10.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 75/21

Izvjestitelj:

Simo TIAINEN

1.1.

ZPP već pola stoljeća pomaže u izgradnji Europske unije. Povratak osnovama u ovom bi trenutku trebao poslužiti kao prilika za novu dugoročnu viziju ZPP-a koja bi dala jasne i konkretne smjernice ne samo poljoprivrednicima nego i milijunima građana. Kao što je Odbor dosljedno isticao, budući ZPP trebao bi štititi europski poljoprivredni model zasnovan na načelima prehrambene neovisnosti, održivosti i prilagodljivosti stvarnim potrebama europskih građana, bilo da je riječ o poljoprivrednicima, zaposlenicima u poljoprivredi ili potrošačima.

1.2.

EGSO pozdravlja početne rasprave i razmišljanja o budućnosti ZPP-a nakon 2020. godine. Iako ciljevi ZPP-a navedeni u Ugovoru – nepromijenjeni od 1957. godine – i novi izazovi koje ZPP mora svladavati nikad nisu bili važni kao sada, iznimno je bitno provesti detaljnu analizu sadašnjeg ZPP-a i rezultata prethodne reforme. Svrha je ovog mišljenja iznijeti neke prijedloge i sudjelovati u promišljanjima o budućnosti ZPP-a.

1.3.

Ponajprije, s obzirom na složenost ZPP-a i teškoće u provedbi posljednje reforme, poljoprivrednicima je potrebna politička stabilnost i dugoročna vizija poljoprivredne politike. Proces u skladu s Ugovorom iz Lisabona iziskivat će nekoliko godina za promišljanje i razmjenu ciljeva, za raspravu o izazovima i pronalaženje rješenja. Stoga bi se europske institucije trebale brzo složiti oko toga da se rok trenutačnog ZPP-a produlji za najmanje dvije godine.

1.4.

ZPP bi trebao poticati pokretanje poslovanja mladih i novih poljoprivrednika i poljoprivrednica, i to ne samo pomoću posebnih alata nego i stvarnom stabilnošću u politici. Doista, poljoprivrednicima je potrebno više stabilnosti kako bi desetljećima mogli ulagati i nositi se s izazovom generacijske obnove.

1.5.

S jedne strane, budući ZPP trebao bi uzeti u obzir raznolikost modela poljoprivrede i regionalne posebnosti, a s druge strane, raznolikost svojih ciljeva: gospodarskih, društvenih i ekoloških. Vlastita proizvodnja hrane i vlastita poljoprivreda važni su i predstavljaju dio kulture svakog naroda u svijetu. Europska prehrambena politika trebala bi se temeljiti na zdravoj i kvalitetnoj hrani i stvarati sinergije sa ZPP-om. Jedno od glavnih načela ZPP-a trebalo bi biti održavanje snažne i održive poljoprivrede u svim regijama EU-a.

1.6.

Prvi i osnovni prioritet iduće reforme ZPP-a trebalo bi biti pojednostavljenje. Potrebno je olakšati provedbu ZPP-a te razviti racionalniji sustav nadzora i sankcija. Od iznimne je važnosti osigurati pravovremenu isplatu poljoprivrednicima.

1.7.

S obzirom na to da je ZPP politika s izravnim djelovanjem na europskoj razini i da će ukidanje povlaštenosti Zajednice dovesti do smanjenja proizvođačkih cijena, budući ZPP mora biti u stanju odgovoriti na sve izazove s kojima se suočava, uključujući previranja na tržištu. Stoga je potrebno preusmjeriti politički okvir kako bi se svladali svi ti novi izazovi i osigurala odgovarajuća sredstva na europskoj razini.

1.8.

Tijekom 2017. godine Europska komisija nastavit će sa svojim radom i provesti opsežna savjetovanja o pojednostavljenju i modernizaciji ZPP-a. Važno je da europsko civilno društvo ima aktivnu ulogu u tom procesu. EGSO bi trebao uspostaviti studijsku skupinu koja će pratiti taj proces i pridonositi mu.

2.1.

Poljoprivreda je od presudne važnosti za strateške, gospodarske, ekološke i društvene izazove sutrašnjice. ZPP je polučio uspjeh u Europi, uglavnom stoga što su europski potrošači tijekom posljednjih desetljeća imali koristi od sigurnije hrane po sve nižim cijenama. Međutim, u nekim se područjima suočavamo s problemima u pogledu biološke raznolikosti, okoliša i krajolika, pa ih trebamo riješiti. Proizvodnja visokokvalitetne hrane održivom poljoprivredom od ključne je važnosti za građane i potrošače. Kako bi se ispunila ta očekivanja, potrebna je zajednička poljoprivredna politika radi jamčenja zdrave i sigurne hrane, visoke kvalitete po pravednoj cijeni, zaštite okoliša, očuvanja krajolika te dinamičnog gospodarstva u ruralnim područjima.

