21.4.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 125/1

Izvjestitelj:

Oliver RÖPKE

1.1.

Jedinstveno tržište veliko je postignuće i ključni element procesa europske integracije. Trebalo bi predstavljati temelj blagostanja u Europi. Uvođenje eura i Schengenski sporazum bili su prekretnice na putu prema dovršenju zajedničkog jedinstvenog tržišta. Međutim, oba su pod sve većim pritiskom, djelomice zbog kratkovidnih nacionalnih interesa, a znatan dio europskog stanovništva sve ih više dovodi u pitanje, i to dijelom zbog stvarnih bojazni.

1.2

EGSO je uvijek branio mjere za povećanje slobode kretanja robe, usluga, kapitala, plaćanja i ljudi i za održavanje potrebne ravnoteže između ekonomske, socijalne i ekološke politike. Nužno je nastaviti s gospodarskom i socijalnom konvergencijom među državama članicama.

1.3.

Radi daljnjeg razvoja jedinstvenog tržišta treba ukloniti nepotrebne prepreke kako bi se osigurali rast, zapošljavanje, trajno blagostanje i izrazito konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo. To se posebno odnosi na tržišne prepreke kao što su nezadovoljavajuće priznavanje kvalifikacija i diploma, tehnička ograničenja na lokalnoj razini, regulatorne prepreke zbog razlika u nacionalnom zakonodavstvu i neodgovarajuća usklađenost rješenja za e-upravu na razini EU-a.

1.4.

EGSO izražava zabrinutost zbog toga što jedinstveno tržište EU-a od početka financijske krize nije zabilježilo gotovo nikakav rast. U razdoblju između 2008. i 2015. gospodarstvo europodručja zapravo je zabilježilo negativan rast od 1,6 %. Nasuprot tome, gospodarstva drugih područja kao što su SAD, Australija i Japan uvelike su nadmašila EU u pogledu domaće potražnje i rasta. Stoga su potrebne aktivne mjere za povratak Europe na postizanje političkih ciljeva strategije Europa 2020.

1.5.

EGSO ponovno naglašava važnost prekogranične mobilnosti za poduzeća i radnike. Međutim, ne smije se zanemariti činjenica da znatan dio stanovništva pruža mnogo manju potporu načelima jedinstvenog tržišta. Jedan od razloga za to jest sve veći rizik od postojećih nepoštenih i nezakonitih praksi koje su povezane s prekograničnim pružanjem usluga. Visoki stupanj rizika od zloupotrebe ozbiljno smanjuje povjerenje europskih radnika i poštenih poduzeća u unutarnje tržište.

1.6.

Potrebno je poduzeti odlučne mjere za suzbijanje tih trendova, a važno je i osigurati pošteno tržišno natjecanje u interesu poslovanja. Uspješno jedinstveno tržište zahtijeva usklađenost s europskim i nacionalnim zakonodavstvom pri obavljanju prekograničnih aktivnosti. To je razlog zbog kojeg većina članova EGSO-a podržava sve napore kako bi se osiguralo da isti posao na istom mjestu i u praksi bude jednako plaćen diljem EU-a, na što je pozvao predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker.

1.7.

Iako UFEU i sekundarno zakonodavstvo EU-a jedinstvenom tržištu osiguravaju snažan socijalni temelj, treba razmotriti mogućnost postizanja bolje ravnoteže između tržišnih sloboda i osnovnih socijalnih prava iz primarnog zakonodavstva kako bi se riješilo pitanje nezadovoljstva mnogih građana koji sve više smatraju da njihovi socijalni interesi i zahtjevi na jedinstvenom tržištu nisu istinski zaštićeni.

1.8.

EGSO u načelu pozdravlja napore za provjeru učinkovitosti prava EU-a. Takva bi inicijativa mogla igrati važnu ulogu u smanjenju nepotrebnih administrativnih troškova, koji se javljaju zbog primjene različitih nacionalnih ili regionalnih propisa na istom području. Stoga treba provjeriti nužnost usklađenog zakonodavstva, osobito u interesu MSP-ova. Međutim, EGSO ponavlja stajalište da visoki potrošački standardi ne predstavljaju nepotrebno opterećenje.

1.9.

