EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 24.10.2016.
COM(2016) 675 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o financijskim instrumentima koji na dan 31. prosinca 2015. primaju potporu iz općeg proračuna u skladu s člankom 140. stavkom 8. Financijske uredbe
{SWD(2016) 335 final}
Sadržaj
UVOD
SAŽETAK
1.
Strateške ciljne skupine: mala i srednja poduzeća (MSP-ovi)
2.
Strateški ciljni sektori: Materijalna i nematerijalna infrastruktura.
2.1.
Istraživanje i inovacije (R&I)
2.2.
Infrastruktura, klimatska politika, okoliš i energetska učinkovitost
2.3.
Socijalna poduzeća i mikropoduzeća
2.4.
Obrazovanje i kulturni i kreativni sektori
3. Strateški cilj: regije izvan EU-a
3.1. Zemlje obuhvaćene proširenjem
3.2. Države iz europskog susjedstva
3.3. Države obuhvaćene Instrumentom za razvojnu suradnju (DCI)
ZAKLJUČAK
UVOD
Komisija sa zadovoljstvom podnosi Europskom parlamentu i Vijeću godišnje izvješće o aktivnostima koje se odnose na financijske instrumente na razini EU-a za područja unutarnje i vanjske politike Unije, koji primaju potporu proračuna Unije i kojima izravno ili neizravno upravlja Komisija, u skladu s člankom 140. stavkom 8. Financijske uredbe. Ovo je treće izdanje izvješća u skladu s tom odredbom.
Namjera je Komisije koncipirati ovo izvješće kao dinamično sredstvo u postupku donošenja odluka, posebno kako bi se Europskom parlamentu i Vijeću pružio potpun pregled financijskih instrumenata utvrđenih na razini EU-a i njihova učinka. Stoga bi trebalo osigurati veću usklađenost izvještaja s drugim dokumentima koji pružaju informacije o financijskim instrumentima EU-a. Iako su razni dokumenti predstavljeni u različite praktične i postupovne svrhe pa se razlikuje i njihov vremenski okvir, Komisija namjerava potpuno uskladiti njihov sadržaj s ciljem njihova spajanja u jedinstveno izvješće u bližoj budućnosti.
Iz izvješća vidljiv je znatan učinak financijskih instrumenata uspostavljenih na razini EU-a na dan 31. prosinca 2015. U njemu su prikazani uporaba sredstava poreznih obveznika i napredak ostvaren u provedbi tih instrumenata.
S obzirom na to da većina država članica bilježi niske, ali pozitivne stope rasta, čini se da je u Europi započeo oporavak od gospodarske i financijske krize. Međutim strukturni nedostaci i slabosti povezane s krizom i dalje ograničavaju brzinu ukupnog oporavka. Osobito visoke razine duga u privatnom sektoru i visok udio loših zajmova ograničavaju kapacitet kreditiranja banaka, što ugrožava gospodarski rast i financijsku stabilnost. Ti problemi zahtijevaju donošenje hitnih mjera jer europsko gospodarstvo u velikoj mjeri ovisi o kreditiranju bankarskog sektora, dok pristup financiranju vlasničkim kapitalom kao alternativnim izvorom financiranja ostaje ograničen, osobito za mala poduzeća.
U takvom gospodarskom okruženju javne financijske institucije i privatni ulagači vrlo su neskloni kreditiranju u području realnoga gospodarstva, osobito kada je riječ o MSP-ovima, koje se smatra visokorizičnima. Iz opsega potražnje za financiranjem u kombinaciji s ograničenim dotokom javnih sredstava proizlazi da je jazove potrebno popuniti uz pomoć dodatnih tokova kapitala. Od Unije se stoga očekuje da potakne dodatna ulaganja iz svojeg proračuna, posebno povećanom uporabom financijskih instrumenata.
Unutar višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. Unija na te izazove odgovara na sljedeće načine:
pružanjem mogućnosti kombiniranja javnih i privatnih sredstava: EU je utvrdio inovativne financijske instrumente (kao npr. instrumente u okviru programa Obzor 2020. za istraživanje i inovacije ili COSME za MSP-ove) i Uredbu o zajedničkim odredbama (UZO), s pomoću kojih se državama članicama omogućava kombiniranje europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) sa sredstvima u okviru programa Obzor 2020. i COSME u okviru prvog zajedničkog financijskog instrumenta – Inicijative za MSP-ove. Otkako su pokrenuti, za financijskim instrumentima COSME i Obzor 2020. vlada velika potražnja na tržištu: njihova je početna omotnica brzo iscrpljena te je nedavno unaprijeđena povećanjem izloženosti u okviru kapaciteta preuzimanja rizika u okrilju Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU);
razvojem inicijativa za poticanje javnih financijskih institucija na kreditiranje subjekata s umanjenim pristupom privatnom kapitalu: EU je izradio Investicijski plan za Europu, od kojih EFSU čini prvi stup. Cilj je Investicijskog plana mobiliziranje dodatnih ulaganja u Uniji i osiguravanje poboljšanog pristupa financiranju za infrastrukturne i inovativne projekte i poduzeća sa do 3000 zaposlenika (s posebnim naglaskom na MSP-ovima), i to pružanjem sposobnosti podnošenja rizika (jamstava) i financiranjem vlasničkim kapitalom zajedno s Europskom investicijskom bankom (EIB); te
promicanjem boljeg poslovnog okruženja za privatno ulaganje poduzimanjem mjera za razvoj unije tržišta kapitala.
MSP-ovi glavni su cilj potpore financijskih instrumenata EU-a jer čine dvije trećine radnih mjesta u privatnom sektoru i gotovo 60 % stvarne dodane vrijednosti u EU-u. Posebna je pozornost posvećena poduzećima i drugim ciljnim skupinama u strateškim sektorima, osobito u sektoru istraživanja i inovacija, materijalne infrastrukture i energetske učinkovitosti, socijalnog poduzetništva i obrazovanja.
Dokazi podneseni u ovom izvješću upućuju na to da su financijski instrumenti učinkovit odgovor na financijske potrebe realnoga gospodarstva: primijenjeni u partnerstvu s javnim i privatnim institucijama, uklonili su tržišne nedostatke pružanjem vanjskog financiranja.
Ukupni doprinos Unije za instrumente u razdoblju 2007. – 2013. iznosio je gotovo 5,8 milijardi EUR, kojima je do 31. prosinca 2015. pružena potpora financiranju od oko 90,3 milijardi EUR, što upućuje na ukupni omjer poluge od gotovo 16 (vidi grafikon 1.), kao i ulaganje od 142,5 milijardi EUR u korist strateških ciljnih skupina i sektora u kontekstu unutarnjih i vanjskih politika EU-a.
U razdoblju 2014. – 2020. proračunska omotnica od 8,4 milijardi EUR usmjerena je na potporu financiranju od 87,8 milijardi EUR, što upućuje na prosječnu polugu od 10,5 i ulaganje u iznosu od 137,6 milijardi EUR. Niži prosječni iznos poluge u usporedbi s financijskim instrumentima iz razdoblja 2007. – 2013. prije svega odražava činjenicu da financijski instrumenti za razdoblje 2014. – 2020. radi osiguranja dodane vrijednosti doprinosa Unije uključuju instrumente koji pokrivaju rizike veće od onih karakterističnih za jamstvene instrumente iz razdoblja 2007. – 2013. Međutim trebalo bi uzeti u obzir i to da proračunske omotnice u razdoblju 2014. – 2020. još ne uključuju odobrena sredstva za instrumente koji su sljednici određenih instrumenata utvrđenih za države obuhvaćene proširenjem, države iz europskog susjedstva i države razvojne suradnje, od kojih neke empirijski postižu visok učinak poluge, kao i da je poluga priopćena za instrumente u razdoblju 2007. – 2013. stvarno postignuta poluga, a poluga priopćena za instrumente u razdoblju 2014. – 2020. ciljna poluga. U nekim slučajevima stvarno postignuta poluga premašila je ciljnu polugu u okviru instrumenata iz razdoblja 2007. – 2013. (npr. instrumenti za davanje jamstva za MSP-ove u okviru CIP-a). Stvarno postignuta poluga za financijske instrumente u razdoblju 2014. – 2020. u konačnici bi mogla i premašiti onu trenutačno očekivanu. Doprinosom Unije od 1,9 milijardi EUR dodijeljenim do 31. prosinca 2015. očekuje se potpora financiranju u iznosu od otprilike 16,8 milijardi EUR,što očekivani omjer poluge od otprilike 8,7 i očekivane obujme ulaganja od 31,9 milijardi EUR.
