EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 8.9.2016.

COM(2016) 558 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Direktive Vijeća 98/58/EZ o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Direktive Vijeća 98/58/EZ o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje

1. Uvod

Člankom 5. stavkom 2. Direktive 98/58/EZ od Komisije se zahtijeva da Vijeću dostavi izvješće koje se temelji na iskustvu koje su stekle države članice nakon provedbe te Direktive.

Odlukom Komisije 2006/778/EZ 1 utvrđuju se odredbe o minimalnim zahtjevima za prikupljanje podataka tijekom inspekcija mjesta proizvodnje na kojima su određene životinje držane u svrhu proizvodnje. Prilozi toj Odluci sadržavaju tablice zahtjeva koji se moraju pregledati za utvrđivanje neusklađenosti. U skladu s tom Odlukom, države članice obvezale su se podnositi Komisiji godišnja izvješća, počevši od lipnja 2009. Isto tako, u uvodnoj izjavi 9. te Odluke navodi se da „prikupljanje podataka o inspekcijama dobrobiti životinja ključno je za Zajednicu zbog procjene utjecaja njezine politike u tom području”.

U Strategiji EU-a o dobrobiti životinja za razdoblje 2012. – 2015. 2 navodi se nedostatak provedbe zakonodavstva EU-a kao jedan od glavnih problema koji utječe na dobrobit životinja. Nadalje, u izvješću Vijeću o provedbi Direktive Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje 3 pruža se dragocjen uvid u područja provedbe.

2. Metodologija

Ovo izvješće obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2014.

Pri sastavljanju ovog izvješća korištena su tri izvora informacija:

Prvo, korišteni podaci proizlaze iz izvješća Komisije koji sadržavaju rezultate revizija provedenih u državama članicama. Izvješća su uglavnom iz razdoblja 2011. – 2013. S obzirom na to da su revizije provedene u tom razdoblju bile posebno usredotočene na situaciju na poljoprivrednom gospodarstvu (vidi Tablicu 1. Priloga I.)

Drugo, svaka država članica mora osigurati da se inspekcije dobrobiti životinja provode u skladu s propisima o službenim kontrolama utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 882/2004 4 . Nadležna državna tijela odgovorna su za podnošenje godišnjih izvješća Komisiji o nalazima tih inspekcija. Komisija je iskoristila podatke koje su države članice 5 dostavile za 2013. i 2014. godinu s obzirom na to da ti podaci odražavaju najaktualniju situaciju. Pregled broja gospodarstava koja podliježu inspekciji i postotak mjesta podvrgnutih inspekciji prikazan je u Tablici 2. Priloga I.

Konačno, Komisija povremeno prima pritužbe 6 o navodnim propustima jedne ili više država članica pri primjeni prava Unije. Te pritužbe mogu pružiti i dragocjen uvid u područja za koja građani smatraju da su nedovoljno podložna primjeni zakona.

3. Nalazi

3.1. Sustav nadzora i inspekcija

Revizije Komisije pokazuju da su države članice uspostavile na riziku temeljen sustav za odabiranje mjesta za provođenje inspekcija. Važan razlog za provođenje na riziku temeljenih inspekcija dobrobiti životinja bila je Uredba 882/2004 o službenim kontrolama i provjerama višestruke sukladnosti u svrhu plaćanja pojedinom poljoprivrednom gospodarstvu 7 .

Nekoliko država članica detaljno opisuje svoj sustav odabiranja gospodarstava za inspekciju, što također potvrđuje upotrebu na riziku temeljenoga pristupa. Nadalje, zakonodavstvo EU-a zahtijeva da apsolutni broj inspekcija mora 8 biti razmjeran opsegu proizvodnje i broju životinja koje uključuje.

Štoviše, države članice moraju poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s preporukama donesenim tijekom revizija. Komisija je u svojim revizijama primijetila da su državni službenici u svim slučajevima poduzeli mjere. Unatoč tome, utvrđeno je i da u trima državama članicama poduzete mjere nisu bile dovoljne za postizanje usklađenosti. Pokazalo se da je u dvjema državama članicama razlog nedostatak dovoljno odvraćajućih sankcija, dok jedna država članica nije vodila predmet na odgovarajući način.