EGSO ističe da jedinstveno digitalno tržište treba biti prioritet politika s obzirom na njegov veliki potencijal rasta. Treba ispitati i bez odgađanja ukloniti postojeće pravne nesigurnosti u područjima zapošljavanja, gospodarstva i pitanja potrošača. Komisija bi trebala uvesti jasan pravni okvir za nove oblike gospodarstva i nove poslovne modele na jedinstvenom tržištu, uključujući razne oblike ekonomije dijeljenja, radi zatvaranja rupa u regulativi. Treba u potpunosti poštovati primjenjivo zakonodavstvo i uložiti poseban napor da se zaštite prava potrošača i radnika kao i pošteno tržišno natjecanje.

1.10.

Izgradnja unije tržišta kapitala također treba ostati prioritet s obzirom da učinkovitije dodjeljivanje kapitala koje je s njom povezano može imati pozitivne učinke na gospodarstvo, kao i na zapošljavanje i na potrošače. Nedavni događaji, poput Brexita, ne smiju bezrazložno usporiti provedbu ovih planova ili ih ugroziti.

1.11.

EGSO ponavlja svoje stajalište da regulativne manjkavosti u poreznoj politici vode do nepoštenog tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu. Stoga podržava korake prema zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit trgovačkih društava, izvješćivanje po zemljama te trajne napore koji se poduzimaju za rješavanje problema neplaćanja poreza i poreznih oaza. Uvođenje zajedničke minimalne stope poreza na dobit moglo bi predstavljati korisnu dopunu tim inicijativama i prekinuti utrku za najniže porezne stope.

1.12.

Javne usluge, koje su također poznate kao usluge od općeg interesa, igraju ključnu ulogu u socijalnom tržišnom gospodarstvu i od presudne su važnosti za javnost. Usluge od općeg interesa imaju svoje mjesto u zajedničkim vrijednostima EU-a i svoju ulogu u poticanju socijalne i teritorijalne kohezije.

1.13.

Treba uzeti u obzir ulogu promicanja socijalne i teritorijalne kohezije kao dijela „načela i uvjeta” koje EU može uspostaviti za te usluge. U vezi s planiranom reformom Direktive o uslugama, EGSO skreće pozornost na Protokol br. 26 uz Ugovor o EU-u o uslugama od općeg interesa u skladu s kojim nacionalna, regionalna i lokalna tijela vlasti država članica imaju široku diskrecijsku ovlast u pogledu usluga od općeg ekonomskog interesa.

1.14.

Potreban je niz mjera za rješavanje problema nepoštenih praksi u javnoj nabavi zbog kojih se podnose ponude koje su ispod razine pravednosti, ponekad se ne ispunjavaju zahtjevi za minimalne plaće iz odgovarajućih nacionalnih zakonskih odredbi i praksi, a u mnogim se slučajevima u velikoj mjeri prekoračuju troškovi. Posebno je važna transparentnost u pogledu ponude s najboljom cijenom i uslugom te u pogledu svih prekoračenja troškova do kojih bi moglo doći u kasnijoj fazi. Cilj mora biti primjena načela najbolje ponude, ne ponude s najnižom cijenom.

2.1.

Europske integracije moraju slijediti cilj postizanja potrebne ravnoteže između ekonomskih, socijalnih politika i politika zaštite okoliša. Slobodno kretanje robe, usluga, kapitala, plaćanja i osoba mora se nadopunjavati poštovanjem temeljnih socijalnih prava ugrađenih u Ugovore o EU-u putem Povelje o temeljnim pravima. Temeljna socijalna prava moraju se na unutarnjem tržištu provoditi u praksi. Istovremeno treba ukloniti nepotrebne prepreke koje su još uvijek prisutne na jedinstvenom tržištu kako bi se zajamčilo dugoročno blagostanje i izrazito konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo.

2.2.

EGSO je u više navrata naveo, a posljednji put u mišljenju „Poboljšanje jedinstvenog tržišta” (1), da je jedinstveno tržište glavni instrument europske integracije, s potencijalom za ostvarenje izravnih koristi i stvaranje održivog rasta za gospodarstva Europe.

2.3.

Jedinstveno tržište veliko je postignuće i treba predstavljati temelj blagostanja Europe. Uvođenje eura u europodručju i Schengenskog sporazuma bili su ključne točke na putu prema stvaranju zajedničkog jedinstvenog tržišta. Međutim, sada su izloženi velikom pritisku, što ukazuje na velike razlike u interesima država članica EU-a. Donošenje odluka i nadzor u određenoj se mjeri i dalje provode na nacionalnoj razini.

2.4.

