EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 18.10.2016.

COM(2016) 700 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Prvo izvješće o napretku u pogledu okvira za partnerstvo s trećim zemljama na temelju Europskog migracijskog programa

1.    UVOD

Vanjsko djelovanje ključna je sastavnica sveobuhvatne strategije EU-a za upravljanje izazovima povezanima s migracijama, koja je utvrđena u Europskom migracijskom programu 1 . Čimbenici koji uzrokuju migracijske tokove nisu prolazni i zato EU treba dugoročno rješenje. Važan korak poduzet je već u okviru sastanka na vrhu u Valletti u studenom 2015. Komisija je zatim u lipnju 2016. predložila novi okvir za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa 2   3 . Europsko vijeće u lipnju 2016. podržalo je okvir za partnerstvo i pozvalo na njegovu brzu provedbu, iako prvo s ograničenim brojem zemalja. U rujnu je Planom iz Bratislave istaknuto da bi taj proces trebao „dovesti do smanjenja tokova nezakonite migracije i veće stope vraćanja”, a naglašeno je da će napredak ocijeniti Europsko vijeće u prosincu 4 .

Okvir za partnerstvo ambiciozan je i dalekosežan europski pristup jačanju suradnje sa zemljama podrijetla, tranzita i odredišta. Njegov uspjeh ovisi o potpunoj predanosti svih strana. To znači da EU-a i države članice moraju zajednički djelovati i upotrijebiti sva sredstva kako bi osmislili kratkoročna rješenja za neposredan migracijski pritisak i uložili dugotrajnije napore u rješavanje glavnih uzroka nezakonite migracije, poticanje održivog razvoja i stabilnosti i stvaranje mogućnosti za zakonite migracije. Istovremeno je sa svim trećim zemljama nužno izgraditi istinsko partnerstvo, koje je prilagođeno da bi se u obzir uzele posebne potrebe i interesi i usmjereno na rezultate. U svakom slučaju pristup se i dalje mora temeljiti na zahtjevima politike EU-a u pogledu humanitarnih pitanja i ljudskih prava.

U tom se kontekstu ovim prvim izvješćem opisuje postignuti napredak i način na koji su visoka predstavnica, Komisija i države članice surađivale na provedbi okvira za partnerstvo 5 .

Iako je postizanje dobrog upravljanja migracijama dugoročan pothvat, spašavanje života, zaustavljanje krijumčarenja ljudi i kontrola nezakonitog kretanja ljudi zahtijevaju i neposredne rezultate. U prvoj fazi prioritet je neizbježno bila uspostava novih struktura i instrumenata potrebnih za postizanje ciljeva okvira za partnerstvo, ali postignuti su i opipljivi rezultati. U ovom izvješću iznose se glavni neriješeni izazovi i sljedeći koraci u provedbi okvira predviđeni za prosinac i kasnije 6 .    

2.    PROVEDBA OKVIRA ZA PARTNERSTVO

Paktovi

Pristup okvira za partnerstvo podrazumijeva promjenu načina na koji EU, zajedno s državama članicama, upravlja odnosima u području migracija s trećim zemljama podrijetla i tranzita. Ključni element tog pristupa ideja je „paktova”. Paktovi su politički okvir za trajnu i operativnu suradnju kojim se objedinjuju različita područja djelovanja radi razvoja sveobuhvatnog partnerstva s trećim zemljama pri čemu se kombiniraju instrumenti, alati i sredstva koji su na raspolaganju EU-u i državama članicama za ispunjenje jasnih ciljeva i zajedničkih obveza. Službeni međunarodnih sporazumi, primjerice sporazumi o ponovnom prihvatu, mogu proizići iz procesa povezanih s paktovima. Međutim, pristupom koji je utemeljen na paktovima izbjegava se rizik da će se kasniti s konkretnim rezultatima zbog tehničkih pregovora čiji je cilj sklapanje cjelovitog službenog sporazuma. Nakon što se postupno utvrde elementi obostrano korisnog odnosa u području upravljanja migracijama, ta se zajednička vizija ostvaruje u obliku paktova koji su prilagođeni posebnoj situaciji svake zemlje partnera. Ti paktovi sadržavaju smjernice za održivo ispunjenje zajednički utvrđenih ciljeva. Europsko vijeće napredak u njihovu sklapanju procijenit će u prosincu.

Ideja paktova temelji se na partnerstvu. Prvo, za uspjeh paktova ključan je zajednički pristup EU-a i država članica. Puni potencijal okvira za partnerstvo moguće je postići samo uz potpuni angažman država članica na razini političke obveze (naglašavanje važnost te mjere) i praktične potpore (osobito u pogledu ponovnog prihvata i vraćanja, ali i u područjima kao što je zakonita migracija). Drugo, izuzetno je važna zajednička vizija interesa EU-a i država partnera. Kako bi se postigla obostrana korist, u postupku upravljanja migracijama potrebno je pomiriti interese i prioritete obiju strana. Rad zemalja partnera na održavanju dinamike postizanja rezultata omogućit će EU-u daljnje jačanje odnosa i suradnje sa zemljama partnerima u kontekstu svih njegovih politika. Trebalo bi objediniti sve poticaje kako bi se stvorio učinak poluge potreban za suradnju, a EU bi trebao biti spreman pružiti veću potporu zemljama partnerima koje ulažu najveće napore, ali i suočiti se s posljedicama u slučaju da napredak izostane.

U širem smislu izazovi povezani s migracijama zahtijevaju globalni pristup. Deklaracijom o izbjeglicama i migrantima koja je donesena u New Yorku 7 naglašava se potreba za globalnom podjelom odgovornosti. Važno je da EU-a zadrži vodeću ulogu kako bi pokazao da su pristup okvira za partnerstvo i poduzete inicijative primjer koji je potrebno slijediti nakon sastanka na vrhu UN-a.

Novi okvir za partnerstvo u praksi – uspostava nove strukture

Prvi korak bila je suradnja EU-a i država članica u izradi prilagođenih pristupa sa zemljama na vrhu liste prioriteta iz Komunikacije koja je donesena u lipnju 8 . EU i države članice uložili su velike političke i diplomatske napore u uspostavu dijaloga s prioritetnim zemalja partnerima kako bi potaknuli taj proces. Kako bi se osiguralo prenošenje dosljedne poruke, te su aktivnosti koordinirane uz potpuno sudjelovanje delegacija EU-a i veleposlanstava država članica.

Razina koordinacije među institucijama EU-a i državama članicama znatno se promijenila zahvaljujući strateškom planiranju posjeta na visokoj razini prioritetnim zemljama, slanjem jasnih poruka u zajedničkim izlaganjima na važnim događanjima kao što je Opća skupština Ujedinjenih naroda, zajedničkim povratnim informacijama i izvješćivanjem. Stoga su sada migracijska pitanja središnji aspekt cjelokupnih odnosa s prioritetnim partnerima, uz ostala ključna pitanja vanjske politike kao što su sigurnost, trgovina i smanjenje siromaštva. Uključene prioritetne zemlje sada shvaćaju važnost koju EU pridaje pitanjima povezanima s migracijama.