Tijekom prošlog i tekućeg programskog razdoblja potpora Unije pružena je strateškim skupinama i sektorima kao što su MSP-ovi te materijalnim i nematerijalnim infrastrukturama (uključujući istraživanje i inovaciju), što je rezultiralo mnogim pričama o poduzetničkom uspjehu.
Neke su od tih priča navedene u nastavku:
Istraživanja i inovacije:
Obzor 2020.: Instrument za davanje jamstava MSP-ovima u okviru InnovFin-a
Zajmom od 20 milijuna EUR visokotehnološkom inženjerskom poduzeću Manz AG podupiru se aktivnosti istraživanja i razvoja poduzeća u području proizvodnje održive i troškovno isplative energije. Financijska pomoć pružena je u okviru novog InnovFin-a – Inicijative EU-a za financiranje inovatora koju su zajednički uspostavili EIB i Europska komisija. Financiranje InnovFin za rast poduzeća srednje tržišne kapitalizacije prilagođeno je specifičnim zahtjevima poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u području financiranja istraživanja i razvoja (R&D). Naše financiranje bit će najkorisnije odjelu poduzeća za istraživanje i razvoj u sektoru fotonaponskih solarnih ćelija. Manzova tehnologija solarnih ćelija među vodećima je u svijetu, s trenutačno najučinkovitijom tehnikom pretvaranja sunčeve svjetlosti u energiju za module od bakar-indij-galij-diselenida (CIGS) i druge fotonaponske module tankog filma te s konkurentnim cijenama u odnosu na druge tehnologije. Tehnologija CIGS temelji se na bakru, indiju, galiju i seleniju te se proizvodi u tehnologiji tankog filma. Moduli od bakra-indija-galija-diselenida (CIGS) trenutačno se smatraju najučinkovitijima na tržištu. Zahtijevaju razmjerno malu količinu materijala, što ih čini održivijima i boljima za okoliš.
http://www.eib.org/infocentre/stories/all/2014-november-05/backing-solar-module-innovation-in-germany.htm
Okvirni program 7: Instrument za podjelu rizika (RSI) i Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF)
˗Održavanje čistoće ulica može za lokalne vlasti biti skupo i većina urbanista voljela bi predstaviti čiste asfaltirane površine diljem naselja i gradova. CS-Beton čini upravo to. Riječ je o jednom od najvećih proizvođača betonskih proizvoda za kolnike, ceste, autoceste i aerodrome. Prvo je poduzeće u Češkoj koje je uvelo poseban sprej – „Štiti čisto” – kako bi se spriječilo lijepljenje prljavštine na njegov beton. I to nije bilo kakva vrsta betona; taj poseban beton izrazito je otporan na mraz i na kemijska sredstva za odleđivanje. Sa svojih 160 zaposlenika poduzeće trenutačno razvija neke nove betonske proizvode koji pružaju potpuno nove dizajne za autobusne stanice, nova rješenja za pokrivanje površinskog sloja cesta i velike potporne zidove u cilju rasta poslovanja u cijeloj Češkoj i u drugim državama. Investicijski zajam od 20 700 000 CZK (807 490 EUR) s 50 % jamstva EU-a, pružen Češkoj u okviru Instrumenta za podjelu rizika (RSI), omogućio je poduzeću CS-Beton početak rada na većim projektima i otvorio mu pristup međunarodnim tržištima.
http://www.eif.org/what_we_do/guarantees/RSI/case-studies/ceska_sporitelna_czech_republic.htm
˗Zeta Biopharma poduzeće je za izgradnju postrojenja u Austriji s 237 zaposlenika koje pruža procesnu tehnologiju za biofarmaceutske primjene snabdijevanjem globalnih farmaceutskih poduzeća individualno dizajniranim postrojenjima. Njegovim se proizvodnim postrojenjima koriste velika farmaceutska poduzeća za razvijanje cjepiva, injekcija i lijekova za borbu protiv bolesti širom svijeta.
Jedno je od samo dva poduzeća u Europi koja upotrebljavaju spremnike za zamrzavanje i odmrzavanje za skladištenje i prijevoz tvari za farmaceutsku industriju. Te tekućine mogu godinama biti zamrznute u kontroliranim uvjetima skladištenja te se često šalju na tržišta diljem svijeta. Postrojenja se proizvode u modularnom dizajnu s pomoću najsuvremenije opreme u tvornici u Liebochu kod Graza te se u sterilnim uvjetima otpremaju na poslovne lokacije širom Europe i izvan nje, gdje ih obučeno osoblje i inženjeri ugrađuju i puštaju u pogon. Zajam za obrtni kapital od 2,5 milijuna EUR s 50 % jamstva EU-a, pružen u okviru Instrumenta za podjelu rizika (RSI) u Austriji, obuhvaća visoke zahtjeve tog poduzeća u pogledu obrtnog kapitala u dugačkim razdobljima od početka proizvodnje do isporuke u izgradnji i proizvodnji postrojenja.
http://www.eif.org/what_we_do/guarantees/RSI/case-studies/unicredit-bank_austria.htm
˗Što automobili, dizalice, vlakovi, rudarski bageri i poljoprivredni kombajni imaju zajedničko? Sva se ta vozila koriste ležajevima da bi se mehanizam nastavio kretati. NBI Bearings Europe jedno je od vodećih poduzeća u Španjolskoj koje proizvodi te dragocjene dijelove za industrijske sektore, uključujući industriju nafte i plina, poljoprivrednu te industriju željeza i čelika. Jedinstveni prodajni adut poduzeća NBI Bearings posebni je dizajn koji štiti ležajeve od prljavštine i vlage te im omogućava zadržavanje maziva iznutra. Istraživanje i razvoj u središtu su strategije ovog poduzeća u kojem tehničko osoblje sa sveučilišta, uključujući Tehničko sveučilište u Valenciji i Deusto u Bilbau, istražuje nove vrste materijala, tehnika i kontrole kvalitete ležajeva. NBI Bearings zapošljava 32 zaposlenika koji trenutačno pokrivaju tržišta u 50 država, a u bližoj budućnosti planirano je širenje. Zajmom za obrtni kapital od 500 000 EUR s 50 % jamstva EU-a pruženim u okviru
Instrumenta za podjelu rizika (RSI)
u Španjolskoj, poduzeću je omogućeno širenje postrojenja za istraživanje i razvoj i zapošljavanje šestoro novih članova osoblja za tehničko postrojenje.
http://www.eif.org/what_we_do/guarantees/RSI/case-studies/bankinter_spain.htm
Konkurentnost MSP-ova:
COSME: Instrument kreditnog jamstva
KopfNuss GmbH iz Hamburga razvio je piće u suradnji sa Sveučilištem u Kielu. Kako bi započeli, dobili su zajam od 30 000 EUR od banke u Hamburgu. Zajmom za koji KfW jamči putem programa COSME omogućeno je pokretanje novog pothvata stvaranjem poduzeća i prototipa te proizvodnjom prvih 40 000 boca. Taj vrlo popularni proizvod – potpuno prirodno osvježavajuće piće, bez imalo dodanog šećera i alkohola – predstavila su na tržištu trojica mladih poduzetnika prije nešto više od godinu dana. Nakon godinu dana proizvodnja je upeterostručena. Sklopili su partnerstva s organizatorima događanja i broj njihovih prodajnih mjesta neprestano se povećava. Dennis Redepenning, suosnivač poduzeća KopfNuss GmbH, objašnjava: „Upravo stavljamo na tržište svoj drugi proizvod i uskoro ćemo za oba proizvoda dobiti europsku oznaku „bio”. Nastavljamo se širiti. Cilj nam je sljedeće godine biti u Berlinu i Münchenu.”
