10.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 75/14

Izvjestiteljica:

Vladimíra DRBALOVÁ

1.1.

Odbor smatra da je transparentnost trgovačkih društava ključna i podržava svaku inicijativu kojom se pridonosi dugoročnoj održivosti i predvidljivosti poslovanja. Transparentnost je važna za sve strane, za sama društva te za unapređenje njihova imidža i jačanje povjerenja radnika, potrošača i javnosti.

1.2.

Odbor priznaje da je većina trgovačkih društava koja posluju u EU-u uistinu transparentna. Pa ipak, niz skandala nedavno je ukazao na potrebu unapređenja transparentnosti kako bi ona općenito postala dijelom održivih strategija društava. Ulagači i dioničari sve više pažnje posvećuju ne samo pokazateljima isplativosti poduzeća, već i kvalitativnim pokazateljima društveno odgovornog poslovanja (1) koji doprinose smanjenju socijalnih rizika i osiguravanju održivog razvoja poduzeća. Kako bi se zadovoljile potrebe poduzeća i drugih dionika, informacije bi trebale biti relevantne, a njihovo prikupljanje troškovno učinkovito.

1.3.

Odbor napominje da bi vlade država članica trebale motivirati i poticati trgovačka društva da transparentnost pretvore u svoju prednost jer ona predstavlja i dobru poslovnu priliku te im pružati potporu u ispunjenju tih obveza.

1.4.

Odbor smatra da je važno istodobno se usmjeriti na učinkovitost i opseg podnesenih informacija te na njihovu kvalitetu i vjerodostojnost. Unapređenje transparentnosti trebalo bi biti usmjereno na postignute rezultate i postupak izvješćivanja i objavljivanja informacija. Izvješćivanje bi trebalo biti usmjereno na budućnost, ali i uključivati pružanje informacija o prijašnjim rezultatima.

1.5.

Odbor preporučuje Komisiji da poduzme daljnje korake kako bi se trgovačkim društvima omogućilo ispunjavanje obveza transparentnosti i zadržavanje konkurentnosti na svjetskoj razini.

1.6.

EGSO općenito uvažava da mala i srednja trgovačka društva posluju u različitim uvjetima. Stoga bi pravila koja za njih vrijede trebalo pojednostavniti kako bi im se omogućilo podnošenje izvješća na primjereniji način u cilju osiguravanja potpune transparentnosti. EGSO pozdravlja projekt izgradnje kapaciteta kako bi se malim i srednjim poduzećima pomoglo u suočavanju s tim izazovima.

1.7.

Odbor smatra da bi se svaka daljnja inicijativa o objavi informacija trebala usmjeriti na informacije koje su dionicima doista potrebne, što bi trebalo uključivati zajednički niz pokazatelja te pri čemu treba istodobno uzeti u obzir narav trgovačkog društva i sektora u kojem posluje.

1.8.

Odbor naglašava da su društveno odgovorno poslovanje i politika transparentnosti unutar poduzeća neučinkoviti bez predanosti zaposlenika koji bi stoga trebali sudjelovati u savjetovanjima između socijalnih partnera.

1.9.

Dok korporativno izvješćivanje pobuđuje sve veći interes, sve je više skupina dionika zainteresirano za sve više aspekata poslovanja poduzeća. Odbor smatra da je stoga važno ocijeniti postojeći model izvješćivanja i prilagoditi ga njegovoj svrsi.

2.1.

Komisija je 2010. objavila komunikaciju koja je sadržavala 50 prijedloga za unapređenje unutarnjeg tržišta. U njoj je navedeno da poduzeća također moraju sudjelovati u zajedničkom naporu pokazujući svoju odgovornost i transparentnost ne samo prema svojim zaposlenicima i dioničarima, nego i prema društvu u cjelini. Komisija je naglasila da postoji prostor za poboljšanje u pogledu upravljanja poduzećima, posebice u vezi sa sastavom i raznolikošću upravnih odbora, uključujući zastupljenost žena, kako bi se unaprijedilo zapošljavanje, poslovanje i trgovina (2). Prepoznat je doprinos koji poslovna etika i vrijednosti pružaju gospodarskom oporavku.