Ti vanjski napori moraju biti popraćeni poboljšanjem postupaka i djelovanja u Europskoj uniji kao što je rješavanje mogućih prepreka na nacionalnoj razini i razini EU-a koje bi mogle onemogućiti postupke brzog vraćanja i ponovnog prihvata i osiguranje kapaciteta za identifikaciju i progon skupina za krijumčarenje migranata. Novim mandatom europske granične i obalne straže osigurat će se dodatne mogućnosti za to.

Ključni doprinos država članica provedbi tog okvira zapošljavanje je europskih časnika za vezu zaduženih za migracije koji će biti raspoređeni u ključne treće zemlje. Ti časnici za vezu bit će bitne kontaktne točke, a prvi od njih preuzet će svoje dužnosti prije kraja godine. Surađivat će s časnicima za vezu zaduženima za migracije u državama članicama, agencijama EU-a, nadležnim nacionalnim i regionalnim tijelima i međunarodnim organizacijama i djelovat će kao ključne kontaktne točke u delegacijama EU-a u cilju održavanja dinamike, povezivanja i suradnje s partnerima i poticanja ostvarenja opipljivih rezultata.

Pristupom okvira za partnerstvo osigurava se stabilan kontekst za ostvarenje dugoročnih rezultata. No ti su napori već donijeli prve rezultate. Zahvaljujući okviru za partnerstvo dijalog sa zemljama partnerima dobio je novi zamah, a to je dovelo do boljeg razumijevanja prioriteta EU-a i veće spremnosti na suradnju. Proteklih mjeseci postignut je konkretniji napredak nego prošlih godina, uključujući u pogledu vraćanja i ponovnog prihvata. Organiziraju se misije radi utvrđivanja stanja u cilju rješavanja slučajeva u kojima ne dolazi do vraćanja 9 . Rasprave o standardnim operativnim postupcima na razini EU-a za utvrđivanje stanja i vraćanje nezakonitih migranata dobro napreduju. Nakon dugotrajnog zastoja uskoro će početi pregovori o ponovnom prihvatu s važnim partnerima. Financijska i tehnička pomoć potpora su političkom dijalogu zajedno s popratnim mjerama i ciljanom potporom kako bi se osigurala otpornost zajednica u kojima su migracije i krijumčarenje najzastupljeniji i ojačali napori u rješavanju glavnih uzroka.

 

3.    ZEMLJE PARTNERI

3.1.    Prioritetne zemlje

Migracije su trenutačno najvažniji aspekt odnosa EU-a i Afrike. Različiti interesi uspješno su povezani u zajednički program tijekom sastanka na vrhu održanog u studenom 2015. u Valletti na kojem su se predsjednici 35 afričkih država i država članica složili oko zajedničkih načela upravljanja migracijama. Objavili su sveobuhvatnu političku izjavu i obvezali se na provedbu ambicioznog akcijskog plana te su se složili da će surađivati na sveobuhvatan i uravnotežen način i istovremeno poduzimati mjere u pet područja djelovanja 10 . Kombinacijom globalnih rješenja koja su prihvatljiva i primjenjiva na sve zemlje sudionice s mogućnosti bliskije suradnje među pojedinačnim zemljama stvoreni su preduvjeti za okvir za partnerstvo.

Zemlje utvrđene kao glavni prioriteti djelovanja važne su zemlje podrijetla i tranzita u pogledu nezakonite migracije, a neke od njih domaćini su i velikom broju izbjeglica i suočavaju se s problemom interno raseljenih osoba. Osim toga, većina se suočava s posebnim razvojnim i sigurnosnim problemima.

Niger

Niger je ključna zemlja tranzita na središnjoj sredozemnoj ruti kojom se kreću migranti iz zapadne Afrike. Regija Agadez nalazi se na raskrižju putova kroz Saharu i središnje je čvorište za desetke tisuća nezakonitih migranata koji pokušavaju doći do Sredozemlja i Europe, uglavnom preko Libije. Ti se migranti suočavaju s velikim opasnostima, a mnogi od njih umiru putem. Niger je istodobno vrlo siromašna zemlja izložena ozbiljnim sigurnosnim prijetnjama, uključujući Boko Haram, koje crpe njegova vrlo ograničena proračunska sredstva. Aktivnost kriminalnih mreža koje se bave krijumčarenjem migranata i trgovanjem ljudima u sjevernom dijelu zemlje i dalje je velik problem.

Niger je pokazao veliku predanost uspostavi bliskije suradnje s EU-om u području migracija, a na tome se radilo i prije donošenja okvira za partnerstvo. Posjet visoke predstavnice/potpredsjednice Komisije u rujnu 2015. i povjerenika Mimice u studenom 2015. bili su ključni za pokretanje dijaloga koji je doveo do konkretnih mjera za ograničenje toka nezakonitih migranata kroz Niger. Njemački i francuski ministar vanjskih poslova predsjedali su dijalogom na visokoj razini u svibnju 2016., što je dovelo do zajedničke izjave o migraciji, a proces je nastavljen tijekom sastanka visoke predstavnice / potpredsjednice Komisije s ministrom vanjskih poslova Nigera izvan okvira službenog programa sastanka ministara EU-a i zemalja skupine G5.

Od lipnja 2016. okvir za partnerstvo znatno je pridonio boljoj suradnji. Migracije su bile glavna tema posjeta povjerenika Stylianidesa u srpnju, a daljnji koraci poduzeti su na tehničkoj razini. Ta činjenica dodatno je potaknula osnivanje lokalne platforme za koordinaciju migracija („Cadre de Concertation”), koja se prvi puta sastala 6. listopada 2016. pod zajedničkim predsjedanjem ministra unutarnjih poslova i šefa delegacije EU-a u Nigeru te uz sudjelovanje visokih dužnosnika iz država članica. Nigerska nadležna tijela osnovala su posebnu agenciju za borbu protiv trgovanja ljudima kojoj EU može pružiti svoju potporu. O migracijama kao ključnom pitanju raspravljalo se i tijekom posjeta njemačkog saveznog ministra za gospodarsku suradnju i razvoj u kolovozu i njemačke kancelarke u listopadu.

Nigerska nadležna tijela u bliskoj suradnji s EU-om dovršavaju akcijski plan za borbu protiv krijumčarenja, smanjenje nezakonitih migracija i osiguranje alternativnih gospodarskih prilika za zajednice koje su u najvećoj mjeri uključene u krijumčarenje. Nigerska vlada od kolovoza je znatno pojačala svoje mjere protiv krijumčarenja migranata. Zahvaljujući tome uhićeno je otprilike 47 osoba osumnjičenih za krijumčarenje ljudima koje čekaju suđenje te je zaplijenjeno 63 vozila. Nigerska vlada primjenjuje strože mjere za kontrolu nezakonitih migranata koji odlaze u Libiju ili Alžir bez valjane dokumentacije i provodi kampanje jačanja svijesti kako bi se ljude obeshrabrilo da krenu na opasan put prema Europi. Nekoliko tisuća nezakonitih migranata vraćeno je u Agadez i pušteno ili predano tranzitnom centru Međunarodne organizacije za migracije kako bi bili dobrovoljno vraćeni u zemlje podrijetla.