3.2. Odstupanja u izvješćima država članica

Znatne razlike u izvješćima država članica čine tumačenje i usporedbu podataka općenito težom.

U 2012. godini razvijen je mrežni obrazac temeljen na tablicama Odluke 2006/778/EZ koji su države članice koristile 2013. i 2014. godine. Ovaj mrežni obrazac omogućio je Komisiji da učinkovitije analizira prikazane podatke. Međutim, neke nedosljednosti i dalje su prisutne. To se pogotovo odnosi na domaću perad. Prema definiciji pojma „domaća perad 9 ”, u ovom bi se stupcu trebali navoditi samo pilići uzgajani radi proizvodnje mesa (brojleri). Međutim, nekoliko država članica je u stupac za domaću perad uključilo i brojke za mala gospodarstva 10 s kokošima nesilicama. Stoga je nemoguće znati jesu li nalazi reprezentativni za gospodarstva s brojlerima ili kokošima nesilicama.

Sličan problem postoji i kod kategorije „goveda” koja uključuje sustave za proizvodnju ne samo govedine već i mliječnih proizvoda. Budući da se rizici za dobrobit životinja razlikuju u ova dva sustava, odvojena analiza podataka bila bi dobrodošla.

3.3. Tehnički nalazi

Prvo, kako bi se nalazi mogli smatrati reprezentativnima za sustav proizvodnje, postotak gospodarstava podvrgnutih inspekciji s obzirom na ukupan broj gospodarstava mora biti dovoljno visok (vidi Sliku 1. Priloga I.). Stručnjaci Komisije samo su u jednom slučaju istaknuli kako je broj pregledanih objekata bio dosta nizak u usporedbi s opsegom proizvodnje. Komisija nije navela nikakve nedostatke koji se odnose na odabir gospodarstava temeljen na riziku.

Valja napomenuti da je broj pregledanih gospodarstava u 2013. i 2014. godini bio izrazito visok u slučaju kokoši nesilica i krmača. Razlog tome možda leži u zabrani korištenja neobogaćenih kaveza za kokoši nesilice (2012.) te uvođenju skupnog smještaja krmača (2013.) te vezana obveza da se osigura potpuna usklađenost.

Drugo, kada je riječ o neusklađenosti, važno je imati na umu da ono obuhvaća sve vrste povreda zakonodavstva EU-a, čak i one manje. Kategorije A i B u Tablici 3. obuhvaćaju administrativne primjere neusklađenosti koji dovode do zahtjeva da se problem ukloni u roku od tri mjeseca ili ponekad duže. Kategorija C obuhvaća ozbiljnije povrede koje dovode do hitnog poduzimanja mjera za upravne kazne ili kazne za kazneno postupanje. Primjera radi, 2014. godine samo je 8,1 % povreda na gospodarstvima s domaćom peradi bilo ozbiljno, što je dovelo do neposrednog djelovanja.

Konačno, važno je uzeti u obzir da su, u skladu s pristupom temeljenom na riziku, gospodarstva gdje su povrede najvjerojatnije posebno ciljana. Kao rezultat toga, povećanje broja zabilježenih povreda nužno ne znači pogoršanje situacije u pogledu dobrobiti. Nadalje, na riziku temeljen pristup trebao bi rezultirati bržim rješavanjem problema u pogledu dobrobiti životinja te poboljšanom situacijom za životinje.

Uzimajući u obzir metodološke nedostatke, donosimo nalaze:

Revizije Komisije

Osamnaest revizija Komisije u razdoblju 2011. – 2013. obuhvaćalo je kokoši nesilice (13) i/ili krmače (8). Rezultati ovih revizija dobar su pokazatelj situacije prije uvođenja zabrane korištenja neobogaćenih kaveza za kokoši nesilice te prelaska na skupni smještaj krmača.

U većini država članica podvrgnutih reviziji s obzirom na uzgoj svinja, stručnjaci Komisije zabilježili su i neusklađenost koja se odnosi na osiguravanje materijala kojim se životinje zanimaju i izbjegavanje skraćivanja repova. Nalazi u tim državama članicama dosta su raznoliki. Pokazalo se da neke od njih čine jako malo u pogledu sprječavanja rutinskoga skraćivanja repova ili osiguravanja materijala kojim se životinje zanimaju.

