27.6.2018

Službeni list Europske unije

C 224/29

P8_TA(2016)0436

Ostvarivanje potencijala putničkog prometa vodnim putovima

Rezolucija Europskog parlamenta od 22. studenoga 2016. o ostvarivanju potencijala putničkog prijevoza vodnim putovima (2015/2350(INI))

(2018/C 224/04)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir izmijenjenu Međunarodnu konvenciju o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS) iz 1974. godine,

—	uzimajući u obzir Protokol Međunarodne pomorske organizacije iz 1978. o Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973.,

—	uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom iz 2006.,

—	uzimajući u obzir 21. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP 21) i 11. konferenciju stranaka koja je služila kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP 11), a koje su održane u Parizu (Francuska) od 30. studenog do 11. prosinca 2015.,

—	uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije od 28. ožujka 2011. naslovljenu „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. siječnja 2009. pod naslovom „Strateški ciljevi i preporuke za politiku pomorskog prometa EU-a do 2018.” (COM(2009)0008),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (1),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010. (2),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. svibnja 2010. o strateškim ciljevima i preporukama za politiku pomorskog prometa EU-a do 2018. (3),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o provedbi Bijele knjige o prometu iz 2011.: razmatranje aktualnog stanja i put naprijed prema održivoj mobilnosti (4),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1177/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (5),

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije od 24. svibnja 2016. o primjeni Uredbe (EU) br. 1177/2010 o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (COM(2016)0274),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. rujna 2013. pod nazivom „Ususret kvalitetnom prijevozu unutarnjim plovnim putovima – NAIADES II” (COM(2013)0623),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe (6),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (7),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1090/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o izmjeni Direktive 2009/42/EZ o statističkim izvještajima u vezi prijevoza robe i putnika morem (8),

—	uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 98/41/EZ od 18. lipnja 1998. o upisu osoba koje putuju putničkim brodovima koji plove prema lukama ili iz luka država članica Zajednice (9),

—	uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 3051/95 od 8. prosinca 1995. o sigurnom upravljanju „roll-on/roll-off” putničkih brodova (ro-ro putnički brodovi) (10),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2012/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o izmjeni Direktive 1999/32/EZ u vezi sa sadržajem sumpora u brodskim gorivima (11),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. listopada 2015. naslovljenu „REFIT – Prilagodba kursa: Provjera prikladnosti zakonodavstva EU-a o sigurnosti putničkih brodova” (COM(2015)0508),

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije od 31. ožujka 2016. pod naslovom „Evaluacija Direktive 2000/59/EZ o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta u okviru programa za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT)” (COM(2016)0168),

—	uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku Odbora za promet i turizam (A8-0306/2016),

A.	budući da geografska obilježja Europe, njezine duge obale te brojni otoci i rijeke, nude izvanredne mogućnosti za održiv putnički promet vodnim putovima;

budući da putnički promet vodnim putovima u području obalne (kratke pomorske) plovidbe, trajekata za plovidbu unutarnjim plovnim putovima i morem, urbane i periferne mobilnosti, kružnih putovanja i turizma nudi velik potencijal za korištenje dostupnim viškom kapaciteta i u pogledu infrastrukture i plovila te ima ključnu ulogu u povezivanju različitih regija Europske unije, što ga čini važnim faktorom u unapređenju kohezije; budući da se osim toga aktivnostima povezanim s kružnim putovanjima i trajektnim prometom potiče obalni turizam koji je jedna od glavnih pomorskih aktivnosti u Europi;

C.	budući da posljednjih godina vlada trend intenzivnijeg razvoja plovila za različite vrste plovidbe kao što su na primjer plovila za plovidbu rijekama i morem koja odgovaraju uvjetima za plovidbu morem, ali su također pogodna za plovidbu plitkim vodama;

D.	budući da je tehnološki napredak još jednom pokazao da je promet vodnim putovima alternativa začepljenim cestama koje vode do središta grada;

E.	budući da se putnički i teretni promet vodnim putovima suočavaju s različitim problemima i imaju različite potrebe u smislu infrastrukture, ekoloških izazova, operativnih pitanja, sigurnosti i odnosa s lučkim gradovima, iako obama tržišnim segmentima upravlja jedna lučka uprava;

budući da će se uvrštenjem putničkih čvorišta na vodnim putovima u europsku politiku o međusobnom povezivanju infrastrukture, koja je već provedena u okviru uredbi (EU) br. 1315/2013 i (EU) br. 1316/2013 o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) i Instrumentu za povezivanje Europe (CEF), ostvariti veća europska dodana vrijednost;