EU trenutačno upotrebljava cijeli niz instrumenata. U okviru postojeće misije ZSOP-a u Nigeru (EUCAP Sahel Niger) osnovan je stalni područni ured u Agadezu s deset međunarodnih zaposlenika koji pruža mogućnost posebnog osposobljavanja (uključujući o krivotvorenju dokumenata, trgovanju ljudima i metodama kaznene istrage) i savjetuje snage civilne sigurnosti i tužitelje. Područni ured bit će u potpunosti operativan do kraja godine.

EU je znatno pojačao potporu upravljanju granicama i mjerama protiv kriminalnih mreža te se posvetio rješavanju glavnih uzroka nezakonite migracije, primjerice otvaranjem radnih mjesta za mlade. U Nigeru djeluje i Krizni uzajamni fond EU-a za stabilnost i borbu protiv glavnih uzroka nezakonite migracije i raseljavanja u Africi 11 („Uzajamni fond EU-a za Afriku”) iz kojeg se izdvajaju sredstva za poboljšanje upravljanja migracijama, sigurnosti i upravljanja granicama. Projekti uključuju mehanizam odgovora i resursa namijenjenih migrantima, jačanje kapaciteta i potporu lokalnom gospodarstvu u Agadezu koje u velikoj mjeri ovisi o prihodima koji se ostvaruju tokovima migranata u tranzitu. Potpora država članica obuhvaća osiguranje ključne opreme za pomoć nigerskim vlastima.

Slika: Trendovi povezani s migrantima koji izlaze iz Nigera i ulaze u Niger (izvor: Međunarodna organizacije za migracije)

Još je rano za procjenu punog učinka pojačane suradnje EU-a i Nigera u području migracija nakon lipnja 2016. Međutim dosadašnji napori možda su pridonijeli znatnom smanjenju izlaznih tokova koje je uočeno početkom listopada kada se prethodni trend promijenio. Zabilježen je i znatan porast slučajeva dobrovoljnog vraćanja odnosno broj osoba koje su se vratile porastao je sa 1721 u 2015. na više od 3020 u prvih osam mjeseci 2016. U četiri tranzitna centra za migrante u Nigeru, koji dobivaju potporu EU-a i koji raspolažu s ukupno 1500 mjesta, pomoć je od studenoga 2015. do srpnja 2016. primilo više od 12 000 migranata.

Te pozitivne promjene događaju se u kontekstu teške sigurnosne situacije u zemlji u kojoj vlada ekstremno siromaštvo. EU se obvezao na uspostavu daljnjeg napretka i dodatnu pomoć Nigeru u rješavanju različitih problema.

Ključni izazovi i sljedeći koraci

trajni angažman u okviru platforme „Cadre de Concertation” uz posjete na visokoj razini;

puni operativni kapacitet područnog ureda u Agadezu i bolja suradnja u okviru ZSOP-a;

raspoređivanje europskih časnika za vezu zaduženih za migracije;

potpora zajednicama i pojedincima koji su žrtve krijumčarenja i trgovanja ljudima tako što će se osigurati alternativne mogućnosti za zaradu;

potpora provođenju akcijskog plana protiv krijumčarenja u regiji Agadez, uključujući u području zaštite državne granice i suradnje u provedbi zakona;

trajna provedba osposobljavanja i isporuka opreme;

osnivanje posebnog ureda za povećanje nacionalnih kapaciteta za analizu rizika, regionalnu suradnju i razmjenu informacija; 

veća financijska potpora namijenjena reintegraciji migranata koji se vraćaju i zajednicama domaćinima.

Nigerija

Nigerija je najgušće naseljena zemlja u Africi, a njezin broj stanovnika brzo raste 12 . Riječ je i o važnoj zemlji podrijetla nezakonitih migranata u EU-u, s više od 23 000 nezakonitih prelazaka granice u 2015. i s gotovo istim brojem prelazaka (22 800) u prvih osam mjeseci 2016. Trgovanje ljudima izaziva zabrinutost. Stopa vraćanja posljednjih je godina u padu, ali je u 2015. iznosila više od 34 %, što je ipak odraz postojeće suradnje. Iako je proteklih godina doživjela primjetni ekonomski rast, Nigerija je suočena s brojnim izazovima, uključujući u području sigurnosti (pobuna skupine Boko Haram). Nigerija je važno središte za nabavu krivotvorenih putovnica i drugih identifikacijskih dokumenata, što izaziva veliku zabrinutost u Nigeriji i EU-u. Uz to Nigerija je ključna zemlja podrijetla žrtava trgovanja ljudima. Stoga bi u nadolazećim tjednima osobita pozornost trebala biti posvećena boljoj suradnji.

 

U ožujku 2015. Nigerija i EU potpisali su Zajednički program za migracije i mobilnost (prvi takve vrste s trećom zemljom), što osigurava čvrst okvir za pojačanu suradnju. Njime su obuhvaćena pitanja kao što su zakoniti migracijski putovi u EU, osobito na temelju priznavanja kvalifikacija i kružne mobilnosti, lakša mobilnost unutar Afrike, ulaganje u kritičnu infrastrukturu i stvaranje gospodarskih prilika i zapošljavanje u ključnim sektorima kao što je poljoprivreda.

Okvirom za partnerstvo ta je suradnja produbljena. Pregovori o sporazumu o ponovnom prihvatu između EU-a i Nigerije ubrzani su tako što je Vijeće u rujnu 2016. službeno donijelo mandat za pregovore, a njihov početak predviđen je za 25. listopada. Nigerija je osobito zainteresirana za pojednostavnjenje suradnje u području ponovnog prihvata sklapanjem sporazuma na razini EU-a. Ministri vanjskih poslova Italije i Njemačke posjetili su Nigeriju i naglasili važnost angažmana u području migracija. Praktična suradnja podrazumijeva imenovanje kontaktnih točaka u područjima kao što je ponovni prihvat i krijumčarenje te rad na jačanju najbolje prakse za zajedničke operacije vraćanja. U međuvremenu je napredovala operativna suradnja u pogledu vraćanja jer je Nigerija sudjelovala na događanju na temu vraćanja koji je organizirala europska granična i obalna straža te su za studeni predviđene misije u državama članicama radi utvrđivanja stanja, međutim za uspjeh će biti potrebna potpuna suradnja država članica.

Uz postojeću suradnju u okviru Europskog razvojnog fonda, u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku započeti su projekti koji se bave posebnim pitanjima upravljanja migracijama i glavnim uzrocima nezakonite migracije. U pripremi je projekt čiji je cilj pridonijeti boljem upravljanju migracijama, lakšem vraćanju i održivoj reintegraciji.

Ključni izazovi i sljedeći koraci

postići napredak u pregovorima o sporazumu o ponovnom prihvatu radi njegova brzog sklapanja;

dodatno poboljšati operativnu suradnju u pogledu vraćanja i ponovnog prihvata, uključujući na temelju misija radi utvrđivanja stanja;

ojačati suradnju u području borbe protiv trgovanja ljudima i krijumčarenja;

povećati broj inicijativa u području poslovne suradnje, među ostalim i kako bi se riješili glavni uzroci migracija;

raspoređivanje časnika za vezu zaduženih za migracije;

pokrenuti platformu EU-a za suradnju namijenjenu borbi protiv krijumčarenja migranata;

iskoristiti mogućnosti koje se nude u kontekstu kanala zakonite migracije i ERASMUS-a te ostale politike i alate.