http://www.euronews.com/2015/10/16/enhancing-access-to-finance-with-cosme/
Infrastruktura i energetska učinkovitost:
Instrument za povezivanje Europe / Inicijativa projektnih obveznica
Doprinosom Unije podržano je financiranje sljedećeg:
˗novi (greenfield) prometni projekt za autocestu A11 u Belgiji, izdavanjem projektnih obveznica u vrijednosti od 578 milijuna EUR i 79,6 milijuna EUR vlasničkog kapitala (uz doprinos Unije od 200 milijuna EUR) i
˗autocesta A7 u Njemačkoj, izdavanjem projektnih obveznica u vrijednosti od 429 milijuna EUR.
http://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:d1d8e4af-8fab-11e5-983e-01aa75ed71a1.0022.02/DOC_1&format=PDF
Instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE)
Projekt s bankom Banco Santander potpisan je 26. studenoga 2015. Taj je projekt usmjeren na energetska ulaganja u hotelskom sektoru i njime bi se mogli poduprijeti programi španjolske vlade PIMASOL i PERRER EE. EIB je odobrio zajam od 50 milijuna EUR, dok su maksimalna kolateralna sredstva ugovorena za taj projekt određena na 3,6 milijuna EUR.
Socijalna poduzeća i mikropoduzeća:
Europski mikrofinancijski instrument Progress
Miena Rust proglašena je 2010. tehnološkim viškom u inženjerskom poduzeću u kojem je radila; uložila je u stroj za izradu nugata i rezač, usavršila svoj recept i otkrila da u svojim rukama ima hit. Miena’s Nougat pokrenut je u srpnju 2012. kao poduzeće u pojedinačnom vlasništvu. Miena proizvodi slatkiše fine ručne izrade upotrebljavajući samo prirodne sastojke u svojem domu u Glen of Imaalu u okrugu Wicklow. Miena je prvotno počela distribuirati svoj asortiman mekanog nugata s medom na tržnici Marlay Park, u kafiću Grange Con Café u Blessingtonu u okrugu Wicklow i na različitim sajmovima hrane i obrtničkim sajmovima širom Dublina. Od 2014. Mienin se nugat prodaje u prodavaonicama ručno rađenih proizvoda, uključujući Avoca Handweavers, Donnybrook Fair, odabranim kafićima i u više od 200 trgovina Super Valu diljem zemlje.
http://microfinanceireland.ie/mienas-nougat/
SAŽETAK
Ovim su izvješćem obuhvaćeni financijski instrumenti na razini EU-a za područja unutarnje i vanjske politike Unije kojima izravno ili neizravno upravlja Komisija.
U njemu se donosi sveobuhvatan pregled dosad ostvarenog napretka u provedbi financijskih instrumenata za razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020., čime se osigurava transparentnost i odgovornost u pogledu uporabe sredstava poreznih obveznika. Izvješće pokazuje da je financijskim instrumentima pod središnjim upravljanjem postignut znatan učinak financijske poluge te se na temelju trenutačno raspoloživih dokaza objašnjava doprinos instrumenata ostvarenju odgovarajućih ciljeva politike. Dodatni tehnički detalji nalaze se u prilogu.
Sljedeći grafikoni pružaju vizualnu ilustraciju primjene financijskih instrumenata u pogledu poluge u višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020. na dan 31. prosinca 2015., sveukupno i po financijskim kategorijama (dug, vlasnički kapital i mješoviti instrumenti).
Za financijske instrumente u razdoblju 2007. – 2013. „Ukupna obveza” utvrđena je kao skupna proračunska obveza preuzeta za relevantni financijski instrument. „Ostvareno financiranje” odgovara obujmu financiranja pruženog prihvatljivim krajnjim korisnicima putem financijskog instrumenta u okviru njegova lanca financiranja, uključujući dio doprinosa Unije. Napokon, „Ostvareno ulaganje” predstavlja rashode kapitalnog ulaganja koje će poduzeti krajnji korisnik, u mnogim slučajevima zamijenjenim ukupnim iznosom financiranja koji ima na raspolaganju za ulaganja, uključujući vlastita sredstva.
Grafikon 1: Financijski instrumenti u razdoblju 2007. – 2013. na dan 31. prosinca 2015. (u milijardama EUR)
Instrumenti uzeti u obzir: SMEG 07, EPMF-G, RSI, RSFF, LGTT, Inicijativa projektnih obveznica, FCP-FIS, EDIF GF 1, EFSE, RSL Turska, GIF (CIP), Marguerite, ENEF u okviru EDIF-a, ENIF u okviru EDIF-a, Potpora FEMIP-u, GEEREF, EEEF, GGF, NIF, IFCA i AIF, LAIF
Grafikon 2: Dužnički financijski instrumenti u razdoblju 2007. – 2013. na dan 31. prosinca 2015. (u milijardama EUR)
Instrumenti uzeti u obzir: SMEG 07, EPMF-G, RSI, RSFF, LGTT, Inicijativa projektnih obveznica, FCP-FIS, EDIF GF 1, EFSE, RSL Turska.
Grafikon 3: Vlasnički financijski instrumenti u razdoblju 2007. – 2013. na dan 31. prosinca 2015. (u milijardama EUR)
Instrumenti uzeti u obzir: GIF (CIP), Marguerite, ENEF u okviru EDIF-a, ENIF u okviru EDIF-a, Potpora FEMIP-u, GEEREF
Grafikon 4: Mješoviti (dužnički i vlasnički) financijski instrumenti u razdoblju 2007. – 2013. na dan 31. prosinca 2015. (u milijardama EUR)
Instrumenti uzeti u obzir: EEEF, GGF, NIF, IFCA i AIF, LAIF
Za financijske instrumente u razdoblju 2014. – 2020. „Proračunska omotnica” upućuje na odobrena sredstva za preuzimanje obveza predviđenih instrumentom tijekom cijelog njegovog trajanja. „Ciljno financiranje” ciljni je iznos financiranja prihvatljivih krajnjih korisnika (dio čega je Očekivano financiranje, i to očekivani iznos financiranja iz potpisanih projekata). Napokon, „Ciljno ulaganje” ciljni je iznos rashoda ulaganja koje će poduzeti krajnji korisnik (dio čega je Očekivano ulaganje, i to očekivani iznos rashoda ulaganja iz potpisanih projekata).
Grafikon 5: Financijski instrumenti u razdoblju 2014. – 2020. na dan 31. prosinca 2015. (u milijardama EUR)
Instrumenti uzeti u obzir: COSME LGF, Inicijativa EU-a za MSP-ove, EaSI, Jamstvo InnovFin za MSP-ove, Instrument za davanje jamstava za kulturne i kreativne sektore (CCS), Instrument jamstva za studentske zajmove (SLG), PF4EE, InnovFin za velike projekte, RSDI, Instrument za davanje jamstava 2, EFG, Vlasnički instrument CEF, InnovFin rizični kapital za MSP-ove, NCFF
Uključujući izmjene početne proračunske omotnice i odgovarajućih iznosa financiranja i ulaganja.
Grafikon 6: Dužnički financijski instrumenti u razdoblju 2014. – 2020. na dan 31. prosinca 2015. (u milijardama EUR)
Instrumenti uzeti u obzir: COSME LGF, Inicijativa EU-a za MSP-ove, EaSI, Jamstvo InnovFin za MSP-ove, Instrument za davanje jamstava za kulturne i kreativne sektore (CCS), Instrument jamstva za studentske zajmove (SLG), PF4EE, InnovFin za velike projekte, RSDI.