EGSO napominje da i dalje postoje znatne tržišne prepreke u obliku neodgovarajućeg priznavanja kvalifikacija i diploma, razlika u nastavnim planovima, tehničkih lokalnih ograničenja, regulatornih prepreka koje proizlaze prvenstveno iz rascjepkanosti jedinstvenog tržišta zbog različitih nacionalnih pravnih okvira, administrativnog opterećenja kao što je sukladnost s nacionalnim pravilima za oporezivanje ili carinjenje te nepostojanja instrumenata e-uprave i koordinacije rješenja za e-upravu na razini Europe.

2.5.

Komisija nastoji provesti potpuno usklađivanje u nekim područjima, što može uzrokovati smanjenje postojećeg stupnja zaštite u nekim državama članicama. EGSO ističe da je u brojnim mišljenjima izrazio neslaganje s takvim mjerama. Potpuno se usklađivanje, koje provodi Komisija, mora postići uz zadržavanje već postojeće razine zaštite.

2.6.

Sve više građana država članica smatra da Europa ne radi dovoljno na zaštiti socijalnih standarda i plaća niti na postizanju poštenog oporezivanja i poštenih socijalnih davanja. Jedinstveno tržište ima snažnu socijalnu dimenziju zasnovanu na UFEU-u i sekundarnom zakonodavstvu, ali treba razmotriti mogućnost postizanja bolje ravnoteže između ekonomskih tržišnih sloboda i temeljnih socijalnih prava.

2.7.

Mjere predstavljene u okviru europskog stupa socijalnih prava trebale bi odražavati temeljna načela Unije i zasnivati se na uvjerenju da gospodarski razvoj mora dovesti do većeg socijalnog napretka i kohezije te da se socijalna politika, koja mora zajamčiti prikladne sigurnosne mreže u skladu s europskim vrijednostima, treba smatrati produktivnim čimbenikom.

2.8.

Usprkos brojnim postignućima kohezijske politike EU-a, stvarna gospodarska i socijalna konvergencija među državama članicama i dalje nije ni približno postignuta i postoje velike razlike u plaćama i socijalnim standardima. Postojeće niske plaće u nekim državama članicama uzrokovane su povijesnim razvojem i prirodnom raznolikošću opsežnog europskog unutarnjeg tržišta te odražavaju lokalne razine produktivnosti i brojne druge čimbenike, uključujući interese ulagača. Usprkos tome, potrebno je pridati više pozornosti socijalnom dampingu, koji treba definirati kao nepoštenu i nezakonitu praksu nepoštovanja pravila o naknadama za rad ili plaćanju doprinosa za socijalno i zdravstveno osiguranje, čime se postiže nepoštena prednost pred konkurencijom (2).

2.9.

Od početka financijske krize, odnosno u razdoblju od 2008. do 2015. godine, rast na jedinstvenom tržištu iznosio je 0,4 % – što je gotovo nulta stopa rasta u realnoj vrijednosti. Rast na jedinstvenom tržištu u zemljama europodručja smanjio se za čak 1,6 %. Europska unija znatno zaostaje za brojnim drugim gospodarskim regijama u smislu domaće potražnje (primjerice, SAD +8,8 %, Australija +17,9 %, Japan +3,8 %) (3). Mjere usmjerene na oživljavanje potražnje na jedinstvenom tržištu, kao što su Plan ulaganja za Europu s Europskim fondom za strateška ulaganja, još nisu postigle željeni učinak.

2.10.

EGSO je zabrinut da nije moguće postići socijalne ciljeve i ciljeve u pogledu zapošljavanja strategije Europa 2020. koji se temelje na pametnom, održivom i uključivom rastu (4). Usporavanje gospodarstva, spora provedba svrsishodnih strukturnih reformi i manjak potražnje na jedinstvenom tržištu dosad su imali suprotan učinak: stopa zaposlenosti pala je sa 70,3 %, (2008.), na 69,2 % (2014.). Međutim, do 2020. ta bi stopa trebala iznositi 75 %. Umjesto da se broj ljudi pogođenih siromaštvom i socijalnom isključenošću smanji za 20 milijuna do 2020., on je 2014. godine porastao za 4,9 milijuna. Nadalje, do kraja 2015. broj nezaposlenih u Europskoj uniji povećao se za više od šest milijuna osoba u odnosu na stanje prije krize.

2.11.