Senegal

Senegal je ključni politički partner EU-a u zapadnoafričkoj regiji. Iz njega u EU dolazi znatan broj nezakonitih migranata (više od 6300 nezakonitih ulazaka u 2015.), a stopa vraćanja nije dovoljna (22,4 % u 2015.). Migracije unutar Afrike, ali i u EU, imaju dugu tradiciju i od gospodarske su važnosti za Senegal (doznake iz inozemstva čine otprilike 10 % BDP-a). Zakonita rješenja već se znatno primjenjuju: u 2014. je u EU-u zakonito boravilo više od 220 000 Senegalaca, a države članice senagalskim državljanima svake godine dodjeljuju prosječno 15 000 – 20 000 novih dozvola boravka. Senegal je ključni sudionik postupka iz Rabata, sastanka na vrhu u Valletti i akcijskog plana te se posebno usredotočuje na zakonite migracije, borbu protiv krijumčarenja i glavne uzroke nezakonite migracije.

Kao dio okvira za partnerstvo u tijeku je intenzivni dijalog o pitanjima migracija. Povjerenik Avramopoulos posjetio je u srpnju 2016. Dakar kako bi predložio razvojnu suradnju u svim aspektima upravljanja migracijama. To je bilo presudno za pripremanje misija radi utvrđivanja stanja koje su predviđene za kraj studenoga. U okviru općeg pristupa EU-a nekoliko je država članica predložilo ili već započelo pregovore o bilateralnim sporazumima o vraćanju i ponovnom prihvatu. Od srpnja je održano nekoliko posjeta na visokoj razini. Njemački savezni ministar za gospodarsku suradnju i razvoj otputovao je u Senegal u kolovozu, a francuski ministar unutarnjih poslova zemlju je posjetio u listopadu. Dobro napreduju pregovori između europske granične i obalne straže i senegalskih nadležnih tijela o poboljšanim uvjetima rada u pogledu vraćanja. Tim će se inicijativama pridonijeti jačanju suradnje u području migracija, među ostalim u pogledu vraćanja i dostave putnih isprava.

Radi podrške senegalskim naporima u rješavanju glavnih uzroka nezakonite migracije, u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku odobreni su projekti za zapošljavanje mladih. Senegal ostvaruje korist i od regionalnog projekta kojim se podupiru tijela za provedbu zakona, a u pripremi su projekti za doprinos boljem upravljanju migracijama te lakše vraćanje, za podršku konsolidaciji sustava matičnih knjiga te za poboljšanje gospodarskih izgleda i stvaranje mogućnosti zapošljavanja u regijama s velikim rizikom od migracija.

Ključni izazovi i sljedeći koraci

provesti planirane misije radi utvrđivanja stanja u državama članicama;

suradnja u pogledu putnih isprava

ojačati mogućnosti bilateralne suradnje u okviru EU-a;

raspoređivanje europskog časnika za vezu zaduženog za migracije;

poduprijeti daljnje poboljšanje matičnih knjiga i biometrije;

sklopiti dogovore o načinima rada s europskom graničnom i obalnom stražom;

iskoristiti mogućnosti koje se nude u kontekstu kanala zakonite migracije i ERASMUS-a te ostale politike i alate.

Mali

Mali je važna zemlja podrijetla i tranzita. Ima dugu tradiciju emigracija, a doznake iz inozemstva čine do 7,7 % BDP-a (2014.). U zapadnoj Africi nalazi se prema procjenama 1,5 milijuna malijskih migranata. Malijski državljani među najvažnijim su skupinama nezakonitih migranata iz zapadne Afrike u Europu, a 2015. nezakonito je granicu prešlo više od 6500 migranata iz te zemlje. Vraćanje nezakonitih migranata u Mali zasad ne funkcionira dobro. U 2015. vraćeno ih je svega 11,4 %. Mali je u posljednje četiri godine suočen s krizom i unutarnjim nemirima zbog prisutnosti niza naoružanih skupina. U lipnju 2015. potpisan je mirovni sporazum. Trenutačni mirovni proces slabo napreduje i dovodi do nestabilnog političkog i sigurnosnog stanja. Postoji opasnost da razvoj događaja omete napore za upravljanje migracijama. EU i države članice pružaju opsežnu političku, diplomatsku i sigurnosnu potporu stabilizaciji zemlje.

Sastanak na vrhu u Valletti, a potom i prvi dijalog na visokoj razini o migracijama koji je u ime EU-a u travnju 2016. vodio nizozemski ministar vanjskih poslova, bili su presudni za ubrzavanje suradnje s Malijem u pogledu različitih komponenata migracija. Ti su napori pojačani u sklopu okvira za partnerstvo. Provedeno je nekoliko misija na visokoj razini u Mali, a u posljednje su vrijeme na misiju išli premijer Estonije početkom rujna, povjerenik Mimica krajem rujna i njemačka kancelarka u listopadu. Mali je osnovao središnju točku za migracijska pitanja, koja će se sastojati od jedinstvene kontaktne točke i koordinatora za operativni dijalog o migracijama. Trenutačno se dovršavaju standardni operativni postupci, a cilj im je poboljšati suradnju malijskih konzulata i tijela nadležnih za migracije u državama članicama te ubrzati postupke identifikacije i vraćanja. Isto tako, krajem studenoga organizirat će se misija radi utvrđivanja stanja. Zamah potaknut tim konkretnim mjerama nastavio se u obliku diplomatskih napora koji uključuju posjete povjerenika Mimice u rujnu 2016. i njemačke kancelarke u listopadu.

Mali je zasad jedan od najvažnijih primatelja financijske pomoći za projekte u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku. Šest projekata već je odobreno, a među njima je projekt za upravljanje granicama. U pripremi su daljnji projekti za doprinos boljem upravljanju migracijama te lakše vraćanje i održivu reintegraciju, za podršku konsolidaciji sustava matičnih knjiga te za poboljšanje gospodarskih izgleda i mogućnosti zapošljavanja u regijama s velikom rizikom od migracija.

Ključni izazovi i sljedeći koraci

dovršiti sporazum o standardnim operativnim postupcima i započeti provedbu;

provesti planirane misije radi utvrđivanja stanja u državama članicama;

ojačati djelovanje agencija EU-a na terenu (europska granična i obalna straža i EUROPOL);

raspoređivanje europskog časnika za vezu zaduženog za migracije;

iskoristiti mogućnosti koje se nude u kontekstu kanala zakonite migracije i ERASMUS-a te ostale politike i alate.

Etiopija

Etiopija je ključna zemlja podrijetla i tranzita migranata iz Roga Afrike i ima najveću izbjegličku zajednicu u Africi (više od 730 000 izbjeglica). Razlozi za migraciju uključuju nedostupnost hrane u kombinaciji s brzo rastućom populacijom, pritisak na prirodne resurse, nedostatak mogućnosti zapošljavanja te nedostatak upravljanja i političkih sloboda. Etiopija je uslijed pojačanih nasilnih prosvjeda 9. listopada proglasila izvanredno stanje u trajanju do šest mjeseci. EU i države članice putem diplomatskih kanala intenzivno surađuju s partnerima u Etiopiji kako bi pomogli u pronalasku rješenja za sadašnje stanje.