Uključujući izmjene početne proračunske omotnice i odgovarajućih iznosa financiranja i ulaganja.
Grafikon 7: Vlasnički financijski instrumenti u razdoblju 2014. – 2020. na dan 31. prosinca 2015. (u milijardama EUR)
Instrumenti uzeti u obzir: EFG, Vlasnički instrument CEF, InnovFin za MSP-ove
Uključujući izmjene početne proračunske omotnice i odgovarajućih iznosa financiranja i ulaganja.
Grafikon 8: Mješoviti (dužnički i vlasnički) financijski instrumenti u razdoblju 2014. – 2020. na dan 31. prosinca 2015. (u milijardama EUR)
Instrumenti uzeti u obzir: NCFF
Uključujući izmjene početne proračunske omotnice i odgovarajućih iznosa financiranja i ulaganja.
Instrumenti s potporom proračuna Unije koje države članice provode u podijeljenom upravljanju predmet su posebnog izvješćivanja. Za programsko razdoblje 2007. – 2013. godišnje sažeto izvješće o provedbi instrumenata financijskog inženjeringa u okviru EFRR-a i ESF-a objavljivalo se do 1. listopada svake godine. Od 2016. Komisija će dostavljati sažetke podataka o napretku u provedbi financijskih instrumenata u okviru podijeljenog upravljanja, u skladu s Uredbom o zajedničkim odredbama ESIF-a. Slično tome, projekti financiranja i ulaganja u okviru proračunskog jamstva EFSU-a, koji nisu financijski instrumenti u smislu Financijske uredbe, podliježu zasebnom izvješćivanju u skladu s Uredbom o EFSU-u.
Ovo izvješće o instrumentima na razini EU-a popraćeno je radnim dokumentom službi Komisije (SWD) koji sadržava detaljne tablice i informacije o instrumentima koji su provedeni u okviru izravnog ili neizravnog načina upravljanja u razdobljima 2007. – 2013. i 2014. – 2020.
Grafikon 9: Financijski instrumenti u razdoblju 2007. – 2013. – ukupne proračunske obveze po cilju na dan 31. prosinca 2015. (u milijunima EUR)
Strateški ciljni sektori: LGTT, PBI, Marguerite, EEEF, GIF (CIP), RSI, RSFF, EPMF-G, FCP-FIS
Strateške ciljne skupine: SMEG 07
Strateške ciljne regije izvan EU-a: IFCA, AIF, LAIF, GEEREF, EDIF GF 1, ENEF u okviru EDIF-a, ENIF u okviru EDIF-a, EFSE, GGF, SME RSLT, NIF, Potpora FEMIP-u
Grafikon 10: Financijski instrumenti u razdoblju 2014. – 2020. – ukupne proračunske obveze po cilju na dan 31. prosinca 2015. (u milijunima EUR)
Strateški ciljni sektori: Instrument za davanje jamstava za kulturne i kreativne sektore (CCS), SLGF, PF4EE, RSDI, Vlasnički instrument CEF, NCFF, Jamstvo InnovFin za MSP-ove, Jamstvo InnovFin L-M, InnovFin SME VC, EaSI
Strateške ciljne skupine: COSME LFG, Inicijativa EU-a za MSP-ove, COSME EFG
Strateške ciljne regije izvan EU-a: EDIF GF2
1.Strateške ciljne skupine: mala i srednja poduzeća (MSP-ovi)
Općenito se pokazalo da su MSP-ovi kategorija poduzeća s posebnim poteškoćama u pogledu pristupa financiranju, osobito otkako su započele financijska kriza i kriza javnog duga.
Kako bi se uklonili tržišni nedostaci povezani s asimetričnim informacijama, utvrđeno je nekoliko jamstvenih instrumenata kojima će se ponuditi veći obujam zajmova po boljim uvjetima za rizičnije skupine poduzeća. Ti su instrumenti namijenjeni poticanju razvoja paneuropskog tržišta financiranja MSP-ova i uklanjanju tržišnih nedostataka koje je zbog njihove rasprostranjenosti primjerenije rješavati na razini EU-a. Njima je moguće ostvariti ekonomije razmjera i proširiti najbolje prakse na sljedeći način:
1.Instrumentom za davanje jamstava MSP-ovima (SMEG07) unutar Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP) poboljšan je pristup MSP-ova dužničkom financiranju. Na dan 30. rujna 2015. ukupno je 377 000 MSP-ova iskoristilo zajamčene zajmove od 20 milijardi EUR u razdoblju 2007. – 2015., i taj broj još raste;
2.Instrumentom kreditnog jamstva COSME, sljednikom instrumenta SMEG07, pružaju se ograničena jamstva MSP-ovima za financiranje duga pomoću zajmova ili lizinga, kojima se ublažavaju posebne poteškoće s kojima se suočavaju prihvatljivi MSP-ovi kada traže pristup financiranju, zbog percepcije njihove visoke rizičnosti ili nedovoljnih kolateralnih sredstava. Europski investicijski fond (EIF) zaključio je do kraja 2015. dubinsku analizu i potpisao sporazume o jamstvu s 26 financijskih posrednika u ukupnom iznosu od više od 7 milijardi EUR. Procjenjuje se da će kumulativno ukupno financiranje mobilizirano za razdoblje 2014. – 2020. biti u rasponu od 14,3 do 21,5 milijardi EUR i da će se njime obuhvatiti između 220 000 i 330 000 MSP-ova;
3.Inicijativom EU-a za MSP-ove, osmišljenom kao instrument za odgovor na krizu, pružaju se neograničena jamstva i/ili sekuritizacija za poboljšanje pristupa financiranju MSP-ova, uključujući inovativne i visokorizične MSP-ove. To je zajednički instrument kojim se kombiniraju sredstva u okviru programa COSME i Obzor 2020. sa sredstvima fondova EFRR-a/EPFRR-a država članica, u suradnji s EIB-om/EIF-om u cilju ostvarivanja dodatnih zajmova MSP-ovima. Prva inicijativa za jamstveni instrument za MSP-ove utvrđena je u Španjolskoj. S obvezom od 692 milijuna EUR iz EFRR-a i programa Obzor 2020. očekuje se da će obujam novih zajmova kao potpore MSP-ovima u Španjolskoj dosegnuti 5 723 milijuna EUR za sve španjolske regije. Malta je bila druga država članica EU-a koja je prihvatila neograničeni jamstveni instrument u okviru Inicijative EU-a za MSP-ove (SMEI). Doprinosom iz EFRR-a za Maltu od 15 milijuna EUR podržat će se financiranje za MSP-ove u iznosu od više od 60 milijuna EUR.
MSP-ovi se suočavaju i s posebnim izazovima u prikupljanju vlasničkog kapitala, u okolnostima u kojima je europski rizični kapital tijekom razdoblja 2008. – 2014. bio suočen s usporavanjem aktivnosti privatnog vlasničkog kapitala u pogledu prikupljanja sredstava, razina ulaganja (unatoč blagom ubrzanju u 2014.) i uvjeta u kojima je došlo do prestanka s radom, te ostaje fragmentiran u različitim zemljama i time još ovisniji o doprinosu javnih ulagača.
Potpora putem financijskih instrumenata na razini EU-a ključna je za rješavanje te fragmentacije. Utvrđeno je nekoliko instrumenata vlasničkog financiranja radi jačanja unutarnjeg tržišta za rizični kapital uklanjanjem tržišnih nedostataka na koje se naišlo (osobito za MSP-ove u početnoj fazi koji imaju potencijal brzog rasta) te radi uvođenja inovacija na tržište i stvaranja radnih mjesta s visokom dodanom vrijednošću:
1.Instrument vlasničkog kapitala za rast (EFG) u okviru programa COSME, sljednik programa GIF2, namijenjen je poticanju prihvaćanja i ponude vlasničkog financiranja za MSP-ove u fazi širenja. Za razdoblje 2014. – 2020. očekuje se da će se obvezom u okvirnom iznosu od 546 milijuna EUR pružiti potpora ulaganjima rizičnoga kapitala u rasponu od 2,6 do 3,9 milijardi EUR kojom će se obuhvatiti od 360 do 540 MSP-ova.