2.2.

Komisija je 2011. objavila obnovljenu strategiju EU-a za društveno odgovorno poslovanje za razdoblje 2011.–2014.  (3) u kojoj je iznijela novu definiciju tog poslovanja kao „odgovornosti poduzeća za svoj učinak na društvo”. Sastavni dio strategije bio je i akcijski plan za integraciju financijskog i socijalnog izvješćivanja.

2.3.

Odbor je 2012. usvojio mišljenje o obnovljenoj strategiji EU-a za društveno odgovorno poslovanje (4) u kojem naglašava da se inicijativom za donošenje politike o društveno odgovornom poslovanju pruža mogućnost uspostave pozitivne suradnje s poslovnom zajednicom u teškoj gospodarskoj i političkoj klimi. Važno je prepoznati različite pobude koje potiču društveno odgovorno poslovanje. U Komunikaciji se navode razne prednosti koje je potrebno više promicati zajedno s primjerima dobre prakse kako bi se poduzećima pružile informacije i kako bi ih se potaknulo da preuzmu veće obveze u pogledu društveno odgovornog poslovanja.

2.4.

Zadnjih je godina Odbor izradio brojna druga mišljenja, koja se spominju u ovom tekstu. U tim se mišljenjima naglašava važnost društveno odgovornog poslovanja, transparentnosti trgovačkih društava, objavljivanja nefinancijskih informacija i uključenosti u postupak relevantnih dionika kao što su ulagači, potrošači, zaposlenici i njihovi sindikalni predstavnici te nevladine organizacije. U ovom mišljenju Odbor želi staviti naglasak na odgovarajući okvir za cijeli postupak.

3.1.

Gospodarska kriza iz 2008. godine i njezine socijalne posljedice u određenoj su mjeri narušile povjerenje građana u poduzeća te se pažnja javnosti i ulagača usmjerila na socijalne i etičke aspekte poslovanja. Trenutačno je sve više skupina dionika zainteresirano za sve više aspekata poslovanja poduzeća.

3.2.

Ulagači žele transparentnost i kontrolu nad svojim ulaganjima te žele znati ima li njihov novac pozitivan ili negativan učinak na okoliš i društvo. Najvažniji izvori nefinancijskih informacija za ulagače su izvješća o održivosti/društveno odgovornom poslovanju i godišnja izvješća. Kvalitativne izjave o politici važne su za procjenu financijskog dobitka, ali neizostavnima se smatraju kvantitativni ključni pokazatelji uspješnosti.

3.3.

Radnici su prve žrtve trgovačkih društava koja ne mare za pravne propise i vlastiti manjak transparentnosti, pa ipak oni igraju središnju ulogu u razvoju svojih poduzeća: sigurnost njihova zaposlenja te njihova plaća, zdravlje i radni uvjeti ovise o tomu. Imaju pravo zahtijevati transparentnost te biti obaviješteni i uključeni u odlučivanje o financijskom stanju te socijalnim i gospodarskim politikama u svojim poduzećima, kao i politikama koje se tiču okoliša.

3.4.

Potrošači žele transparentnost te je očekuju u određenim područjima koja su im važna. Uvelike je u interesu trgovačkih društava, u pogledu njihova odnosa s drugim dionicima (radnicima, građanima i potrošačima), da provode politiku transparentnosti. To često jednostavno podrazumijeva da potrošačima pomognu pružanjem činjenica na temelju kojih mogu donijeti odluku pri kupnji. U konačnici će upravo ta poduzeća steći vjernost upućenijih potrošača (5). Prehrambena industrija veoma je osjetljivo područje u tom pogledu. U najnovijem istraživanju Centra za integritet hrane (CFI) (6), u sklopu kojeg je dokazano da povećana transparentnost dovodi do povećanja povjerenja potrošača u pogledu hrane, iznose se jasne smjernice za ostvarenje tog cilja.