Primijećen je učestali nedostatak upornosti nadležnih vlasti da nametnu druge mjere, poput promjene okolišnih uvjeta ili sustava upravljanja. Nadalje, većina službenika država članica smatrala je nepogodne materijale poput metalnih lanaca prihvatljivima dok su pogodni materijali smatrani npr. nespojivima sa sustavima odvodnje.

Četiri države članice izdale su smjernice ili uvele mjere kako bi smanjile neusklađenosti. Međutim, revizije su istaknule da službenici država članica često nisu dovoljno stručni da bi protumačili zahtjeve za osiguravanje materijala kojim se životinje zanimaju i za uvođenje promjena u upravljanju i okolišu prije no što dopuste rutinsko skraćivanje repova.

Komisija je provela i 9 revizija u 2014. godini 11 u kojima je otkriveno da su se za procjenu dobrobiti gospodarstava za uzgoj domaće peradi/brojlera koristili podaci iz klaonica. Međutim, samo su tri države članice podvrgnute reviziji učinkovito iskoristile ove podatke za provjeru poljoprivrednih gospodarstava. U ostalim državama članicama prilikom klanja redovito su se mogle vidjeti ozljede o čemu su osobe koje su provodile inspekcije poljoprivrednih gospodarstava dobile malo povratnih informacija.

Izvješća država članica

Podaci o povredama koje su zabilježile države članice za uzgajane vrste koje su uključene u propise EU-a o dobrobiti životinja mogu se pronaći u Tablici 3. Priloga I.

„Vođenje evidencije” jedna je od kategorija u kojoj postoji visok broj neusklađenosti za gotovo sve uzgajane vrste životinja. Ova se kategorija odnosi na nedovoljnu evidenciju liječničkih zahvata i smrtnosti koju bilježi poljoprivrednik te koja je važan izvor informacija.

Kada je riječ o zahtjevima koji se odnose na samu životinju, najčešći negativni nalaz odnosi se na „objekte i smještaj”. U ovu odrednicu ulaze nepravilan dizajn zgrada, podova i instalacija. Nadalje, u to je uključena i oprema unutar zgrade/kaveza/tora kao i neodgovarajuća upotreba uređaja poput loših sustava za ventilaciju i osvjetljenje.

Glavni drugi tipovi pronađenih neusklađenosti razlikuju se ovisno o vrsti uzgajane životinje. Za telad to je bio slučaj sa „slobodom kretanja” koja uključuje mogućnost životinje da se kreće i propisi koji se odnose na privezanost, dok se za domaću perad to odnosilo na redovne provjere funkcionalnosti „automatske i mehaničke opreme”. Problemi s „hranom, vodom i drugim tvarima” bili su prilično česti kod kokoši nesilica, goveda, ovaca i koza. Posljednje pitanje uključuje samu prehranu, pristup životinje hrani i vodi te provjeru bilo kakvih automatskih hranilica ili pojilica.

Izvješća država članica pokazuju stopu neusklađenosti od 8,4 % u 2013. godini za svinje i osiguravanje materijala kojim se one zanimaju. Za odstranjivanje dijelova tijela (tj. skraćivanje repova, no također kastriranje i skraćivanje zubi) stopa neusklađenosti koje su zabilježile države članice iznosila je 2, %.

Pritužbe

Komisija je 2013. i 2014. zabilježila osam pritužbi koje se odnose na propuste država članica da svinjama osiguraju materijale kojima se zanimaju te rutinskog skraćivanja repova. Te su pritužbe prisutne i u nalazima revizija Komisije. Dosad je riješeno pet takvih pritužbi. U međuvremenu Komisija je izdala smjernice za to područje 12 .

Iako postoje pritužbe koje se odnose na druga pitanja dobrobiti životinja poput proizvodnje foie gras, prijevoza i humanog postupanja prilikom klanja, za svaku od tih tema brojevi su mali. Sve su pritužbe detaljno pregledane i donesen je zaključak da nijedna nije dovoljno utemeljena da bi se poduzele daljnje radnje. Stoga ih je većina odbačena.