I ta je zemlja, s više od 100 milijuna stanovnika, izvor nezakonitih migracija u Europu 13 . Iako je u 2015. zabilježeno samo 2700 nezakonitih prelazaka granice, procjenjuje se da bi broj nezakonitih etiopskih migranata mogao biti veći jer se sumnja da mnogi tvrde da su Eritrejci (što povećava mogućnost dobivanja azila). Doznake iz inozemstva čine znatan dio prihoda Etiopije (procjenjuje se da se njima etiopskom gospodarstvu pridonosi tri puta više nego razvojnom suradnjom). Stopa vraćanja vrlo je niska (12,2 % u 2015.)

Dijalog na visokoj razini o migracijama započeo je u listopadu 2015. te je u studenome 2015. potpisan Zajednički program za migracije i mobilnost. U jeku zalaganja, u lipnju 2016. potpisan je „Strateški angažman EU-a i Etiopije”, kojim je uspostavljen sektorski dijalog o migracijama. Konačno, Etiopija će predsjedati postupkom iz Khartouma i preuzeti vodstvo u regionalnim naporima u borbi protiv trgovanja ljudima i njihova krijumčarenja.

U okviru za partnerstvo naglasak je stavljen na iskorištavanje tog dijaloga u svrhu rješavanja konkretnih tekućih slučajeva vraćanja koji su primjer djelotvornog partnerstva, a uslijedili su i posjeti na visokoj razini te posjeti iz država članica, posebice od strane slovačkog ministra vanjskih poslova i njemačke kancelarke u listopadu. Diplomatskim će se naporima i dalje jačati suradnja u više aspekata migracija, a pogotovo u pogledu vraćanja, gdje dosad još nije dovela do konkretnih rezultata. Stoga je objava etiopske vlade da je utvrdila većinu predmeta podnesenih početkom ove godine važan prvi korak. Etiopska nadležna tijela osnovala su kontaktnu točku za suradnju s državama članicama u pogledu identifikacije i vraćanja.

EU pruža financijsku potporu poboljšanju upravljanja miješanim migracijskim tokovima u Etiopiji. Uz regionalne programe, u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku odobren je niz projekata. U tijeku su i pripreme projekata o biometrijskim podacima i reintegraciji.

Etiopija, uz podršku EU-a, ostvaruje napredak u stvaranju mogućnosti zarade za izbjeglice, posebno najavom u rujnu 2016. da će zahvaljujući izgradnji dvaju industrijskih parkova otvoriti 30 000 radnih mjesta (cilj je otvoriti ukupno 100 000 novih radnih mjesta).

Ključni izazovi i sljedeći koraci

zaključiti postupak za neriješene predmete;

uspostaviti dogovoreni postupak za utvrđivanje i provedbu vraćanja;

pojačati podršku projektima za bolje stvaranje mogućnosti zarade i zapošljavanja za izbjeglice;

pojačati pomoć za poboljšanje matičnih knjiga / identifikacijskih isprava;

raspoređivanje europskog časnika za vezu zaduženog za migracije;

iskoristiti mogućnosti koje se nude u kontekstu kanala zakonite migracije i ERASMUS-a te ostale politike i alate.

3.2.    Jordan i Libanon

U Komunikaciji iz lipnja naglašeno je da se i Jordan i Libanon suočavaju s ozbiljnim izazovima u upravljanju učinkom sirijske krize. Jordan je primio oko 1,4 milijuna Sirijaca, što je otprilike 20 % stanovništva; UNHCR je registrirao 630 000 sirijskih izbjeglica, od kojih su više od 70 % žene i djeca. Libanon je država s najvećim brojem izbjeglica po glavi stanovnika na svijetu: u UNHCR-u je trenutačno registrirano više od 1 milijuna sirijskih izbjeglica (lipanj 2016.). Međutim, UNHCR procjenjuje da bi stvarni broj sirijskih izbjeglica mogao iznositi 1,3 milijuna. Trenutačno je stanje težak teret za prirodne resurse poput vode, pogoršavaju se odnosi između izbjeglica i zajednica domaćina te se smanjuje pristup obrazovanju, zdravstvenim uslugama i radnim mjestima 14 .

U okviru revidirane europske politike susjedstva utvrđen je nov okvir za određivanje bilateralnih odnosa s partnerima. Oni su uključeni i u prioritete partnerstva kojima je stvoren temelj odnosa s određenom zemljom te je dogovoren niz ciljanih prioriteta za nadolazeće godine. Između EU-a i Libanona te Jordana dogovoreno je da će prilog dokumentu o prioritetima partnerstva biti dokument koji se naziva i „pakt” i kojim će se utvrditi obveze EU-a, Libanona i Jordana pri suočavanju s učinkom sirijske krize. Ti su dokumenti spremni da ih odobri odgovarajuće vijeće za pridruživanje. EU je već sklopio partnerstvo za mobilnost s Jordanom, a namjera mu je uskoro zaključiti pregovore i o partnerstvu za mobilnost s Libanonom. Pregovori o sporazumu EU-a o ponovnom prihvatu započet će 8. studenoga, usporedno s pregovorima o sporazumu o pojednostavnjenju izdavanja viza.

Ti su napori već započeli prije donošenja Komunikacije o okviru za partnerstvo, što je razlog različitog oblika, ali je već uzet u obzir taj pristup. U pregovorima se uvelike uzimaju u obzir prioriteti utvrđeni u objema zemljama te se radi daljnje podrške tim zemljama iskorištavaju brojne politike iz različitih područja. Usredotočuje se na jačanje institucijske i gospodarske otpornosti obiju zemalja te se istodobno poboljšavaju usluge i gospodarske mogućnosti za sirijske izbjeglice i zajednice domaćine povećanjem zaštite, pristupom zapošljavanju, kvalitetnom obrazovanju i osnovnim uslugama. U to je uključen sporazum s Jordanom iz srpnja, kojim se pojednostavnjuju pravila o podrijetlu koja u trgovini s EU-om primjenjuju jordanski izvoznici, čime će se olakšati ulazak na tržište EU-a, a Jordanu pomoći da pronađe zaposlenje za sirijske izbjeglice u svojoj zemlji.

Prioritetne mjere financirat će se iz dodatnih sredstava EU-a koja su za Libanon i Siriju osigurana u okviru konferencije u Londonu 15 , uključujući iznos od najmanje 1 milijarde EUR koji će biti dodijeljen u 2016. i 2017. te dodatna sredstva koja će EU možda staviti na raspolaganje u budućnosti, a pogotovo putem Regionalnog uzajamnog fonda za odgovor na sirijsku krizu.

Ključni izazovi i sljedeći koraci

pružiti potporu paktovima na vijećima za pridruživanje;

započeti pregovore o sporazumima EU-a i Jordana o ponovnom prihvatu i sporazumu o pojednostavnjenju izdavanja viza;

dovršiti pregovore o partnerstvu EU-a i Libanona za mobilnost.