Drugi važan aspekt strategije Europa 2020. jest obrazovanje. EGSO pozdravlja činjenicu da se postotak stanovništva koje je rano napustilo obrazovanje i osposobljavanje smanjio s 14,2, koliko je iznosio 2008., na 11. Između 2008. i 2015. godine stopa osoba koje su stekle visoko obrazovanje također je porasla s 31,3 % na 38,7 %. EGSO pozdravlja Komisijinu strategiju za vještine i ističe da je visoka razina kvalifikacija neophodna za privlačenje poduzeća i stvaranje novih radnih mjesta.

2.12.

Odluka Ujedinjene Kraljevine o izlasku iz EU-a predstavlja jedan od najvećih izazova za jedinstveno europsko tržište. EGSO preporučuje da se predstojeći pregovori vode uz poštovanje svih temeljnih načela i vrijednosti jedinstvenog tržišta.

3.1.1.

Mobilnost radne snage može biti bitna za poduzeća, koja na taj način imaju pristup kvalificiranoj radnoj snazi, za samozaposlene, kao i za radnike, koji imaju priliku naći dobar posao, steći nove vještine i dobre radne uvjete. Međutim, još uvijek ima prepreka.

3.1.2.

Studija o preprekama i troškovima (5) pokazuje da se, osim smanjenja troškova u korist administrativnih službi, građana i poduzeća, od interoperabilnih službi e-uprave može očekivati izrazito snažan učinak na mobilnost radne snage. Poboljšano priznavanje stručne spreme ključno je za prekograničnu mobilnost kako poduzeća tako i radnika.

3.1.3.

EGSO je u svojem mišljenju „Zloupotreba statusa samozapošljavanja” (6) naglasio da prividno samozapošljavanje može dovesti do izbjegavanja plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje, utaje poreza i zloupotrebe radničkih prava te do neprijavljenog rada, zbog čega ga treba iskorijeniti. U tom pogledu EGSO pozdravlja već uspostavljenu europsku platformu za neprijavljeni rad kao korak u pravom smjeru (7).

3.1.4.

Cilj ove platforme jest sprječavanje i odvraćanje od neprijavljenog rada putem bolje suradnje između tijela država članica zaduženih za provedbu zakona, kao što su inspektorati rada te tijela nadležna za porez i socijalnu sigurnost. Ta suradnja obuhvaća razmjenu najboljih praksi u području mjera sprječavanja i odvraćanja, utvrđivanje zajedničkih načela za inspekcije poslodavaca, promicanje razmjene osoblja i zajedničkog osposobljavanja te omogućavanje zajedničke kontrole.

3.1.5.

Brojni se radnici danas zapošljavaju u svojstvu „samozaposlenih pružatelja usluga”, a ne zaposlenika, kako je ranije bio slučaj. Te osobe nemaju ugovor o radu jer rade za sebe, u skladu sa svojim statusom samozaposlene osobe. U takvom radnom odnosu u većini slučajeva ne postoji potreba za ostvarivanjem sukladnosti s nacionalnim zakonom o radu. Potrebno je primjenjivati jasne i obvezujuće kriterije kako bi se procijenilo je li netko zaista zaposlen odnosno istinski samozaposlen. Zbog toga je EGSO kritizirao prijedlog Komisije za direktivu o društvima s ograničenom odgovornošću s jednim članom jer je smatrao da „zahtijeva daljnju razradu” (8). Ona vrši poseban pritisak na mikropoduzeća, MSP-ove i zaista samozaposlene osobe.

3.2.1.

Direktivom iz 1996. uspostavlja se regulatorni okvir EU-a radi postizanja pravilne i pravedne ravnoteže između ciljeva promicanja i olakšavanja prekograničnog pružanja usluga, zaštite upućenih radnika te osiguravanja ravnopravnih uvjeta za strane i lokalne konkurente.

3.2.2.

Provedbenom direktivom iz 2014 (9). uvode se novi i ojačani instrumenti za suzbijanje i kažnjavanje zaobilaženja propisa, prijevare i zloupotrebe koji upotpunjuju Direktivu 96/71/EZ i doprinose većoj učinkovitosti složenog okvira upućivanja radnika.

3.2.3.

EGSO je nedavno usvojio zasebno mišljenje o Komisijinu prijedlogu za ciljanu reviziju Direktive o upućivanju radnika, u kojemu je iznio napomene o glavnim promjenama i prijedlozima (10) na temelju poziva predsjednika Junckera iz njegovih političkih smjernica za idući saziv Komisije: „U našoj bi Uniji isti posao na istom mjestu trebao biti jednako plaćen” (11).

3.2.4.