Grafikon 11: : Financijski instrumenti za MSP-ove u razdoblju 2007. – 2013. na dan 31. prosinca 2015. (u milijardama EUR)
Instrumenti uzeti u obzir: SMEG 07.
Grafikon 12: Financijski instrumenti za MSP-ove u razdoblju 2014. – 2020. na dan 31. prosinca 2015. (u milijardama EUR)
Instrumenti uzeti u obzir: COSME LFG, Inicijativa EU-a za MSP-ove, COSME EFG.
Uključujući izmjene početne proračunske omotnice i odgovarajućih iznosa financiranja i ulaganja.
2.Strateški ciljni sektori: Materijalna i nematerijalna infrastruktura.
Strateški sektori uključuju infrastrukturne sektore u širem smislu koji se sastoje i od materijalne i nematerijalne infrastrukture, kao npr. sektor istraživanja i inovacija.
2.1.Istraživanje i inovacije (R&I)
Dokaz da veća, vodeća poduzeća u kojima su istraživanja i inovacije intenzivni imaju poteškoća s pristupom dužničkom financiranju za financiranje projekata na području inovacija, nije sasvim jednoznačan i metodološki ga je teže utvrditi. Ipak, iz nedavno objavljene ekonometrijske studije i iz empirijskog iskustva daje se naslutiti da potražnja za dužničkim financiranjem u području istraživanja i inovacija znatno premašuje tekući dotok sredstava.
Za odgovor na potrebe financiranja u području istraživanja i inovacija, koje na nacionalnoj razini teško mogu biti u potpunosti ispunjene, Komisija je uspostavila Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (za razdoblje 2007. – 2013.) i, u okviru programa Obzor 2020., InnovFin za velike projekte, Financiranje InnovFin za rast poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i Jamstvo InnovFin za poduzeća srednje tržišne kapitalizacije:
1.Instrumentom za financiranje na temelju podjele rizika (2007. – 2013.) nude se zajmovi i hibridno ili mezaninsko financiranje za poboljšan pristup rizičnom financiranju projekata istraživanja i inovacija. Doprinosom Unije od 961 milijun EUR u okviru RSFF-a u razdoblju 2007. – 2015. pružena je potpora aktivnostima u iznosu većem od 10,22 milijardi EUR od očekivanih 11,31 milijardi EUR;
2.Instrumentom Usluge kreditiranja za potrebe istraživanja i inovacija u okviru programa Obzor 2020. (2014. – 2020.), sljednikom RSFF-a, također se nude zajmovi i hibridno ili mezaninsko financiranje za poboljšan pristup rizičnom financiranju projekata istraživanja i inovacija. Za razdoblje 2014. – 2020. doprinos EU-a od 1060 milijuna EUR usmjeren je na mobiliziranje financiranja od 13 250 milijuna EUR za krajnje korisnike. Do kraja 2015. doprinosima EU-a u iznosu od 645,5 milijuna EUR već je podržano financiranje u iznosu od 2399,2 milijuna EUR;
3.Instrument za podjelu rizika (RSI) u okviru Sedmog okvirnog programa namjenski je jamstveni instrument za financiranje zajmova i lizinga sa svrhom financiranja manjka sredstava za inovativne MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije (poduzeća koja broje do 499 zaposlenika). Njime su dosad pružena jamstva i protujamstva za 37 banaka i jamstvenih ustanova u iznosu od gotovo 2,34 milijarde EUR, što će im omogućiti potporu za otprilike 4000 inovativnih MSP-ova i malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. Do kraja 2015. obujam financiranja iznosio je više od 2,3 milijarde EUR, s doprinosom Unije od 270 milijuna EUR;
4.Jamstvom InnovFin za MSP-ove u okviru programa Obzor 2020., sljednikom instrumenta za inovativne MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije za razdoblje 2014. – 2020., očekuje se mobiliziranje ukupnog obujma zajmova od oko 9,5 milijardi EUR, s doprinosom Unije u iznosu od oko 1060 milijuna EUR. Očekuje se da će do 2015. ukupna vrijednost financiranja koje će svojim doprinosom podržati Unija iznositi oko 3,7 milijardi EUR, od čega je 310 milijuna EUR već pruženo;
5.Instrument za pomoć za brzorastuće i inovativne MSP-ove (GIF) u okviru CIP-a namijenjen je povećanju raspoloživosti vlasničkog kapitala za inovativne MSP-ove u početnoj fazi (GIF1) i fazi širenja (GIF2). Do kraja 2015. neto-obvezama iz proračuna Unije u ukupnom iznosu od 625,2 milijuna EUR osigurana je potpora za 43 fonda rizičnog kapitala i 437 krajnjih korisnika, čime je ubrzano vlasničko financiranje u iznosu od gotovo 1,25 milijarde EUR;
6.InnovFin rizični kapital za MSP-ove u okviru programa Obzor 2020., sljednik programa GIF1, namijenjen je poboljšanju pristupa rizičnom financiranju za MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u početnoj fazi koji se bave istraživanjem i inovacijama. Očekuje se da će se omotnicom od 460 milijuna EUR okvirno planiranom za razdoblje 2014. – 2020. pružiti potpora u iznosu od oko 2,7 milijardi EUR vlasničkog financiranja.
2.2.Infrastruktura, klimatska politika, okoliš i energetska učinkovitost
Promet, telekomunikacije i energetska infrastruktura imaju ključnu ulogu za razvoj i održivi rast u kontekstima u kojima privatna poduzeća svih veličina i javni subjekti stupaju u interakciju kako bi isporučili potrebni rezultat. Infrastrukturom se poboljšava produktivnost gospodarstva, omogućava rast i olakšava međupovezanost unutarnjeg tržišta.
Osim toga, energetska učinkovitost i njezino promicanje postaju sve važniji u Uniji, osobito u vezi s njezinim krovnim ciljem povećanja energetske učinkovitosti za 20 % do 2020. i novim ciljevima nakon tog datuma.