3.3.    Trenutačno stanje u drugim zemljama

Usporedno s intenzivnim naporima koji se ulažu u zemlje s najvećim prioritetom pristup okvira za partnerstvo napreduje u mnogim zemljama koje su od velike važnosti za provedbu učinkovite migracijske politike. To je dovelo do konkretnih mjera za ostvarivanje ciljeva okvira za partnerstvo.

Glavni je primjer „Zajednički put naprijed Afganistana i EU-a u pogledu migracijskih pitanja”, koji je potpisan 2. listopada. To je jasan pokazatelj predanosti Afganistana da suradnji u tom području da novi prioritet, a od sveobuhvatnog okvira koristi će imati obje strane, čime će lakše svladati prepreke koje su dosad ometale napredak. EU sa zadovoljstvom iščekuje blisku suradnju s Afganistanom kako bi se osigurala učinkovita provedba.

Osim toga, EU je u pojačanim kontaktima s partnerima istaknuo nov pristup migracijama u vanjskim odnosima. Rješavanje stalnih poteškoća u provedbi sporazuma o ponovnom prihvatu između EU-a i Pakistana dobilo je nov zamah tijekom redovitih sastanaka zajedničkog odbora za ponovni prihvat te uspostavom ciljane platforme za suradnju u rješavanju pitanja krijumčarenja migranata u srpnju. Nastavak poboljšanja sada je hitan prioritet. Slično tome, mjere dogovorene s Bangladešom u travnju 2016. bile su važan korak naprijed, pri čemu su preuzete obveze u pogledu standardnih operativnih postupaka vraćanja, misija radi utvrđivanja stanja te informativnih kampanja i projekata reintegracije. No od tada se sporo ostvaruje konkretan napredak. Druge zemlje u kojima novi postupci trebaju dovesti do rezultata uključuju Iran, zemlju podrijetla, tranzita i odredišta, s kojim je planiran sveobuhvatni dijalog o migracijama, a posebnu pozornost potrebno je skrenuti i na Alžir i Maroko.

Problemi povezani s migracijama sada imaju središnju ulogu u dodjeli financijske pomoći EU-a ključnim partnerima. Iako su brojke i dalje niske, postoje naznake povećanog krijumčarenja migranata iz Egipta 16 . Kontakti su se pojačali i to u posljednje vrijeme posjetom povjerenika Hahna. Sredstva su usmjerena na projekte za izgradnju kapaciteta, potporu ranjivih i ostalih skupina sklonih migracijama te na zajedničku borbu protiv krijumčarenja, pri čemu se iskorištavaju Regionalni uzajamni fond EU-a za odgovor na sirijsku krizu i Uzajamni fond EU-a za Afriku. Takvo usmjeravanje bit će i ključni aspekt novog odnosa s Tunisom 17 , a cilj će biti jačanje otpornosti u nestabilnom društveno-gospodarskom i sigurnosnom kontekstu. Pokrenuti su pregovori o sporazumima za pojednostavljenje izdavanja viza te o sporazumima o ponovnom prihvatu s Tunisom: brzo sklapanje tih sporazuma trebalo bi biti prioritet.

Libija je od ključne važnosti jer je primarno mjesto polaska na srednjosredozemnoj ruti. Stabilna i ujedinjena libijska vlada koja može zapovijedati svim sigurnosnim snagama najviše bi pridonijela upravljanju situacijom, ne samo na obali, već u smislu izgradnje preventivnijeg načina upravljanja migracijskim tokovima. Operacija EUNAVFOR MED Sophia ključna je u europskom odgovoru na migracijsku krizu na Sredozemlju 18 . Nju podupire i misija EU-a za pomoć u integriranom upravljanju granicama u Libiji, a postoje i planovi za misiju izgradnje civilnih kapaciteta za upravljanje krizom, uključujući Odbor EU-a i Libije za integrirano upravljanje kopnenim granicama. Trenutačni i nedavno dovršeni projekti vrijedni su 30 milijuna EUR. Ti se projekti uglavnom usredotočuju na pružanje zaštite i pomoći ranjivim migrantima i interno raseljenim osobama u zajednicama i centrima za zadržavanje te na jačanje stabilnosti zajednice i borbu protiv krijumčarenja migranata. Ulažu se i napori u jačanje humanitarnog povratka i reintegracije. Na regionalnoj razini, kao nastavak na trilateralni sastanak ministara vanjskih poslova Libije, Nigera i Čada o upravljanju granicama 19 , izrađuje se okvir za suradnju uz potporu EU-a. Treba napomenuti da se sve više govori o znatnom pogoršanju humanitarnih uvjeta za migrante koji su zapeli u Libiji.

3.4.    Horizontalni okviri za suradnju

Pristup okvira za partnerstvo temelji se na postojećoj suradnji EU-a u području migracija i zahvaljujući njemu pospješuje se njezina provedba. Pojačana suradnja s afričkim zemljama izrodila se iz akcijskog plana iz Vallette. Na sastanku na vrhu u Valletti odlučeno je da se u okviru europsko-afričkog dijaloga o migracijama i razvoju („ postupak iz Rabata ”) te postupka iz Khartouma provede zadatak praćenja provedbe akcijskog plana iz Vallette. U okviru postupka iz Rabata provodi se projekt promicanja ulaganja iz dijaspore u zemlje podrijetla migracije.

Rad proizišao iz postupka iz Budimpešte također je unesen u okvir za partnerstvo. „Partnerstvo putova svile za projekt migracija” dovelo je do otvaranja dvaju novih resursnih centara za migracije u Pakistanu. Komisija će ubrzo odobriti nov „instrument putova svile” u vrijednosti od 12 milijuna EUR u cilju poticanja dijaloga politika, izgradnje kapaciteta i razvoja vodećih inicijativa u pogledu migracija u zemljama na putovima svile.

3.5.    Financijski instrumenti: Uzajamni fond EU-a za Afriku    

EU je pripremio velik broj financijskih instrumenata za potporu okviru za partnerstvo, a među njima su Europski razvojni fond 20 , Instrument za razvojnu suradnju 21 , Europski instrument za susjedstvo 22 i Instrument za doprinos stabilnosti i miru 23 . Uzajamni fond EU-a za Afriku ima posebno važnu ulogu. Uspostavljen je na sastanku na vrhu u Valletti radi rješavanja stabilnosti i glavnih uzroka migracija u regijama Sahela / Čadskog jezera, Roga Afrike i sjeverne Afrike – ukupno 23 zemlje 24 .

EU je za Uzajamni fond za Afriku 25 izdvojio ukupna sredstva u vrijednosti od 1,8 milijarde EUR. Od njegova osnutka prije manje od godine dana odobreno je ukupno 59 programa u vrijednosti od 927 milijuna EUR. Tijekom manje od godine dana potpisani su ugovori za potporu mjera predviđenih u akcijskom planu iz Vallette u vrijednosti od gotovo 400 milijuna EUR, a do kraja 2016. ugovorit će se više od 90 % sredstava koja su dosad odobrili operativni odbori.

Pristup uzajamnog fonda posebno će biti koristan za novi okvir za partnerstvo jer se kao brz i fleksibilan instrument može točno usmjeriti na ciljeve povezane s migracijama. Do kraja 2016. u pet prioritetnih zemalja bit će pokrenuta ukupno 24 projekta financirana sredstvima Uzajamnog fonda EU-a za Afriku u iznosu većem od 425 milijuna EUR. Komisija je, uz suglasnost država članica, donijela odluku o povećanju financiranja Uzajamnog fonda EU-a za Afriku za dodatnih 0,5 milijardi EUR iz pričuva Europskog razvojnog fonda radi financiranja djelovanja tih migracijskih partnerstava.

