EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 4.5.2016.
COM(2016) 278 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Treće izvješće o napretku Turske u ispunjavanju uvjeta plana za liberalizaciju viznog režima
{SWD(2016) 161 final}
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 4.5.2016.
COM(2016) 278 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Treće izvješće o napretku Turske u ispunjavanju uvjeta plana za liberalizaciju viznog režima
{SWD(2016) 161 final}
1. UVOD
Europska unija (EU) pokrenula je dijalog o liberalizaciji viznog režima s Turskom 16. prosinca 2013., usporedno s potpisivanjem sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu. 1 Dijalog o liberalizaciji viznog režima temelji se na Planu za uvođenje bezviznog režima za Tursku (Plan). To je dokument u kojem su utvrđeni uvjeti koje Turska mora ispuniti kako bi Europski parlament i Vijeće izmijenili Uredbu (EZ) br. 539/2001, čime bi se omogućilo turskim državljanima koji imaju biometrijske putovnice usklađene sa standardima EU-a da bez vize putuju u schengenski prostor radi kratkoročnog boravka (tj. na 90 dana unutar bilo kojeg razdoblja od 180 dana). U Planu su navedena 72 uvjeta razvrstana u pet tematskih područja („blokova”): sigurnost dokumenata, upravljanje migracijama, javni red i sigurnost, temeljna prava te ponovni prihvat nezakonitih migranata.
Komisija je 20. listopada 2014. donijela Prvo izvješće o napretku Turske u ispunjavanju uvjeta plana za liberalizaciju viznog režima (Prvo izvješće). 2 U prvom izvješću ocijenjeno je ispunjavanje svakog uvjeta te su donesene preporuke za ostvarivanje daljnjeg napretka.
Sastanak na vrhu EU-a i Turske održan je 29. studenoga 2015., kada su te dvije strane postigle dogovor o načinima za produbljivanje svoje suradnje, posebno u pogledu upravljanja sirijskom izbjegličkom krizom i suzbijanja nezakonitih migracija. Turska strana na sastanku na vrhu obvezala se da će ubrzati ispunjavanje uvjeta iz Plana, među ostalim predviđanjem primjene svih odredaba sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu s ciljem postizanja liberalizacije viza do listopada 2016. 3 EU je podržao tu obvezu.
Komisija je 4. ožujka 2016. donijela Drugo izvješće o napretku Turske u ispunjavanju uvjeta plana za liberalizaciju viznog režima (drugo izvješće) popraćeno radnim dokumentom službi Komisije 4 . U radnom dokumentu opisan je napredak koji je Turska ostvarila od Prvog izvješća u pogledu ispunjavanja svakog uvjeta, a u drugom izvješću navedene su preporuke za ostvarivanje daljnjeg napretka u pogledu svakog uvjeta. Nadalje, u radni dokument službi Komisije uključena je procjena mogućih učinaka liberalizacije viznog režima u Turskoj na stanje migracija u EU-u.
Sastanci šefova država ili vlada EU-a i Turske održani su 7. i 18. ožujka 2016. Potonji sastanak zaključen je Izjavom EU-a i Turske 5 (Izjava) u kojoj je navedeno: „Ispunjenje plana za liberalizaciju viznog režima ubrzat će se u odnosu na sve države članice sudionice s ciljem ukidanja viza za turske državljane najkasnije do kraja lipnja 2016., pod uvjetom da budu ispunjena sva mjerila. Turska će u tu svrhu poduzeti potrebne korake za ispunjenje preostalih uvjeta kako bi Komisiji omogućila da nakon potrebne ocjene usklađenosti s mjerilima do kraja travnja podnese odgovarajući prijedlog, na temelju kojega će Europski parlament i Vijeće donijeti konačnu odluku”.
U ovom trećem izvješću predstavljena je procjena usklađenosti kako je predviđeno u Izjavi. U njemu je opisan najvažniji napredak koji je Turska ostvarila nakon drugog izvješća u pogledu ispunjavanja uvjeta navedenih u Planu. Navedene su i detaljne preporuke o mjerama koje do 4. svibnja 2016. Turska još nije poduzela, a treba ih poduzeti kako bi ispunila preostala neispunjena mjerila iz Plana te kako bi Europski parlament i Vijeće mogli donijeti zakonodavni prijedlog koji je izradila Komisija.