2.2.

Kada poljoprivrednici proizvode hranu u našem društvu usmjerenom na tržište, osiguravajući pritom sigurnost opskrbe hranom, oni također utječu na dostupnost i kvalitetu vode te na kvalitetu zraka i tla, odnosno na okoliš kao cjelinu, uz istodobno omogućivanje zapošljavanja u ruralnim područjima i održavanje ruralnih krajolika. Mnogi od tih nusproizvoda trebali bi se smatrati javnim dobrom.

2.3.

Poljoprivreda i šumarstvo usko su povezani jer se za njih koristi velik dio zemljišta u EU-u. Stoga šumarstvo često sudjeluje u pružanju javnih dobara.

2.4.

Čimbenici koji utječu na ZPP nakon 2020. ponajprije se odnose na izazove s kojima se suočava poljoprivreda, ali i na činjenicu da je to europsko pitanje, s posebnim postupkom reforme i dostupnosti proračuna, a iznad svega jasna vizija za sljedeća desetljeća.

2.5.

Zajednička poljoprivredna politika uvijek je bila jedna od glavnih politika EU-a. ZPP je poglavito u interesima europskog civilnog društva. Stoga je važno da EGSO proaktivno sudjeluje u pripremi sljedeće reforme ZPP-a koja se odnosi na razdoblje nakon 2020.

3.1.

U skladu s očekivanim globalnim demografskim trendovima, 2050. godine trebat će prehraniti otprilike 9 milijardi ljudi. S poboljšanjem životnih standarda u određenim regijama u svijetu primjećujemo povećanu potražnju za hranom i pomak prema prehrani koja uključuje više životinjskih proizvoda. Ti događaji doveli bi do udvostručenja potražnje za hranom 2050. godine. EU mora preuzeti svoj dio odgovornosti za sigurnost opskrbe hranom na globalnoj razini. Međutim, izvoz europskih poljoprivrednih proizvoda ne rješava problem gladi u svijetu. Važno je napomenuti da se sigurnost opskrbe hranom treba temeljiti na održivim lokalnim prehrambenim sustavima. Svaka nacija treba snositi odgovornost za vlastitu sigurnost opskrbe hranom, što preporučuje i FAO. EGSO smatra potrebnim da se EU usredotoči i na prijenos znanja i razmjenu iskustava o tome kako u drugim dijelovima svijeta proizvesti veću količinu kvalitetnije hrane na lokalnoj razini i na održiv način.

3.2.

Istodobno se očekuje da će potražnja za hranom u Europi ostati poprilično stabilna, ali raznolika u pogledu kvalitete, zdravlja, etike, podrijetla itd.

3.3.

Poljoprivreda i okoliš vrlo su usko povezani na čitav niz načina u svim regijama. Poljoprivreda i šumarstvo ključni su za očuvanje prirode, zaštitu bioraznolikosti, kvalitetu vode, kvalitetu tla i smanjenje onečišćenja.

3.4.

Klimatski i energetski okvir EU-a postavio je cilj povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora na barem 27 % potrošene energije do 2030. godine. Taj će udio u budućnosti rasti. Poljoprivreda i šumarstvo mogli bi osigurati biomasu potrebnu za postizanje tog cilja u okviru ekonomije zelenog rasta. Oni također trebaju poboljšati vlastitu energetsku učinkovitost.

3.5.

Komisija je 20. srpnja 2016. predstavila paket zakonodavnih prijedloga s detaljnim pravilima za okvir za klimatsku i energetsku politiku EU-a do 2030. godine. To će biti odgovor EU-a za ublažavanje posljedica klimatskih promjena kako je dogovoreno sporazumom COP21 u prosincu 2015. godine. Poljoprivreda i šumarstvo dio su rješenja za smanjenje emisija i pohranu ugljika u tlu ili drvu. Kako bi se odgovorilo na izazov u pogledu sigurnosti opskrbe hranom te ublažile klimatske promjene, bit će potreban zeleni rast, agro-ekološki pristup i održiva intenzifikacija u okviru učinkovite poljoprivredne proizvodnje. Osim toga, prilagodba klimatskim promjenama bit će ključna za buduću poljoprivredu.