4. Zaključak

Opći principi i odredbe sadržani u Direktivi 98/58/EZ o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje pridonijeli su uspostavljanju zajedničkog okvira za dobrobit uzgajanih životinja u EU-u. Direktiva također pruža podršku državama članicama kako bi se osigurala pravilna primjena i provedba tih propisa. Ključno je da su države članice primorane podnositi godišnja izvješća o rezultatima svojih provjera o primjeni propisa o dobrobiti životinja te odrediti nove ciljeve kako bi se poboljšala njihova primjena; ovime su pitanja dobrobiti postala glavni prioritet. Izvješća doista upućuju na to da države članice sustavno rade na rješavanju bilo kakvih neusklađenosti i na provođenju propisa EU-a o dobrobiti životinja. Podaci iz prethodnog izvješća Komisije iz 2006. 13 te podaci za 2013. i 2014. koje su dostavile države članice potvrđuju prethodnu tvrdnju. Primijećeno je znatno povećanje broja usklađenih gospodarstava.

Štoviše, kada je riječ o dvije posljednje uvedene mjere– (zabrana neobogaćenih kaveza za kokoši nesilice (2012.) i pojedinačni odjeljci za krmače (2013.)),mjere koje je provela Komisija kako bi potaknula države članice da primjenjuju te propise pokazale su se učinkovitima. Prema podacima dostupnima Komisiji, u ovom trenutku sve su države članice usklađene te upotrebljavaju ili obogaćene kaveze ili alternativne sustave za kokoši nesilice. Kada je riječ o zajedničkom smještaju krmača, 25 je država članica usklađeno, dok su tri navele potpunu usklađenost. Komisija je u procesu provjere dokumentacije dostavljene kao dokaz ovim tvrdnjama.

U većini slučajeva podaci pokazuju blagi napredak od 2013. do 2014. godine. Na primjer, zabilježena usklađenost za domaću perad i zahtjev koji se odnosi na „automatsku i mehaničku opremu” povećala se s 82,1 % na 86,4 %. Zabilježen je i opći napredak u razdoblju 2013. – 2014. u kategorijama „vođenje evidencije” te „objekti i smještaj” za većinu vrsta i sustava proizvodnje. Većina država članica koje su dostavile analize svojih nalaza napominju i da primjećuju opći trend promjene nabolje. Neke ističu i nedostatak znanja kao česti uzrok neusklađenosti te su u tu svrhu u svoje akcijske planove za nadolazeće godine uvele mjere usavršavanja.

Taj ukupni napredak, uključujući onaj država članica, se odražava i u revizijama Komisije koje su provedene u istom razdoblju. Zaključak ovih revizija bio je da su države članice uspješno slijedile preporuke i da se situacija poboljšala u odnosu na prethodne revizije.

Međutim, nužno je nastaviti raditi s državama članicama kako bi se uvela dodatna poboljšanja načina izvješćivanja o zadovoljavanju propisa o dobrobiti životinja. Na primjer, drugi zakonski zahtjevi u području dobrobiti životinja prihvaćeni su nakon izdavanja Odluke 2006/778/EZ 14 . Takve zakonske promjene koje su uvedene kasnije nisu prisutne u današnjim obvezama izvješćivanja. Potrebno je razmotriti kako najbolje omogućiti skladni prijenos ovih dodatnih podataka istovremeno držeći administrativna opterećenja na minimumu.

Konačno, iz svih prikupljenih podataka postaje jasno da je potrebno bolje opće razumijevanje postojećih propisa o dobrobiti životinja te da ih treba primjenjivati i provoditi. To se pogotovo odnosi na određene zakonske zahtjeve o dobrobiti svinja. Podaci država članica za razdoblje 2013. – 2014. godine pokazuju samo malo povećanje broja zabilježenih povreda što se tiče osiguravanja materijala kojim se životinje zanimaju te da se broj povreda u pogledu skraćivanja repova svinja smanjio. To je suprotno od izvješća revizije Komisije koja je pokazala mnogo veći broj povreda oba ova zahtjeva u većini revidiranih država članica. Nadalje, broj pritužbi na ova pitanja mogao bi upućivati na povećanje svjesnosti među građanima EU-a i zanimanje za dobrobit svinja. Brojke navedene ispod koje su dostavile države članice mogle bi proizlaziti iz nemogućnosti prepoznavanja neusklađenosti. Revizije Komisije pokazale su da većina država članica smatra da su usklađene s pravom Unije što se tiče skraćivanja repova. U međuvremenu se godinama radilo na tom pitanju u cilju poboljšanja znanja i promjene stavova. Preporuka Komisije (EU) 2016/336 od 8. ožujka 2016. uvela je niz parametara značajnih za smanjivanje grižnje repova te navodi osobine optimalnog materijala za obogaćivanje. U popratnom radnom dokumentu za osoblje države članice mogu pronaći dodatne detalje o tom pitanju kao i alate te indikatore koji se mogu koristiti kako bi procijenili situaciju na gospodarstvu.