3.5.

Uslijed globalizacije velik broj poslovnih partnera i dionika zainteresiran je za više informacija o više aspekata poslovanja poduzeća iz velikog broja zemalja.

3.6.

Transparentnošću se izgrađuje povjerenje, a poduzećima je potrebno povjerenje društva. Međutim, često postoji jaz između onoga što javnost očekuje i njezine percepcije poslovanja poduzeća. Taj je jaz djelomično uzrokovan neodgovornim ponašanjem nekih poduzeća, kao i time što neka poduzeća uveličavaju svoja socijalna postignuća i postignuća na području okoliša. Nedovoljna javna svijest o postignućima poduzeća i ograničenjima pod kojima ona posluju također pridonosi tom nesrazmjeru.

3.7.

Zbog toga je Europska komisija 2009. pokrenula niz radionica o transparentnosti poduzeća. Europska su poduzeća pozdravila tu inicijativu jer je pokrenuta baš u pravo vrijeme, odnosno usred krize, kad su transparentnost i društveno odgovorno poslovanje općenito mogli pridonijeti obnovi povjerenja javnosti u poduzeća, koje je također u nekoj mjeri bilo narušeno aktualnom krizom. Inicijativa je bila usmjerena na različite grupe dionika (zaposlenike, sindikate, nevladine organizacije i medije) te je ispitivanje trebalo služiti kao smjernica za daljnje korake koje će poduzeti Komisija.

3.7.1.

Sljedeće su pouke proizašle iz spomenute inicijative:

4.1.

U strategiji EU-a za društveno odgovorno poslovanje Komisija navodi da objava informacija u vezi sa socijalnim aspektima i okolišem, uključujući informacije u vezi s klimatskim pitanjima, može olakšati suradnju s dionicima i utvrđivanje bitnih rizika za održivost. To predstavlja važan element preuzimanja odgovornosti i može pridonijeti izgradnji povjerenja javnosti u poduzeća. Kako bi se zadovoljile potrebe poduzeća i drugih dionika, informacije bi trebale biti konkretne.

4.1.1.

Komisija također prepoznaje da sve veći broj trgovačkih društava objavljuje informacije u vezi sa socijalnim aspektima i okolišem. MSP-ovi često neformalno objavljuju takve informacije na dobrovoljnoj osnovi. Jedan izvor procjenjuje da otprilike 2 500 europskih trgovačkih društava objavljuje izvješća o društveno odgovornom poslovanju ili o održivosti, što EU stavlja u vodeći položaj na globalnoj razini (7).

4.2.

Komisija je 2013. na temelju inicijative Europskog parlamenta izradila zakonodavni prijedlog o transparentnosti informacija u vezi sa socijalnim aspektima i okolišem koje pružaju poduzeća u svim sektorima  (8). „Računovodstvene direktive” izmijenjene su radi uvođenja zahtjeva za određena velika trgovačka društva (trenutačno oko 6 000 društava i subjekata u EU-u) u pogledu objave relevantnih nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti u svojim godišnjim izvješćima.

4.2.1.

Direktiva je u nekim zemljama prenesena u nacionalno pravo nakon savjetovanja s poduzećima pa se provedbom iskorištava fleksibilnost Direktive, ne premašuje njezino područje primjene, pruža pravna sigurnost za poduzeća i ispunjavaju njihovi stvarni zahtjevi. EGSO je u vezi s time sastavio mišljenje (9) u kojem naglašava pravo na iskorištavanje tog fleksibilnog i primjerenog mehanizma za poboljšanje komunikacije s dioničarima, ulagačima, radnicima i drugim dionicima te pozdravlja činjenicu da je taj prijedlog usmjeren samo na velika trgovačka društva.