3.6.

Poljoprivreda i šumarstvo te svi s njima povezani dijelovi biogospodarstva ključni su za održavanje ruralne dinamičnosti i jačanje uravnoteženog ruralnog razvoja. Važni za zapošljavanje, kulturu, teritorijalnu koheziju i turizam u ruralnim područjima diljem EU-a. Depopulacija i starenje stanovništva u mnogim udaljenim područjima, planinskim regijama ili siromašnim područjima i dalje su glavni demografski trend. Javne politike, posebice ZPP, trebale bi djelovati u svrhu održavanja poljoprivrede i podržavanja proizvođača diljem EU-a, uključujući regije s posebnim problemima. Poticaji poljoprivrednim gospodarstvima u ruralnim područjima s prirodnim nedostatcima ključni su za ruralni razvoj. U suprotnome poljoprivreda u takvim područjima ne bi bila moguća.

3.7.

Sinergije između dvaju stupova ZPP-a važne su i potrebno ih je ojačati. Najnovija reforma jača vezu i dosljednost između svih europskih strukturnih i investicijskih fondova, i to bi se trebalo nastaviti.

3.8.

EGSO podržava širenje i uvođenje obaveze primjene metode CLLD (lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) u okviru svih fondova ESI radi postizanja uravnoteženog razvoja ruralnih područja. Pri financiranju projekata na lokalnoj razini, uloga lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) u sklopu lokalnih partnerstava uz sudjelovanje poljoprivrednika ima pozitivan učinak na kvalitetu života stanovništva. Time bi se učinkovito spriječila depopulacija i starenje stanovništva u ruralnim područjima EU-a.

3.9.

Ključno pitanje za održavanje poljoprivrede jest generacijska obnova, a pokretanje poslovanja mladih i novih poljoprivrednika i poljoprivrednica trebalo bi jačati pomoću svih raspoloživih alata. S tim povezani poticaji također su potrebni za one sektore ili regije u kojima su specifične vrste poljoprivrede ili specifični poljoprivredni sektori posebno važni iz gospodarskih, socijalnih ili ekoloških razloga. ZPP se također mora jasno usredotočiti na poticanje aktivnih poljoprivrednika i proizvodnje.

3.10.

Poljoprivreda je posebna gospodarska djelatnost koja nije u skladu s uobičajenim gospodarskim pravom. U tržišnom gospodarstvu razlike u cijenama i prihodima posljedica su pomaka u ponudi i potražnji. No priroda hrane kao osnovne potrebe znači da je ona po definiciji cjenovno neelastična. Opskrba hranom također ne može brzo odgovoriti na promjene u pogledu cijena. Stoga neočekivane promjene u proizvodnim količinama često zahtijevaju dulje razdoblje i velike cjenovne promjene kako bi se obnovila tržišna ravnoteža. Iz tih razloga poljoprivredna tržišta smatraju se izrazito nestabilnima. Mogli bi se ispitati i drugi inovativni tržišni mehanizmi.

3.11.

Potrošači zahtijevaju sigurnu, održivu, hranjivu i visokokvalitetnu hranu po pristupačnim cijenama, što je uslijed gospodarske krize postalo još izraženije. Mnogi potrošači cijene sljedivost i lokalno proizvedenu hranu. Posebno istraživanje Eurobarometra 410 pokazuje da većina sudionika u svim državama članicama smatra potrebnim poznavanje podrijetla mesa. Zadaća je svih dionika u prehrambenom lancu suočiti se s tim izazovom.

3.12.

Sljedeći ZPP, kao i druge politike EU-a, trebao bi biti u skladu s ciljevima održivog razvoja (COR-ovi). ZPP je relevantan za brojne ciljeve, ali najvažniji je cilj 2.: „iskorjenjivanje gladi, postizanje sigurnosti opskrbe hranom i poboljšane prehrane te promicanje održive poljoprivrede”.

3.13.

Uloga međunarodne trgovine u budućnosti će se neizbježno povećati. No nedavna zabrana koju je Rusija uvela na proizvode porijeklom iz Europske unije stvorila je velike nesigurnosti u pogledu međunarodne trgovine. Poljoprivredna tržišta EU-a, posebice u nekim državama članicama, zbog ruskog su se embarga našla pod golemim pritiskom. Borba protiv izazova povezanih s međunarodnom trgovinom bit će ključna za budućnost poljoprivrede.

3.14.