EGSO je u svojem mišljenju „Pravednija mobilnost radne snage u EU-u” (12) potaknuo Komisiju da riješi pitanje nepoštenih praksi koje vode do socijalnog dampinga. Rješavanje tog problema sve je nužnije jer primjeri iz prakse u državama članicama pokazuju da rizik od dampinga plaća i socijalnog dampinga naglo raste u prekograničnom kontekstu. Provjere koje je u Austriji proveo BUAK (13) pokazale su da je od 7 238 austrijskih poduzeća u kojima je tijekom 2015. provedena inspekcija za njih 38 postojala sumnja da potplaćuju zaposlenike s obzirom na zakon o rješavanju problema dampinga plaća i socijalnog dampinga. To znači da je 0,53 % poduzeća bilo osumnjičeno za potplaćivanje zaposlenika. Provjere su istovremeno provedene na 1 481 poduzeću koje posluje u Austriji, ali je osnovano u drugim državama članicama EU-a. Od njih je 398 bilo osumnjičeno za potplaćivanje zaposlenika, odnosno damping plaća. To odgovara postotku od 26,87 %.

3.2.5.

U slučaju stranih poduzeća koja posluju na prekograničnoj osnovi i angažiraju upućene radnike, vjerojatnost dampinga plaća 50 puta je viša nego kod lokalnih dobavljača. To je poziv na buđenje za (ne)funkcionalno jedinstveno tržište. Visoki stupanj rizika od zloupotrebe u ogromnoj mjeri smanjuje povjerenje europskih radnika u unutarnje tržište.

3.2.6.

Prividno upućivanje radnika predstavlja još jedan problem. Slučajevi koji obuhvaćaju prividno upućene radnike, odnosno zloupotrebu putem lažnih potvrda A1 o upućivanju, ukazuju na probleme koje uzrokuju potvrde, certifikati ili slični dokumenti koji se izdaju službeno ili koje izdaju tijela javne vlasti. Zbog toga se mikropoduzeća, MSP-ovi i kvalificirani radnici sve teže mogu natjecati s konkurentima koji postupaju nepravedno. Stoga treba suzbiti prividno upućivanje radnika.

3.2.7.

Komisija je nedavno predložila izmjenu Uredbe (EZ) br. 883/04 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. EGSO će usvojiti zasebno mišljenje u skladu sa zahtjevom Europske komisije, očekujući razvoj moderniziranog sustava koordinacije socijalne sigurnosti koji je prilagodljiv socijalnoj i gospodarskoj stvarnosti u državama članicama i koji poštuje načela zakonodavstva EU-a, osobito u pogledu jednakog postupanja i nediskriminacije.

3.2.8.

EGSO prima na znanje prijedlog za uspostavu putovnice za usluge (ili osobne iskaznice za usluge) kojom bi se, izradom zajedničkog elektroničkog spremišta dokumenata, trebala ukloniti potreba za višestrukim zahtjevima za podacima i dokumentacijom već dostavljenima matičnoj državi članici. EGSO se protivi bilo kakvom dovođenju u pitanje načela zemlje odredišta. Izradit će posebno mišljenje o ovoj temi.

3.3.1.

U načelu treba pozdraviti mjere kojima se može provjeriti jesu li zakoni EU-a učinkoviti. Međuinstitucijski sporazum između Komisije, Vijeća i Europskog parlamenta može dovesti do stvaranja korisnog okružja u kojem će se olakšati postizanje cilja jednostavnijeg i učinkovitijeg zakonodavstva EU-a. Međutim, u pogledu suradnje treba zajamčiti da pravni standardi EU-a koji pružaju socijalne ili ekonomske političke koristi budu zaštićeni i da se ne dovode u pitanje.

3.3.2.

To u jednakoj mjeri utječe na MSP-ove, potrošače i radnike. U skladu s načelom „počnimo od malih”, posebno je važno izbjeći nepotrebna opterećenja za MSP-ove. Za ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta potrebna je politika zaštite potrošača koja se temelji na visokom stupnju zaštite u skladu s člankom 169. UFEU-a.

3.3.3.

REFIT bi također mogao igrati važnu ulogu u smanjenju administrativnih troškova, koji se javljaju u slučajevima gdje isto područje podliježe različitim regionalnim propisima. Usklađivanje zakonodavstva moglo bi znatno doprinijeti smanjenju troškova te uklanjanjem navedenih prepreka potaknuti rast u regijama EU-a. Stoga bi trebalo provjeriti je li ono izvedivo.

