškova te da se pozabave pitanjima dodatnog osposobljavanja, podučavanja i usmjeravanja osoblja, a posebno pitanjem prihvaćanja osposobljavanja u sklopu kojeg se koriste odobreni simulatori kao dio programa osposobljavanja unutar okvira propisa Međunarodne pomorske organizacije i Međunarodne organizacije rada; smatra da se s pomoću kvalificiranog osoblja na najbolji način može podići kvaliteta i sigurnost usluga; |
29. |
pozdravlja nove zakonodavne prijedloge Komisije kojima se nastoje pojednostaviti i poboljšati zajednička pravila o sigurnosti putničkih brodova u vodama EU-a kako bi se poboljšala sigurnost i konkurentnost pojašnjavanjem i pojednostavljenjem pravila te njihovim usklađivanjem s pravnim i tehnološkim novostima; |
30. |
priznaje da bi, s obzirom na to da postoji sve veća zabrinutost u vezi sa sigurnošću, mogle biti potrebne dodatne mjere kojima se u obzir uzimaju posebne značajke trajektnog prometa i operacija u lukama, kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje dnevnih trajektnih linija; |
31. |
ističe da velik broj rijeka čini granice i potiče nadležne vlasti da osiguraju suradnju te dobro integrirane i učinkovite sustave sigurnosti, zaštite i reagiranja u hitnim situacijama, koji su funkcionalni s obje strane granice; |
32. |
ističe da niz zatvorenih mora, kao na primjer Baltičko i Jadransko more, dijeli više zemalja članica, ali i zemlje nečlanice Europske unije, te stoga potiče nadležne vlasti da osiguraju učinkovit sustav sigurnosti i zaštite, a pogotovo reagiranja u hitnim situacijama; |
33. |
ističe da se zakonodavstvo EU-a i država članica mora primjenjivati kada se međunarodni trajekti za pomorski promet nalaze u teritorijalnim vodama EU-a; |
Kvaliteta i dostupnost usluga
34. |
potiče Komisiju da načela iz Uredbe (EU) br. 1177/2010 uvrsti u svoj prijedlog o intermodalnim putničkim pravima, uključujući aspekte koji se odnose na nesmetan pristup za osobe s invaliditetom ili smanjenom mobilnošću te da u njemu također uzme u obzir posebne potrebe starijih osoba i obitelji koje putuju s djecom; potiče Komisiju da predstavi godišnje statističke podatke o broju putnika s invaliditetom ili smanjenom mobilnošću; |
35. |
ističe važnost sektora putničkog prometa vodnim putovima u razvijanju održivog turizma i rješavanju pitanja sezonske naravi turizma, posebno u udaljenim i rubnim regijama Unije kao što su priobalne, otočne, jezerske i ruralne regije; nadalje, smatra da bi mala i srednja poduzeća trebala biti središnja točka za promicanje usluga turizma; poziva Komisiju, države članice te lokalna i regionalna tijela da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste mogućnosti financiranja koje EU nudi malim i srednjim poduzećima, uključujući subvencije za lokalne zajednice u gore spomenutim rubnim regijama; |
36. |
ističe velik potencijal koji leži u uspostavi odgovarajućih veza između unutarnjih plovnih putova i europske mreže biciklističkih ruta u pogledu povećanja turističke atraktivnosti brojnih regija EU-a; naglašava da je potrebno uzeti u obzir potrebe osoba koje putuju u okviru putničkog prometa vodnim putovima s biciklima; |
37. |
smatra da je turizam u obalnim regijama i na otocima nedovoljno razvijen zbog nedostatka povezanosti; smatra da bi Komisija trebala voditi računa o tome da u tim područjima postoji veća potražnja za kvalitetnim uslugama prijevoza; |
38. |
smatra da je sektor putničkog prometa vodnim putevima važan i u područjima gdje trenutačno nema ekonomske opravdanosti kao što su slabije naseljeni udaljeni otoci; |
39. |
podsjeća na to da su neke trajektne linije od iznimne važnosti za povezivanje najudaljenijih regija s kopnom te s područjima u kojima se ostvaruje gospodarski i industrijski rast, odnosno da su ključne za teritorijalnu, socijalnu i gospodarsku koheziju u pravom smislu riječi, te da stoga doprinose europskoj koheziji i integraciji; |
40. |
ističe da bi trebalo promicati okvir za osiguravanje veza s otocima te otočnim i udaljenim regijama, uz mjere kojima bi se omogućila bolja kvaliteta trajekata i prikladni terminali; |
41. |
ističe da, s obzirom na javni prijevoz u velikim aglomeracijama, uvrštenje putničkog prometa vodnim putovima u multimodalni okvir mobilnosti krije velik potencijal te da je ono poželjno i za osobe koje svakodnevno putuju i za turiste; u tom pogledu smatra da su potrebni daljnji napori za razvijanje mobilnosti kao usluge uvođenjem integriranog sustava za izdavanje karata u cilju povećanja pouzdanosti, udobnosti, točnosti i učestalosti, za smanjenje pritiska na logističke lance te za ostvarenje bržeg ukrcaja kako bi se privuklo putnike; |
42. |
naglašava da je za održavanje visoke razine kvalitete usluga, i u interesu pomorske sigurnosti, ključno razvijanje znanja i vještina u pomorskom sektoru EU-a; |
o
o o
43. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji. |
(1) SL L 348, 20.12.2013., str. 1.
(2) SL L 348, 20.12.2013., str. 129.
(3) SL C 81 E, 15.3.2011., str. 10.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0310.
(5) SL L 334, 17.12.2010., str. 1.
(6) SL L 389, 30.12.2006., str. 1.
(7) SL L 163, 25.6.2009., str. 1.
(8) SL L 325, 9.12.2010., str. 1.
(9) SL L 188, 2.7.1998., str. 35.
(10) SL L 320, 30.12.1995., str. 14.
(11) SL L 327, 27.11.2012., str. 1.