Treće izvješće popraćeno je radnim dokumentom službi Komisije u kojem su navedene činjenice o stanju ispunjenja svakog uvjeta. Radni dokument službi Komisije sadržava i procjenu mogućih učinaka liberalizacije viznog režima za Tursku na sigurnosno stanje u EU-u.
Treće izvješće slijedi strukturu Plana, zbog čega je u njemu zasebno pokriveno pet tematskih blokova te su za svaki od njih navedeni uvjeti koji još nisu u potpunosti ispunjeni i mjere koje bi Turska trebala poduzeti kako bi ih ispunila.
2. BLOK 1.: SIGURNOST DOKUMENATA
Od objave drugog izvješća Turska je ostvarila daljnji napredak u ispunjenju uvjeta iz ovog bloka.
Turska nadležna tijela počela su pokusno izdavati turskim državljanima nove i sigurnije osobne iskaznice s biometrijskim identifikatorima. Zamjena starih iskaznica svih državljana Turske novima trajat će otprilike tri godine. Taj je postupak sada dosta napredovao.
Nadalje, turska nadležna tijela počela su surađivati s državama članicama EU-a na razmjeni informacija o lažnim i krivotvorenim putnim ispravama. Turska nacionalna policija sada redovito i pravodobno unosi informacije o lažnim i krivotvorenim putnim ispravama koje je Turska otkrila tijekom graničnih kontrola u Interpolovu bazu podataka Dial-doc, kojoj mogu pristupiti sve države članice. Turska nacionalna policija istodobno je u glavnim turskim zračnim lukama (zračna luka Atatürk u Istanbulu i zračna luka Antalya) uspostavila posebne urede za razmjenu informacija i savjeta s časnicima za vezu država članica zaduženima za useljavanje o sumnjivim putnim ispravama pronađenima kod osoba koje putuju u EU. Nadalje, turska nacionalna policija počela je nuditi više prilika za izobrazbu svojim službenicima zaposlenima na graničnim prijelazima u cilju unaprjeđenja njihovih sposobnosti za otkrivanje krivotvorenih isprava, s posebnim naglaskom na isprave izdane u državama članicama EU-a.
Zbog toga Turska nije potpuno ispunila samo jedno mjerilo iz bloka 1., odnosno uvjet da svojim državljanima izdaje biometrijske putovnice usklađene sa standardima EU-a opisanima u Uredbi Vijeća 2252/2004, odnosno putovnice s beskontaktnim čipom koji sadržava ne samo prikaz lica nositelja putovnice već i njegove/njezine otiske prstiju te je zaštićen i šifriran u sustavu dodatne kontrole pristupa (SAC). 6
Turska nadležna tijela radila su na ispunjenju tog mjerila dva mjeseca na tehničkoj razini, uključujući uz pomoć projekta koji financira EU. Međutim, izvijestila su da će iz tehničkih razloga mjerilo moći u potpunosti ispuniti najranije u listopadu 2016. S obzirom na ubrzanje postupka liberalizacije viznog režima u skladu s odlukom čelnika država ili vlada EU-a i Turske objektivno nije moguće da turska nadležna tijela na vrijeme ispune to mjerilo.
Međutim, turska nadležna tijela pristala su kao privremeno rješenje od lipnja 2016. i do kraja godine državljanima izdavati putovnice s prikazom lica i otiscima prstiju nositelja putovnice kako bi nositelj putovnice mogao iskoristiti mogući bezvizni režim ako i kada on bude odobren. Te privremene putovnice, koje će se izdavati samo do kraja 2016. s kratkim rokom valjanosti, razlikovat će se od putovnica predviđenih mjerilom samo u tome što će njihov čip biti zaštićen sustavom proširene kontrole pristupa (EAC). Taj sustav šifriranja u skladu je sa standardima Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO), a do kraja 2014. predstavljao je standard i za Europsku uniju.
Turska nadležna tijela podsjećaju se na to da bi prije početka primjene bezviznog režima putovanja svim državama članicama trebala dostaviti certifikate na temelju kojih će one moći očitati informacije pohranjene na čipu turskih putovnica i provjeriti njihovu autentičnost.