G.	budući da su u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), kao komplementarnog instrumenta tradicionalnim bespovratnim sredstvima, dostupni i zajmovi i jamstva za vodne projekte;

budući da je promet unutarnjim plovnim putovima prepoznat kao ekološki način prometovanja kojemu je potrebno pružiti posebnu pozornost i potporu te budući da se u Bijeloj knjizi preporuča promicanje prometa morskim i unutarnjim plovnim putovima, čime se povećava udio pomorske plovidbe i plovidbe unutarnjim putovima te povećava sigurnost u prometu;

budući da se Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom i prijedlogom Europskog akta o pristupačnosti pružaju čvrste smjernice ne samo za provedbu i, po potrebi, buduću reviziju Uredbe (EU) br. 1177/2010 nego i za donošenje zakonodavstva o pravima putnika u intermodalnom kontekstu, pri čemu bi to zakonodavstvo trebalo uključivati nesmetan pristup za putnike s invaliditetom ili smanjenom mobilnošću;

J.	budući da se u sektoru putničkog prometa vodnim putovima, iako se ta vrsta prometa smatra sigurnom, u prošlosti dogodilo nekoliko tragičnih nesreća, uključujući nesreće plovila Estonia, Herald of Free Enterprise, Costa Concordia, Norman Atlantic i UND Adryatik;

budući da si je EU u okviru strategije za politiku pomorskog prometa do 2018. zadao cilj da postane svjetski predvodnik u pomorskom istraživanju i inovacijama te brodogradnji jer tako želi poboljšati energetsku učinkovitost brodova i inteligentne sustave upravljanja brodovima, smanjiti utjecaj brodova na okoliš, svesti na minimum rizik od nesreća te pružiti bolju kvalitetu života na moru;

L.	budući da turizam u području kružnih putovanja rijekama i putnički promet vodnim putovima koji se odvija na rijekama, kanalima i ostalim unutarnjim plovnim putovima bilježe porast u brojnim područjima europskih rijeka i urbanim čvorištima uz njih;

M.	budući da je EU donio niz makrostrategija koje su upravno temeljene na korištenju vodnih puteva, uključujući Dunavsku, Jadransko-jonsku i Baltičku strategiju;

smatra da se putničkom prometu vodnim putovima mora pridati više pozornosti u okviru programa prometne politike EU-a i njegovih država članica; stoga smatra da bi svoje napore trebali usmjeriti na stvaranje „jedinstvenog područja za putnički promet vodnim putovima”, na primjer, pojednostavljenjem administrativnog opterećenja koje nastaje uslijed prekograničnog putničkog prijevoza;

Konkurentnost

potiče države članice, regionalne i lokalne vlasti i Komisiju da razmisle o putničkom prometu vodnim putovima, a posebno da poboljšaju s njime povezanu infrastrukturu, kako u osnovnoj tako i u sveobuhvatnoj mreži, u okviru transeuropske prometne mreže i Instrumenta za povezivanje Europe jačanjem njezine povezanosti s, među ostalim, željezničkom infrastrukturom u unutrašnjosti, uključujući osiguravanje infrastrukture i informacija kako bi se zadovoljilo potrebe svih putnika u vezi s mobilnošću;

potiče razvoj pomorskih autocesta, uključujući i u trećim zemljama, kojim se promiče učinkovit multimodalni prijevoz, olakšava integriranje te vrste prijevoza s drugim prometnim mrežama i vrstama prijevoza, otklanjaju uska grla u infrastrukturi ključnih mreža te osiguravaju teritorijalni kontinuitet i integracija;

naglašava da je potrebno ukloniti uska grla u vezama između proširenog zapadnoeuropskog sustava unutarnjih vodnih putova i postojećeg istočnoeuropskog sustava, koji je pretrpio znatne štete te je ponegdje i potpuno uništen;

poziva Komisiju da objavi godišnji pregled projekata iz područja putničkog prometa vodnim putovima koje sufinancira EU u okviru kohezijskog i strukturnog fonda, regionalnih fondova, fondova za programe Interreg i Obzor 2020., fondova za Instrument za povezivanje Europe i Transeuropsku prometnu mrežu te Europskog fonda za strateška ulaganja;

poziva Komisiju da objavi sažeto izvješće o provedbi strategija EU-a u pogledu putničkog prometa vodnim putevima;