Komisija će, kao minimum, nastaviti pratiti usklađenost s provedbom Direktive Vijeća 98/58/EZ. Međutim, iz akcijskih planova i dostupnih komentara vidljivo je da se države članice koriste raznim alatima kako bi poboljšale primjenu u ovom području. Usporedno s time, Komisija smatra da je ključno razviti daljnje dijaloge među dionicima kako bi se određenim inicijativama i projektima u tom području dala prednost što bi biti obostrano korisno, kako za gospodarstvo tako i za dobrobit životinja. Uzevši to u obzir, Komisija trenutačno radi na više sistematiziranom i vidljivom obliku tog dijaloga tako da sve zainteresirane strane (organizacije za dobrobit životinja, znanstvenici, veterinari, poljoprivrednici, proizvođači hrane, prodavači hrane itd.) mogu izraziti svoje zabrinutosti, podijeliti svoje znanje i resurse kako bi se poduzele zajedničke mjere.

Nadalje, usvajanje prijedloga Komisije o službenom nadzoru 15 otvorit će mogućnost uspostavljanja Europskih referentnih centara za dobrobit životinja što također može pridonijeti daljnjim poboljšanjima kroz stvaranje i razmjenu boljeg tehničkog i znanstvenog znanja.

Prilog I.

Tablica 1.

Popis revizija Komisije 2010. – 2014.