4.2.2

Komisija upravo na temelju rezultata javnog savjetovanja priprema neobvezujuće smjernice o nefinancijskom izvješćivanju. Kako bi se olakšalo naknadno savjetovanje s dionicima (10), Komisija uvodi u uporabu ilustrativni popratni dokument u kojem se utvrđuju ključna načela za objavljivanje nefinancijskih informacija. Nefinancijske informacije koje su predmet izvješćivanja trebaju biti relevantne, pouzdane, uravnotežene i razumljive, sveobuhvatne i sažete, strateške i usmjerene na budućnost, usmjerene na dioničare, svojstvene određenom društvu/sektoru, kvalitativne i kvantitativne te dosljedne.

4.3.

U skladu sa strategijom Europa 2020., kojom se poziva na unapređenje poslovnog okruženja u Europi, Komisija je 2014. objavila prijedlog direktive čiji je cilj pružanje potpore uspostavi modernog i učinkovitog okvira korporativnog upravljanja za europska poduzeća, ulagače i zaposlenike  (11) koji odgovara potrebama današnjeg društva i promjenjivom gospodarskom okruženju.

4.3.1.

Prijedlogom bi se trebalo pridonijeti dugoročnoj održivosti trgovačkih društava iz EU-a i dugoročnijoj perspektivi za dioničare kojom se osiguravaju bolji uvjeti poslovanja za društva čijim se dionicama trguje na uređenim tržištima u EU-u. U svome mišljenju (12) Odbor je naglasio da će prijedlog dovesti do stabilnijeg, održivog korporativnog upravljanja i investicijskog okruženja u Europi te je konstatirao da Komisija u svojoj procjeni učinka tvrdi da će njezini prijedlozi izazvati tek neznatno povećanje administrativnog opterećenja za trgovačka društva uvrštena na burzu. Bit će važno ocijeniti tu ravnotežu prilikom evaluacije direktive.

4.4.

Komisija je u listopadu 2015. objavila novu strategiju pod nazivom „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici”, kojom se pruža vizija politike EU-a usmjerene na odražavanje potrebe za odgovornijom i transparentnijom trgovinskom politikom.

4.4.1.

U poglavlju pod nazivom „Trgovinska i ulagačka politika utemeljena na vrijednostima” Komisija najavljuje osnaživanje prava potrošača jačanjem inicijativa društveno odgovornog poslovanja i dubinske analize u cijelom proizvodnom lancu s naglaskom na poštovanju ljudskih prava te na socijalnim (uključujući prava radnika) i okolišnim aspektima vrijednosnih lanaca. Sljedeći korak koji Komisija želi poduzeti je poboljšanje dimenzija sporazuma o slobodnoj trgovini koje se odnose na održivi razvoj.

4.4.2.

U mišljenju (13) o pristojnom radu u globalnim lancima opskrbe Odbor tvrdi sljedeće: „EGSO ima mnogo iskustva u području održivosti, uz sudjelovanje u provedbi i praćenju namjenskih poglavlja u sporazumima o slobodnoj trgovini, sudjelovanje u cijelom nizu odbora civilnog društva koji mu omogućuju predlaganje pravedne ravnoteže između potrebnih zakonskih zahtjeva u području ljudskih i radničkih prava, transparentnosti, borbe protiv korupcije i potrebne fleksibilnosti multinacionalnih poduzeća da organiziraju i razviju svoje globalne lance opskrbe na učinkovit način prilagođen različitim lokalnim situacijama.”

4.4.3.

Viši standardi u pogledu objavljivanja izvješća o nefinancijskim pitanjima mogli bi biti važno pitanje u trgovinskoj politici. Regulativa na globalnoj razini, uključujući trgovinske sporazume, trebala bi dovesti do veće transparentnosti u objavljivanju nefinancijskih informacija u zemljama poput SAD-a i Kine kako bi se osigurali jednaki uvjeti za europska trgovačka društva.

4.4.4.