Cilj je financijske intervencije EU-a u tim sektorima pridonijeti uklanjanju nedostataka europskih tržišta kapitala. Programi financijskih instrumenata EU-a za različite podsektore (prometna i energetska infrastruktura, energetska učinkovitost, uključujući okoliš i klimatsku politiku te sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija) pokrenuti u razdoblju 2007. – 2013. ili predviđeni za razdoblje 2014. – 2020. uključuju sljedeće:
1.Instrument za kreditna jamstva za projekte Transeuropske prometne mreže (LGTT), dužnički instrument za financiranje projekata u području transeuropskih prometnih i energetskih mreža. Ukupni nepodmireni jamstveni instrument LGTT-a na dan 31. prosinca 2015. iznosio je 472 milijuna EUR i obuhvaćao je pet projekata za koje se očekuju ulaganja (vlasnički kapital, dug, bespovratna sredstva) u iznosu od 11,6 milijardi EUR. Komisijinom ex post evaluacijom u 2014. zaključeno je da je učinak LGTT-a bio pozitivan tamo gdje je primijenjen, ali da nije bio dovoljan da se postignu njegovi širi ciljevi;
2.u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF):
a.Inicijativa projektnih obveznica (PBI, VFO za razdoblje 2007. – 2013.) za poticanje financiranja kapitalnog tržišta za infrastrukturne projekte u području transeuropske prometne mreže, energetike i širokopojasne mreže. Dosad je financijski zaključeno nekoliko transakcija u okviru pokusne faze inicijative projektnih obveznica (PBI):
I.Na kraju 2015. projektima poboljšanja kreditne kvalitete projektne obveznice (PBCE) podržanima doprinosom Unije od 230 milijuna EUR već je potpomognuto financiranje u iznosu od 335 milijuna EUR za pet prihvatljivih projekata, što je imalo velik utjecaj na realno gospodarstvo EU-a, uključujući ukupno ulaganje od gotovo 3 milijarde EUR;
II.doprinosom Unije TEN-T-u podržano je financiranje sljedećeg:
-projekt luke Calais potpisan u srpnju 2015. Ukupni trošak projekta od 863 milijuna EUR financiran je projektnom obveznicom od 504 milijuna EUR i s 358 milijuna EUR iz drugih izvora. PBCE ukupno iznosi 50 359 000 EUR,
-izgradnja autoceste A11 u Belgiji. Ukupni trošak projekta od 657,5 milijuna EUR financiran je projektnom obveznicom od 577,9 milijuna EUR i s 79,6 milijuna EUR vlasničkog kapitala. Pruženi PBCE ukupno iznosi 115 580 000 EUR,
-izgradnja autoceste A7 u Njemačkoj. Ukupni trošak projekta od 772,6 milijuna EUR djelomično je financiran projektnom obveznicom od 429,1 milijuna EUR; PBCE ukupno iznosi 85 827 400 EUR, te
III.proračunskim doprinosom u iznosu od 20 milijuna EUR za sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija omogućeno je i poboljšanje kreditne kvalitete od oko 38 milijuna EUR potporom izdavanja obveznica u iznosu od oko 189 milijuna EUR, koju je pružio francuski pružatelj usluga širokopojasnog interneta;
b.Dužnički instrument za podjelu rizika (CEF) bit će usmjeren na projekte od zajedničkog interesa u sektoru prometa, širokopojasne i energetske mreže. Počevši od 2015. instrument će se temeljiti na postojećoj Inicijativi projektnih obveznica i Instrumentu za kreditna jamstva za projekte TEN u području prijevoza. Uz pretpostavku da su sva proračunska sredstva u iznosu od 2,4 milijarde EUR raspoloživa u okviru instrumenta, uz doprinos Unije mogla bi se privući sredstva u ukupnom iznosu od 18 do 45 milijardi EUR;
c.Vlasnički instrument (CEF) namijenjen je pružanju potpore financiranju za širokopojasna ulaganja MSP-ova uspostavom Fonda za ulaganja u širokopojasni pristup. Obveza od 100 milijuna EUR okvirno je planirana za razdoblje 2014. – 2020.
3.Instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE) financiran u okviru programa LIFE, kojim će se, među ostalim, ponuditi instrument za podjelu rizika namijenjen smanjivanju jamstvenog rizika s kojim se suočavaju financijski posrednici kod kreditiranja u sektoru energetske učinkovitosti, u kombinaciji s tehničkom pomoći financijskim posrednicima za izgradnju novog segmenta tržišta. Očekuje se da će se doprinosom Unije u iznosu od 80 milijuna EUR podržati ukupno ulaganje u iznosu do otprilike 540 milijuna EUR za razdoblje 2014. – 2017. No, na temelju prvih triju projekata potpisanih 2015. (u Češkoj, Španjolskoj i Francuskoj) i postojećeg plinovoda EIB sada namjerava ostvariti nova ulaganja u energetsku učinkovitost u iznosu od 1 milijarde EUR;
4.Europski fond za energetiku, klimatske promjene i infrastrukturu 2020. (Marguerite), paneuropski kapitalni fond namijenjen potpori infrastrukturnom ulaganju u državama članicama u sektorima prometa (TEN-T), energetike (TEN-E) i obnovljive energije. Doprinos Unije u iznosu od 80 milijuna EUR usmjeren je na potporu obujmu financiranja od otprilike 10 milijardi EUR, od čega je već mobilizirano 4,9 milijardi EUR za financiranje vlasničkog i dužničkog kapitala. Do 31. prosinca 2015. u okviru Fonda dodijeljeno je 295 milijuna EUR vlasničkih ulaganja za tri projekta u okviru TEN-T-a i sedam projekata u području obnovljive energije;
5.Europski fond za energetsku učinkovitost (EEEF) proizišao iz Europskog energetskog programa za oporavak (EEPR), kojim se ulaže u energetsku učinkovitost, projekte obnovljive energije i čisti gradski promet. Do kraja prosinca 2015. Fond je već primio doprinos Unije od 125 milijuna EUR, što je omogućilo dodjelu financiranja od 120 milijuna EUR za 10 projekata ukupnim ulaganjem u iznosu od 219 milijuna EUR. Potpora za tehničku pomoć u okviru EEEF-a pokazala se korisnom u pomoći javnim tijelima pri pripremi projekata koji će se naknadno financirati.
6.Instrumentom za financiranje prirodnog kapitala (NCFF) financirat će se troškovi pokusnih projekata kojima se stvara prihod ili ostvaruju uštede i kojima se promiče očuvanje, obnova i jačanje prirodnog kapitala te upravljanje njime u svrhu doprinosa ciljevima Unije u područjima prirode i biološke raznolikosti te prilagodbe klimatskim promjenama. Planirani doprinos Unije u pokusnoj fazi iznosi 60 milijuna EUR, od čega je polovina već dodijeljena.
2.3.Socijalna poduzeća i mikropoduzeća
Među poduzećima koja se bore s poteškoćama u vezi s pristupom zajmovima, socijalna poduzeća zaslužuju posebnu pozornost zbog korelacije između socijalnog kapitala i gospodarskog rasta. Njihov je glavni cilj postizanje mjerljivog i pozitivnog društvenog učinka.
Međutim činjenica da primarni cilj socijalnih poduzeća nije ostvarivanje najveće moguće dobiti, izlaže ih ozbiljnijim problemima u pristupu financiranju jer su tradicionalno orijentirane banke nesklone ocjenjivanju njihovih poslovnih planova i smatraju to teškom zadaćom.
Većina socijalnih poduzeća mala je ili vrlo mala te se za financiranje svojih pothvata okreću mikrofinancijskom tržištu. Za europski mikrofinancijski sektor karakteristični su kontinuirano smanjenje bankovnih zajmova, ograničen kapacitet nacionalnih vlada za potporu mikrofinanciranju i velika potražnja za mikrofinanciranjem na tržištu. Takav kontekst daje naslutiti da još uvijek postoji jasno opravdanje za intervencijom na razini EU-a, i to tako da se institucijama za mikrofinanciranje ponude rješenja za podjelu rizika i financiranje.
Konkretno, studije provedene po nalogu Komisije pokazuju da „u nekoliko država članica EU-a visoke razine nezaposlenosti mladih zahtijevaju kontinuiranu potporu uključivom poduzetništvu kao mogućnosti za (ponovno) uključenje na tržište rada. Mikrozajmovi su važan alat za to.” Velika raznolikost institucijskih aktera i ponuđenih proizvoda zahtijeva specifične instrumente mikrofinanciranja i socijalnih instrumenata namijenjenih olakšavanju pristupa zajmovima za socijalna poduzeća i mikropoduzeća, koja imaju važnu ulogu u otvaranju novih radnih mjesta, ali se i dalje suočavaju s još više poteškoća nego drugi MSP-ovi:
1.Europski mikrofinancijski instrument Progress (2010. – 2013.) koji se sastoji od sljedećeg:
a.jamstveni instrument kojim su pružena jamstva ograničena na najviše 20 % na portfelje mikrozajmova koje dodjeljuju posrednici mikropoduzećima i
b.Fonds commun de placement – Fonds d’investissement spécialisé, specijalizirani investicijski fond namijenjen povećanju pristupa mikrofinanciranju putem niza financijskih proizvoda (osobito zajmova).