3. BLOK 2.: UPRAVLJANJE MIGRACIJAMA
Zahvaljujući nizu inicijativa koje su turska nadležna tijela postupno pokrenula u području upravljanja granicama, upravljanja migracijama, međunarodne zaštite i vizne politike ispunjeni su svi uvjeti iz ovog bloka.
Mjerama u području upravljanja granicama turska nadležna tijela uspjela su znatno smanjiti broj osoba koje nezakonito prelaze s turskog državnog područja na grčke otoke. Dok je u siječnju i veljači 2016. u prosjeku svakodnevno dolazilo 1987 osoba odnosno 1942 osobe, u ožujku ih je došlo 852, a u travnju 140. To je dijelom postignuto češćim ophodnjama u obalnim područjima i vodama Egejskog mora, a dijelom poduzimanjem strožih mjera za ograničavanje unutarnje mobilnosti tražitelja azila i izbjeglica u Turskoj. Provedbom Izjave EU-a i Turske od 18. ožujka 2016. također se znatno pridonijelo odvraćanju migranata od nezakonitog odlaska.
Sljedećih mjeseci bit će važno da turska nadležna tijela nastave ulagati napore u sprječavanje nezakonitih odlazaka, među ostalim borbom protiv organizacija za krijumčarenje migranata, te da nadležna tijela budno prate moguću pojavu novih i alternativnih migracijskih ruta prema EU-u.
Turska nadležna tijela ratificirala su Sporazum o uspostavi trostranog centra za kontakt na graničnom prijelazu „Capitan Andreevo”. Taj bi Sporazum trebalo provesti što prije. Turska nadležna tijela službeno su obavijestila svoje grčke partnere da su voljna uspostaviti sigurnu komunikacijsku vezu između obalnih straža dviju država. Počeli su razgovori na tehničkoj razini. Uspostavom takve komunikacijske veze trebale bi se olakšati razmjena informacija o krijumčarenju migranata i koordinacija patrolnih aktivnosti na moru.
Turska nadležna tijela odlučila su i osnovati Nacionalni centar za analizu rizika (NACORAC), čiji će se razvoj podupirati u okviru projekta koji financira EU. Drugim već predviđenim projektima koje financira EU pridonijet će se jačanju nadzora granica duž istočnih turskih granica u cilju sprječavanja neotkrivenih prelazaka granice. Naposljetku, turska nadležna tijela donijela su i Zajednički kodeks ponašanja te pravila za suzbijanje korupcije koji se primjenjuju na zaposlenike agencija za upravljanje granicama.
Turska je poduzela vrlo važne mjere i u području azila.
Prvo, Glavna uprava za upravljanje migracijama (DGMM), koja je zadužena za upravljanje turskim sustavom azila, sada bez odgode obrađuje sve nove zahtjeve za međunarodnu zaštitu. Glavna uprava za upravljanje migracijama počela je i smanjivati broj zaostalih zahtjeva za azil koji još nisu ocijenjeni, a kojih je krajem veljače bilo otprilike 140 000. Zahvaljujući novom proaktivnom pristupu Glavne uprave za upravljanje migracijama i tome što je mobilizirala dodatno osoblje, broj neriješenih zahtjeva već je do kraja travnja smanjen na otprilike 100 000 neriješenih zahtjeva za azil. Iako Glavna uprava za upravljanje migracijama sada brzo obrađuje zahtjeve za azil, objektivno nije moguće riješiti sve neriješene zahtjeve za azil do kraja 2016., odnosno do ciljnog datuma utvrđenog u Izjavi EU-a i Turske od 18. ožujka za zaključenje postupka liberalizacije viznog režima. Međutim, Glavna uprava za upravljanje migracijama razradila je i provodi plan na temelju kojeg planira završiti svoj posao do kraja 2016.
Turska nadležna tijela također su napredovala u pogledu pružanja socijalne pomoći izbjeglicama kojima su ponudile gostoprimstvo. Turska vlada donijela je 27. travnja 2015. pravilnik kojime je podnositeljima zahtjeva i korisnicima međunarodne zaštite odobrila pristup radnim dozvolama pod uvjetima koji su slični onima koje je u siječnju 2015. već odobrila izbjeglicama iz Sirije u okviru privremene zaštite.