Dosad su doprinosi država članica i ostalih donatora dosegli tek 81,8 milijuna EUR. Time se nije odgovorilo na poziv iz Komunikacije o okviru za partnerstvo da države članice pridonesu jednako kao EU.

4.    EUROPSKI PLAN ZA VANJSKA ULAGANJA

Komisija je, kako je obećala u lipnju, u rujnu predstavila novi plan za vanjska ulaganja 26 . To je nov pristup načinu na koji Unija podupire održiv razvoj, uključiv rast, gospodarski i socijalni razvoj te regionalnu integraciju izvan Europe. Snažno je usredotočen na razvoj, a istovremeno konkretno rješava glavne uzroke migracija.

Planom za vanjska ulaganja potaknut će se otvaranje radnih mjesta time što će on djelovati kao katalizator za javna i privatna ulaganja za za otvaranje pristojnih i održivih radnih mjesta. Njime se stvaraju i nove mogućnosti ulaganja sa stvarnim potencijalom rasta u zemljama partnerima pružanjem jamstava za ublažavanje potencijalno višeg rizika za mnoga ulaganja u predmetnim zemljama. Njime će se postići učinkovitija partnerstva kojima će se objediniti potpore, ulaganja, trgovina, mobilizacija domaćih resursa i dobro upravljanje, čime će se nadopuniti uobičajena bespovratna financijska sredstva za povećanje učinka na terenu mobilizacijom sredstava EU-a, donatora, financijskih institucija i privatnog sektora, a države članice imaju mogućnost doprinosa. Njime se podržava UN-ov Program održivog razvoja do 2030. i Akcijski plana iz Addis Abebe o financiranju razvoja.

Prijedlog uredbe o Europskom fondu za održivi razvoj 27 trenutačno razmatraju Europski parlament i Vijeće 28 . Budući da je Plan od prioritetne važnosti, suzakonodavci su pozvani da do ožujka 2017. donesu zakonodavne prijedloge kako bi do sastanka na vrhu EU-a i Afrike u jesen 2017. Plan bio operativan.

5.    ZAKLJUČCI I SLJEDEĆI KORACI

Europsko vijeće u lipnju pozvalo je na brzu provedbu okvira za partnerstvo. EU je od objave Komunikacije u lipnju uspostavio radnu strukturu s prioritetnim zemljama i državama članicama. Ključne inicijative kao što su plan za vanjska ulaganja i prijedlog okvira Unije za preseljenje razmatraju se u Europskom parlamentu i Vijeću. Partneri su uvidjeli da su migracije sada među glavnim prioritetima vanjske politike EU-a.

U tom se području sada postiže konkretan napredak. Brzina je postizanja napretka u pet prioritetnih zemalja različita, što ovisi o njihovu gospodarskom, društvenom i političkom kontekstu. Niger je poduzeo mjere za borbu protiv krijumčarenja migranata i uspostavio institucionalni okvir za dijalog o upravljanju migracijama s EU-om i njegovim državama članicama. Sa Senegalom i Malijem ostvaruje se pojačana suradnja s operativnog gledišta, a u idućim su tjednima dogovorene misije radi utvrđivanja stanja. S Malijem se dovršavaju standardni operativni postupci. S Nigerijom će se uskoro pokrenuti pregovori o sporazumu o ponovnom prihvatu. S Etiopijom je započeta konkretna suradnja, ali su potrebni veći napori. Nastavlja se suradnja s drugim zemljama partnerima, koja će se sljedećih mjeseci pojačati.

Kontinuirano djelovanje i jačanje suradnje s trenutačnim zemljama partnerima od ključne je važnosti kako bi se iskoristio napredak ostvaren u toj početnoj fazi te postigli brzi i mjerljivi rezultati do prosinca i poslije. Iako će se trenutačni naglasak morati zadržati na pet prioritetnih zemalja, okvir za partnerstvo mogao bi se nakon prosinca proširiti na druge zemlje, za što će biti potrebno mobilizirati odgovarajuća sredstva. Kako bi se to postiglo, suradnja se mora pojačati te se moraju otvoriti nova područja, pri čemu treba uzeti u obzir ostale politike i instrumente, uključujući zakonite migracije. Nastavak zamaha diplomatskih napora i spremnosti na širenje okvira za partnerstvo primjenom čitavog niza politika EU-a i država članica, uz potpuno poštovanje Deklaracije iz Vallette, ovisit će o potpunoj uključenosti EU-a i država članica. Za to je potrebno i odlučno zalaganje EU-a i država članica za izmjenu postupaka kako bi se uklonile prepreke postizanju cilja.

Tako sveobuhvatnim i dosljednim djelovanjem te u stvarnom partnerstvu s uključenim zemljama EU može uspostaviti politiku migracija i mobilnosti koja će dovesti do trajnih i dubinskih promjena za naše partnere i samu Europu.

(1)

COM(015) 240 final od 13.5.2015.

(2)

COM(2016) 385 final od 7.6.2016.

(3)

U lipnju je visoka predstavnica predstavila globalnu strategiju čiji je važan aspekt upravljanje migracijama u partnerstvu s trećim zemljama.

(4)

http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2016/09/16-bratislava-declaration-and-roadmap/

(5)

U tu svrhu uspostavljene su nove strukture. U Komisiji je osnovan posebni projektni tim povjerenika pod vodstvom visoke predstavnica u ulozi potpredsjednice Komisije. Aktivirana je mreža izaslanika (šerpa) kako bi se osigurala brza i izravna operativna suradnja s glavnim gradovima država članica. Zahvaljujući snažnoj potpori Predsjedništva Vijeća EU-a u okviru COREPER-a i redovitih sastanaka Radne skupine na visokoj razini za azil i migracije Vijeće je odigralo ključnu koordinacijsku ulogu. Delegacije EU-a također su bile u potpunosti uključene u lokalnu koordinaciju.

(6)

Vidi Prilog.

(7)

 Donesena tijekom sastanka na vrhu UN-a radi suočavanja s masovnim kretanjima izbjeglica i migranata (refugeesmigrants.un.org/).

(8)

U lipnju su kao prioriteti utvrđeni Niger, Nigerija, Senegal, Mali i Etiopija.

(9)

Države članice koje su se dosad uključile u taj proces jesu Belgija, Francuska, Italija, Malta, Nizozemska i Španjolska.

(10)

Razvojne koristi migracija i rješavanje glavnih uzroka nezakonite migracije i prisilnog raseljavanja; zakonita migracija i mobilnost: zaštita i azil; sprječavanje nezakonitih migracija, krijumčarenja migranata i trgovanje ljudima te borba protiv toga; vraćanje, ponovni prihvat i reintegracija.

(11)

COM(2015)7293 final od 13.5.2015.

(12)

182 milijuna u 2015., predviđa se 400 milijuna u 2050.

(13)

Iako se većina etiopske migracije kreće u smjeru istoka (npr. u Jemen ili Saudijsku Arabiju).