Počevši od 30. rujna 2015. tim je instrumentima krajnjim korisnicima odobreno 45 999 mikrozajmova u ukupnom iznosu od 390 milijuna EUR (početni je cilj bio 46 000 mikrozajmova u iznosu od 500 milijuna EUR do 2018.). Instrument je na dobrom putu da se njime postigne početni cilj jer će se novi zajmovi uključivati od sada pa do 2018.;
2.Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI)− Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo, sljednik prethodno navedenih instrumenata, namijenjen je poboljšanju pristupa mikrofinanciranju za ranjive skupine i mikropoduzeća pružanjem potpore davateljima kredita, kao i pružanju potpore razvoju socijalnih poduzeća. Predviđeni doprinos Unije od 96 milijuna EUR usmjeren je na pružanje financiranja u ukupnom iznosu od 528 milijuna EUR za krajnje korisnike.
2.4.Obrazovanje i kulturni i kreativni sektori
Obrazovanje kao oblik akumulacije ljudskog kapitala primarni je izvor gospodarskog rasta, a kada je dostupno studentima koji pripadaju različitim društvenim i gospodarskim sredinama, pridonosi i socijalnoj ravnoteži i koheziji. Štoviše, dokazano je da mobilnost studenata znatno utječe na društveni i gospodarski razvoj.
Instrument jamstva za studentske zajmove novi je financijski instrument EU-a u okviru programa Erasmus+ namijenjen promicanju mobilnosti, ravnoteže i izvrsnosti studiranja putem jamstava financijskim institucijama koje su voljne pružiti zajmove za magistarski studij Erasmus+ studentima na magisteriju u drugoj zemlji.
Program je započeo 2015. i prve su se banke uključile u jamstveni instrument, pružajući do 60 milijuna EUR u zajmovima za magistarski studij. Prvi zajmovi za magistarski studij Erasmus+ izdani su 2015. Očekuje se da će se planiranim doprinosom Unije od 517 milijuna EUR za razdoblje 2014. – 2020. poduprijeti zajmovi do 3 milijarde EUR u korist više od 200 000 studenata.
Instrumentom jamstva za kulturne i kreativne sektore u okviru programa Kreativna Europa osigurat će se jamstva bankama koje posluju s kulturnim i kreativnim MSP-ovima, čime se jača financijska sposobnost u tim sektorima. Program će započeti 2016., a ukupni iznos dodatnih zajmova u sektorima koje će Unija podržati doprinosom u iznosu od 121 milijun EUR procjenjuje se na oko 690 milijuna EUR.
Grafikon 13: Financijski instrumenti za strateške sektore u razdoblju 2007. – 2013. na dan 31. prosinca 2015. (u milijardama EUR)
Instrumenti uzeti u obzir: EPMF-G, RSI, RSFF, LGTT, PBI, FCP-FIS, GIF, Marguerite, EEEF.
Grafikon 14: Financijski instrumenti za strateške sektore u razdoblju 2014. – 2020. na dan 31. prosinca 2015. (u milijardama EUR)
Instrumenti uzeti u obzir: EaSI, Jamstvo InnovFin za MSP-ove, Jamstveni instrument CCS, SLGF, PF4EE, Jamstvo InnovFin za L-M, RSDI, CEF Equity, InnovFin SME VC, NCFF.
Uključujući izmjene početne proračunske omotnice i odgovarajućih iznosa financiranja i ulaganja.
3. Strateški cilj: regije izvan EU-a
3.1. Zemlje obuhvaćene proširenjem
Pristup zajmovima i dalje je jedna od najvećih poteškoća za MSP-ove na zapadnom Balkanu, unatoč tome što MSP-ovi postaju najučinkovitiji segment u tranziciji gospodarstava svojih zemalja i stup rasta i zapošljavanja. Zbog nedostatka prethodnog financijskog poslovanja MSP-ovima u početnoj fazi gotovo je nemoguće dobiti pristup financiranju banaka. Pristup financijama u energetskom sektoru općenito se čini osjetljivim. Ti se problemi rješavaju na sljedeći način:
1.Jamstveni instrument u okviru Instrumenta za razvoj poduzetništva i inovacija na zapadnom Balkanu (EDIF GF1) namijenjen je jačanju socioekonomskog rasta promicanjem preduvjeta za stvaranje i rast inovativnih MSP-ova i MSP-ova s visokim potencijalom. Procjenjuje se da će se doprinosom Unije u okviru instrumenta EDIF GF1 od približno 22 milijuna EUR pružiti potpora ukupnom ulaganju u iznosu od gotovo 118 milijuna EUR;
2.Jamstveni instrument II. u okviru Instrumenta za razvoj poduzetništva i inovacija na zapadnom Balkanu (EDIF GF2), sljednik instrumenta EDIF GF1, namijenjen je jačanju socioekonomskog rasta promicanjem preduvjeta za stvaranje i rast inovativnih MSP-ova i MSP-ova s visokim potencijalom. Procjenjuje se da će se doprinosom Unije tom instrumentu u iznosu od 17,5 milijuna EUR pružiti potpora ukupnom financiranju u iznosu većem od 94,5 milijuna EUR;
3.Fond za razvoj poduzeća (ENEF) u okviru EDIF-a namijenjen je jačanju socioekonomskog rasta u regiji stvaranjem uvjeta za stvaranje i rast inovativnih MSP-ova i MSP-ova s visokim potencijalom u fazi širenja i razvoja. Očekuje se da će se financijskim doprinosom EU-a od 11 milijuna EUR pružiti financijska poluga za ukupno financiranje/ulaganje od 77 milijuna EUR (uključujući doprinos iz dodatnog instrumenta za sufinanciranje Europske banke za obnovu i razvoj (EBOR)) nakon prvog zatvaranja. Nakon drugog zatvaranja očekuje se da će ukupan iznos financiranja/ulaganja dosegnuti otprilike 110 milijuna EUR (u što je uključen doprinos EBOR-a);
4.Fondom za inovacije u poduzećima (ENIF) u okviru EDIF-a pruža se potpora socioekonomskom rastu na zapadnom Balkanu stvaranjem uvjeta za stvaranje i rast inovativnih MSP-ova u početnoj fazi. Očekuje se da će se doprinosom Unije u iznosu od 21,2 milijuna EUR pružiti potpora financiranju u iznosu do otprilike 50 milijuna EUR u razdoblju 2014. – 2020.;
5.Europski fond za jugoistočnu Europu (EFSE) oblik je javno-privatnog partnerstva namijenjen privlačenju kapitala iz privatnog sektora za daljnje kreditiranje mikro i malih poduzeća i kućanstava. Doprinosom Unije od gotovo 88 milijuna EUR dosad je pružena financijska poluga ukupnom financiranju u iznosu od 3,8 milijarde EUR, čime je obuhvaćeno gotovo 599 000 krajnjih korisnika u regiji proširenja;
6.Fondom za zeleni razvoj (GGF) osiguravaju se namjenska sredstva za financiranje projekata energetske učinkovitosti i obnovljive energije kako bi ciljane zemlje smanjile emisije CO2 i potrošnju energije. Doprinosom Unije od 38,6 milijuna EUR trebalo bi se pružiti ukupno očekivano financiranje od 368 milijuna EUR za krajnje korisnike. Instrumentom je dosad pruženo financiranje od 289 milijuna EUR za više od 18 000 krajnjih korisnika, putem 32 partnerske institucije u 11 partnerskih država.
7.Zajam za potporu oporavku MSP-ova za Tursku namijenjen je ublažavanju utjecaja krize na MSP-ove, doprinosu razvoju turskoga gospodarstva i poticanju zapošljavanja. Doprinosom Unije od 30 milijuna EUR dosad je mobilizirano financiranje u ukupnom iznosu od gotovo 300 milijuna EUR za 265 krajnjih korisnika.