Bit će važno da turska nadležna tijela u skoroj budućnosti i na temelju financijske pomoći koju im pružaju EU i države članice, a koja se povećala od početka provedbe Instrumenta za izbjeglice u Turskoj (FRIT), nastave uvoditi mjere kojima će podnositeljima zahtjeva i korisnicima međunarodne zaštite olakšati pristup socijalnim službama, dostojnom stanovanju te strukovnoj i jezičnoj izobrazbi i da podrže sve inicijative kojima se pridonosi njihovu društvenom uključivanju i gospodarskoj neovisnosti u turskom društvu.
Turska nadležna tijela u izvještajnom su razdoblju ostvarila napredak i u području upravljanja migracijama.
Provedbeni postupci i načela kojima se uređuje dobrovoljni povratak stranaca doneseni su 26. travnja 2016. Sporazum o ponovnom prihvatu s Pakistanom ratificiran je i stupio je na snagu 20. travnja 2016. Turska nadležna tijela predložila su sklapanje sporazuma o ponovnom prihvatu četrnaest država iz kojih potječu nezakonite migracije, među ostalim Afganistanu, Alžiru, Bangladešu, Kamerunu, Kongu, Eritreji, Gani, Iranu, Iraku, Maroku, Mjanmaru, Somaliji, Sudanu i Tunisu. Započeli su pregovori s nekima od tih zemalja.
U području vizne politike turska vlada donijela je 2. svibnja 2016. odluku da će državljani svih država članica moći ući u Tursku od datuma ukidanja obveze posjedovanja viza za turske državljane. Time se osigurava prekid diskriminacijske obveze posjedovanja vize koja se još uvijek primjenjuje na državljane jedanaest država članica.
Turska nadležna tijela poduzela su i niz mjera za jačanje svojeg viznog sustava prema zemljama za koje se smatra da predstavljaju visok migracijski rizik.
Postrožila su postupke i uvjete za izdavanje viza u veleposlanstvima donošenjem Direktive o načelima i postupcima za ocjenjivanje zahtjeva za vizu 26. travnja 2016.
Turska nadležna tijela također su odlučila uvesti zrakoplovno-tranzitne vize za državljane 18 zemalja (Afganistan, Bangladeš, Kamerun, Kongo, Demokratska Republika Kongo, Eritreja, Gana, Côte d’Ivoire, Mali, Mjanmar, Nigerija, Pakistan, Somalija, Južna Afrika, Šri Lanka, Sudan, Uganda) odredbom koja će se primjenjivati od 1. rujna 2016.
Turski sustav e-viza također je postao mnogo sigurniji. Tim se sustavom mogu koristiti samo državljani zemalja koje nisu izvor nezakonitih migracijskih tokova ili državljani zemalja koje jesu izvori migracija koji imaju važeću vizu ili dozvolu boravka koju je izdala država članica schengenskog prostora ili Sjedinjene Države, Ujedinjena Kraljevina ili Irska. Turska nadležna tijela osnovala su i posebne urede na većini graničnih prijelaza u zemlji u kojima posebno osposobljeni policijski djelatnici provjeravaju da u putovnicama nositelja e-viza postoje takve vize ili dozvole boravka.
U skoroj budućnosti bit će od ključne važnosti da Turska nastavi postupno dalje usklađivati svoj vizni sustav sa standardima EU-a.
Turska nadležna tijela kratkoročno će morati nastaviti pratiti praktične posljedice činjenice da je popis zemalja koje su izuzete od obveze posjedovanja vize u okviru turskog sustava drukčiji od popisa utvrđenog za ulazak u EU i morat će pravodobno reagirati ako se bude činilo da se zbog te razlike olakšava dolazak nezakonitih migranata u EU preko Turske.