(14)

Komisija nastavlja razvijati partnerstvo za istraživanje i inovacije u području Sredozemlja (PRIMA) u svrhu izrade zajedničkih inovativnih rješenja za održivu proizvodnju hrane i opskrbu vodom u području Sredozemlja

(15)

U okviru konferencije u Londonu 4. veljače 2016. EU se obvezao osigurati 2,39 milijardi EUR za potporu Siriji i susjednim zemljama koje su najviše pogođene izbjegličkom krizom.

(16)

Dosad je u 2016. zabilježeno oko 13 000 osoba koje su došle u Italiju, a krenule su iz Egipta, što je povećanje od više od 25 % u odnosu na 2015. Migranti koji prelaze Sredozemno more iz Egipta jesu Egipćani i državljani trećih zemalja. U kolovozu i rujnu 2016. Egipćani su bili najveća nacionalna skupina migranata iz Libije.

(17)

Komunikacijom „Jačanje potpore EU-a Tunisu”, objavljenom u rujnu 2016. (JOIN(2016) 47), ističe se važnost jačanja suradnje s Tunisom u području migracija, posebno radi suradnje u sprječavanju nezakonitih migracija i rješavanju glavnih uzroka migracija. Tunis je primio velik broj libijskih izbjeglica.

(18)

Zahvaljujući operaciji Sophia, od njezina je pokretanja 2015. spašena 21 000 života, pomoglo se spašavanju još 35 751 migranta te je 189 krijumčarskih brodova spriječeno na otvorenome moru. Vijeće za vanjske poslove produljilo je u lipnju operaciju Sophia do srpnja 2017. i proširilo njezin mandat tako da uključuje osposobljavanje libijske obalne straže te provedbu embarga UN-a na oružje na otvorenome moru uz obalu Libije.

(19)

Visoka predstavnica / potpredsjednica sazvala je sastanak u lipnju 2016., koji je održan na marginama sastanka skupine G5.

(20)

  http://ec.europa.eu/europeaid/funding/funding-instruments-programming/funding-instruments/european-development-fund_en . Europski razvojni fond osnovan je u okviru međunarodnog sporazuma između EU-a i zemalja partnera. Taj je Sporazum o partnerstvu između AKP-a i EU-a (poznat kao „Sporazum iz Cotonoua”) sklopljen u 2000. te se revidira svakih pet godina.

(21)

Uredba (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020., SL L 77/44, 15.3.2014.

(22)

Uredba (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo, SL L 77/44, 15.3.2014.

(23)

Uredba (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru, SL L 77/1, 15.3.2014.

(24)

Susjedne zemlje tih prihvatljivih zemalja mogu također imati koristi od projekata koji imaju regionalnu dimenziju, s obzirom na regionalnu i prekograničnu prirodu migracijskog izazova.

(25)

Dodatnih 100 milijuna EUR iz Posebne mjere za Sudan osigurat će se putem Uzajamnog fonda EU-a za Afriku.

(26)

COM(2016) 581 final od 14.9.2016.

(27)

COM(2016) 586 final od 14.9.2016.

(28)

Kao dio paketa Plana za vanjska ulaganja Komisija je donijela i Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća br. 480/2009 o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja te Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 18.10.2016.

COM(2016) 700 final

PRILOG

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Prvo izvješće o napretku u pogledu okvira za partnerstvo s trećim zemljama na temelju Europskog migracijskog programa

PRILOG I. – KLJUČNI IZAZOVI I DOGAĐANJA DO KRAJA 2016.

PROVEDBA OKVIRA ZA PARTNERSTVO

Suradnja na razini EU-a među državama članicama i s trećim zemljama

-    trajni angažman u obliku posjeta na visokoj razini u svih pet prioritetnih zemalja, uz intenzivniju suradnju s Nigerijom, Senegalom i Etiopijom,

-    raspoređivanje europskih časnika za vezu zaduženih za migracije,

-    države članice dočekuju misije radi utvrđivanja stanja,

-    jačanje uključenosti agencija EU-a u situacije na terenu (europska granična i obalna straža i EUROPOL).

Prioritetne zemlje – mjere

-    Niger: potpuna operativnost stalnog područnog ureda u Agadezu, potpora provedbi akcijskog plana protiv krijumčarenja u regiji Agadez, usmjeravanje potpore EU-a na posebnu agenciju za borbu protiv trgovanja ljudima, provedba osposobljavanja i isporuka opreme.    

-    Nigerija: napredak u pregovorima o sporazumu o ponovnom prihvatu radi njegova brzog sklapanja, misije radi utvrđivanja stanja.

-    Senegal: sklapanje dogovora o novim načinima rada s europskom graničnom i obalnom stražom, misije radi utvrđivanja stanja, suradnja u području putnih isprava.

-    Mali: dovršetak sporazuma o standardnim operativnim postupcima, misije radi utvrđivanja stanja.  

-    Etiopija: dovršetak postupka u neriješenim slučajevima, uspostava dogovorenog postupka za utvrđivanje i provedbu vraćanja.

-    Jordan/Libanon: vijeća za pridruživanje pružaju potporu paktovima, početak pregovora o sporazumu o ponovnom prihvatu i sporazumu o pojednostavnjenju izdavanja viza između EU-a i Jordana, dovršetak pregovora o partnerstvu za mobilnost između EU-a i Libanona,

-    u pet prioritetnih zemalja počinje provedba 24 projekta koji su financirani sredstvima Uzajamnog fonda EU-a za Afriku u iznosu od 425 milijuna EUR.

Izvješćivanje

-    drugo izvješće o provedbi prije zasjedanja Europskog vijeća u prosincu.

 

AKCIJSKI PLAN IZ VALLETTE

-    pokretanje inicijativa i projekata za provedbu 16 prioritetnih mjera i postizanje velikog napretka u pogledu 89 drugih mjera iz akcijskog plana iz Vallette,

-    sve relevantne države članice u listopadu 2016. izvješćuju o svojem doprinosu akcijskom planu iz Vallette u svjetlu sastanka visokih dužnosnika u veljači 2017., što će omogućiti izradu popisa svih mjera akcijskog plana iz Vallette, uključujući multilateralne i bilateralne mjere te mjere koje su afrički partneri poduzeli na nacionalnoj razini,

-    iskoristiti mogućnosti koje se nude u kontekstu kanala zakonite migracije i ERASMUS-a te ostale politike i alate.

PLAN VANJSKIH ULAGANJA

-    Europski parlament i Vijeće pozvani su da do ožujka 2017. donesu zakonodavne prijedloge.

Uzajamni fond EU-a za Afriku

-    u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku potpisani su ugovori za potporu mjerama iz akcijskog plana iz Vallette u iznosu od gotovo 400 milijuna EUR; do kraja 2016. potpisat će se ugovori za više od 90 % sredstava koja su dosad stavljena na raspolaganje,

-    povećanje financijskih sredstava Uzajamnog fonda EU-a za Afriku za dodatnih 0,5 milijardi EUR iz pričuva Europskog razvojnog fonda radi financiranja djelovanja tih migracijskih partnerstava,

-    utvrđivanje i izrada projekata za rješavanje ključnih problema u proritetnim zemljama.