Komisija namjerava jače potaknuti, i to posebice multinacionalna poduzeća, na pružanje informacija o dužnoj pažnji, na ambiciozniji pristup vađenju minerala na sukobima pogođenim područjima  (14), na potragu za novim područjima za uspostavu poboljšanih partnerstava u okviru odgovornih lanaca vrijednosti i na objavljivanje pregleda izvješća društava o odgovornom lancu vrijednosti.

4.4.5.

Što se tiče zahtjeva Komisije u pogledu etične trgovine te promicanja i zaštite ljudskih prava, novi zahtjevi za poduzeća mogu se očekivati i slijedom provedbe Komisijina Akcijskog plana za ljudska prava za razdoblje 2015.–2018. (15). U svojim zaključcima Vijeće za vanjske poslove (lipanj 2016.) naglašava presudnu ulogu poslovne transparentnosti u omogućivanju tržištima da prepoznaju, potaknu i nagrade poštovanje ljudskih prava.

4.5.

Komisija je u siječnju 2016. predstavila svoj Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza radi osiguranja učinkovitijeg oporezivanja i veće porezne transparentnosti.

4.5.1.

Jedno od područja koje se pažljivo preispituje i koje će utjecati na multinacionalna poduzeća i grupe je izvješćivanje po zemljama (obveza pripreme izvještaja koji sadrži transakcije u grupi, podatke o prihodima, dobiti, plaćenom porezu na dobit itd., kao i njegova podnošenja poreznim tijelima). Paket u ovoj fazi obuhvaća razmjenu informacija između poreznih tijela država članica.

4.6.

Komisija je početkom travnja 2016. (16) predložila da multinacionalna poduzeća objavljuju zasebni izvještaj o porezu na dobit koji plaćaju, zajedno s ostalim poreznim informacijama. Multinacionalna poduzeća s konsolidiranim neto prometom koji premašuje 750 milijuna EUR morat će ispuniti te dodatne zahtjeve u vezi s transparentnošću bez obzira na to imaju li sjedište u EU-u ili ne. Ta se obveza odnosi i na njihove podružnice i društva kćeri. Odbor je u vezi s tim upravo usvojio mišljenje o borbi protiv utaje poreza (17) u kojem potiče Komisiju da bude ambicioznija u zahtijevanju porezne transparentnosti od trgovačkih društava smanjivanjem praga od 750 milijuna EUR ili izradom rasporeda za postupno smanjenje tog praga.

4.6.1.

Međutim, Komisija bi trebala uzeti u obzir načela unutarnjeg tržišta EU-a i konkurentnost Unije. Jednostrani zahtjevi unutar EU-a mogli bi dovesti do neželjenih posljedica ako bi poduzeća koja nisu iz EU-a bila izuzeta od te obveze. Stoga bi poduzeća koja nisu iz EU-a trebala biti obuhvaćena tom obvezom posredstvom pregovora o međunarodnim trgovinskim sporazumima.

4.7.

Europska komisija surađuje s drugim međunarodnim organizacijama, kao što su Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Međunarodna organizacija rada (ILO), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Svjetska banka, te jača sinergiju s njihovim instrumentima za dobro korporativno upravljanje, transparentnost i odgovorno poslovanje (18). Ti se instrumenti redovito revidiraju te se njima uspostavljaju zahtjevi za odgovornost i transparentnost trgovačkih društava u pogledu njihovih socijalnih politika i politika u vezi sa zaštitom okoliša i ljudskim pravima. Njima se također potiče sprečavanje i analiza rizika te propisuju mjere o dužnoj pažnji. Instrumenti su prvenstveno namijenjeni multinacionalnim poduzećima, ali bi trebali služiti i kao smjernice za društva koja posluju na nacionalnoj razini. Revizija tih instrumenata treba biti u svakom slučaju usmjerena na njihovu bolju provedbu.

4.8.

Sve veći zahtjevi na svjetskoj i europskoj razini u pogledu transparentnosti poduzeća prenose se na trgovačka društva koja posluju u državama članicama. Uloga EK-a treba obuhvaćati usmjeravanje i koordinaciju politika država članica EU-a, čime se smanjuje rizik od različitih pristupa (19).