Primijetivši da je o tome riječ u slučaju Sirijaca i Iračana turska nadležna tijela uvela su u siječnju i veljači 2016. djelotvornije obveze posjedovanja vize za državljane tih zemalja. Time su pridonijela zaustavljanju velikih tokova nezakonitih migracija prema EU-u. Turska nadležna tijela trebala bi biti spremna to ponoviti u budućnosti i bez odgode uvesti obveze posjedovanja vize dodatnim zemljama izuzetim od obveze posjedovanja vize čim se primijeti da brojni državljani tih zemalja koje su izuzete od obveze posjedovanja vize zlouporabljuju mogućnost ulaska u Tursku bez vize. To je još važnije ako postoji rizik od naknadnih nezakonitih migracija prema EU-u. Posebno su važni primjeri Irana, Maroka i Libanona, triju zemalja oslobođenih obveze posjedovanja viza, iz kojih je u EU preko državnog područja Turske 2015. redom ušlo 23 087, 7419 odnosno 2044 nezakonitih migranata.
4. BLOK 3.: JAVNI RED I SIGURNOST
Od donošenja drugog izvješća turska nadležna tijela poduzela su u okviru bloka 3. brojne mjere kojima je ostvaren važan napredak.
Turska je donijela novu strategiju i akcijski plan borbe protiv organiziranog kriminala koje sada mora u potpunosti provesti, posebno u pogledu mjera usmjerenih na smanjenje prekograničnog kriminala, poput krijumčarenja oružja. Turska je 18. travnja 2016. donijela i novu strategiju te višegodišnji akcijski plan borbe protiv trgovine drogom za razdoblje 2016. – 2018. Turska nadležna tijela donijela su 30. travnja 2016. nacionalni akcijski plan za suzbijanje korupcije.
Nadalje, Turska je ratificirala Konvenciju Vijeća Europe (CoE) o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom i o financiranju terorizma te donijela zakonodavstvo za usklađivanje nacionalnog okvira s odredbama Konvencije. Od ključne je važnosti provoditi to novo zakonodavstvo u skladu s revidiranim standardom Radne skupine za financijsko djelovanje. U međuvremenu i uz pomoć projekta koji financira EU turska nadležna tijela nastavila su jačati sposobnosti MASAK-a, turske financijsko-obavještajne jedinice (FIU), za suradnju s turskim tijelima za provedbu zakona u analizi pranja novca i financiranja terorizma i za suradnju s financijsko-obavještajnim jedinicama država članica u tome području.
Turska je i ratificirala Dodatni protokol uz Konvenciju Vijeća Europe o transferu osuđenih osoba, tri protokola uz Konvenciju Vijeća Europe o izručenju i jedan protokol uz Konvenciju Vijeća Europe o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima, čija još nije bila stranka.
Nadalje, Turska je ratificirala i Konvenciju Vijeća Europe o trgovanju ljudima te je donijela provedbeno zakonodavstvo o trgovanju ljudima. Turska je ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o obradi osobnih podataka i njezin protokol te donijela zakon o zaštiti osobnih podataka; međutim, taj zakon nije potpuno usklađen s pravnom stečevinom EU-a.
Turska je donijela jedan sveobuhvatni zakon u kojem su definirani postupci koje moraju slijediti sva relevantna turska nadležna tijela kada provode turske međunarodne obveze povezane s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima. Čak i ako u tom zakonu nisu propisani strogi rokovi za okončanje postupaka propisanih zakonom i on ne uključuje objektivne i transparentne kriterije za prihvaćanje ili odbacivanje zahtjeva za suradnju, on ipak predstavlja jasan napredak kojim bi se trebalo pridonijeti poboljšanju pravosudne suradnje u kaznenim stvarima između Turske i država članica.
Turska je poduzela konkretne korake i kako bi unaprijedila svoje radne odnose s Eurojustom te je službeno izrazila svoju čvrstu namjeru da što prije sklopi sporazum o suradnji. Do sklapanja takvog sporazuma važno je da turski službenici koji su upućeni u Agenciju kao časnici za vezu počnu učinkovito pratiti zahtjeve za informacije i suradnju zaprimljene od drugih stranaka.
U području pravosudne suradnje u građanskim stvarima Turska je 25. travnja 2016. ratificirala Hašku konvenciju o nadležnosti, primjenjivom pravu, priznavanju, izvršenju i suradnji u području roditeljske odgovornosti i mjera za zaštitu djece iz 1996. i Hašku konvenciju o međunarodnoj naplati tražbina za uzdržavanje djece i drugim oblicima obiteljskog uzdržavanja iz 2007.