3.3.4.

Mnogi zakonodavni akti koje treba preispitati u okviru programa REFIT za smanjenje birokracije u brojnim se slučajevima odnose na zakonska pravila kojima se jamče standardi za zaposlenike i potrošače, zbog čega pružaju značajne društveno-političke i gospodarske koristi. EGSO ponovno potvrđuje svoje stajalište da visoki potrošački standardi ne predstavljaju nepotrebno opterećenje.

3.3.5.

EGSO upućuje na svoje mišljenje od 14. prosinca 2014. (14) i ponovno iznosi svoje stajalište da se pametnim donošenjem propisa ne uklanja obveza poštovanja pravila o zaštiti javnosti, potrošača i radnika, kao i standarda za rodnu jednakost i pravila o zaštiti okoliša. Osim toga, načelo „počnimo od malih” ne smije dovesti do isključenja mikropoduzeća i MSP-ova iz zakonodavstva, nego se zakonodavstvom moraju uzeti u obzir njihovi interesi i potrebe.

3.3.6.

Odbijanje Komisije da nastavi s planiranom zakonodavnom inicijativom o frizerima, iako su europski socijalni partneri postigli sporazum u tom pogledu, potpuno je nerazumljivo. Pristup Komisije nije u skladu s načelima i vrijednostima socijalnog dijaloga, poštovanjem načela reprezentativnosti i izrazito je kratkovidno, jer manjak propisa u tom području zaštite zdravlja na radu može dovesti do profesionalnih bolesti, a time i do značajnih troškova za poduzeća i javni sektor.

3.3.7.

EGSO skreće pozornost na zajedničku Deklaraciju europskih socijalnih partnera o novom početku socijalnog dijaloga, koja je zasnovana na zaključcima tematskih skupina i u kojoj se spominje interakcija između socijalnog dijaloga EU-a i bolje izrade propisa.

3.3.8.

EGSO pozdravlja pokretanje savjetovanja u okviru novoosnovane platforme REFIT. Osim olakšavanja poslovanja i jamčenja standarda za zaposlenike, Komisija i stručnjaci platforme u svojim nastojanjima da pojednostave pravo EU-a moraju osigurati i zaštitu prava potrošača.

3.4.1.

S obzirom na prednosti koje se mogu očekivati u slučaju dovršenja jedinstvenog tržišta u tom području, digitalno jedinstveno tržište treba biti prioritet. Potencijalni rast BDP-a do kojeg bi došlo dovršenjem jedinstvenog digitalnog tržišta procjenjuje se na 415 milijardi eura godišnje (15).

3.4.2.

EGSO se slaže s Europskom komisijom da je potrebno analizirati i riješiti probleme postojećih pravnih nesigurnosti u područjima zapošljavanja, gospodarstva i potrošača. U tom pogledu treba uzeti u obzir očuvanje postojećih radnih i socijalnih standarda i standarda zaštite potrošača te zajamčiti pouzdan pravni okvir za poduzeća. Na jedinstvenom digitalnom tržištu ne bi smjela postojati različita pravila za „potpuno digitalni” i „nedigitalni” svijet. Komisija bi trebala osigurati pravne standarde koji bi se mogli koristiti za digitalno i nedigitalno jedinstveno tržište.

3.4.3.

U svom mišljenju o neopravdanom geografskom blokiranju (16) EGSO je podržao prijedlog uredbe o geografskom blokiranju poduzeća i potrošača kao neizostavnom elementu strategije jedinstvenog digitalnog tržišta. Međutim, to predstavlja tek mali korak koji neće donijeti korjenite promjene. Treba ukinuti praksu geografskog blokiranja, odnosno diskriminaciju potrošača u pogledu njihova pristupa mrežnim uslugama na temelju prebivališta, njihove geografske internetske adrese ili državljanstva. Preusmjeravanje potrošača na lokalnu mrežnu stranicu s višim cijenama također predstavlja diskriminaciju na jedinstvenom tržištu. EGSO će se pozabaviti zaključcima Vijeća za konkurentnost iz studenog 2016. o općenitom stavu prema predloženom tekstu te jasno naglašava da je nužno razlikovati između diskriminacije cijena i diferencijacije cijena.

3.4.4.

U područjima poput geografskog blokiranja, prekogranične dostave paketa, prekograničnog osiguranja, licenciranja autorskih prava i financijskih tržišta treba imati na umu da su Europska unija i države članice uglavnom zadužene za uklanjanje prepreka prekograničnoj trgovini i osiguravanje boljeg funkcioniranja tržišta.