Država članica	Broj izvješća	Predmet revizije dobrobiti životinje	Datum
Malta	2010-8386	gospodarstva i prijevoz (kokoši nesilice, telad, svinje, 2006/778)	siječanj 2010.
Luksemburg	2010-8385	gospodarstva i prijevoz (98/58, 2006/778, kokoši nesilice, svinje)	siječanj 2010.
Francuska	2010-8390	gospodarstva i prijevoz (kokoši nesilice, svinje, 2006/778)	veljača 2010.
Poljska	2010-8387	gospodarstva i prijevoz (kokoši nesilice, svinje)	veljača – ožujak 2010.
Italija	2010-8388	gospodarstva i prijevoz (98/58, kokoši nesilice, svinje)	ožujak 2010.
Rumunjska	2010-8389	gospodarstva i prijevoz (kokoši nesilice, svinje)	travanj 2010.
Bugarska	2010-8383	gospodarstva i prijevoz (kokoši nesilice, svinje)	travanj 2010.
Češka Republika	2010-8384	gospodarstva i prijevoz (kokoši nesilice, svinje)	lipanj 2010.
Švedska	2010-8391	gospodarstva i prijevoz (2006/778, kokoši nesilice, svinje)	listopad 2010.
Danska	2010-8392	gospodarstva i prijevoz (kokoši nesilice, svinje)	studeni 2010.
Austrija	2011-6096	gospodarstva i prijevoz (98/58, kokoši nesilice, svinje, brojleri)	siječanj 2011.
Portugal	2011-6052	gospodarstva i prijevoz (brojleri, kokoši nesilice, telad, svinje)	svibanj 2011.
Poljska	2011-6049	gospodarstva i prijevoz (98/58, kokoši nesilice, svinje, brojleri)	svibanj – lipanj 2011.
Belgija	2011-6039	gospodarstva i prijevoz (98/58, kokoši nesilice, svinje, brojleri)	lipanj – srpanj 2011.
Mađarska	2011-6045	gospodarstva i prijevoz (98/58, kokoši nesilice, brojleri, svinje, guske Europskog Vijeća (EV))	rujan 2011.
Slovačka	2011-6053	gospodarstva i prijevoz (kokoši nesilice, brojleri, svinje)	rujan 2011.
Italija	2011-6048	gospodarstva i prijevoz (98/58, kokoši nesilice, svinje, brojleri)	studeni 2011.
Irska	2012-6379	kokoši nesilice na gospodarstvima	ožujak 2012.
Slovenija	2012-6375	gospodarstva i prijevoz (98/58, kokoši nesilice, svinje, brojleri)	travanj 2012.
Nizozemska	2012-6376	gospodarstva i prijevoz (98/58, kokoši nesilice, svinje, brojleri, goveda EV-a)	svibanj 2012.
Bugarska	2012-6454	gospodarstva i prijevoz (kokoši nesilice, brojleri, svinje)	lipanj 2012.
Latvija	2012-6525	gospodarstva i prijevoz (98/58, 2006/778, kokoši nesilice, svinje, brojleri, telad, goveda EV-a, gospodarstvo za proizvodnju krzna EV-a)	listopad 2012.
Litva	2012-6526	gospodarstva i prijevoz (98/58, svinje, brojleri, gospodarstvo za proizvodnju krzna EV-a)	studeni 2012.
Francuska	2012-6446	gospodarstva i prijevoz (kokoši nesilice, svinje, brojleri, mošusne patke EV-a)	studeni 2012.
Rumunjska	2012-6374	gospodarstva i prijevoz (kokoši nesilice, svinje, brojleri, purani EV-a, patke EV-a)	studeni 2012.
Ujedinjena Kraljevina	2013-6822	glavne uzgajane vrste i pilići za proizvodnju mesa (brojleri, purani EV-a)	veljača – ožujak 2013.
Danska	2013-6807	glavne uzgajane vrste i pilići za proizvodnju mesa (brojleri, gospodarstvo za proizvodnju krzna EV-a, goveda EV-a)	listopad 2013.
Austrija	2013-6805	glavne uzgajane vrste – uvjeti Europskog Vijeća (2006/778, goveda EV-a, purani EV-a, guske EV-a)	studeni 2013.

Tablica 2.

Sažetak izvješća svih država članica za razdoblje 2013. – 2014. prema vrsti

2013.	Opis kategorije	Kokoši nesilice Slobodan uzgoj	Kokoši nesilice Štala	Kokoši nesilice Obogaćeno	Purani	Domaća perad	Patke	Guske

	Mjesta proizvodnje koja podliježu inspekciji	6,731	3,490	3,236	19,768	111,115	29,877	13,553
	Mjesta proizvodnje podvrgnuta inspekciji	20,1 %	33,6 %	40 %	5,1 %	5,3 %	2,8 %	5,6 %
	Mjesta proizvodnje bez neusklađenosti	89,8 %	89,4 %	87,5 %	90,7 %	82,7 %	89,9 %	89 %
	Ukupno kategorija neusklađenosti	198	189	224	122	1275	132	127
	Opis kategorije	Ptice bezgrebenke	Svinje	Goveda (osim teladi)	Telad	Ovce	Koze	Krznaši

	Mjesta proizvodnje koja podliježu inspekciji	788	685,660	1.503.586	942,407	549,713	186,632	3,956
	Mjesta proizvodnje podvrgnuta inspekciji	13,5 %	4,3 %	4,5 %	4,1 %	3 %	2,5 %	28,8 %
	Mjesta proizvodnje bez neusklađenosti	90,6 %	80,8 %	86,2 %	87,2 %	86,4 %	80,7 %	85,1 %



2014.	Opis kategorije	Kokoši nesilice Slobodan uzgoj	Kokoši nesilice Štala	Kokoši nesilice Obogaćeno	Purani	Domaća perad	Patke	Guske

	Mjesta proizvodnje koja podliježu inspekciji	12,099	12,772	3,565	26,395	183,920	75,420	37,241
	Mjesta proizvodnje podvrgnuta inspekciji	17,3 %	16 %	40,5 %	5,6 %	4,1 %	1,9 %	3,3 %
	Mjesta proizvodnje bez neusklađenosti	91,8 %	92,3 %	86,4 %	88,4 %	83,5 %	91,5 %	90,7 %