Turska je položila instrumente ratifikacije svih ratificiranih Konvencija i Protokola osim dviju prethodno navedenih Haških konvencija i Dodatnog protokola uz Konvenciju Vijeća Europe o zaštiti osobnih podataka, za koje je postupak još u tijeku i trebao bi biti dovršen što prije.
Naposljetku, Turska je poduzela mjere za rješavanje problema kašnjenja u provedbi Haške konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. Shvativši da kašnjenja većinom nastaju u žalbenoj fazi i posebno zbog toga što su u postojećem sustavu sve žalbe usmjerene na Vrhovni sud u Ankari Visoko sudbeno i državnoodvjetničko vijeće donijelo je 25. ožujka 2016. odluku o osnivanju regionalnih građanskih sudova u Ankari, Antalyi, Erzurumu, Gaziantepu, Istanbulu, Izmiru i Samsunu. Ti će sudovi rješavati žalbene postupke i počet će s radom 20. srpnja 2016.
Unatoč tim znatnim promjenama provedba uvjeta iz bloka 3. još uvijek nije toliko napredovala kao provedba uvjeta iz blokova 1. i 2. Još uvijek nisu ispunjeni neki važni uvjeti iz bloka 3. Kako bi ispunila te preostale uvjete, Tursku se poziva da poduzme sljedeće mjere:
da izmijeni nedavno doneseno zakonodavstvo o zaštiti osobnih podataka kako bi se osiguralo da je ono u skladu s pravnom stečevinom EU-a , a posebno kako bi se osiguralo da nadležno tijelo za zaštitu osobnih podatka može djelovati neovisno i da su aktivnosti agencija za provedbu zakona unutar područja primjene zakona,
tim novim zakonodavstvom o zaštiti osobnih podataka omogućit će se Turskoj da zaključi pregovore o sporazumu o operativnoj suradnji s Europolom,
da donese zakonodavstvo kojim se djelotvorno prate preporuke Skupine država protiv korupcije (GRECO) pri Vijeću Europe u svim krugovima evaluacija, a posebno zakonodavstvo o financiranju političkih stranaka, o imunitetima, o podmićivanju i o neovisnosti sudstva,
da osigura pravosudnu suradnju sa svim državama članicama, među ostalim razvojem radnih odnosa s njihovim časnicima za vezu koji rade u Turskoj u cilju olakšavanja uzajamnog razumijevanja i provedbe postupaka ili, ako takvi časnici za vezu nisu dostupni, drugim oblikom komunikacije i suradnje koji odgovara objema strankama.
5. BLOK 4.: TEMELJNA PRAVA
Ocjena situacije iz bloka 4. slična je ocjeni situacije iz bloka 3.: ostvaren je napredak u pogledu ispunjenja nekoliko uvjeta, dok je u pogledu nekih neispunjenih uvjeta potreban daljnji napredak.
Parlament je 6. travnja 2016. donio Zakon o ljudskim pravima i jednakosti kojim je, među ostalim, obuhvaćena diskriminacija na temelju etničkog i rasnog podrijetla.
Vlada je 26. travnja 2016. donijela nacionalnu strategiju i akcijski plan za uklanjanje ključnih prepreka društvenom uključivanju turskog stanovništva romskog ili sličnog podrijetla.
Turska nadležna tijela ratificirala su Protokol 7. Europske konvencije o ljudskim pravima i poslala informacije o tome da tursko nacionalno zakonodavstvo već uključuje odredbe istovjetne onima propisanima Protokolom 4., koji su potpisale bez ratifikacije.
Neovisno o tome, još preostaje najvažnije mjerilo iz bloka 4., odnosno ono u skladu s kojim se traži od Turske da „revidira, u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima (EKLJP) i Europskim sudom za ljudska prava, pravnom stečevinom EU-a i praksama država članica EU-a, pravni okvir o organiziranom kriminalu i terorizmu te način na koji ga tumače sudovi, sigurnosne snage i tijela za provođenje zakona u cilju osiguranja prava na slobodu i sigurnost, prava na pošteno suđenje i slobodu izražavanja, prava na okupljanje i udruživanje.”