3.4.5.

Slobodni protok podataka zahtijeva veći stupanj zaštite osobnih podataka i privatnosti, što će biti ključno u budućnosti, a treba uzeti u obzir i dosljednu politiku o velikim količinama podataka, uslugama u oblaku i internetu stvari.

3.4.6.

Sve većom digitalizacijom gospodarstva stvaraju se novi poslovni modeli te otvaraju nove mogućnosti, ali i novi izazovi. EGSO je proveo temeljite rasprave o toj novoj pojavi, što je dovelo do izrade brojnih mišljenja (17).

3.4.7.

Kako bi taj instrument bio zaista učinkovit, Komisija također treba nastaviti s prijedlogom za jedinstveni digitalni pristupnik.

3.4.8.

Socijalno i suradničko poduzetništvo ključni su za socijalnu koheziju, kako bi se europskim građanima zajamčio učinkovitiji i održivi gospodarski rast. EGSO ponovno poziva Komisiju da poduzme čitav niz nužnih političkih mjera kako bi se poduprli i ostvarili brojni oblici ekonomije dijeljenja i različiti načini na koje ona djeluje, kako bi postali vjerodostojni i zadobili povjerenje na razini EU-a i u državama članicama (18).

3.5.1.

Komisija je 2015. godine objavila akcijski plan za izgradnju europske unije tržišta kapitala. Odbor (19) smatra da ta unija za prioritet treba imati gospodarsku i financijsku stabilnost EU-a te omogućiti bolje i učinkovitije raspoređivanje kapitala, s pozitivnim učincima na ulaganja i rast kao i na zapošljavanje i potrošače. Odbor (20) je tada također izrazio svoju zabrinutost činjenicom da će trebati puno vremena kako bi se ostvario konačni rezultat, a ta zabrinutost će se u svjetlu određenih nedavnih događaja, kao što su Brexit i drugi gore navedeni događaji (točka 2.), samo povećati.

3.5.2.

Akcijski plan sastoji se od najmanje 33 mjere u različitim područjima koje se trebaju provesti u kratkom ili srednjem roku. Zahvaljujući nekoliko mjera na raspolaganje se stavljaju dodatna financijska sredstva, osobito za MSP-ove i kućanstva. Odbor (21) smatra da je važno u kratkom roku provesti ove prijedloge, pri čemu je potrebno uzeti u obzir načela sigurnosti, transparentnosti i provedbe. Odbor (22) je iz istih razloga, odnosno radi jamčenja sigurnosti i stabilnosti već više puta napomenuo da je potrebno riješiti problem, odnosno regulirati usporedni bankarski sustav.

3.5.3.

Propisi EU-a o financijskim tržištima i njihova provedba nisu bili dovoljni za sprečavanje spekulativnih radnji, pretjeranog zaduživanja i neodgovornog preuzimanja rizika, što je dovelo do financijske krize s ozbiljnim posljedicama za čitavo društvo. EGSO podsjeća Komisiju da iznese prijedlog o preopterećenju privatnih kućanstava dugovima.

3.6.1.

Kako je EGSO tvrdio 2012. godine u svojem izvješću „Prepreke jedinstvenom europskom tržištu”), zakonodavni propusti u politici oporezivanja dovode do nepoštenog tržišnog natjecanja. Planovi Europske komisije za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit bit će dobrodošli. EGSO je osnovao studijsku skupinu zaduženu za tu temu. Kako bi se zaustavila utrka do dna u pogledu poreza na dobit trgovačkih društava i postigla poštenija porezna politika, također treba uvesti minimalnu stopu poreza na dobit.

3.6.2.

Također treba pozdraviti razmjenu poreznih informacija među državama članicama i pravne korake u svrhu iskorjenjivanja najučestalijih metoda izbjegavanja plaćanja poreza. Ključan zahtjev u tom pogledu jest da se u svakoj državi članici uvede obveza izvješćivanja o poduzećima koja djeluju na prekograničnoj osnovi, i to bez povećanja nepotrebnih administrativnih opterećenja.

3.6.3.

Također je potrebno poduzeti mjere protiv poreznih oaza. Joseph Stiglitz, ekonomist i dobitnik Nobelove nagrade, pozvao je tijekom saslušanja u Europskom parlamentu na poduzimanje mjera na globalnoj razini protiv takvih sustava utaje poreza (23). Francuski akademik Gabriel Zucman procijenio je da je u poreznim oazama diljem svijeta pohranjeno oko 5 800 milijardi eura, od kojih 80 % nije oporezovano (24). Komisija sada predlaže mjere na međunarodnoj razini za borbu protiv poreznih oaza.