	Opis kategorije	Ptice bezgrebenke	Svinje	Goveda (osim teladi)	Telad	Ovce	Koze	Krznaši

	Mjesta proizvodnje koja podliježu inspekciji	1,716	767,042	1.626.413	978,358	653,721	235,205	4,317
	Mjesta proizvodnje podvrgnuta inspekciji	11,2 %	4,7 %	4,6 %	4,5 %	3,4 %	2,9 %	28,7 %
	Mjesta proizvodnje bez neusklađenosti	92,2 %	82,2 %	86,6 %	84,7 %	89,5 %	81,4 %	85,6 %

Slika 1.

Postotak mjesta proizvodnje podvrgnutih inspekciji 2013. i 2014.

Tablica 3.

Broj mjesta proizvodnje u državama članicama koja podliježu inspekciji i postotak neusklađenosti 2013. i 2014.

- glavne uzgajane vrste

	2013.	2014.	2013.	2014.	2013.	2014.	2013.	2014.
Opis kategorije	Kokoši nesilice Slobodan uzgoj	Kokoši nesilice Slobodan uzgoj	Svinje	Svinje	Telad	Telad	Domaća perad	Domaća perad

Mjesta proizvodnje koja podliježu inspekciji	6,731	12,099	685,660	767,042	942,407	978,358	111,115	183,920
Mjesta proizvodnje podvrgnuta inspekciji	20,1 %	17,3 %	4,3 %	4,7 %	4,1 %	4,5 %	5,3 %	4,1 %
Mjesta proizvodnje bez neusklađenosti	89,8 %	91,8 %	80,8 %	82,2 %	87,2 %	84,7 %	82,7 %	83,5 %
Broj neusklađenosti
Osoblje	5,6 %	5,6 %	2,9 %	3,1 %	2,4 %	2,3 %	14 %	10,5 %
Inspekcijski pregled	6,1 %	8,9 %	7,8 %	9,2 %	7,8 %	8,8 %	8,2 %	7,4 %
Vođenje evidencije	22,7 %	27,1 %	15,5 %	13,5 %	17,4 %	12,8 %	44,5 %	30,5 %
Sloboda kretanja	0,5 %	2,8 %	3 %	4,1 %	14,2 %	14,3 %	3,4 %	4,4 %
Raspoloživ prostor	5,6 %	5,1 %	13 %	6,3 %	6,9 %	7 %	4 %	5,1 %
Objekti i smještaj	78,3 %	84,6 %	27,5 %	28,5 %	40,9 %	39,3 %	36,4 %	37,3 %
Minimalna rasvjeta	2,5 %	3,3 %	5,5 %	8,8 %	1,9 %	2,8 %	0,8 %	2,7 %
Podne površine (za svinje)	0 %	0 %	8,8 %	9,3 %	0 %	0 %	0 %	0 %
Materijali kojim se zanimaju životinje (za svinje)	0 %	0 %	8,4 %	10 %	0 %	0 %	0 %	0 %
Automatska i mehanička oprema	6,6 %	5,6 %	4,7 %	4,2 %	3 %	3,3 %	17,9 %	14,6 %
Hrana, voda i ostale tvari	28,3 %	35 %	11,8 %	11,5 %	13,3 %	16,4 %	7,2 %	8,3 %
Hemoglobin (za telad)	0 %	0 %	0 %	0 %	0,4 %	0,5 %	0 %	0 %
Vlaknasta hrana (telad i krmače)	0 %	0 %	0,2 %	0,2 %	0,2 %	1 %	0 %	0 %
Odstranjivanje dijelova tijela	0,5 %	1,9 %	2,2 %	1,8 %	0,3 %	0,3 %	0,8 %	0,4 %
Načini uzgoja (ne za kokoši nesilice)	0 %	0 %	2 %	1,3 %	1,1 %	1 %	11 %	7,1 %
Broj kategorija neusklađenosti
Kategorija A	56,1 %	64 %	64,2 %	66,1 %	73,3 %	76,6 %	69,8 %	73,2 %
Kategorija B	37,9 %	25,7 %	20,3 %	22,1 %	15,1 %	12,9 %	23,4 %	18,5 %
Kategorija C	6,1 %	10,3 %	15,6 %	11,8 %	11,5 %	10,5 %	6,8 %	8,3 %

Prilog II.