Turska nadležna tijela morat će žurno ispuniti taj kriterij. U tom pogledu pozivaju se da bolje usklade tursko zakonodavstvo o terorizmu sa standardima EU-a, Vijeća Europe i Europskog suda za ljudska prava donoseći smjernice kako bi osigurala da je tumačenje sudova, sigurnosnih snaga i tijela za provedbu zakona u skladu s tim normama, posebno boljim usklađivanjem definicije terorizma s definicijom iz Okvirne odluke 2002/475/PUP kako je izmijenjena radi sužavanja područja primjene definicije uvođenjem kriterija proporcionalnosti.
6. BLOK 5.: PONOVNI PRIHVAT NEZAKONITIH MIGRANATA
Blok 5. predstavlja područje Plana u kojem je Turska ostvarila znatan napredak od drugog izvješća.
Očito je da je to rezultat obveze koju je Turska preuzela na sastanku na vrhu održanom 18. ožujka 2016. Zbog toga Turska sada pristaje ponovno prihvatiti sve nezakonite migrante koji su stigli na grčke otoke preko Turske nakon 20. ožujka 2016. Ne treba podcijeniti važnost tog koraka jer se njime bitno pridonijelo smanjenju tokova nezakonitih migracija koji polaze s turskog državnog područja prema EU-u.
Još jedna važna promjena bila je odluka o pomicanju stupanja na snagu odredaba povezanih s ponovnim prihvatom državljana trećih zemalja iz sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu s 1. listopada 2017., kako je u početku bilo planirano, na 1. lipnja 2016.
Turska je izvršila pripreme za uspostavu elektroničkog sustava prijenosa zahtjeva za ponovni prihvat u države članice i za upravljanje njime. Sustav je ispitan na pokusnoj razini 2. svibnja 2016.
Turska nadležna tijela donijela su i dokument u kojem su definirani unutarnji postupci koji se moraju provoditi u slučaju zahtjeva za ponovni prihvat, u skladu s preporukama iz Plana.
Međutim, u trenutku izdavanja ovog Trećeg izvješća još nije ispunjeno ključno mjerilo iz ovog bloka, odnosno, uvjet da Turska „potpuno i učinkovito provede sve odredbe sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu na način da se osiguraju dokazi o tome da postupci ponovnog prihvata ispravno funkcioniraju u odnosu na sve države članice.”
Taj uvjet nije ispunjen iz dva različita razloga.
Sve turske diplomatske misije u EU-u nisu na sustavan i dosljedan način provele odredbe sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu povezane s ponovnim prihvatom državljana dviju strana, a koje su na snazi već od 1. listopada 2014. Turska nadležna tijela izdala su 27. travnja 2016. smjernice za diplomatske misije kako bi osigurala da se od tog dana zahtjevi za ponovni prihvat rješavaju u skladu s rokovima i postupcima propisanima u sporazumu i da budu dostupni pouzdani statistički podaci o riješenim predmetima.
S druge strane, u pogledu odredaba sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu koje su povezane s ponovnim prihvatom državljana trećih zemalja Komisija u ovome izvješću još ne može to mjerilo proglasiti ispunjenim jer će te odredbe stupiti na snagu tek 1. lipnja 2016.
7. ZAKLJUČCI I DALJNJE MJERE
Dok je na sastanku na vrhu između EU-a i Turske održanom 29. studenoga 2015. već utvrđen ambiciozan program za turska nadležna tijela s ciljem liberalizacije viznog režima u jesen 2016., Izjavom EU-a i Turske od 18. svibnja taj se postupak dodatno ubrzao. U Izjavi je najavljeno:„ispunjenje plana za liberalizaciju viznog režima ubrzat će se u odnosu na sve države članice sudionice s ciljem ukidanja viza za turske državljane najkasnije do kraja lipnja 2016., pod uvjetom da budu ispunjena sva mjerila. Turska će u tu svrhu poduzeti potrebne korake za ispunjenje preostalih uvjeta kako bi Komisiji omogućila da nakon potrebne ocjene usklađenosti s mjerilima do kraja travnja podnese odgovarajući prijedlog, na temelju kojega će Europski parlament i Vijeće donijeti konačnu odluku”.