Posljednjih je godina unutar lanca opskrbe hranom došlo do promjene odnosa snaga u pogledu pregovaranja, uglavnom u korist maloprodajnog sektora i određenih transnacionalnih poduzeća, a na štetu dobavljača, prije svega poljoprivrednika. Budući ZPP trebao bi osnažiti pregovaračku poziciju poljoprivrednika.

4.1.

Poljoprivreda je ključno pitanje za EU. Ciljevi zajedničke poljoprivredne politike postavljeni u prvobitnom Ugovoru iz Rima iz 1957. godine i dalje su valjani. No pojavili su se i novi izazovi, poput pitanja okoliša, razvoja ruralnih područja, kvalitete i zdravlja, ali i gladi u svijetu, a Ugovori još uvijek nisu prilagođeni tim izazovima.

4.2.

ZPP je temeljna europska i integrirana politika koja se sve više povezuje s drugim politikama kao što su zapošljavanje, okoliš, klima, tržišno natjecanje, proračun, trgovina i istraživanje s posebnom europskom dodanom vrijednošću.

4.3.

ZPP je preduvjet za postizanje jedinstvenog tržišta u prehrambenom sektoru EU-a. Europska industrija hrane najveći je industrijski sektor u EU-u koji osigurava više od pet milijuna radnih mjesta.

4.4.

Složenost i supsidijarnost ključne su riječi u pogledu prilagodbe svim sektorima i teritorijima. Te značajke poboljšale su se posljednjom reformom. Priprema i pregovaranje o zajedničkim pravilima u okviru Ugovora iz Lisabona, uz sudjelovanje 28 država članica i Europskog parlamenta, bili su posebno složen zadatak.

4.5.

Procjene trenutačnih mjera politike još nisu provedene. Procjena provedbe obveza u pogledu ekologizacije u prvoj godini još je u tijeku. Isto vrijedi i za područja od ekološkog značaja. Važno je ne zalijetati se u drugu reformu ZPP-a bez jasne i temeljite procjene trenutačnog ZPP-a, kako bi se utvrdilo koliko su mjere politike postigle svoje ciljeve politike. To zahtijeva ispravnu procjenu, posebice za mjere za koje je potrebno više vremena da bi se vidjeli rezultati, npr. obveze u pogledu ekologizacije.

4.6.

S obzirom na to da je posljednja reforma pokrenuta 2010., a njezina provedba započela 2015., trebalo je pet godina da se reforma okonča. Tijekom trenutačnog mandata Komisije i EP-a neće biti vremena za okončanje sljedeće reforme ZPP-a za potrebe moguće provedbe 2021. godine. Stoga je potrebno prijelazno razdoblje, odnosno nastavak postojećeg ZPP-a dovoljno dugo nakon 2020. godine.

4.7.

ZPP se od 1962. godine temelji na trima osnovnim načelima: jedinstvu tržišta, povlaštenosti Zajednice i financijskoj solidarnosti. Jedinstveno tržište danas je činjenica, ali povlaštenost Zajednice i financijska solidarnost moraju se potvrditi na političkoj razini.

4.8.

SAD zbog globalizacije koristi financijsku potporu za promicanje svoje poljoprivrede među potrošačima, i to programom kupona za hranu i zakonom kojim se potiče kupnja američkih proizvoda (Buy American Act). Europska unija trebala bi provoditi recipročne mjere te bi mogla naglasiti stratešku važnost povlaštenosti Zajednice zakonom kojim se potiče kupnja europskih proizvoda (Buy European Act).

5.1.

Brexit će imati velik utjecaj na EU, posebice na jedinstveno tržište i međunarodnu trgovinu, a samim time i na budućnost ZPP-a. Ako Ujedinjena Kraljevina uslijed pregovora o Brexitu napusti carinsku uniju EU-a, trenutačni trgovinski tokovi trebali bi se upotrijebiti kao glavni kriterij za raspodjelu kvote WTO-a za EU-28 između Ujedinjene Kraljevine i novog EU-a.

5.2.

Od reforme provedene 1992. godine, odnosno uvođenja izravnih plaćanja, konkurentnost je postala bitan prioritet ZPP-a. Međutim, radi unapređenja konkurentnosti, produktivnosti i održivosti potrebni su novi poticaji kojima će se promicati inovacije (razvoj, širenje i uporaba novih tehnologija).

5.3.

Sektor poljoprivrede treba velika ulaganja koja se mogu postići ako je očekivani prihod dovoljan, a ekonomski rizici sagledivi. U trenutačnoj je situaciji potrebno podupiranje poljoprivrednih prihoda izravnim plaćanjima.