Pregled zakonodavstva o dobrobiti životinja koje se odnosi na situaciju na poljoprivrednom gospodarstvu

Direktiva Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja držanih radi uzgoja; SL L 221, 8.8.1998., str. 23.

Direktiva Vijeća 1999/74/EZ od 19. srpnja 1999. o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu kokoši nesilica; SL L 203, 3.8.1999., str. 53.

Direktiva Vijeća 2007/43/EZ od 28. lipnja 2007. o utvrđivanju minimalnih pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa; SL L 182, 12.7.2007., str. 19.

Direktiva Vijeća 2008/119/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta zaštite teladi; kodificirana verzija; SL L 10; 15.1.2009., str. 7.

Direktiva Vijeća 2008/120/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu svinja; kodificirana verzija; SL L 47, 18.2.2009., str. 5.

Direktiva Komisije 2002/4/EZ od 30. siječnja 2002. o registraciji gospodarstava u kojima se drže kokoši nesilice, obuhvaćenih Direktivom Vijeća 1999/74/EZ; SL L 30, 31.1.2002., str. 44.

Odluka Komisije 2006/778/EZ od 14. studenoga 2006. o minimalnim zahtjevima za prikupljanje podataka tijekom inspekcija mjesta proizvodnje na kojima su određene životinje držane u svrhu proizvodnje; SL L 314, 15.11.2006., str. 39.

(1)

(2)

COM(2012) 6 final/2.

(3)

SL L 221, 8.8.1998., str. 23.

(4)

Uredba (EZ) br. 882/2004 od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja; SL L 165, 30.4.2004., str. 1.

(5)

Određeni podaci iz tih izvješća procijenjeni su te su prikazani u Prilogu I.

(6)

COM/2012/0154 final – Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o ažuriranju postupanja s podnositeljem pritužbe s obzirom na primjenu prava Unije.

(7)

Poljoprivrednici mogu primati izravne naknade u slučaju da svoju zemlju održavaju u dobrom agrarnom stanju i pridržavaju se standarda o javnom zdravlju, zdravlju životinja i biljaka, okolišu i dobrobiti životinja (višestruka sukladnost) koji se nalaze u uredbi.

(8)

Direktive 2008/120/EZ i 2008/119/EZ određuju da inspekcije moraju „svake godine obuhvatiti statistički reprezentativan uzorak različitih uzgojnih sustava koji se primjenjuju u pojedinoj državi članici”.

(9)

Odluka Komisije 2006/778/EZ, Prilog IV., Tablica 2.: Domaća perad odnosi se na perad vrste Gallus gallus uz iznimku kokoši nesilica.

(10)

Manje od 350 kokoši.

(11)

Referentni brojevi izvješća o reviziji: Španjolska 7079, Ujedinjena Kraljevina 7080, Danska 7061, Njemačka 7073, Češka 7060, Mađarska 7072, Belgija 7059, Nizozemska 7078 i Italija 7075.

(12)

Preporuka Komisije (EU) 2016/336 оd 8. ožujka 2016. o primjeni Direktive Vijeća 2008/120/EZ o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu svinja u pogledu mjera za smanjenje potrebe skraćivanja repova; SL L 62, 9.3.2016., str. 20.
SWD(2016) 49 final http://ec.europa.eu/food/animals/welfare/practice/farm/pigs/index_en.htm

(13)

COM(2006) 838 final

(14)

Direktiva 2007/43/EZ

(15)

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o službenom nadzoru i drugim službenim mjerama kojima se osigurava provedba propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju biljaka, biljnom reproduktivnom materijalu, proizvodima za zaštitu biljaka i o izmjenama uredaba (EZ) br. 999/2001, 1829/2003, 1831/2003, 1/2005, 396/2005, 834/2007, 1099/2009, 1069/2009, 1107/2009, Uredbe (EU) br. 1151/2012, 652/2014 i direktiva 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ, 2008/120/EZ i 2009/128/EZ (Uredba o službenom nadzoru); Međuinstitucionalni dokument: 2013/0140(COD).