ističe da europski statistički podaci imaju ključnu ulogu u razradi planova i politika za sektor putničkog prometa vodnim putovima, posebno u pogledu broja prekograničnih pomorskih usluga i usluga na unutarnjim vodnim putovima koje se pružaju na trajektima i brodovima za kružna putovanja, s obzirom na to da postoje područja u kojima se prijevoz između različitih lokacija može odvijati samo vodnim putom; poziva Eurostat da u svoje statističke podatke o putnicima na pomorskim kružnim putovanjima uključi i posjete putnika lukama pristanka, odnosno broj putnika koji se ukrcavaju na brod ili iskrcavaju s njega u svakoj tranzitnoj luci, a ne samo broj putnika na kružnim putovanjima godišnje (ukupni promet); uključivanjem tih brojaka dobili bismo realističniju sliku dodane vrijednosti sektora kružnih putovanja i putničkog prometa vodnim putovima općenito;

poziva Komisiju da razvije sustav za harmonizirano prikupljanje statističkih podataka o nesrećama i nezgodama plovila unutarnje plovidbe, uključujući prekogranični promet;

vjeruje da bi uvrštenje putničkog prometa vodnim putovima u gradske mreže javnog prijevoza moglo znatno unaprijediti učinkovitost u pogledu mobilnosti, zaštitu okoliša, kvalitetu života, cjenovnu prihvatljivost, rasterećenje kopnenih prometnih mreža i udobnost u gradovima; poziva Komisiju da u potpunosti podrži ulaganja u kvalitetnu infrastrukturu u unutrašnjosti kojom se može doprinijeti smanjenju gužvi u lokalnom prometu i zajamčiti da neće biti negativnih posljedica za lokalno stanovništvo; poziva Komisiju da sastavi popis primjera najbolje prakse u tom području;

10.

poziva države članice na promicanje i pružanje potpore lokalnim inicijativama usmjerenima na aktiviranje prometa unutarnjim plovnim putovima kao načina za opskrbu aglomeracija, između ostalog razvojem distribucijskih centara u riječnim lukama i razvojem putničkog prometa, u prvom redu kako bi se predmetna područja učinila atraktivnijima za turiste;

11.

naglašava da bi putnički promet vodnim putovima trebalo bolje uvrstiti u sustave za davanje informacija, rezervaciju i izdavanje karata kako bi se poboljšala kvaliteta javnih usluga te dodatno razvio sektor turizma, posebice u udaljenim i izoliranim područjima; naglašava da je prijevoznike u putničkom prometu vodnim putovima potrebno uzeti u obzir pri radu na integriranom europskom sustavu za izdavanje karata;

12.

potiče Europsku komisiju da financira bolje organizirane i učinkovitije projekte za usluge integriranog prijevoza, omogućavajući: postupno smanjenje potrošnje energije; reorganizaciju voznih redova raznih javnih i privatnih zračnih, pomorskih i kopnenih prijevoznika u cilju intermodalnog i učinkovitog upravljanja putničkim prometom; konsolidaciju prijevoznih karata koje izdaju javni i privatni prijevoznici u jedinstvenu kartu dostupnu uz korištenje digitalne aplikacije;

13.

ističe da bi, gdje je to moguće, trebalo promicati prakse u okviru kojih se na teretnim plovilima također pružaju usluge putničkog prijevoza i obrnuto, kao što je na primjer slučaj s trajektima, jer bi se na taj način ostvarila veća stopa popunjenosti plovila i veća financijska učinkovitost te bi se smanjile gužve na cestama;

14.

pozdravlja napore u sektoru putničkog prometa vodnim putovima u pogledu prelaska na čišće, energetski učinkovitije brodove s nižim emisijama, razvijene u sklopu europskog okvira za zeleniji promet vodnim putovima; vjeruje da će to dovesti do jeftinijih, održivijih, atraktivnijih i ekonomski konkurentnijih rješenja koja će taj sektor općenito učiniti „jeftinijim, čišćim i zelenijim”;

15.

napominje da različiti izazovi s kojima se susreću glavne obalne zone u EU-u zahtijevaju različite mjere (veći broj usluga trajektnog prijevoza na Sjevernom moru, modernizacija trajekata i primjena tehnologije na trajektima na Sredozemnom moru itd.);

16.

uvjeren je da industrija izgradnje putničkih brodova EU-a mora ostati glavni konkurentni igrač, da se mora aktivnije poticati, uz istovremeno smanjenje ekološkog otiska poticanjem istraživanja i inovacija u toj industriji;

Ekološka održivost

17.

poziva Komisiju da uvrsti putnički promet vodnim putovima u svoju strategiju te da poduzme mjere kako bi se smanjile emisije CO2 u skladu s dogovorima ostvarenima na konferenciji COP 21 čime bi se vanjski troškovi sveli na minimum;

18.