5.4.

Europski proizvođači više nisu izolirani od svjetskog tržišta i njegove veće nestabilnosti cijena. Štoviše, poljoprivreda je podložna ekstremnim prirodnim pojavama i većim zdravstvenim problemima zbog povećane mobilnosti robe i ljudi (pandemije), uz znatne gubitke za proizvodnju. ZPP bi trebao sadržavati posebne alate kako bi poljoprivredni sektor mogao ograničiti te rizike i upravljati njima.

5.5.

U trenutačnom ZPP-u postoje neki alati za upravljanje rizicima. Potrebno je održavati ili razviti interventnu cijenu, privatno skladištenje, promicanje ili tržišta budućnosnica te alate koje omogućuje jedinstveni ZOT.

5.6.

No postoji jasna potreba za razvojem novih alata:

5.7.

Ekološka pitanja jasan su prioritet u poljoprivredi. Kao posljedica toga u posljednjoj reformi uvedena je ekologizacija. Tvorci politika iznova naglašavaju taj značajni razvoj ZPP-a. Ekološka dimenzija ZPP-a istodobno je globalna i složena jer se poljoprivreda bavi tlom, vodom, bioraznolikošću, šumarstvom i emisijama CO2. Učinkovitija politika trebala bi biti razumljivija, izvodljivija i jednostavnija za poljoprivrednike.

5.8.

Poljoprivrednicima bi trebalo isplaćivati naknade za pružanje javnih dobara (posebice usluga ekosustava).

5.9.

Nizozemsko predsjedništvo EU-a posebno je promicalo ideju zajedničke prehrambene politike. U novom ZPP-u EU prepoznaje da europska poljoprivreda mora dosegnuti viši stupanj održive proizvodnje sigurne i kvalitetne hrane. ZPP promiče program opskrbe škola voćem i mlijekom kako bi učenici već u ranoj dobi stekli dobre prehrambene navike. Također promiče ekološku proizvodnju omogućavanjem donošenja odluka na temelju informiranosti, i to pomoću jasnih pravila za označivanje i programa posebne potpore u okviru politike ruralnog razvoja.

5.10.

Promicanje javnog zdravlja, zdrave prehrane i načina života trenutačno je u nadležnosti nacionalne razine. No Europska unija mora posredstvom održivih prehrambenih sustava osigurati pristup zdravoj i kvalitetnoj hrani za sve građane Europe. Premda se nacionalne mjere upotpunjuju i koordiniraju europskim djelovanjem, trebalo bi razvijati veće sinergije između ZPP-a i buduće europske prehrambene politike.

5.11.

S obzirom na očekivanja javnosti i potražnju potrošača, treba uložiti posebne napore u razvoj lokalnih prehrambenih sustava (LFS), a samim time i kratkih opskrbnih lanaca, posebno u sektoru masovnog ugostiteljstva.

5.12.

Ekološki se otisak poljoprivrede od 1990. godine smanjio. Ipak, i dalje postoji potreba za smanjenjem poljoprivrednih emisija do 2030. godine. To se mora provesti usklađivanjem s europskim modelom poljoprivrede i isplativom politikom smanjenja emisija. Postoji potencijal za povećanje udjela ugljika u tlu i zamjenu fosilne energije i petrokemijskih proizvoda poljoprivrednim i šumarskim proizvodima.

5.13.

Trebalo bi uzeti u obzir višestruke ciljeve sektora poljoprivrede i korištenja zemljišta s njihovim nižim potencijalom ublažavanja, kao i potrebu da se osigura usklađenost između sigurnosti opskrbe hranom u EU-u i ciljeva u pogledu klimatskih promjena (1).

5.14.

Na razini poljoprivrednih gospodarstava, u pokusnim stanicama i laboratorijima stalno se otkrivaju važne inovacije. Treba pojačati napore u polju istraživanja i razvoja kako bi se pratio napredak u smjeru održivijih poljoprivrednih sustava. Također je ključno upoznati druge dionike s tim inovacijama. Trebalo bi promicati usluge proširenja, suradnju između dionika i druga sredstva širenja inovacija i razmjene najboljih praksi.

5.15.

U sljedećem programskom razdoblju potrebno je ojačati istraživački program EU-a u pogledu poljoprivrede kako bi se u obzir uzeli izazovi i geostrateška važnost hrane u 21. stoljeću. Nakon zelene revolucije 20. stoljeća digitalno gospodarstvo moglo bi predstavljati sljedeću „poljoprivrednu revoluciju”.