3.2. Države iz europskog susjedstva
Programima koje financira EU nastoji se, među ostalim, poticati održiv, uključiv rast i povoljna ulagačka klima u partnerskim državama u okviru europske politike susjedstva (ESP). EU nastoji ostvariti povezane strateške ciljeve svojih politika susjedstva (uspostavljanje bolje povezanosti energetske i prometne infrastrukture između EU-a i susjednih država, otklanjanje prijetnji za naš zajednički okoliš i promicanje pametnog rasta potporom MSP-ovima) sljedećim instrumentima:
1. Instrument za poticanje ulaganja u susjedstvo (NIF) namijenjen je uspostavljanju bolje i održivije energetske i prometne povezanosti između EU-a i susjednih država te međusobne povezanosti između susjednih država, poboljšanju energetske učinkovitosti i upravljanja potražnjom, promicanju obnovljivih izvora energije i jačanju energetske sigurnosti; pristupanju prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju njihovih posljedica, kao i prijetnjama za okoliš u širem smislu; te promicanju pametnog, održivog i uključivog rasta potporom malih i srednjih poduzeća, socijalnog sektora, uključujući razvoj ljudskog kapitala, te razvoja komunalne infrastrukture. U razdoblju 2008. – 2015. doprinosom Unije od otprilike 1454 milijuna EUR pružena je financijska poluga u ukupnom iznosu od gotovo 13,8 milijardi EUR (uključujući 12,3 milijarde EUR iz europskih financijskih institucija), s ukupnim troškovima projekata procijenjenima na 28,8 milijardi EUR;
2.Potporom Instrumentu za euro-mediteransko partnerstvo u ulaganjima (FEMIP) pruža se kapital privatnom sektoru u mediteranskim partnerskim zemljama usporedo s ostalim komercijalnim ulagačima u regiji za stvaranje, preustroj ili rast poduzeća. Trenutačni ukupni doprinos Unije iznosi 224 milijuna EUR te je pružena potpora financiranju od više od 6,7 milijardi EUR.
3.3. Države obuhvaćene Instrumentom za razvojnu suradnju (DCI)
U nekim trećim zemljama nedostatak provjerenog institucionalnog okvira za zaštitu prava vlasništva, uklanjanje tržišnih nedostataka i pružanje poticaja privatnim inicijativama čest je uzrok nedovoljne razvijenosti sektora MSP-a, infrastrukturnih nedostataka i nedostatnog ukupnog ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i zaštitu okoliša. Rješavanje tih problema financiranjem prihvatljivih MSP-ova, infrastrukture i produktivnih ulaganja glavni je izazov vanjske politike EU-a, koja to čini s pomoću sljedećih instrumenata:
1.Ulagački instrument za Srednju Aziju (IFCA) i Ulagački instrument za Aziju (AIF) namijenjeni su promicanju ulaganja i ključnih infrastruktura s glavnim naglaskom na boljoj energetskoj infrastrukturi, pojačanoj zaštiti okoliša i rastu MSP-ova. Trenutačni ukupni proračun iznosi 287,6 milijuna EUR. Doprinosima IFCA-e u iznosu od 119 milijuna EUR dosad je pružena financijska poluga za ulaganja od oko 828 milijuna EUR, dok je doprinosima AIF-a u iznosu od 89 milijuna EUR pružena poluga za ulaganja od oko 2631 milijuna EUR;
2.Ulagački instrument za Latinsku Ameriku (LAIF) namijenjen je promicanju ulaganja i infrastruktura u sektorima prometa, energetike i okoliša te potpori razvoju socijalnog i privatnog sektora u zemljama Latinske Amerike. U razdoblju 2010. – 2015. LAIF-om je pruženo financiranje od 232 milijuna EUR za 28 projekata, što čini ukupni obujam ulaganja od gotovo 6,9 milijardi EUR (s doprinosom prihvatljivih europskih financijskih institucija od otprilike 3,3 milijarde EUR). LAIF je ponovno pokrenut 2014. u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020., početnom dodjelom sredstava u iznosu od 30 milijuna EUR. Predviđeni ukupni proračun za cijelo razdoblje 2014. – 2020. iznosi 320 milijuna EUR;
3.Fond za globalnu energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju (GEEREF) namijenjen je promicanju energetske učinkovitosti i obnovljive energije u zemljama u razvoju i gospodarstvima u tranziciji. Na kraju 2015. ukupno ulaganje potpomognuto doprinosom Unije od 81 milijun EUR iznosilo je oko 892 milijuna EUR.
Grafikon 15: Financijski instrumenti za regije izvan EU-a u razdoblju 2007. – 2013. na dan 31. prosinca 2015. (u milijardama EUR)
Instrumenti uzeti u obzir: EDIF GF1, EFSE, SME RSLT, ENEF u okviru EDIF-a, ENI u okviru ENEF-a, Potpora FEMIP-u, GEEREF, GGF, NIF, IFCA-AIF, LAIF.
Grafikon 16: Financijski instrumenti za regije izvan EU-a u razdoblju 2014. – 2020. na dan 31. prosinca 2015. (u milijardama EUR)
Instrumenti uzeti u obzir: EDIF GF2
Uključujući izmjene početne proračunske omotnice i odgovarajućih iznosa financiranja i ulaganja.
ZAKLJUČAK
U razdoblju obilježenom financijskom krizom ozbiljno je narušen pristup financiranju važnih sektora gospodarstva. Čak i nakon što je kriza završila, zaostaci uslijed razduživanja i financijska fragmentacija produljili su financijske poteškoće u pogledu obujma i uvjeta financiranja, osobito za osjetljive države članice i ciljne skupine.
Kao što je prikazano na prethodnim stranicama, financijski instrumenti EU-a pokazali su se učinkovitima i troškovno isplativima u rješavanju tih problema. Komisija je već pokazala jasnu opredijeljenost za uporabu tih instrumenata u širem opsegu. Istražit će se i mogućnost jačanja postojećih instrumenata ili pokretanja novih kao odgovora na tržišne nedostatke ili nepovoljne ulagačke situacije, u slučajevima kada se tržišno utemeljeno financiranje uz jamstvo EU-a, vlasničko ulaganje ili dogovor za podjelu rizika čine najprikladnijim modelom potpore.
Komisija će istodobno nastaviti održavati ravnotežu između većih jamstava za proračunsko tijelo u pogledu izvješćivanja, praćenja i revizije i veće učinkovitosti u provedbi financijskih instrumenata. U tom je pogledu obavljen važan posao. Trenutačni okvir za provedbu instrumenata za razdoblje 2014. – 2020. uključuje odlučne odredbe u pogledu tehničkih zahtjeva, transparentnosti, unutarnje kontrole te revizije i izvješćivanja. Osim toga, novčana naknada ovlaštenim subjektima povezana je sa stvarnim učinkom i dosljedno i razumno ograničena kako bi njihovi interesi bili u skladu s ciljevima politika EU-a.
Nadalje, utvrđeni su postupovni zahtjevi za centralno upravljane instrumente kako bi se osigurao pun ulagački doprinos Unije i kako bi se sredstva uplaćena ovlaštenim subjektima kontinuirano prilagođavala posebnim operativnim potrebama predmetnog instrumenta. U slučaju instrumenata koje su uspostavile i kojima upravljaju države članice u podijeljenom upravljanju sa sredstvima iz proračuna EU-a, utvrđene su regulatorne odredbe kako bi se isplata sredstava povezala s konkretnom potporom koju financijski posrednici prosljeđuju krajnjim korisnicima.
Komisija trenutačno preispituje regulatorni okvir u cilju smanjenja mogućeg nepotrebnog administrativnog opterećenja u prvoj fazi provedbe i daljnjeg usklađivanja financijskih instrumenata s najučinkovitijim i najaktualnijim tržišnim praksama. Imajući to na umu, Komisija će provoditi privremene evaluacije pojedinih instrumenata, kao što to zahtijevaju pravne osnove sektora. Slično tome, Komisija predlaže preispitivanje odredbi Financijske uredbe o financijskim instrumentima kako bi se primijenile pouke iz iskustva, bolje uzele u obzir tržišne prakse, smanjilo administrativno opterećenje i olakšala daljnja provedba.