Na temelju nove razine angažmana i odlučnosti koje je Turska pokazala od sastanka na vrhu EU-a i Turske održanog 29. studenoga 2015., turska nadležna tijela posljednjih su mjeseci dodatno pojačala svoje napore usmjerene na ispunjenje tog uvjeta. Komisija potvrđuje da su turska nadležna tijela dosad ostvarila dobar napredak i potiče ih da hitno pojačaju te napore kako bi ispunila sve zahtjeve za postizanje liberalizacije viznog režima do kraja lipnja.
Međutim, kako je navedeno u ovom izvješću, turska nadležna tijela još nisu uspjela ostvariti taj ambiciozni cilj jer još nije ispunjeno 7 od 72 uvjeta. Neki od njih posebno su važni.
Za dva od tih sedam preostalih uvjeta potrebno je dulje razdoblje provedbe iz praktičnih i postupovnih razloga te ih zato nije bilo moguće u potpunosti ispuniti do objave ovog izvješća. To se odnosi na sljedeća dva mjerila:
nadogradnju postojećih biometrijskih putovnica sigurnosnim značajkama koje su u skladu s najnovijim standardima EU-a,
potpunu provedbu odredaba sporazuma EU-a i Turske o potpunom prihvatu, uključujući one koje se odnose na ponovni prihvat državljana trećih zemalja.
Komisija i turska nadležna tijela dogovorili su se o praktičnim načinima provedbe tih mjerila prije njihova potpunog ispunjenja.
Komisija poziva turska nadležna tijela da nakon objave ovog izvješća hitno poduzmu mjere koje su potrebne za ispunjenje preostalih neispunjenih mjerila iz Plana, posebno sljedeće:
donošenje mjera za sprječavanje korupcije predviđenih u Planu, odnosno osiguravanje djelotvorne provedbe preporuka koje je izdala Skupina država protiv korupcije (GRECO) pri Vijeću Europe,
usklađivanje zakonodavstva o zaštiti osobnih podataka sa standardima EU-a, posebno kako bi se osiguralo da nadležno tijelo za zaštitu podatka može djelovati neovisno i da su aktivnosti tijela za provedbu zakona obuhvaćene područjem primjene zakona
pregovaranje o sporazumu o operativnoj suradnji s Europolom. To ovisi i o prethodno navedenim izmjenama zakonodavstva o zaštiti podataka,
ponuda učinkovite pravosudne suradnje u kaznenim stvarima svim državama članicama EU-a,
revizija zakonodavstva i prakse u području terorizma u skladu s europskim normama, posebno boljim usklađivanjem definicije terorizma s definicijom iz Okvirne odluke 2002/475/PUP kako je izmijenjena u cilju sužavanja područja primjene definicije i uvođenjem kriterija proporcionalnosti.
Na temelju dogovora da će turska nadležna tijela žurno ispuniti preostala mjerila iz Plana i s obzirom na to da su se 18. ožujka obvezala to učiniti Komisija uz ovo izvješće predstavlja i prijedlog za izmjenu Uredbe 539/2001 u cilju ukidanja obveze posjedovanja vize turskim državljanima koji imaju biometrijsku putovnicu sukladnu standardima EU-a.
Kako bi pomogla suzakonodavcima u vijećanju, Komisija će nastaviti pratiti korake koje poduzimaju turska nadležna tijela kako bi ispunila preostale zahtjeve iz Plana.
http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-1259_en.htm.
COM(2014) 646 završna verzija, Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o napretku Turske u ispunjavanju uvjeta plana za liberalizaciju viznog režima http://europa.eu/rapid/press-release_IP-14-1173_en.htm.
Tekst izjave donesene na sastanku šefova država ili vlada EU-a s Turskom dostupan je na: http://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2015/11/29-eu-turkey-meeting-statement/.
COM(2014) 646 završna verzija, Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o napretku Turske u ispunjavanju uvjeta plana za liberalizaciju viznog režima http://europa.eu/rapid/press-release_IP-14-1173_en.htm.
Potpuni tekst izjave donesene na sastanku šefova država ili vlada EU-a s Turskom dostupan je na: http://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2016/03/18-eu-turkey-statement/.
Kako je navedeno u Planu, pravo na putovanje bez viza, kada bude odobreno, odnosit će se samo na turske državljane s biometrijskim putovnicama koje su u skladu sa standardima iz Uredbe Vijeća 2252/2004.