3.6.4.

Kao prvo, treba zajamčiti provedbu sporazuma o uzajamnoj pomoći, kao i automatsku razmjenu informacija među pojedinim državama. Za multinacionalna poduzeća treba razmotriti mogućnost međunarodne mreže poreznih revizija. U slučaju prijenosa imovine i kapitala u države koje se smatraju poreznim oazama, moguća polazišna točka jest obvezivanje financijskih institucija da prijavljuju prijenose koje provode (25).

3.7.1.

EGSO je već istaknuo postojeće prepreke u uslužnom sektoru u svojem izvješću o preprekama jedinstvenom tržištu iz 2012. Komisija je utvrdila da brojne države članice ne ispunjavaju svoju obvezu obavješćivanja vlasti EU-a o regulacijskim mjerama, čime je Komisija onemogućena u ocjenjivanju opravdanosti i proporcionalnosti novih pravila.

3.7.2.

Stoga Komisija namjerava provesti reformu postupka obavješćivanja, koji bi se odsad također trebao primjenjivati na usluge koje trenutačno nisu obuhvaćene opsegom Direktive o uslugama. Komisija mora voditi računa o tome da prijedlozi ne dovedu u pitanje suverenost ili demokratska načela država članica.

3.7.3.

Usluge od općeg interesa imaju ključnu ulogu u socijalnom tržišnom gospodarstvu. Dostupnost usluga stanovanja, opskrbe vodom i električnom energijom, zbrinjavanja otpada i kanalizacije, javnog prometa, zdravstvene skrbi, socijalnih službi, službi za mlade i obitelji, kulture i komunikacije ključna je za javnost. Usluge od općeg interesa imaju svoje mjesto u zajedničkim vrijednostima EU-a i svoju ulogu u poticanju socijalne i teritorijalne kohezije. Ulogu promicanja socijalne i teritorijalne kohezije treba uzeti u obzir kao dio „načela i uvjeta”.

3.7.4.

U vezi s planiranom reformom Direktive o uslugama, EGSO naglašava protokol br. 26. Ugovora o EU-u o uslugama od općeg interesa, odnosno pravno obvezujuće tumačenje članka 14. UFEU-a: U skladu s kulturnim, socijalnim i geografski razlikama nacionalna, regionalna i lokalna tijela vlasti država članica imaju široku diskrecijsku ovlast u uslugama od općeg ekonomskog interesa. Što se tiče tih usluga koje trebaju biti dostupne u skladu s potrebama korisnika, treba zajamčiti visoku razinu kvalitete, sigurnosti, cjenovne dostupnosti i jednakog postupanja te promicati univerzalan pristup i prava korisnika, čime se istodobno jamči njihova učinkovitost i ispravno upravljanje.

3.8.1.

Što se tiče javne nabave, ne postoje statistički podaci o stvarnim troškovima i usporedbi s troškovima koje je dostavio najbolji ponuditelj u postupku nadmetanja. U brojnim slučajevima dolazi do znatnog prekoračenja troškova (26).

3.8.2.

Često se događa da su pobjednici natječaja ponuditelji koji djeluju nepošteno, koji snižavaju troškove svojih ponuda ispod poštene cijene i angažiraju nepouzdane podugovaratelje, što dovodi do dodatnih troškova, čime se premašuje cijena druge ili treće najbolje ponude.

3.8.3.

Za suzbijanje te prakse potrebno je nekoliko mjera: uvođenjem elektroničkog postupka javne nabave trebalo bi stvoriti mogućnost prikupljanja statističkih podataka čime bi se omogućilo identificiranje ponuditelja koji uvijek podnose niske ponude i potaknuti odgovorne osobe na pozitivno ponašanje. U okviru statističkog pregleda trebalo bi na centralnom mjestu evidentirati cijenu najbolje ponude i kasnije stvarne troškove kako bi se zajamčila transparentnost u pogledu eventualnog prekoračenja troškova. Ponude koje se temelje na cijeni, a ne ispunjavaju minimalne zahtjeve iz odgovarajućih nacionalnih odredbi i praksi moraju biti isključene iz natječaja kako bi se izbjegli pokušaji da se na brzinu smanje troškovi i standardi kvalitete.