5.16.

Postoje jasni dokazi lošeg funkcioniranja lanca opskrbe u gotovo svakoj državi članici zbog visoke koncentracije na kraju lanca. Raspodjela dodane vrijednosti između dionika u opskrbnom lancu nije pravedna.

5.17.

Ovaj problem trebao bi se rješavati na europskoj razini zbog sposobnosti EU-a u pogledu pitanja koja se odnose na tržišno natjecanje i jedinstveno tržište. Europska komisija trebala bi predložiti europske regulatorne okvire za uređivanje ugovornih odnosa unutar lanca te pravnih mogućnosti za organizaciju kolektivnih akcija poljoprivrednika. Doista, organizacije proizvođača važni su akteri u lancu opskrbe hranom te pridonose jačanju položaja proizvođača. Sljedeći ZPP trebao bi pojačati pregovaračku poziciju organizacija proizvođača. Treba uzeti u obzir rezultate rada Radne skupine za poljoprivredna tržišta (AMTF).

5.18.

ZPP se treba prilagoditi stvarnosti i brzini gospodarskih promjena. Članke od 219. do 222. Uredbe (EU) br. 1308/2013 u ZPP-u potrebno je razviti kako bi ih Europska komisija i proizvođači mogli primjenjivati i ostvarivati.

5.19.

Svjetska trgovina i otvorena tržišta jačaju konkurentnost i mogli bi smanjiti cijenu hrane. Ipak, pravedno trgovanje od ključne je važnosti za EU kako bi se uz iste metode proizvodnje i pravila mogao natjecati s trećim zemljama. Necarinske prepreke mogle bi ugroziti međunarodni razvoj. U okviru različitih, mnogobrojnih rješenja za postizanje globalne sigurnosti opskrbe hranom, uloga trgovine očituje se u povećanju izvoza poljoprivrednih proizvoda.

5.20.

Ipak, ZPP i trgovinska politika trebali bi europskim proizvođačima omogućiti da se natječu s uvezenim proizvodima pod jednakim uvjetima. Stoga bi EU trebao zahtijevati da uvezeni proizvodi ispunjavaju jednake standarde.

5.21.

ZPP se u prošlosti financirao na europskoj razini. ZPP čini znatan udio u proračunu EU-a (38 % 2015.), ali na njega otpada samo otprilike 0,4 % europskih javnih rashoda. Proračun ZPP-a niži je od njegovih istovrijednica u SAD-u ili Kini. Štoviše, bio je stabilan ili se smanjivao tijekom nekoliko godina, unatoč proširenju EU-a. ZPP mora odgovoriti na mnoge važne izazove s kojima će se suočavati u budućnosti. Stoga je potrebno povećati proračun za poljoprivrednu politiku na europskoj razini.

5.22.

Posebni aspekti europskog proračuna, kao što je načelo jedne godine, predstavljaju veliko ograničenje za izradu ZPP-a. Uzajamni fondovi ili krizne mjere time su ograničeni. Osim toga, raspodjela proračuna izvor je političkih napetosti i mogla bi rezultirati neučinkovitošću.

5.23.

Premda je pojednostavljenje godinama bilo prioritet ZPP-a, a osobito tijekom prvih godina provedbe reforme ZPP-a iz 2013., ono bi također trebalo biti prvi i osnovni prioritet iduće reforme te politike. Posebno bi trebalo poboljšati odgovarajuće kontrole i sustave proporcionalnih sankcija. U ovom bi trenutku smanjenje isplata za mjere ekologizacije i unakrsne sukladnosti bilo nerazborito i nerazmjerno. Od iznimne je važnosti osigurati pravodobnu isplatu izravnih potpora.

5.24.

Struktura ZPP-a posljednjih desetljeća temeljila se na dvama stupovima. Dok I. stup u cijelosti financira EU, II. stup sufinancira se i prilagođava ovisno o potrebama svake države članice s pomoću višegodišnjih programa. Različite potrebe i okolnosti u državama članicama i regijama iziskuju da se i u budućem ZPP-u zadrže dva stupa.

5.25.

Komisija u svom Programu rada za 2017. godinu objavljenom 25. listopada 2016. navodi da će raditi na opsežnoj provedbi savjetovanja o pojednostavljenju i modernizaciji ZPP-a kako bi ZPP u najvećoj mogućoj mjeri pridonio ostvarivanju deset prioriteta Komisije i ciljeva održivog razvoja. Važno je da u taj proces bude aktivno uključeno i europsko civilno društvo.