potiče Komisiju i države članice da u cilju smanjenja onečišćenja zraka poboljšaju ekološke standarde po uzoru na standarde iz baltičkih zemalja koji se odnose na granične vrijednosti emisija sumpora, kvalitetu goriva te motore koji su učinkovitiji u potrošnji goriva;

19.

naglašava da su za dekarbonizaciju prometa potrebni znatni napori i napredak u području istraživanja i razvoja; podupire Komisiju u promicanju ukapljenog prirodnog plina, alternativnih nefosilnih goriva, elektroničkih i hibridnih sustava utemeljenih na obnovljivim izvorima te energije sunca i vjetra za morska plovila i potiče je da istraživanja i inovacije oblikuje tako da se poseban naglasak stavi na njihovu praktičnost za sektor putničkog prometa vodnim putovima;

20.

podsjeća da sukladno Direktivi 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, morske luke u okviru osnovne mreže TEN-T moraju osigurati skladišta za ukapljeni prirodni plin za plovila i morske brodove do 2025., a luke u unutrašnjosti trebaju to učiniti do 2030.;

21.

poziva Komisiju da potiče politike energetske samodostatnosti s pomoću solarnih sustava postavljenih na zgrade lučkih terminala i pohrane energije proizvedene tijekom dana radi njezina korištenja noću;

22.

naglašava da je sektor trajektnog prijevoza važan sastavni element tržišta pomorskog prometa na kraćim relacijama te je stoga ključan za očuvanje njegove dinamičnosti i konkurentnosti, uz istovremeno poboljšavanje njegove ekološke i energetske učinkovitosti;

23.

pozdravlja inicijativu Komisije u okviru programa za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT) o lučkim uređajima za prihvat kao priliku za prilagodbu važeće direktive međunarodnom razvoju događaja te podupire i potiče njezine planove za izradu novog zakonodavstva u okviru redovnog zakonodavnog postupka; ističe da to ne bi trebalo spriječiti države članice da pokrenu održivije inicijative, uključujući dobre sustave informiranja o upravljanju otpadom i nadzora nad njime, i na brodovima i u lukama;

Sigurnost i zaštita

24.

naglašava da su sprečavanje onečišćenja i nesreća presudni aspekti uloge Europske agencije za pomorsku sigurnost u poboljšanju sigurnosti trajekata za prekogranični pomorski promet i brodova za kružna putovanja, kao i za osiguravanje zaštite potrošača;

25.

podsjeća na to da osoblje na trajektima i brodovima za kružna putovanja mora biti osposobljeno za učinkovito pružanje pomoći putnicima u slučaju nužde;

26.

pozdravlja prijedlog direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi koji je predstavila Komisija, a kojim se utvrđuju usklađeni standardi za kvalifikacije članova posade i zapovjednika brodova kako bi se poboljšala mobilnost radne snage u unutarnjoj plovidbi;

27.

naglašava da bi, kada je riječ o daljnjem razvoju informacijskih sustava kao što su konvencionalni radar, SafeSeaNet, Galileo i riječni informacijski servisi, naglasak trebao biti na poboljšanju sigurnosti, zaštite i interoperabilnosti te potiče države članice da uvedu obvezu korištenja riječnim informacijskim servisima;

28.

poziva nadležne vlasti da, u cilju poboljšanja sigurnosti, predlože jasan okvir za dodjelu odgovornosti i troškova te da se pozabave pitanjima dodatnog osposobljavanja, podučavanja i usmjeravanja osoblja, a posebno pitanjem prihvaćanja osposobljavanja u sklopu kojeg se koriste odobreni simulatori kao dio programa osposobljavanja unutar okvira propisa Međunarodne pomorske organizacije i Međunarodne organizacije rada; smatra da se s pomoću kvalificiranog osoblja na najbolji način može podići kvaliteta i sigurnost usluga;

29.

pozdravlja nove zakonodavne prijedloge Komisije kojima se nastoje pojednostaviti i poboljšati zajednička pravila o sigurnosti putničkih brodova u vodama EU-a kako bi se poboljšala sigurnost i konkurentnost pojašnjavanjem i pojednostavljenjem pravila te njihovim usklađivanjem s pravnim i tehnološkim novostima;

30.

priznaje da bi, s obzirom na to da postoji sve veća zabrinutost u vezi sa sigurnošću, mogle biti potrebne dodatne mjere kojima se u obzir uzimaju posebne značajke trajektnog prometa i operacija u lukama, kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje dnevnih trajektnih linija;

31.

ističe da velik broj rijeka čini granice i potiče nadležne vlasti da osiguraju suradnju te dobro integrirane i učinkovite sustave sigurnosti, zaštite i reagiranja u hitnim situacijama, koji su funkcionalni s obje strane granice;