4.8.1.

Strategija Komisije za odgovorno poslovanje i preporuke državama članicama često navode na pretpostavku na nacionalnoj razini da samo država treba biti nadležna za upravljanje odgovornim poduzetništvom i transparentnošću te njihov nadzor.

4.8.2.

Poduzeća prepoznaju svoju ulogu pokretača transparentnog i odgovornog ponašanja. To je i Komisija potvrdila u komunikaciji „Provedba partnerstva za rast i zapošljavanje: Europa kao središte izvrsnosti u pogledu društveno odgovornog poslovanja” (20).

4.8.3.

Glavna je odgovornost svakog trgovačkog društva stvaranje vrijednosti, ne samo za dioničare, nego i za zaposlenike, okoliš i zajednicu te otvaranje i očuvanje radnih mjesta. Države članice trebale bi stvoriti prave uvjete kako bi to olakšale i pružiti potporu društvima koja nastoje biti odgovorna i transparentna.

5.1.

Odbor potvrđuje da je nefinancijsko izvješćivanje veoma važno za korporativno izvješćivanje jer pridonosi stvaranju cjelovite slike poslovanja poduzeća.

5.2.

Regulatorno okruženje za poslovanje postaje sve složenije za trgovačka društva. Kako bi se na bolji način zadovoljile potrebe dioničara, potrebno je uspostaviti odgovarajući okvir za korporativno izvješćivanje, no istodobno treba spriječiti nepotrebna administrativna i financijska opterećenja. Društveno odgovorno poslovanje i transparentnost treba također promicati i iskorištavati kao priliku za trgovačka društva da izbjegnu socijalne rizike i osiguraju vlastiti održiv razvoj.

5.3.

Tijekom zadnjeg desetljeća stavlja se sve veći naglasak na različite aspekte nefinancijskih informacija. Postoji određeni broj međunarodnih okvira za objavu informacija u vezi sa socijalnim aspektima i okolišem, uključujući Globalnu inicijativu za izvješćivanje (GRI).

5.4.

Postavlja se pitanje može li se udovoljiti svim tim dionicima istim izvješćem ili nizom izvješća? Treba li postojati niz različitih izvješća ili koncept jedinstvenog sveobuhvatnog izvješća – poput koncepta „Core&More” („Osnovno i šire”) (21) koji je 2015. predložila Europska federacija računovođa (FEE)?

5.5.

U okviru rasprave o korporativnom izvješćivanju u budućnosti trebaju se uzeti u obzir različite potrebe za informacijama različitih skupina dionika ovisno o veličini i naravi subjekta koji podnosi izvješće.

5.6.

Kao što Europski gospodarski i socijalni odbor ističe u mišljenju „Objavljivanje nefinancijskih informacija”, Komisija se poziva da započne ili pojednostavi postupak kojim se okupljaju „mnogobrojne zainteresirane strane” (22) kako bi se bolje definirala vodeća načela i referentna mjerila koja će olakšati uspoređivanje, a dugoročno i normizaciju.

5.6.1.

Odbor je u tom pogledu već istaknuo potrebu korektivnih mjera usmjerenih protiv narušavanja korporativnih vrijednosti kratkoročnim razmišljanjem. U mišljenju „Uključivanje zaposlenika” (23) pozvao je i na razradu načina na koje politika EU-a može preusmjeriti postojeću tendenciju jednostrane transparentnosti poduzeća u interesu dioničara prema širem razumijevanju poduzeća kao „održivog društva”, što je u interesu dugoročnog korporativnog razvoja.

5.7.

Svaka daljnja inicijativa u vezi s objavom informacija treba biti usmjerena na stvarne potrebe dionika, čak i ako je budućnost održivog poslovanja snažno povezana sa socijalnim okruženjem i poštovanjem potrošača.