32.

ističe da niz zatvorenih mora, kao na primjer Baltičko i Jadransko more, dijeli više zemalja članica, ali i zemlje nečlanice Europske unije, te stoga potiče nadležne vlasti da osiguraju učinkovit sustav sigurnosti i zaštite, a pogotovo reagiranja u hitnim situacijama;

33.

ističe da se zakonodavstvo EU-a i država članica mora primjenjivati kada se međunarodni trajekti za pomorski promet nalaze u teritorijalnim vodama EU-a;

Kvaliteta i dostupnost usluga

34.

potiče Komisiju da načela iz Uredbe (EU) br. 1177/2010 uvrsti u svoj prijedlog o intermodalnim putničkim pravima, uključujući aspekte koji se odnose na nesmetan pristup za osobe s invaliditetom ili smanjenom mobilnošću te da u njemu također uzme u obzir posebne potrebe starijih osoba i obitelji koje putuju s djecom; potiče Komisiju da predstavi godišnje statističke podatke o broju putnika s invaliditetom ili smanjenom mobilnošću;

35.

ističe važnost sektora putničkog prometa vodnim putovima u razvijanju održivog turizma i rješavanju pitanja sezonske naravi turizma, posebno u udaljenim i rubnim regijama Unije kao što su priobalne, otočne, jezerske i ruralne regije; nadalje, smatra da bi mala i srednja poduzeća trebala biti središnja točka za promicanje usluga turizma; poziva Komisiju, države članice te lokalna i regionalna tijela da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste mogućnosti financiranja koje EU nudi malim i srednjim poduzećima, uključujući subvencije za lokalne zajednice u gore spomenutim rubnim regijama;

36.

ističe velik potencijal koji leži u uspostavi odgovarajućih veza između unutarnjih plovnih putova i europske mreže biciklističkih ruta u pogledu povećanja turističke atraktivnosti brojnih regija EU-a; naglašava da je potrebno uzeti u obzir potrebe osoba koje putuju u okviru putničkog prometa vodnim putovima s biciklima;

37.

smatra da je turizam u obalnim regijama i na otocima nedovoljno razvijen zbog nedostatka povezanosti; smatra da bi Komisija trebala voditi računa o tome da u tim područjima postoji veća potražnja za kvalitetnim uslugama prijevoza;

38.

smatra da je sektor putničkog prometa vodnim putevima važan i u područjima gdje trenutačno nema ekonomske opravdanosti kao što su slabije naseljeni udaljeni otoci;

39.

podsjeća na to da su neke trajektne linije od iznimne važnosti za povezivanje najudaljenijih regija s kopnom te s područjima u kojima se ostvaruje gospodarski i industrijski rast, odnosno da su ključne za teritorijalnu, socijalnu i gospodarsku koheziju u pravom smislu riječi, te da stoga doprinose europskoj koheziji i integraciji;

40.

ističe da bi trebalo promicati okvir za osiguravanje veza s otocima te otočnim i udaljenim regijama, uz mjere kojima bi se omogućila bolja kvaliteta trajekata i prikladni terminali;

41.

ističe da, s obzirom na javni prijevoz u velikim aglomeracijama, uvrštenje putničkog prometa vodnim putovima u multimodalni okvir mobilnosti krije velik potencijal te da je ono poželjno i za osobe koje svakodnevno putuju i za turiste; u tom pogledu smatra da su potrebni daljnji napori za razvijanje mobilnosti kao usluge uvođenjem integriranog sustava za izdavanje karata u cilju povećanja pouzdanosti, udobnosti, točnosti i učestalosti, za smanjenje pritiska na logističke lance te za ostvarenje bržeg ukrcaja kako bi se privuklo putnike;

42.

naglašava da je za održavanje visoke razine kvalitete usluga, i u interesu pomorske sigurnosti, ključno razvijanje znanja i vještina u pomorskom sektoru EU-a;

o o

43.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 348, 20.12.2013., str. 1.

(2) SL L 348, 20.12.2013., str. 129.

(3) SL C 81 E, 15.3.2011., str. 10.

(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0310.

(5) SL L 334, 17.12.2010., str. 1.

(6) SL L 389, 30.12.2006., str. 1.

(7) SL L 163, 25.6.2009., str. 1.

(8) SL L 325, 9.12.2010., str. 1.

(9) SL L 188, 2.7.1998., str. 35.

(10) SL L 320, 30.12.1995., str. 14.

(11) SL L 327, 27.11.2012., str. 1.